<p>Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je sproveden krajem prošle godine, potvrdio je tradicionalne demografske probleme u Crnoj Gori, kazala je demografkinja <b>Mileva Brajušković Popović </b>i poručila da su državi potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.</p>
<p>Brajušković Popović je rekla da se tradicionalni demografski problemi, koje je popis potvrdio, odnose na demografsko starenje, smanjen broj rađanja i neravnomjernu prostornu distribuciju stanovništva u Crnoj Gori.</p>
<p>Ona je navela da je neravnomjerna prostorna distribucija stanovništva izazvana neravnomjernim regionalnim razvojem, koji sa sobom povlači migracije stanovništva prema dominantno Glavnom gradu i opštinama primorskog regiona, a što se odrazilo na ukupno kretanje broja stanovnika po regijama.</p>
<p>- Iako situacija nije dobra ni na nivou države, ipak je najnepovoljnija na prostoru opština sjevernog regiona - kazala je Brajušković Popović u intervjuu Agenciji MINA.</p>
<p>Ona je navela da je, u odnosu na podatke popisa iz 2011, broj stanovnika sjevernog regiona manji za 25.258, dok je, u odnosu na podatke popisa iz 1991. godine, manji za 65.940.</p>
<p>Brajušković Popović je dodala da su, u međupopisnim periodu 2011-2023, sve opštine sjevernog regiona zabilježile smanjenje broja stanovnika, osim Rožaja, koje je porast broja stanovnika zabilježilo zahvaljujući svom prirodnom priraštaju.</p>
<p>- Sada na teritoriji sjevernog regiona, koji obuhvata oko 52 odsto površine Crne Gore, živi 24,5 odsto stanovništva, dok je prema podacima popisa iz 1971. godine ovdje živjelo 43,4 odsto od ukupnog broja stanovnika Crne Gore - rekla je Brajušković Popović.</p>
<p>Jasno je, kako je kazala, da su se socioekonomska dešavanja prethodnih decenija negativno odrazila na demografski potencijal sjevernog regiona, koji je godinama izložen depopulaciji po dva osnova, i prirodnim i mehaničkim putem.</p>
<p>- Kako u migracijama najčešće učestvuju mladi ljudi, srž fertilnog i radnog kontigenta, u tom regionu je sve manje mladih, zbog čega imamo i sve manji broj rađanja, a sa druge strane imamo sve veći broj starih osoba, zbog čega su veće stope mortaliteta, pa su vrijednosti prirodnog priraštaja niske, a zatim prelaze u negativne - pojasnila je Brajušković Popović.</p>
<p>Prema njenim riječima, negativan migracioni saldo i negativne vrijednosti prirodnog priraštaja dovele su do podatka da je devet opština u Crnoj Gori u stadijumu najdublje demografske starosti, od kojih je osam na prostoru sjevernog regiona.</p>
<p>Brajušković Popović je podsjetila da je na prethodnom popisu samo opština Plužine bila u stadijumu najdublje demografske starosti.</p>
<p>Međutim, kako je kazala, analiza je već tada pokazivala da sve opštine pokazuju tendeciju da pređu u sljedeći stadijum demografske starosti.</p>
<p>- Naravno, potrebno je napomenuti da u okviru sjevernog regiona imamo i najstariju i najmlađu opštinu u Crnoj Gori, opštinu Plužine sa prosječnom starošću od 47,3 godine i opštinu Rožaje sa prosječnom starošću od 35,8 godina - navela je Brajušković Popović.</p>
<p>Podaci, kako je upozorila, jasno pokazuju da se proces demografskog starenja na nivou države intenzivirao.</p>
<p>Brajušković Popović je pojasnila da su smanjivanje stopa mortaliteta u starijoj dobi, odnosno produženje trajanja života ljudi, kao i smanjivanje stopa fertiliteta doveli do procesa demografskog starenja.</p>
<p>Ona je kazala da je u ukupnom broju stanovnika povećano učešće starijih od 65 godina, a da je, sa druge strane, smanjeno učešće osoba od 0 do 14 godina.</p>
<p>- Učešće osoba starijih od 65 godina, prema podacima popisa iz 1971. godine, u Crnoj Gori je iznosilo 7,1 odsto, dok su podaci najnovijeg popisa pokazali da je njihovo učešće 16,8 odsto - navela je Brajušković Popović.</p>
<p>Ona je ukazala na to da je, takođe, broj rađanja u kontinuiranom padu.</p>
<p>- Najviša vrijednost stope ukupnog fertiliteta je zabilježana u 1951. godini (4,6 djeteta po ženi), dok stopa ukupnog fertiliteta danas iznosi 1,8, što znači da nije obezbijeđena ni jednostavna reprodukcija stanovništva - rekla je Brajušković Popović.</p>
<p>Smanjeno rađenje je, kako je kazala, dovelo do smanjenja broja djece predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.</p>
<p>- Što nikako nije dobro, jer to znači da imamo sve manje onih od kojih zavisi budućnost ove države, sve manje onih koji će da rađaju, rade i grade ovu državu - istakla je Brajušković Popović.</p>
<p>Ona je naglasila da se, uz te komponente prirodnog kretanja stanovništva, ne smije zaboraviti ni veoma važna - emigracija van države, jer se na taj način direktno ostaje bez najvrednijeg resursa svake države – mladih ljudi.</p>
<p>- Moramo da prihvatimo činjenicu da je demografsko starenje naša relanost i da svoje politike i strategije prilagođavamo stanju u kojem se nalazimo, pogotovu imajući u vidu činjenicu da situacija teško da će biti bolja, već naprotiv, biće gora - poručila je Brajušković Popović.</p>
<p>Ona je kazala da su posljedice demografskog starenja višestruke. </p>
<p>- Usporen je rast broja stanovnika Crne Gore, usljed sve manjeg učešća mladih generacija u ukupnom stanovništvu sve je izraženije opadanje stopa nataliteta, a povećanjem učešća starih osoba dolazi do povećanja opšte stope mortaliteta, a to dovodi do pada vrijednosti prirodnog priraštaja – rekla je ona.</p>
<p>Brajušković Popović je rekla da je, usljed sve većeg učešća starih osoba u ukupnoj populaciji, sve veće izdvajanje troškova za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.</p>
<p>- U krajnjem dovodi se u pitanje i održivost penzionog sistema Crne Gore, koji funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti, a usljed sve veće opterećenosti radno sposobnog stanovništva staračkim - dodala je Brajušković Popović.</p>
<p>Ona je navela da, prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja iz avgusta ove godine, u Crnoj Gori ima 115.775 penzionera, što u odnosu na broj građana koji imaju crnogorsko državljanstvo i državljanstvo Crne Gore i neke strane države, čini 20 odsto stanovništva.</p>
<p>Crnoj Gori su, kako je poručila Brajušković Popović, potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.</p>
<p>-Prije svega, moramo da znamo da nijedna mjera populacione politike ne može da da rezultat odmah, zbog čega mjere moraju da budu dugotrajne, široko postavljene i sinhronizovane - kazala je Brajušković Popović.</p>
<p>Ovo je, kako je rekla, pitanje za tim stručnjaka iz različitih oblasti, koji će pokušati da predlože najbolja rješenja u cilju popravljanja nepovoljne demografske situacije u Crnoj Gori.</p>
<p>- Nakon objavljivanja svih rezultata popisa, potrebna je dobra analiza podataka, koja bi trebalo da bude praćena setom mjera za poboljšanje situacije, kako na državnom, tako i na regionalnom i opštinskom nivou shodno specifičnim geografskim, demografskim i socioekomskim karakteristikama svake od opština - poručila je Brajušković Popović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Brajušković-Popović: Crnoj Gori potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike

<p>Nakon objavljivanja konačnih rezultata popisa stanovništva potrebna je kvalitetna analiza podataka dobijenih iz njega, gdje bi stručnjaci, svako iz svoje oblasti, dali prijedloge kako da se situacija poboljša, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, demografkinja <b>Mileva Brajušković Popović</b>.</p>
<p>Popis, kako kaže, pokazuje zabrinjavajuće podatke koji se tiču ukupnog kretanja stanovništva, a poseban je akcenat na regionalne razlike.</p>
<p>- Imam podatke koji kažu da je sjeverni region, u odnosu na podatke prethodnog popisa, zabilježio smanjivanje broja stanovnika za preko 25 hiljada, dok je, sa druge strane došlo do povećanje učešća stanovništva, u središnjoj i južnoj regiji. Prosto dolazimo u situaciju, da sada na površini koja obuhvata preko 50 procenata teritorije, govorim o sjevernom regionu, živi svega 24,5 posto stanovništva. Sve opštine sjevernog regiona su zabilježile smanjivanje broja stanovnika, izuzev opštine Rožaje, koja je zabilježila porast broja stanovnika, zahvaljujući prirodnom priraštaju - rekla je Popović.</p>
<p>Alarmantan je podatak da je devet opština u najdubljoj demografskoj starosti, a kako podsjeća Brajušković Popović osam tih opština se nalazi na sjeveru, a jedna u centralnoj regiji i to je Cetinje.</p>
<p>Podaci o naciji, vjeri i jeziku ne mogu, smatra ona, biti važni za poboljšanje kvaliteta života u Crnoj Gori. Za to su, kaže, važni socioekonomski podaci, za koje vjeruje da će biti alarmantni.</p>
<p>- U demografiji su podaci od juče zastarjeli, te moramo voditi računa o toj vremenskoj odrednici u tom smislu će ići reforma Monstata gdje će se podaci prikupljati na godišnjem nivou. U ovom slučaju moramo da radimo sa onim s čim raspolažemo, tako da su ovom momentu to podaci koǰe imamo - kazala je Brajušković Popović.</p>
<p>U jednom momentu, kako objašnjava, za realizaciju određenih strategija i planova, ti podaci biti zastarjeli, no, dodaje da se suština neće mnogo promijeniti, pogotovu ako se imaju u vidu kretanja u sjevetrnom regionu države I u crnogorskim selima.</p>
<p>Potrebno je, dodaje Brajušković popović, uložiti trud da se zadrži stanovništvo unutar granica države, jer postoje istraživanja, prema kojima od 30 do 50 procenata stanovništva želi da napusti Crnu Goru iz čisto ekonomskih razloga.</p>
<p>- Nizak dohodak, zdravstvo, obrazovanje, faktori korupcije, nepovjerenje u institucije, ali i stvarenje vjerskih i političkih tenzija su razlozi zbog kojih bi napustili zemlju. Sa te strane moramo oslušnuti naše građane i otklanjati uzroke zbog kojih oni odlaze odavde. A sa druge strane, kada govorimo o pronatalitetnim politikama, moramo voditi računa o ekonomskom aspektu koji je upravo vezan za nemogućnost zapošljavanja, nizak dohodak, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja. To su upravo te ekonomske kategorije koje dovode do odlaganja, ili, na kraju krajeva, izbjegavanje odluke o roditeljstvu - rekla je Brajušković Popović.</p>
<p>Većina podataka sa popisa je zabrinjavajuća, navodi ona, ali se pozitivni podaci mogu očekivati iz dijela obrazovne structure. Vjeruje da će značajno biti manji broj nepismenih lica.</p>
<p>- Mislim da se moramo osvrnuti na one glavne demografske probleme koji nas opterećuju, i da naša pažnja mora da bude usmjerena u tom pravcu, pošto demografska situacija u Crnoj Gori, u ovom momentu, sa ovakvim podacima, zaista nije ohrabrujuća - zaključila je Popović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw5A6l7bW1I0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

500x500

Brajušković Popović: I Cetinje u najdubljoj demografskoj starosti

<p>Osnovna škola "Jovan Tomašević" upisala je ove školske godine samo jednog đaka prvaka, a nalazi se u regionu koji &nbsp;je kolijevka crnogorske pismenosti, jer je prva škola otvorena davne 1831.godine u Brčelskom manastiru - istakao je u Budilniku direktor ove škole Miodrag Šćepanović.</p>
<p>Od 1832. do 1951.godine, kako je dodao u jutarnjem programu Televizije E, otvoreno je jedanaest škola u crmničkoj regiji, dok je OŠ "Jovan Tomašević" sedamdesetih godina prošlog vijeka brojala 650 učenika.</p>
<p>- Nažalost, od tada do danas se deset puta smanjio broj učenika. Imamo jednog prvačića malog Mihaila Pekića, i to nije iz Crmnice, nego iz Vranjine. Imamo vozača koji prevozi djecu s ovih prostora i očekujemo, nadamo se, da će se ubuduće povećati broj učenika, zato što, moram da naglasim, da crmnica i Virpazar privlače turiste. Iz godine u godinu raste broj turista, ali sve manje i manje Crmničana - rekao je Šćepanović.</p>
<p>Ovih dana će biti raspisan tender za renoviranje škola, kaže Šćepanović, i zahvaljujući Ministarstvu prosvjete već je urađeno dosta na obnovi enterijera same škole.</p>
<p>- Imam nagovještaj da će iduće godine biti više prvaka, makar četiri, pet. Trebalo bi da bude, jer imamo ovdje područno odjeljenje vrtića, u vrtiću su četiri učenika, koji će dogodine krenuti u prvi razred. Nadam se uzlaznom trendu, ubuduće, što se tiče broja učenika - naglasio je Šćepanović.</p>
<p>Škola "Jovan Tomašević" &nbsp;trenutno broji šezdeset šest učenika, objašnjava Šćepanović dodaje da je u školi zaposleno sedamnaest nastavnika i učitelja, domar, bibliotekar, sekretar, dvije higijeničarke i dva vozača.</p>
<p>- Imamo osam odjeljenja, a prvi i drugi razred je spojen, upravo zbog tog jednog učenika, pa smo ga pripojili drugom razredu, zato što smatramo da su mu oni najbliži po godinama, te da će se najbolje uklopiti sa njima - istakao je Šćepanović.</p>
<p>Sagovornik Budilnika se nada, pošto se škola oprema i osavremenjava, da će se promijeti situacija, i, ističe on, obzirom i na porast turista, da će se ljudi vraćati u ove krajeve, te kako kaže, škola imati bar duplo više učenika.</p>
<h2><b>Popović: Ako ugasimo neku školu, budućnost tog mjesta više ne postoji</b>&nbsp;</h2>
<p>Svjedoci smo da posljednjih decenija imamo, u kontinuitetu, smanjivanje broja đaka u seoskim školama, a sa druge strane, i isti takav trend u gradskim školama u sjevernom dijelu Crne Gore - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, demografkinja Mileva Brajušković Popović.</p>
<p>- Problem smanjivanja broja đaka možemo posmatrati na regionalnom, opštinskom i na lokalnom nivou. Nestanak djece sa jednog prostora, i zatvaranje škola u nekom mjestu, znači zamiranje tog mjesta. Jer, ako ugasimo školu budućnost nekog mjesta praktično ne postoji, jer, tek ko će se onda vratiti tu da živi i ko će tu osnovati porodicu - rekla je Popović.</p>
<p>Crna Gora je zašla u posttranzicionu &nbsp;demografsku etapu, objašnjava Popović, a tu etapu karakteriše niska stopa nataliteta, i, dodaje ona, niskom, ali u blagom porastu stope mortaliteta, zbog sve većeg, kako kaže, učešća starijih generacija u ukupnoj populaciji.</p>
<p>U osnovi smanjenja prirodnog priraštaja, podsjeća Popović, je stopa smanjenom rađanja &nbsp;ili fertiliteta, a ta stopa je, na primjer, 1954.godine iznosila 4,6 što znači, dodaje ona, da su žene u prosjeku rađala četvoro djece, a danas, napominje Popović, ona iznosi 1,8, što ne obezbjeđuju ni prostu reprodukciju, nema ni zamjene generacija.</p>
<p>- &nbsp;Korijen regionalnih razlika,( u prirodnom priraštaju), leži u migracijama. One su uzrokovane jednom centralizacijom, koja je pomjerila sva dešavanja u glavni grad, i dijelom primorski region, što su potvrdili i podaci popisa, jer smo, recimo, imali od 2011.godine do 2023.godine da je stanovništvo sjevernog regiona se smanjilo za preko 18.800, sa druge strane, stanovništvo srednjeg regiona je poraslo za oko 16.000, što jasno potvrđuje tu priču - naglasila je Popović.</p>
<p>Crnu Goru je od 2011.do 2023. godine napuštilo više od 70.000 njenih stanovnika, međutim, &nbsp;poručuje Popović, tačne podatke nemamo o spoljašnjim migracijama, te je realno, dodaje ona, kad Crna Gora uđe u Evropsku uniju, da će doći, kako kaže, do većeg broja iseljenika, jer se slično desilo i Hrvatskoj.</p>
<p>- Demografsko pitanje je veoma komplekso, i rješavanju tog pitanja se mora pristupiti studiozno i multidisciplinarno. To znači da nije ovo pitanje samo za demografe. Ovo je pitanje za čitavu zajednicu, i za sociologe, i za ekonomiste i za obrazovni sistem, i za nevladine organizacije, i tako dalje. Ovo mora biti jedan timski rad, ka rješavanju ovog pitanja, ali prvi korak jeste da mi dobijemo podatke, evo očekuje se da će do 15.oktobra dobiti rezultate popisa. Onda će ići analiza tih podataka, zatim izrada nacionalne demografske strategije, koja je najavljena, ja se zaista nadam da će biti kvalitetna i da će pružiti odgovore na ova pitanja o kojima govorimo - istakla je Popović.</p>
<p>Regionalna strategija je dobra, poručuje Popović, ali je problem u implementaciji iste, i, dodaje ona, gdje god da se strategije sprovode, one se, kako kaže, moraju zasnivati na slobodnoj volji pojedinca o broju njegovih članova porodice.</p>
<p>- O ovim stvarima se ne govori dovoljno, i zaista se nadam da sad, kad dođu rezultati popisa, i da se neće fokusirati sva pažnja na pitanja koja tiču etno kulturoloških karakteristika stanovništva, nego da ćemo se pozabaviti ovakvim pitanjima - rekla je Popović.</p>
<h2>Đalović: Učitelj putuje svaki dan 100 kilometara, bez eura naknade za prijevoz&nbsp;</h2>
<p>Moji radnici svakog jutra moraju proći četrdesetak kilometara, a jedan radnik još desetak kilometara, da bi došli do svog mjesta, pošto je potpuna obustava saobraćaja od Ribarevina do Berana, radnici su u mogućnosti da prođu u 14 sati, a ako zakasne moraju čekati 17 sati - kazao je &nbsp;za Budilnik direktor Osnovne škole "Milomir Đalović" iz Sušice Milko Đalović.</p>
<p>Direktor škole kaže da je veliki problem raditi u takvim sredinama, i kao primjer naveo školu koja ima samo jednog učenika, jednog učitelja i domara.</p>
<p>- Zamislite taj čas, od 45 minuta, gdje je učitelj stalno upućen na to dijete, ili to dijete na učitelja. Zamislite učitelja koji putuje 100 km svaki dan, a da mu Ministarstvo prosvete, ili država, ne nadoknađuje ni eura za taj put. Apelovao bih ovom prilikom i na Sindikat prosvjete, i na Ministarstvo, da svim prosvjetnim radnicima izađu u susret i da se nađe neki modul za isplatu prevoza, pa makar i 5 ili 10 km, ko god putuje, a ne samo što je do sada bilo da plaćaju radnicima iz susjednih opština - poručio je Đalović.</p>
<p>Sagovornik problematizuje razliku u odnosu na sjever Crne Gore, u Podgorici je besplatan gradski prevoz za sve učenike, dok na sjeveru, dodaje on, učitelji putuju, svakodnevno, bez ikakve naknade za prevoz.</p>
<p>Škola koja broji samo šezdeset pet đaka ima problem sa obezbjeđivanjem kvalitetnog nastavnog kadra, podsjeća Đalović, jer se škola nalazi na 1200 metara nadmorske visine, i, kako kaže, temperature nekad padaju i do 39° ispod nule, te, ističe da nemaju grijanje.</p>
<p>- Apelovao bih, takođe, na Ministarstvo prosvjete, da i mi uđemo u program toplifikacije ove škole. Pored toga je kombi, kojim se prevoze učenici, kupljen kombi, &nbsp;od strane naših učenika, i ove godine vidim da je u programu da se dobije kombi, te apelujem na ministarku Jakšić da i nama jedan kombi dodijeli da bi i mi mogli funkcionisati - naglašava Đalović.</p>
<p>Bjelopoljska Skupština opštine izlazi u susret, u skladu sa mogućnostima, ističe Đalović, ali te mogućnosti, dodaje on, nijesu velike.</p>

U OŠ "Jovan Tomašević" u Virpazaru u prvi razred upisan samo jedan đak

<p>Svi donosioci odluka moraju dodatno ozbiljnije i odgovornije da se pozabave ekološkim politikama i održivim razvojem, posebno u narednom periodu i u dijelu evropske agende, ali prije svega zbog nas samih, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji učestvuje na samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29 u Bakuu.</p>
<p>Milatović je danas govorio na panelu posvećenom finansiranju zelenih politika i tom prilikom je kazao da je osnivanje Fonda za održivi razvoj dobar primjer koji je Crna Gora u tom pravcu realizovala u prethodnom periodu.</p>
<p>- Mislim da smo na taj način napravili jedan dobar korak naprijed i u dijelu inovativnih platformi za finansiranje zelenih politika. To smo uradili prošle godine zajedno sa Kancelarijom Ujedinjenih nacija. Vlada Crne Gore je izdvojila značajna sredstva kao početni kapital. Zatim smo, zajedno s brojnim zemljama donatorima i Evropskom unijom, napravili dalji korak u pravcu finansiranja zelenih politika - kazao je Milatović.</p>
<p>Poručio da je to predstavio kao primjer načina na koji i jedna relativno mala zemlja poput Crne Gore, zemlja u razvoju, može doprinijeti i dati dobar primjer drugim zemljama u svijetu u oblasti finansiranja zelenih održivih politika.</p>
<p>- Mislim da je ovaj primjer bio dobro prihvaćen od strane svih učesnika, i veoma sam zadovoljan zbog toga. Negdje sam skoro rekao da je ekološka Crna Gora u temelju naše državnosti. Zaista smatram da svi donosioci odluka moraju dodatno ozbiljnije i odgovornije da se pozabave, posebno u narednom periodu i u dijelu evropske agende, ali prije svega zbog nas samih, politikama koje su ekološke i politikama koje su održive - naveo je Milatović.</p>
<p>Naglasio je da smo Crnu Goru naslijedili od naših predaka, te da je kao takvu moramo ostaviti generacijama koje će doći poslije nas.</p>
<p>- Ovako lijepu, održivu, i mi, kao trenutna generacija, moramo učiniti sve da to tako i ostane. Zato, iskreno, nisam zadovoljan dosadašnjim rezultatima. Čini mi se da je sve to više na papiru nego što se zaista primjenjuje u praksi. Znate da je poglavlje 27 veoma zahtjevno, jer uključuje mnogo legislative koja u narednom periodu mora da se usaglasi - rekao je Milatović.</p>
<p>Naveo je da usaglašavanje u vezi s načinom upravljanja otpadom, načinom upravljanja otpadnim vodama i generalnim pristupom procesu reciklaže i cirkularne ekonomije predstavlja veliki izazov u periodu pred nama.</p>
<p>- Upravo će budžeti za 2025, 2026. i 2027. godinu pokazati koliko ozbiljno pristupamo rješavanju mnogih izazova koji su trenutno prisutni u oblasti ekološke politike i politike održivog razvoja u Crnoj Gori. Kao predsjednik, dajem lični primjer i volio bih da svi ostali donosioci odluka ovaj dio društvenog razvoja shvate veoma ozbiljno - &nbsp;zaključio je Milatović.</p>
<p>Milarović će sjutra imati bilateralni sastanak sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim.</p>

Milatović: Crna Gora da se ozbiljnije pozabavi ekološkim politikama i održivim razvojem

<p>Bugarski državljani <b>I.I.E.</b> (42) i <b>D.Y.E.</b> (43) uhapšeni su zbog sumnje da su u masovnoj tuči više puta udarili pajserima mušku osobu i nanijeli mu teške tjelesne povrede.</p>
<p>Policiji je juče ujutru, oko 9:50 sati prijavljeno &nbsp;da je u ulici Radoja Dakića u naselju Siti kvart došlo do fizičkog sukoba između nekoliko osoba, među kojima je jedna zadobila povrede. On je prevezen na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su mu konstatovane teške tjelesne povrede u vidu više fraktura.</p>
<p>- Policijski službenici su preduzeli intenzivne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja ovoga događaja i procesuiranja izvršilaca. Prikupljena su obavještenja od više lica, izvršeni pregledi video zapisa sa nadzornih kamera užeg i šireg lica mjesta, identifikovani pravci dolaska i bjekstva izvršilaca, prikupljena obavještenja od oštećenog lica, te su policijski službenici na osnovu niza mjera i radnji došli do saznanja da su dva maskirana nepoznata lica fizički napala oštećenog zadajući mu udarce u predjelu glave i tijela podesnim predmetima - pajserima - saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Na licu mjesta je izvršen uviđaj i izuzeti predmeti i tragovi koji će biti predmet odgovarajućih vještačenja.</p>
<p>Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo ubistvo u pokušaju.</p>
<p>Policija je ukratkom roku uspjela da identifikuje osumnjičene za izvršenje ovog krivičnog djela.</p>
<p>- Oni su istoga dana pokušali da napuste Crnu Goru preko graničnog prelaza Kula, međutim, dovedeni su u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, gdje su bili predmet kriminalističke obrade, nakon čega su, po nalogu postupajućeg tužioca lišeni slobode zbog sumnje da su izvršili gore pomenuto krivično djelo - kazali su u policiji.</p>

Bugarski državljani uhapšeni zbog tuče u Siti kvartu: Osumnjičeni da su pajserima pretukli muškarca

<p>Vijeće Apelacionog suda Crne Gore potvrdilo je odluku Višeg suda u Podgorici o o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu <b>Milivoju Katniću</b> i nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije<b> Zoranu Lazoviću </b>- potvrdila je za Portal ETV samostalna savjetnica u Višeg sudu <b>Marija Raković</b>.</p>
<p>Odluka o odbijanju žalbe je, kako je navela, donijeta na jučerašnjoj sjednici Apelacionog suda. Žalba, koju je protiv rješenja Višeg suda u Podgorici o produženju pritvora uložio branilac Katnića, odbijena je kao neosnovana.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsoskic-optuzuje-lazovica-i-katnica-iako-je-tuziteljka-jovicevic-2022-godine-odbacila-krivicne-prijave-za-isto-djelo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Podsjećamo, Viši sud u Podgorici je 12. oktobra prihvatio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva i produžio im pritvor i to zbog ponavljanja krivičnog djela i opasnosti od bjekstva, a u slučaju Lazovića i zbog "naročito teškog izvršenja krivičnog djela".</p>
<p>Specijalno državno tužilaštvo je dan ranije, 11. oktobra, kako se navodi u saopštenju, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predalo optužnicu protiv Katnića i Lazovića, prema kojoj se nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije tereti za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, a nekadašnji glavni specijalni tužilac za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>Katnić i Lazović su 14. aprila uhapšeni zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru tadašnjem šefu kriminalne organizacije iz Beograda <b>Veljku Belivuku</b> i njegovom kompanjonu <b>Marku Miljkoviću</b>. Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo ih je da su navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću <b>januara</b> <b>2021. godine</b> postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu<b> avgusta 2020. godine </b>- dakle šest mjeseci nakon što se to ubistvo desilo.</p>
<p>Specijalni tužilac <b>Miloš Šoškić</b> prethodnog puta je zatražio da se Katniću pritvor za tri mjeseca produži, između ostalog, zbog komunikacija sa novinarima u periodu kad je bio glavni specijalni tužilac. Time je profesionalna komunikacija medija po SDT-u uvezana sa navodnim uticajem OKG.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.4516%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-podiglo-optuznicu-protiv-katnica-i-lazovica-traze-produzenje-pritvora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Tužilac Šoškić je, podnoseći prijedlog za produženje pritvora Milivoju Katniću, targetirao pet novinara i novinarki - <b>Šekija Radončića</b>, <b>Kaćušu Krsmanović</b>, <b>Tamaru Nikčević</b>, <b>Draška Đuranovića</b>, <b>Darka Šukovića</b>, <b>Samira Rastodera</b>, kao i poznatog crnogorskog pisca, dobitnika Njegoševe nagrade <b>Milorada Popovića.</b></p>
<p>Vijeće Vrhovnog suda prihvatilo je prijedlog Šoškića.</p>
<p>Advokat <b>Zoran Piperović </b>zbog toga je podnio krivičnu prijavu protiv Vijeća Vrhovnog suda, ali je ona odbačena.</p>
<p>Specijalno tužilaštvo ih tereti i da su bili dio kriminalne organizacije, odnosno radili za mafiju i zloupotrijebili službeni položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminale grupe, čiji su članovi postali Katnić, zatim i specijalni tužilac <b>Saša Čađenović</b>, te Lazovićev sin <b>Petar Lazović</b>, službenik policije. &nbsp;Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa, umjesto u interesu države, radila u korist <b>Radoja Zvicera</b>,<b> </b>jednog od vođa mafije - kavačke kriminale grupe.&nbsp;</p>
<p>Lazoviću i Katniću, na teret je stavio i da su odgovorni što nije podignuta optužnica protiv <b>Duška Roganovića</b>,<b> </b>visokopozicioniranog člana kavačke grupe.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkatnicu-neosnovano-produzen-pritvor-zbog-bojazni-da-ce-zloupotrijebiti-polozaj-posto-vise-nije-ni-na-jednoj-funkciji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Katnić je mjesecima štrajkovao glađu i žeđu zbog toga što specijalni tužilac <b>Miloš Šoškić</b> i sudija za istragu <b>Goran Šćepanović</b> krše njegova zakonom garantovana prava i pokušavaju da osujete njegovo učešće u postupku i saslušavanje svjedoka u istrazi koja se vodi protiv njega.</p>
<p>Na to su danima ukazivali građani koji se okupljaju ispred zgrade Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zahtijevajući da se Katniću omogući da se brani sa slobode.</p>

Vijeće Apelacionog suda odbilo žalbu: Katnić i Lazović ostaju u pritvoru

<p>Crnogorski državljanin E.Š. (23) uhapšen je u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo iskorišćavanje djece za pornografiju..</p>
<p>Prikupljena dokumentacija i dokazni materijal pronađen prilikom pretresa stana i drugih prostorija koje koristi E.Š. ukazuju na to da je u dužem vremenskom periodu, u kontinuitetu, pribavljao i posjedovao audio-vizuelni sadržaj na kojem se nalaze maloljetnici.</p>
<p>- O navedenom događaju je upoznat nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu E.Š. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo iskorišćavanje djece za pornografiju - saopšteno je iz Uprave policije.</p>

Podgorica: Još jedno hapšenje zbog dječije pornografije

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: mileva-brajuskovic-popovic