Crnogorski karate na Evropskom prvenstvu u Jerevanu ispunio je oba zacrtana cilja - produžio je kontinuitet uspješnih nastupa i osvajanja medalja i dobio organizaciju kontinentalnog šampionata 2028. godine, kazao je predsjednik Karate saveza Predrag Perković.
Perković je kazao da je misija delegacije Karate saveza bila izuzetno uspješna u Jerevanu i da nijesu samo ispunjenjena očekivanja, već su i prevaziđena.
On je podsjetio da je Nemanja Mikulić osvojio srebrnu medalju, dok su Balša Vojinović, Nenad Dulović i Vladimir Mijač bili bronzani.
- Sa četiri osvojene medalje, u obje karate doscipline, ostvaren je najbolji rezultat do sada u seniorskoj konkurenciji. Čestitke reprezentativcima na ostvarenim rezultataimma, hvala im što su nas učinili ponosnim, rezultatima, ali i odnosom prema grbu koji nose - rekao je Perković na konferenciji za novinare.
On je podsjetio da su crnogorski sportisti imali još dvije borbe za medalju i da je bilans uz malo sreće mogao biti još bolji.
- Čestitke selektorima, matičnim klubovima i trenerima, jer je njihov rad baza za postizanje reprezentativnih rezultata - naveo je Perković.
On je istakao da je ponosan i na dobijanje organizacije EP, navodeći da će Podgorica nakon 39 godina ponovo ugostiti najbolje seniore Evrope.
Prema njegovim riječima, za pohvalu je i imenovanje Veljka Brnovića za generalnog sekretara Mediteranske karate federacije, koja okuplja takmičare sa tri kontinenta.
Osvajač srebrnog odličja Nemanja Mikulić zahvalio se svom ocu i treneru Slađanu Mikuliću, navodeći da bez njega sve ovo ne bi bilo moguće.
- Hvala selektoru Almiru Cecunjaninu i treneru Žarku Rakoviću, mojim drugovima iz reprezentacije na podršci, sa kojim smo naporno radilitokom cijele godine. Medalja je rezultat kontinuiranog rada i rezultata u dosadašnjoj karijeri. Bila je jaka konkurencija, imao sam pritisak, ali uspio sam to da prevaziđem i dođem do kraja - rekao je Mikulić.
Najmlađi osvajač odličja, Balša Vojinović kazao je da se sa petog kontinentalnog šampionata vraća sa četvrtom medaljom, prvom u seniorskoj konkurenciji.
On je podsjetio da je ove godine osvojio medalju i na šampionatu Evrope u konkurenciji mlađih seniora.
- Hvala trenerima u mom klubu, sparing partnerima. Naporan rad je dao rezultat. Zadovoljan sam i ponosan što sam u svom debiju u seniorskoj konkurenciji osvojio medalju, sa samo 19 godina - rekao je Vojinović.
Mijač, koji je osvojio prvo evropsko odličje u katama pojedinačno za crnogorski karate ikada, kazao je da mu je čast što se domogao istorijske medalje, koja se toliko čekala u pojedinačnoj konkurenciji.
- To svjedoči o napornom, pametnom i jako dobro organozovanom radu u klubu i reprezentaciji. Počastvovan sam što sam dio generacije koja podiže nivo karatea u Crnoj Gori. Zahvalio bih se selektorki Mileni Milačič, koja je preko deceniju uključena u moj rad. Hvala što je uticala na uspjeh, kao i Almiru Cecunjanin koja je od početka uz mene - rekao je Mijač.
On je čestitao medalje i ostalim crnogorskim karatistima, navodeći da su na dostojanstven način branili boje svije države.
Selektorka u katama, Milena Milačić, kazala je da je ponosna što je dio tima, koji već nekoliko godina u kontinuitetu ostvaruje dobre rezultate.
- Posebno sam ponosna na medalju Mijača, to je rezultat velikog truda i rada. Srećna sam što je istorijska medalja došla u njegove ruke. Unutrašnja snaga donijela je na kraju rezultat, jer na jakom takmičenju nijanse odlučuju osvajače medalja. Podigli smo ljestvicu, sada je veliki rad na nama - rekla je Milačić.
Selektor Almir Cecunjanin istakao je da su crnogorski karatisti od pet težinskih kategorija bili akteri tri borbe za medalju i sve tri osvojili.
- To najbolje govori o rezultatu koji smo napravili. Siguran sam da to do sada nijednom selektoru nije uspjelo. Hvala predsjedniku Perkoviću i Karate savezu na uslovima koji su nam omogućeni, da se moji takmičari osjećaju kao pravi sportisti i da na najbolji mogući način predstavljamo crnogorski karate - zaključio je Cecunjanin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Perković: Na EP u Jerevanu ispunjena oba cilja

Sinoć u 23:01 je preminula još jedna pacijentkinja, koja je bila hospitalizovana u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla nakon požara u Domu penzionera, čime se broj žrtava povećao na 13.
Pacijenkinja je bila na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju, u teškom stanju i na respiratoru te je nažalost podlegla povredama koje je zadobila u požaru.
Nakon požara je u UKC-u bilo 30 hospitalizovanih, a sada je u ovoj bolnici 13 pacijenata.
- Na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju trenutno su tri pacijenta od kojih je jedan na respiratoru. Na Klinici za plućne bolesti hospitalizovano je šest pacijenata (jedan policajac i pet korisnika usluga Doma penzionera Tuzla). Na Klinici za interne bolesti hospitalizirana su tri pacijenta, stabilnog zdravstvenog stanja. Na Klinici za urologiju hospitalizovan je jedan pacijent, stabilnog zdravstvenog stanja- saopšteno je s UKC-a TK.
Za 11 žrtava je sprovedena obdukcija i utvrđeno je da su svi nastradali usljed gušenja, a da je tijelo jedne osobe bila zahvatila i vatra.
Nakon ovog požara otvorila su se brojna pitanja o uslovima u Domu penzionera, između ostalog i zašto su nepokretne osobe bile smještene na posljednje spratove, odakle ih je teško evakuisati u slučaju požara.
Također je otkriveno da je 185 korisnika Doma bilo prepušteno tročlanom medicinskom osoblju, a sumnjive su i same finansije doma i rukovođenje njim.
Uzrok požara još nije poznat, ali je direktor Doma penzionera podnio ostavku.

Još jedna žrtva požara: Preminula pacijentkinja iz Doma penzionera u Tuzli

Guvernerka Irena Radović je juče parlamentu ponovo uputila prijedloge za imenovanje Gordane Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere CBCG. Skupština u maju nije izabrala Kalezić i Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podršku poslanika.
Za izbor Kalezić glasao je 21 poslanik, isto toliko ih je bilo uzdržano, dok niko nije bio protiv. Remikovića je podržalo 15 poslanika, 28 je bilo uzdržano, a niko nije bio protiv. Njih je prvobitno na te funkcije prvi put prošle godine predložila guvernerka Radović.
<h3>Uticaj na nezavisnost</h3>
Evropska komisija u izvještaju za Crnu Goru registrovala je političke zastoje u dijelu izbora viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG). To, kako navode, negativno utiče na nezavisnost ove institucije i direktno ugrožava ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 17 koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku.
- Crna Gora mora da obezbijedi transparentan izbor članova Savjeta i viceguvernera koji će biti baziran na stručnosti i usklađen sa Zakonom o CBCG – navodi se u izvještaju EK objavljenim u utorak, uz problematizovanje što je Skupština u maju odbila prijedloge guvernerke za imenovanje viceguvernera bez obrazloženja.
I Međunarodni monetarni fond (MMF) je nedavno ukazao na veliki značaj operativne nezavisnosti CBCG, što podrazumijeva i adekvatnu kadrovsku popunjenost. Zato su apelovali da se što prije popune mjesta u Savjetu CBCG i viceguvernera.
<h3>Obrazloženje</h3>
U obrazloženju guvernerka Radović je navela da je Gordana Kalezić od februara 2019. godine zaposlena u Centralnoj banci kao direktorica Direkcije za nadzor oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i zaštite prava klijenata kreditnih institucija i korisnika finansijskih usluga.
- Od 2020. godine je članica Komiteta za superviziju i sanaciju kreditnih institucija Centralne banke, gdje je u jednom periodu bila i njegova predsjednica, a sada je zamjenica predsjednice. Članica je stalne delegacije Crne Gore pri Komitetu eksperata za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma - MONEYVAL, kao stalnom nadzornom tijelu Savjeta Evrope. U postupku evaluacije sistema Cme Gore od strane MONEYVAL-a, koji je započet tokom 2022. godine, dala je izuzetan doprinos uspješno predstavljajući znatan dio sistema u svim fazama evaluacije, što je rezultiralo usvajanjem pozitivnog izvještaja o evaluaciji Cme Gore na plenarnom zasijedanju MONEYVAL-a, u decembru 2023. godine – navodi se u obrazloženju.
U obrazloženju se ističe da je Kalezić nakon specijalističkih obuka i dobijenih sertifikata od strane FATE (Financial action task force) i MONEYVAL-a, i pored aktivnog doprinosa kad je Crna Gora u pitanju, jedina je ekspertkinja iz Crne Gore ekstemo angažovana od strane MONEYVAL-a za potrebu procjene usklađenosti finansijskog sistema drugih jurisdikcija, uključujući zemlje članice EU, sa FATF standardima.
Dodaje se da je Kalezić članica Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, kao i Koordinacionog tijela za praćenje pregovora sa EU iz djelokruga nadležnosti CBCG i perspektive integracije u Ekonomsku i monetarnu uniju i Eurosistem.
- Početkom 2023. godine imenovana je za članicu Koordinacionog tijela za izradu Nacionalne procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i upravljanje utvrđenim rizicima. U toku 2024. godine je, kao dio najužeg tima Centralne banke Cme Gore, koji je uspješno i značajno prije predviđenih rokova pripremio u julu predatu aplikaciju za pristup Cme Gore SEPA, koordinirala važan segment aktivnosti na pripremi aplikacije. Znatno je doprinijela ostvarenju potrebnih rezultata, neophodnih za proširenje geografskog obuhvata SEPA na Crnu Goru kroz usklađivanje regulatomog okvira sa evropskom legislativom i dostizanje visokih standarda koje postavlja Evropska centralna banka (ECB) i Bankarska unija – kaže se, između ostalog, u obrazloženju.
<h3>Radno iskustvo</h3>
Guvernerka Irena Radović je u obrazloženju navela da je Milan Remiković cjelokupno profesionalno i radno iskustvo stekao radeći u Centralnoj banci. Od 2007. do 2010. godine kao kontrolor u Sektoru za kontrolu banaka, obavljao je poslove kontrole kreditnog rizika u bankama, vršio analizu kreditnog rizika i učestvovao u razvoju i primjeni politika, procedura, smjernica za rad i priručnika.
- Od 2010. do 2016. godine je kao viši kontrolor obavljao najsloženije poslove u procesu kontrole kreditnog rizika, pripremao analize finansijskih pokazatelja pravnih lica u postupcima izdavanja odobrenja ili saglasnosti, pripremao analize o trendovima kreditnog rizika na nivou bankarskog sistema, uključujući i pružaoce nebankarskih finansijskih usluga, te učestvovao u izradi i realizaciji više projekata iz oblasti upravljanja kreditnim rizikom – piše u obrazloženju.
U obrazloženju je navedeno da je Remiković od 2016. do 2020. godine kao portfolio menadžer rukovodio timovima za posredne i neposredne kontrole poslovanja banaka i radio na najkompleksnijim poslovima uključujući: definisanje godišnje supervizorske strategije, koordinaciju aktivnosti i rješavanje najsloženijih problema u procesu kontrole banaka, praćenje ukupnog rizičnog profila kontrolisanih banaka, predlaganje supervizorskih mjera i praćenje njihove realizacije, te implementaciju brojnih projekata u koordinaciji s međunarodnim partnerima.
- Od 2020. do 2024. godine, odnosno od osnivanja Direkcije za sanaciju kreditnih institucija, kao njen direktor radio je na uspostavljanju ove ključne funkcije Centralne banke kao organa za sanaciju, ovlašćenog da primjenjuje instrumente sanacije i izvršava sanaciona ovlašćenja utvrđena Zakonom o sanaciji kreditnih institucija. Učestvovao je u pripremi propisa iz oblasti sanacije kreditnih institucija i pripremi internih akata kojima se detaljnije opisuje način, proces planiranja i sprovođenje sanacije – dodaje se u obrazloženju.
Rukovodio je procesom uspostavljanja Sanacionog fonda i pripreme podzakonskih akata i metodologije u skladu sa evropskom regulativom. Radio je na odobravanju i izmjenama planova sanacije kreditnih institucija, praćenju i odobravanju minimalnih zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama i koordinirao aktivnosti na realizaciji međunarodnih ugovora i memoranduma o razumijevanju.
Od 12. jula 2024. godine obavlja poslove direktora Sektora za kontrolu koji je zadužen za kontrolu banaka i pružalaca finansijskih usluga u Centralnoj banci.
Od 2023. godine je član Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU za oblast pravne tekovine EU koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 9 - Finansijske usluge, kao i Koordinacionog tijela za praćenje pregovora sa EU iz djelokruga nadležnosti Centralne banke i perspektive integracije u Ekonomsku i monetarnu uniju i Eurosistem.

Radović parlamentu predložila iste kandidate nakon što u maju nijesu dobili podršku

Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Vladine odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostorno- urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Ustavnom sudu podnio je Centar za zaštitu i proučavanje ptica, navodeći da je ona protivna opštoj ustavnopravnoj normi o hijerarhiji propisa.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila mišljenje koje će uputiti sudu da je postupak izrade plana nesporan.
Vlada je 15. avgusta, na telefonskoj sjednici, donijela odluku o donošenju izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice. Plan između ostalog sadrži sve pretpostavke za gradnju naselja na Veljem brdu.
U inicijativi Ustavnom sudu, koju potpisuje Srđan Žarić, advokat Centra za zaštitu i proučavanje ptica, je naznačeno da Vlada nema ovlašćenje za donošenje odluke. Ukazuje da je odluka suprotna odredbama Ustava, Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, Zakona o uređenju prostora, Zakona o objavljivanju propisa i drugih akata, kao i Zakona strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. 

– Sama odluka je suprotna odredbama članova 49, 140 i 141 Zakona o uređenju prostora iz 2025. godine, što znači da je načelno suprotna i članu 100 Ustava Crne Gore, kojim se reguliše ustavnopravni okvir nadležnosti Vlade. Takođe, odluka je suprotna i principu vladavine prava budući da se njome narušava pravna sigurnost i pravni poredak, a odluka naročito dovodi u nedoumicu adresate normi. Posebno treba istaći i povredu načela lokalne samouprave iz člana 113 Ustava, a naročito principa samostalnosti lokalne samouprave iz člana 117 Ustava tim prije što je pravo lokalne samouprave na donošenje lokalnog planskog dokumenta izričito predviđeno važećim zakonom - zakonom iz 2025 godine – piše u Žarićevoj inicijativi.&nbsp;
Sa druge strane, Vlada je u mišljenju Ustavnom sudu navela da odluka nije suprotna Ustavu i propisima. Navode da je odredbom člana 140 Zakona o uređenju prostora propisano je da će se izrada i donošenje planskih dokumenata započetih do dana stupanja na snagu ovog zakona, osim Prostornog plana Crne Gore, nastaviti na način i po postupku propisanom Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Ukazuju da je članom 218 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, propisano da se državni i lokalni planski dokumenti predviđeni Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata mogu, do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore, izrađivati odnosno mijenjati po postupku propisanom ovim zakonom.
– Istom odredbom propisano je da planske dokumente donosi Vlada, osim Prostornog plana Crne Gore - stoji u mišljenju.
Iz Vlade ukazuju da je postupak izrade osporenog plana započet donošenjem Odluke o izradi Izmjena i dopuna PUP-a 2018. godine.
– Prema izričitoj odredbi člana 18 stav 4 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, na koji se propis upućuje članom 140 Zakona o uređenju prostora, Vlada Crne Gore je bila nadležna za donošenje planskih dokumenata pa, prema tome, i osporenih izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice. Ustavna je nadležnost Vlade Crne Gore da izvršava zakone, druge propise i opšte akte – piše u Vladinom mišljenju.
<h3>Ne zna se koja se verzija plana mijenjala</h3>
Srđan Žarić u inicijativi ukazuje da odluku prati izvještaj o procjeni uticaja planskog dokumenta na životnu sredinu, ali da nema podataka da je na njega dao saglasnost organ nadležan za zaštitu životne sredine.
– Iz same odluke uopšte se ne vidi koja verzija PUP-a se mijenja, a što je neophodno jer je nakon donošenja prvobitne odluke o Prostorno urbanističkom planu, taj plan više puta mijenjan. Takođe, u odluci se ne određuje koje su zaista izmjene i dopune planskog dokumenta, nego se u članu 1 stav 2 navodi da su izmjene i dopune planskog dokumenta sastavni dio odluke. Međutim, iz teksta „Izmjena i dopuna" može se naslutiti da se ne radi o tekstu izmjena i dopuna nego o prečišćenom tekstu planskog dokumenta, s tim što se čini da je Vlada iskoristila priliku da praktično donese novi planski dokument – piše u inicijativi.

PUP Podgorice pred Ustavnim sudom

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, &nbsp;kazali su je uz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i upozorili da na dionicama po kotlinama i duž rijeka ima magle .
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu Cetinje - Podgorica, u mjestu Kruševo ždrijelo biće obustavljen od 17 sati i 20 minuta do 20 sati i 30 minuta zbog protesta.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj kroz tunel Vrmac, na magistralnom putu od Kotora do Krtolske raskrsnice, biće obustavljen od 11 do 13 sati, zbog pregleda tunela i postojećih instalacija.
&nbsp;Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
&nbsp;Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Bar - Ulcinj, promijenjen je sa dvosmjernog u jednosmjerni zbog sanacije mosta Kruče.
&nbsp;Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
&nbsp;&nbsp;Vozila na magistralnom putu M-2 , dionica Petrovac -Podgorica od osam do 17 sati saobraćaju naizmjenično, zbog asfaltiranja saobraćajnice.
&nbsp;Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Mateševo-Smokovac.
&nbsp;Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac saobraćaće se naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu saobraćajnu signalizaciju, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde na cijeloj trasi i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.

Putevi suvi, oprezno zbog magle

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: milena-milacic

Perković: Na EP u Jerevanu ispunjena oba cilja

Još jedna žrtva požara: Preminula pacijentkinja iz Doma penzionera u Tuzli

Radović parlamentu predložila iste kandidate nakon što u maju nijesu dobili podršku

PUP Podgorice pred Ustavnim sudom

Putevi suvi, oprezno zbog magle

PRATITE TVe UŽIVO