Prema nezvaničnim podacima koje lokalne turističke organizacije dostavljaju Nacionalnoj turističkoj organizaciji Crne Gore (NTOCG) svakog četvrtka, u Crnoj Gori je 23. januara boravilo 13.780 turista, što je ostvarenje od 96 odsto u odnosu na prethodnu i rast od oko 80 odsto u odnosu na 2019. godinu.
Podaci iz Skijališta i lokalnih turističkih organizacija sjevera govore da je interesovanje posjetilaca ove sezone zaista veliko, što svjedoči o rastućem povjerenju u zimsku turističku ponudu i atraktivnosti crnogorskih planina, kazala je Media Birou predstavnica NTOCG, Milena Vujović.
- Međutim, izazovi sa kojima se suočavaju, posebno u vezi s nepredvidivošću sniježnih padavina, stvara velike probleme u iskorišćavanju potencijala koji imamo na sjeveru. Ova situacija nameće potrebu za dodatnim naporima i prilagođavanjem, kako bi se gostima pružilo kvalitetno iskustvo bez obzira na vremenske uslove. Jedan od odličnih primjera je nedavno završeni „Kolašin Winter Art Fest" - kazala je on.
Vujović je istakla da je ovogodišnji snijeg u decembru privukao veliki broj posjetilaca.
- Iz TO Žabljak su poručili da je na skijalištu Savin kuk bilo oko 20 dana sa optimalnim uslovima za skijanje, što je donijelo odličnu posjećenost u tom periodu. Što se tiče najava za naredni period, početkom februara se očekuju i veće sniježne padavine pa se nadaju da će i posjećenost biti dobra. Uglavnom su u pitanju domaći gosti, a kada je riječ o turistima dominiraju gosti iz regiona, naročito Srbije i Albanije, i Hrvatske kada je u pitanju Žabljak - navela je ona.
Početak godine, kao i uvijek, donosi intezivne pripreme za predstojeće međunarodne sajmove, koji su i dalje značajna platform za promociju Crne Gore kao turističke destinacije. NTOCG predstavlja turističku ponudu u Madridu i Njujorku, a u toku su i pripreme za sajam u Minhenu I Rigi, kao i jedan od najznačajnijih turističkih sajmova, ITB u Berlinu, kao i sajmovi u regionu, sajam u Beogradu i sajam u Banja Luci.
- Osim sajamskih nastupa početak godine je obilježen i pripremama za brojne aktivnosti usmjerenim ka direktnom povezivanju domaće turističke privrede s ključnim međunarodnim partnerima. Planiran je veliki broj studijskih posjeta uglednih turoperatora, predstavnika medija i uticajnih influensera, kako bi se dodatno promovisala destinacija. Paralelno sa tim, organozovaćemo i poslovne radionice, pružajući domaćim privrednicima priliku da uspostave direktne kontakte i unaprijede vidljivost turističkih proizvoda na globalnom tržištu - poručila je Vujović.
Prema njenim riječima, poseban fokus kao i prethodne godine biće na jačaju prisustva na digitalnim kanalima, a posebno kroz novu kampanju Uncover Your Wild Side. Planirane su opsežne marketinške kampanje, ciljano usmjerene ka ključnim tržištima, koristeći savremene tehnologije i personalizovane pristupe.&nbsp;
- Na ovaj način nastavljamo da osnažujemo prepoznatljivost naše destinacije i kreiramo temelje za uspješnu turističku sezonu. Naravno realizacija svih aktivnosti zavisiće i budžeta NTO CG - zaključila je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Crnoj Gori 13.780 turista

Prema podacima Uprave za statistiku Crne Gore (MONSTAT) tokom prvih deset mjeseci 2024. registrovan je dolazak 2,5 miliona turista što je ostvarenje od 99,4 odsto u odnosu na prošlu godinu.&nbsp;
Predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Milena Vujović navodi da ovi ključni parametri u turizmu pokazuju da smo na istom nivou u odnosu na prethodnu godinu, dok neki indikatori pokazuju bolje rezultate u odnosu 2023.&nbsp;
- Podaci Aerodroma Crne Gore pokazuju da je u periodu od 1. januara do 24. novembra opsluženo 2.700.000 putnika što je 16 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine i osam odsto više u odnosu na 2019. godinu. Takođe, podaci sa graničnih prelaza pokazuju da je u prvih deset mjeseci ostvaren rast u broju prelazaka od sedam odsto - navela je Vujović.&nbsp;
Rast je zabilježen i kod prihoda od boravišne i turističke takse, kao i članskih doprinosa.
- Kada govorimo o dijelu prihoda od boravišne takse, turističke takse i članskih doprinosa koji ide u budžet od 1. januara zaključno sa 10. decembrom prihodovano je 4.100.000 eura što je 5,5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine - dodala je Vujović.&nbsp;
Pozitivne trendove pokazuju i podaci EUROSTAT-a prema kojim je Crna Gora tokom ljetnih mjeseci po popunjenosti hotelskih kapaciteta bila u top 10 destinacija u Evropi.&nbsp;
- Konkretno u avgustu – zauzeli smo šesto mjesto po popunjenosti kapaciteta kolektivnog smještaja. Možemo reći da odlična popunjenost hotelskih kapaciteta u kontinuitetu i dobra predsezona jesu karakteristike ove turističke godine - kazala je predstavnica NTO.&nbsp;
Prema posljednjim nezvaničnim podacima koje lokalne turističke organizacije svakog četvrtka dostavljaju Nacionalnoj turističkoj organizaciji u Crnoj Gori je 12. decembra boravilo 15.340 turista, što je ostvarenje od 92 odsto u odnosu na prethodnu godinu i rast od oko 57 odsto u odnosu na 2019. godinu. Najviše turista trenutno boravi u Budvi, Baru i Herceg Novom.&nbsp;
Iz Nacionalne turističke organizacije optimistični su i kada je naredni period u pitanju.&nbsp;
- Vremenska prognoza nam za sada ide na ruku i mi se nadamo da će ove godine skijaška sezona, shodno nekim najavama koje imamo, početi u decembru. Prema informacijama koje smo dobili, skijališta, nadležne institucije i drugi turistički subjekti se intenzivno pripremaju za skijašku sezonu i imaju prilično visoka očekivanja. Takođe, sigurni smo da će prvi dio sezone kada govorimo o novogodišnjim manifestacijama i svim onim programima koje su odlično pripremile lokalne turističke organizacije proći dobro. Vlada prilično veliko interesovanje sa tržišta regiona, ali i sa nekih tržišta sa kojima imamo dobru avio povezanost kao što su Poljska, Mađarska i Turska - ispričala je Vujović.&nbsp;
Kako bi se dobri rezultati na polju turizma nastavili i naredne godine, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore vrijedno radi na pripremi velikog broja promotivnih aktivnosti.&nbsp;
- Ove godine smo premijerno u Londonu predstavili novi destinacijski spot u okviru nove kampanje Uncover Your Wild Side koja je namijenjena tržištima Velike Britanije, Francuske i Njemačke. Od tog trenutka smo krenuli sa intenzivnijom digitalnom kampanjom na tim tržištima, a koja će se kasnije proširiti i na ostala tržišta. Tokom sljedeće godine su u planu velike marketinške kampanje, a od početka godine krećemo sa učešćem na najznačajnijim sajmovima poput sajma u Madridu, Njujorku, Rigi, Berlinu, Beču i brojnim drugim sajmovima. Takođe nas očekuju i značajne studijske posjete turoperatora, medija i influensera - istakla je Vujović.&nbsp;
Osim rada na unapređenju pozicije Crne Gore na različitim tržištima i diverzifikaciji turističkog tržišta, NTO ulaže i u unapređenje turističke ponude.&nbsp;
- U tom duhu smo ove godine pokrenuli jedan novi projekat koji se po prvi put sprovodi u Crnoj Gori – Montenegro Quality. To znači da ćemo po prvi put imati uvođenje marke kvaliteta u turizmu i krajem godine ćemo dodijeliti prve sertifikate marke kvaliteta Montenegro Quality za turističke subjekte. Taj projekat sprovodimo u okviru jednog velikog projekta integralnog upravljanja kvalitetom u destinaciji koji ima za cilj unapređenje kvaliteta turističke ponude, ali i unapređenje iskustva gostiju u destinaciji - najavila je predstavnica NTOCG.

Vujović: Za prvih deset mjeseci 2,5 miliona turista, prihodi od turizma 4.100.000 eura

U emisiji Srećan dan fokus stavljamo na porodičnu psihoterapiju u slučaju adolescenata koji koriste psihoaktivne supstance. 
Gošća je Marija Radović, programska direktorica Juventasa, koja govori o tome kako porodica može postati podrška, a ne poligon za dodatne konflikte – i koje su ključne zamke i koraci u procesu oporavka. 
U susret Crnom petku otvaramo i pitanje: Kako izbjeći potrošačke zamke i ne pasti pod pritisak lažnih popusta? O toj temi govori Jovo Rabrenović, nacionalni ekspert za prava potrošača iz Instituta ekonomskih nauka, i otkriva trikove trgovaca i savjetuje kako kupovati pametno. 
U emisiji kuvaju violinistkinja Verica Čuljković i njen sin Đurađ. 
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

U Srećnom danu o porodičnoj psihoterapiji u slučaju adolescenata koji koriste psihoaktivne supstance

U Budilniku na Televiziji E govorimo o tome kako Crveni krst mijenja živote najranjivijih i sa kakvim se izazovima suočavaju uoči obilježavanja Dana te organizacije. 
Pitamo i da li je Crnoj Gori potreban novi, savremeniji Zakon o volonterskom radu, te šta bi to značilo za mlade i sve one koji volontiraju godinama. 
Bavimo se i pitanjem da li je Crna Gora spremna da prati evropske standarde u zaštiti LGBT+ prava nakon odluke Suda pravde EU o priznavanju istopolnih brakova. 
Provjeravamo i da li građani dovoljno čuvaju javne površine i gradsko zelenilo, te zašto je pozorište i dalje važno u savremenom društvu.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Budilnik: Kako Crveni krst mijenja živote najranjivijih, o Zakonu o volonterskom radu...

Navijačka grupa Ultra Crna Gora obavijestila je navijače da je za sjutra spremna koreografija za cijele tribine i da je poželjno da publika dođe u dvoranu već od 17:30 sati.
Košarkaška reprezentacija Crne Gore od 18 sati u SC Morača igraju prvu utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
Izabranici Andreja Žakelja dočekuju selekciju Portugala.

Crnogorski navijači spremili posebnu koreografiju za meč u Morači

Hegemonistički koncept, takozvani "srpski svet", jasno pokazuje kako opasne politike država izvan EU mogu podsticati etničke podjele, destabilizovati susjedstvo i time uticati na proces odlučivanja, pogotovo u državama kandidatkinjama. To je, nažalost, najvidljivije u Crnoj Gori, gdje prosrpske stranke i Srpska pravoslavna crkva sprovode upravo takvu štetnu velikosrpsku politiku, poručio je poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol na sjednici gdje se raspravljalo o tački "Defence of Democracy package".
Radi se o paketu o odbrani demokratije i prijedlozima za nove zahtjeve o transparentnosti lobiranja od strane zemalja koje nisu u EU.
Sokol je na sjednici Evropskog parlamenta poručio da Evropska unija ne smije biti žrtva štetnih malignih uticaja koji danas dolaze ne samo iz udaljenih sila, nego i iz susjednih zemalja poput Srbije.
- Moj prijedlog jača otpornost na prikriveni strani uticaj, povećava transparentnost lobiranja u ime trećih zemalja i štiti integritet javnog prostora kao temelja demokratskog legitimiteta. Jasno je - treba učiniti evropske institucije otpornim na manipulaciju i osigurati da odluke donose građani i njihovi predstavnici, a ne vanjski akteri - smatra Sokol.
On je poručio da je za sigurnu i stabilnu Evropu moramo jasno poručiti da širenje opasnih projekata poput „srpskog svet“ i pokušaje potkopavanja demokratskog odlučivanja u Evropskoj uniji apsolutno nećemo dopustiti.

Sokol: Opasnost "srpskog sveta" najvidljivija u Crnoj Gori, EU ne smije biti žrtva štetnih malignih uticaja koji dolaze i iz Srbije

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.