Razvoj doktorskih studija medicine od suštinskog je značaja za unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore – kroz jačanje domaćih istraživačkih kapaciteta, povezivanje nauke i kliničke prakse i usmjeravanje kadrova ka stvarnim potrebama društva. 
Upravo tim temama bila je posvećena tribina „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, održana u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Na ovu temu govorili su ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, te profesori Medicinskog fakulteta prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović, dok je moderatorka bila dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj.
- Zdravstveni sistem Crne Gore ne može da se razvija bez snažne domaće nauke. Doktorske studije medicine moraju da budu orijentisane ka realnim problemima našeg društva – od hroničnih nezaraznih bolesti do mentalnog zdravlja i onkoloških terapija — kazao je Šimun.
Moderatorka tribine, dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj, istakla je da su doktorske studije medicine ključne za razvoj zdravstvene politike, inovacije u dijagnostici i liječenju, kao i za stvaranje kvalitetnog akademskog kadra.
Šimun se saglasio i naglasio važnost pomjeranja fokusa zdravstvene politike: „Ministarstvo zdravlja mijenja paradigmu – sa liječenja ka prevenciji. Naše zdravstvene politike moraju biti zasnovane na istraživanjima, a doktorske studije su mjesto gdje takva istraživanja nastaju.“
Dodao je da istraživanja treba da budu usmjerena na ono što najviše opterećuje naš zdravstveni sistem:
- Srčana oboljenja, hipertenzija, maligne bolesti, mentalno zdravlje – to su oblasti gdje nam je potrebna nova znanja, koja mogu da nastanu upravo na doktorskim studijama. To je put ka efikasnijem, pravednijem i savremenijem sistemu zdravstvene zaštite kazao je Šimun. 
Ministar je posebno istakao značaj modernih tehnologija i digitalizacije u razvoju zdravstvenog sistema:
- Digitalna medicina više nije budućnost – to je sadašnjost. Vještačka inteligencija, automatizacija analiza, digitalni kartoni... sve su to alati koji mogu pomoći menadžerima zdravstva da nadoknade manjak kadra i unaprijede dostupnost usluga. Na doktorandima je da istraže kako ih možemo najbolje primijeniti u crnogorskom kontekstu - naglasio je Šimun. 
Na pitanje o sistemskoj podršci studentima doktorskih studija, ministar Šimun je poručio da bez jasne strategije razvoja doktorskih studija, nema ni napretka zdravstvene politike. 
- Ministarstvo je spremno da podrži istraživanja koja odgovaraju prioritetima države, ali i da jača institucionalnu saradnju sa univerzitetima, kako bi se obezbijedila strukturalna i finansijska podrška doktorandima - zaključio je Šimun. 
Prof. dr Mileta Golubović podsjetio je da doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Podgorici postoje od 2006/07. godine, dok su od 2017. akreditovani zasebni doktorski programi za medicinu, stomatologiju i farmaciju. 
Od 2017. godine licencom je dozvoljen upis: 10 studenata na medicini, pet na stomatologiji i pet na farmaciji.
- U posljednje tri godine evidentan je izuzetan porast odbranjenih disertacija, što implicira da se u tom periodu kvalitetnije pristupalo ovom obliku studija. Upravo iz tog razloga, neophodan je sistematičan i studiozan pristup, koji će biti u skladu sa savremenim razvojnim tendencijama medicinske nauke, kao i kreiranju prosperiteta sveukupnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - kazao je Golubović.
Prof. dr Milica Martinović istakla je da se doktorske studije medicine u svijetu ubrzano razvijaju i postaju sve više usmjerene ka liderstvu, multidisciplinarnosti i snažnijem povezivanju bazičnih istraživanja sa kliničkom praksom.
- U našoj zemlji potrebno je nastaviti sa radom na dodatnom unapređivanju uslova za naučnoistraživački rad, daljem usklađivanju programa doktorskih studija sa međunarodnim standardima, što će podstaći već uočeni porast efikasnosti studiranja. Istraživački i postdiplomski programi na medicinskim fakultetima imaju jednu od ključnih uloga u oblikovanju budućnosti zdravstvene zaštite i medicinskog obrazovanja - kazala je Martinović.
Diskusiju su obogatila i pitanja publike. Na kraju je zaključeno da je za uspješan razvoj doktorskih studija medicine neophodna sinergija nauke i kliničke prakse, strateška saradnja između Univerziteta i Ministarstva zdravlja, te osmišljavanje novih, društveno relevantnih i međunarodno konkurentnih modula.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Razvoj doktorskih studija od značaja za unapređenje zdravstvenog sistema

Univerzitet Crne Gore organizuje tribinu na temu „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, koja će se održati u petak u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore, sa početkom u 11.00 časova.
Na tribini će govoriti ministar zdravlja Crne Gore, dr Vojislav Šimun, profesori Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović. Moderatorka tribine je savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj, dr Branka Bošnjak.
- Ova tribina biće posvećena ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore. Imajući u vidu značaj Univerziteta Crne Gore u stvaranju kadrovskog potencijala za državni sistem, a posebno za zdravstveni sektor kao jedan od temelja savremenog društva, panel će okupiti istaknute stručnjake i donosioce odluka kako bi se sagledali aktuelni trendovi i definisale preporuke za dalji razvoj- navodi se u saopštenju Univerziteta.
Događaj je otvoren za javnost, a Univerzitet Crne Gore posebno poziva akademsku i stručnu zajednicu da prisustvuju diskusiji i doprinesu ovom važnom razgovoru o budućnosti medicinskog obrazovanja u Crnoj Gori.

UCG: U petak o ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore

Potrebno je sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.&nbsp;
U objavi na mreži Iks Mugoša je iznio dio svojih očekivanja vezanih za evropski put Crne Gore.
- Očekivao sam da ćemo jednog sudiju Ustavnog suda izabrati prije 15 mjeseci kad je prestala funkcija sudiji Gogiću, ali zbog većine kojoj i Vi pripadate, njihovih medjusobnih ucjena, trgovine i kalkulacija to se i dalje nije desilo. Očekivao sam i da većina kojoj Vi pripadate neće krajem prošle godine, kršeći Ustav i zakon, utvrditi prestanak funkcije sutkinji Đuranović, što je i konstatovano u mišljenju Venecijanske i Evropske komisije - naveo je Mugoša obraćajući se ministarki.
Istakao je i da je očekivao da se krajem maja ove godine raspravlja na plenumu o predlogu predsjednika Jakova Milatovića za sudiju Ustavnog suda, jer je tada prestala funkcija sudiji Šćepanoviću, ali se, dodaje, to ni do dan danas nije desilo zbog antidemokraskog i suštinski antiustavnog ponašanja većine kojoj i ministarka pripada.
- Očekivao sam da će partija kojoj i Vi pripadate poštovati potpisani Sporazum sa opozicijom oko prevazilaženja problema u vezi sa Ustavnim sudom. Očekivao sam da većina kojoj i Vi pripadate neće nastaviti antievropsko i antidemokratsko ponašanje i da će bez dijaloga sa opozicijom, iako je to intencija ustavne norme jer je potrebna kvalifikovana većina za izbor sudija US, i kršeći potpisani sporazum oko rješavanja problema u Ustavnom sudu, koji je potpisan uz prisustvo i garancije Delegacije EU u Crnoj Gori, predložiti kandidate za sudije Ustavnog suda. Uz to, sve su to uradili znajući i da predloženi kandidati nemaju podršku za izbor u Parlamentu Bošnjačke stranke - kazao je Mugoša.
Očekivao je, ističe, da partija kojoj ministarska pripada zastane i ne doprinosi svojim potezima produbljavanju ustavne i političke krize, da ispoštuje sporazum koji su potpisali sa opozicijom uz garancije Satlera, da pokažu političku i demokratsku zrelost koja podrazumijeva dijalog sa opozicijom.
- Ali su oni izabrali očigledno dogovor sa DF-om iza zatvorenih vrata, iako sam vam jasno predočio posljedice takvog političkog djelovanja. Ministarko, sve su ovo bila moja evropska očekivanja od Vaše evropske većine i evropske partije kojoj Vi pripadate. Ništa od tih očekivanja niste ispunili tako da nije korektno i primjereno da Vi opoziciju pozivate da pokaže kako nam poručiste “da svoju proevropsku orijentaciju iskažemo kroz realan doprinos”. Osim toga, to što je većina kojoj i Vi pripadate nakon 15 mjeseci opstrukcija, kalkulacija i trgovine zakazala glasanje o kandidatima za sudije na dan dolaska predsjednice Evropske komisije u CG je još jedna potvrda fasadne demokratije i “mazanja očiju” evropskim partnerima - istakao je Mugoša.
On je ministarku podsjetio da ne treba da izaberemo sudije US zbog Evropske komisije i dolaska njene predsjednice nego zbog nas, vladavine prava, jačanja nezavisnosti i integriteta institucija, a ovo što radi većina kojoj i ministarska pripada nije, kaže, put ka ostvarenju tog cilja.
- Zato, ministarko Gorčević, potrebno je sa evropske retorike preći i na evropska djela, koja posebno u ovoj najkompleksnijoj fazi EU integracionog puta podrazumijevaju opoziciju ne kao dekor većini nego kao neizostavnu kariku u tom procesu. Živjela evropska Crna Gora - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1976021907720782264%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1976021907720782264%7Ctwgr%5E8d95382681d1d4071f24f9f4c353ee9be7396a47%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Potrebno sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu

Vaterpolisti Jadran M:tela pobijedili su večeras u Kragujevcu, nakon boljeg izvođenja peteraca, ekupu Radničkog 14:12, u utakmici drugog kola regionalne Premijer lige.
Duel je u regularnom toku završena neriješeno 10:10.
Domaćin je sredinom posljednje četvrtine vodio 10:8, ali je Jadran sa dva vezana gola poravnao i izborio remi.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Matija Sladović sa četiri, dok su po dva gola postigli Strahinja Gojković, Fran Valera, Danilo Stupar i Dmitri Holod.
U ekipi Radničkog najbolji je bio Andrija Prlainović sa četiri pogotka.

Jadran nakon boljeg izvođenja peteraca slavio u Kragujevcu

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je danas na hapšenje gradonačelnika Čikaga i guvernera američke države Ilinois, obojice iz Demokratske partije, dok se njegova administracija pripremala da rasporedi vojne trupe na ulice trećeg po veličini američkog grada, prenosi agencija Rojters.
Gradonačelnik Čikaga, Brendon Džonson, kao ni guverner Ilinoisa, Džej-Bi Pricker, nijesu optuženi za bilo kakvo krivično djelo, a obojica su istaknuti protivnici Trampove akcije protiv ilegalne imigracije i raspoređivanja pripadnika Nacionalne garde u gradovima s većinskim demokratskim biračima.
Poziv da se zatvore dvojica izabranih zvaničnika dolazi u trenutku kada se još jedan Trampov poznati politički rival, bivši direktor FBI Džejms Komi, spremao da se pojavi pred sudom zbog krivičnih optužbi koje su široko kritikovane kao neosnovane, navela je britanska agencija.
Tramp je često pozivao na zatvaranje svojih protivnika još otkad je ušao u politiku 2015. godine, ali je Komi prvi koji se suočava s krivičnim gonjenjem.
Tramp je na svojoj društvenoj mreži optužio Džonsona i Prickera da nijesu zaštitili imigracione službenike koji djeluju u Čikagu.
- Gradonačelnik Čikaga treba da bude u zatvoru jer nije zaštitio ICE oficire. Isto i guverner Pricker! - napisao je Tramp, misleći na pripadnike američke Imigracione i carinske službe.
Džonson je u ponedjeljak potpisao izvršnu uredbu kojom se stvara "Zona bez ICE-a", koja zabranjuje saveznim imigracionim agentima da koriste gradske objekte u svojim operacijama.
- Ovo nije prvi put da Tramp pokušava da nepravedno uhapsi crnca. Ne idem nigdje - poručio je Džonson na društvenim mrežama.
Pricker, koji se pominje kao potencijalni demokratski predsjednički kandidat 2028. godine, takođe je izjavio da neće odustati.&nbsp;
- Tramp sada poziva na hapšenje izabranih predstavnika koji kontrolišu njegovu moć. Šta je sljedeće na putu ka potpunom autoritarizmu? - naveo je Pricker.&nbsp;
Stotine vojnika Teksaške nacionalne garde okupile su se u vojnom objektu izvan Čikaga, uprkos protivljenju Prickera, Džonsona i drugih demokratskih lidera u državi.&nbsp;
Tramp je zaprijetio da će rasporediti trupe i u druge američke gradove, rekavši prošle nedjelje da bi to moglo poslužiti kao "trening teren" za oružane snage.

Tramp pozvao na hapšenje gradonačelnika Čikaga i guvernera Ilinoisa

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Podgorici od italijanskog Trenta rezultatom 107:96, u utakmici drugog kola Eurokupa.
To je prvi poraz podgoričkog tima, nakon što je na startu kao gost pobijedio London Lajonse 86:59.
Loša treća četvrtina, primljenih 30 i svega 12 ubačenih poena, koštali su Budućnost povoljnijeg rezultata.
Budućnost je početkom treće četvrtine vodila 56:55, ali je ostatak tog dijela meča pripao italijanskom timu, koji je serijom od 9:0 u 29. minutu poveo 79:66, dok je razlika uoči posljednjih deset minuta iznosila 15 poena (83:68). &nbsp;
Razlika je sredinom posljednjeg dijela iznosila i 17 poena.
Budućnost je serijom 12:0 zaprijetila i smanjila na 95:90, ali više od toga nije mogla.
Italijanski tim do prve pobjede vodio je Divante Džons sa 24 poena.
U ekipi Budućnosti najefikasniji je bio Skajler Mejs sa 22 koša, dok je Nikola Tanasković dodao 17.

Novi poraz Budućnosti, Trent slavio u Podgorici

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da policija nastavlja mobing njegovoga klijenta – bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića od kojeg je u petak uzeta izjavu u svojstvu građanina a u sklopu akcije koju je SDT pokrenulo kada je uhapsilo šest osoba, među kojima su službenici policije, viša državna tužiteljka, biznismen i bivši ministar odbrane i funkcioner DPS.
U petak je privedeno pet osoba – biznismen Aleksandar Mijajlović, bivši šef kontraobavještajne službe Drago Spičanović, viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, &nbsp;bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i visoki policijski funkcioner Vladan Lazović. U ponedjeljak je uhapšen i Predrag Bošković. Odlukom sudije za istrage sa slobode se brane Pavićević, Nastić, Lazović i Bošković.
Goranović je u petak u nikšićkoj policiji dao izjavu u svojstvu građanina ali mu nije saopšten razlog i, prema riječima Radulovića, inspektori su počinili niz nezakonitih radnji.
- On je u petak pozvan u svojstvu građanina i uredno se javio radi prikupljanja obaveštenja. U policiji mu nije saopšten razlog saslušanja a što je obaveza kada pozivaju nekog u svojstvu građanina. Postavljeno mu je jedno jedino pitanje koje je glasilo: „da li je on ikada odavao tajne podatke nekom neovlašćenom licu“ i on je naravno odgovorio da nije i razgovor se završio na tome – kazao je Radulović.
Dodao je da su Goranoviću oduzeli telefon i da su mu tražili pristupne šifre za mobilni i on im je dao. Radulović ukazuje da su telefon, prema njegovom mišljenju, oduzeli nezakonito jer ga nisu obezbjedili na adekvatan način.
- Telefon su stavili u kovertu koja nije pečatirana na odgovarajući način da bi se spriječilo da neovlašćene osobe imaju pristup podacima iz telefona i nakon dva dana u nedjelju je vršen pretres u Specijalnom državnom tužilaštvu – rekao je Radulović.
Osim Goranovića u nedjelju je bio prisutan i advokat Radulović, stručni saradnik iz Tužilaštva i policijska službenica iz Specijalnog policijskog odjeljenja.
Advokat smatra da je to obavljeno korektno i u skladu sa zakonom, ali je problem bio a što je on istakao u zapisniku sve ono što je prethodilo toj radnji. Ističe da je telefon više od dva dana bio dostupan neovlašćenim licim, da se u tom telefonu nalaze privatne i lične stvari uglavnom, da su to u tom telefonu nalazi i komunikacija sa njim kao advokatom vezano za više postupaka u kojima ga zastupa. Ta komunikacija, prema riječima Radulovića, treba da ima posebnu zaštitu iako sam sasvim siguran da u njoj nema ništa inkriminišuće za bilo koga. Problematično je, ponavlja, da je policija imala uvid u tu komunikaciju.
Advokat naglašava da Goranović imao status građanina pa su tim prije morali voditi računa da se njegova osnovna ljudska prava ne narušavaju i da mu ne narušavaju prvenstveno pravo na privatnost i pravo na povjerljivost razgovora sa svojim advokatom.
Goranoviću, kako navodi advokat Radulović, ni naknadno nije rečeno, niti ga je bilo ko pitao bilo što vezano za druge osobe koje su uhapšene u tom postupku ili za bilo koga drugog.
- Sve ovo ne mogu drugačije protumačiti već kao nastavak mobinga i eventualno pokušaj da se kroz pretres njegovog telefona dođe do nekih podataka koji bi koristili kasnije u pokušaju njegove kompromitacije ili ucjene. U svakom slučaju to nije dozvoljeno raditi nije zakonito raditi ako je postojala potreba da se on ili
bilo koje lice sasluša odnosno da da obavještenja policiji vezano za neko krivično djelo policija je morala poštovati zakone – kazao je Radulović.
Goranović je smijenjen 2021.godine i od tada nije imao nikakva zaduženja u policiji. Radulović smatra da on od tog prioda nema pristup bilo kakvim podacima koji bi mogli biti označeni stepenom tajnosti i sve to govori u prilog ovome što je naveo da postoji puno razloga za sumnju da je ovo nastavak jedne vrste mobinga i pritiska na Goranovića.

Radulović: Nastavljaju pritisak, Goranoviću oduzeli telefon, nijesu mu saopštili razlog saslušanja

Potpredsjednik Sindikata „Naš glas“, jedne od sindikalnih organizacija Parking servisa Podgorica, Perica Đukanović dobio je 1. oktobra otkaz, poslije duže od 15 godina rada u ovoj firmi, zato što je, kako piše i u Odluci, u više navrata od maja ove godine „komentarisao rad menadžmenta i Uprave“ tako što je upućivao dopise na više adresa ukazujući na probleme u firmi, a što je menadžment okarakterisao, pored ostalog, kao narušavanje autoriteta rukovodstva?!
Otkaz mu je uručio vršilac dužnosti izvršnog direktora Nikola Lazović, a Đukanović u izjavi za Portal ETV poručuje da će podnijeti tužbu zbog inkvizitorskog progona kojem je izložen.
<h2>DOPISI BEZ ODGOVORA</h2>
Ističe da mu je otkaz uručen jer je, za rukovodstvo sporne dopise, upućivao Inspekciji rada, ombudsmanu, gradonačelniku Saši Mujoviću i predsjednici Skupštine Jeleni Borovinić Bojović, Odboru direktora, ali da nikada nikakav odgovor nije dobio.&nbsp;
- Ništa. Muk – konstatuje on.
Jedina reakcija uslijedila je iz Agenciji za zaštitu ličnih podataka čiji inspektor je utvrdio kršenje prava zapošljenih nezakonitim snimanjem.&nbsp;
- U JP Parking servis postojale su čak tri sindikalne organizacije, jer se uprava ovog javnog preduzeća protiv sindikalne aktivnosti proteklih decenija borila maksimom – podijeli, pa vladaj. Ovi sindikati, uglavnom, nijesu obavljali svoju funkciju i nijesu se valjano starali o pravima radnika. Zbog neaktivnosti sindikata, osnovao sam novi sindikat radnika Parking servisa „Naš glas“ i imenovan sam za njegovog potpredsjednika. Već u početku svoje sindikalne aktivnosti shvatio sam zašto ostali sindikati ćute. Poslije prvih dopisa koje sam uputio na adrese različitih institucija, a radi zaštite prava radnika, protiv mene je pokrenut disciplinski postupak i promptno je donijeta odluka kojom mi je izrečena mjera prestanka radnog odnosa, uprkos odredbi člana 173 tač. 4 Zakona o radu koja propisuje da se sindikalni aktivizam ne može smatrati opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu – kazao je Đukanović za Portal ETV.&nbsp;
Njegove sindikalne aktivnosti, dodaje on, Lazović je okarakterisao kao narušavanje autoriteta rukovodstva, ali i kao otežavanje redovnog funkcionisanja procesa rada, što je kvalifikovano kao teža povreda radne obaveze.&nbsp;
- Da su moji dopisi bili opravdani, između ostalog, govori i činjenica da je po mom zahtjevu Agencija za zaštitu ličnih podataka uradila inspekcijski nadzor i utvrdila nepravilnosti u pogledu upravljanja ličnim podacima zaposlenih. Nažalost, neke od institucija su ostale gluve na moje dopise, što je rezultiralo mojim brutalnim progonom iz firme i otkazom – ističe naš sagovornik.
<h2>SIJANJE STRAHA</h2>
Kategoričan je da mu je direktor dao otkaz da bi zaplašio i obeshrabrio druge radnike i suzbio svaki oblik borbe zapošljenih za svoja prava.&nbsp;
Ono zbog čega strijepi, kako kaže, je „da se ovakvi postupci direktora Lazovića neće zaustaviti“ na njegovom otkazu i da će nastaviti sa progonom ostalih članova sindikata „Naš glas“, jedinog, kako tvrdi, funkcionalnog sindikata Parking servisa, čija je članica i njegova supruga.
Lazović je, tvrdi naš sagovornik, odmah pošto je imenovan počeo sa progonima.
- Nemam riječi za takvo ponašanje, što smo mi sve preživjeli, prvi ja, pa i mnogi drugi, to je užas. Ne znam zašto se čovjek tako ponaša, pun nekog naboja. Najgore od svega je što su ljudi u našoj firmi potpuno preplašeni. Ja sam sa neke solidne pozicije, poslije prvog sastanka kada je on počeo da omalovažava i vrijeđa kolege odmah istupio, nijesam želio da budem dio toga. Onda sam osnovao sindikat i počeo sam da djelujem. Oduzeo je kolegama slobodne dane, inkasantima koji rade u kućicama. Mi smo im omogućavali te slobodne, jer oni nijesu koristili pauze. Sad, niti imaju slobodne dane, niti pauze – priča Đukanović.
Ukazuje i na činjenicu da je uspostavljena praksa neovlašćenog snimanja zapošljenih.
- Od kontrolora do uprave. Ja sam to dokazao kroz prijavu Agenciji za zaštitu ličnih podataka čiji je inspektor našao da se radi o neovlašćenom snimanju. Ja u ovoj borbi nijesam imao nikakvog ličnog interesa, istupio sam da bismo se zaštitili, zaštitili svoja radna prava, da nas niko ne bi šikanirao, omalovažavao – kategoričan je naš sagovornik.
Ističe da se ljudi plaše da govore, da se boje otkaza. On će pravdu potražiti na sudu.
- Moram da odbranim sebe, da moje djelovanje nije usmjereno prema firmi, ja tu radim više od 15 godina i ja tu firmu volim, ona mi je pružila koru hljeba, meni ta firma mnogo znači, a onda je došao ovaj čovjek i napravio je potpuni karambol. Revanšistički je nastrojen. Sekretarici je uručio aneks ugovora i sada je ona inkasantkinja, arhivarki isto tako, vozaču, rukovodioca Pravne službe je spuštio na mjesto šefa... Samo zato što mu se nijesu dopadali, ako imate svoje mišljenje ne odgovarate mu – zaključio je Đukanović uz poruku da neće odustati.
Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.
- Vjerujem da će sa savremenim, odgovornim i posvećenim pristupom unaprijediti rad ovog preduzeća u interesu svih građana - kazala je tada zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić, takođe funkcionerka Milatovićevog pokreta.

Đukanović tvrdi da se Lazović brutalno obračunava sa neistomišljenicima

Biznismen Aleksandar Mijajlović, koji je od 5. oktobra u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, ne prima neophodnu terapiju, saopštio je za Portal ETV njegov advokat Zoran Piperović. Na pitanja Portala ETV zašto nije dobio neophodnu terapiju, iz UIKS-a su odgovorili da se takvi podaci &nbsp;smatraju ličnim te da „moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka“.
Naime, Piperović je kazao da je danas bio u posjeti svom branjeniku Mijajloviću koji mu je saopštio da još nema neophodne ljekove.
- Rekao mi je da još nema ljekova i da terapiju ne uzima peti dan. S obzirom da je srčani bolesnik, a boluje i od dijabetesa, ljekovi su mu nužni svakog trenutka - istakao je Piperović.
Piperović je kazao da je juče tokom dana dobio poziv od službenika UIKS-a koji mu je i sam rekao da „nema liste ljekova i da Mijajlović nije u posjedu istih“.
- Odgovorio sam službeniku UIKS-a da su ljekovi dostavljeni u ponedjeljak na portirnicu i da su tamo, te da se isti mogu preuzeti. Zahvalili su se i završili smo razgovor. Zato sam bio iznenađen, da ne kažem šokiran, kada mi je danas Aleksandar u pritvoru kazao da on još ljekove nije dobio - kaže advokat.
Piperović je uputio molbu upravi UIKS-a da se preuzmu ljekovi kako bi Mijajlović odmah počeo sa terapijom.
- Hvala vam što ste me pozvali da ovo objasnim i javno zamolim upravu UIKS-a da sa prijavnice preuzmu ljekove da bi Mijajlović počeo sa urgentnom terapijom koliko je odmah - poručio je advokat.
<h2>UIKS: Podaci lični, moraju ostati zaštićeni</h2>
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, na pitanje Portala ETV zašto Mijajlović nije dobio neophodnu terapiju, saopštili su da se ti podaci smatraju ličnim koji moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka.
- Iz tog razloga nijesmo u mogućnosti da Vam dostavimo informacije koje se odnose na bilo koje konkretno pritvoreno lice - naveli su u odgovoru.
Međutim, iz UIKS-a tvrde da je zdravstvena zaštita zatvorenika i pritvorenika organizovana u skladu sa zakonom.
- Prilikom prijema u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, svako lice lišeno slobode prolazi medicinski pregled u roku od 24 sata od prijema u zatvor. Na prava zatvorenika i pritvorenika, a u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata. Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvenih usluga, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, uključujući Klinički centar Crne Gore, opšte i specijalizovane bolnice - pojasnili su.
Naglašavaju da se u potpunosti poštuju zakonske obaveze u vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite licima lišenim slobode, uključujući dostupnost potrebnih ljekova.&nbsp;
- Ljekovi neophodni za terapiju pritvorenika i zatvorenika redovno se nabavljaju i distribuiraju putem zdravstvene službe UlKS-a. U slučaju da ljekovi nijesu dostupni u Upravi, porodice pritvorenika imaju pravo da ih nabave, a isti se dostavljaju pritvorenim licima (u odnosu na koji postupak pritvorena lica imaju pravo žalbe) - zaključuju iz UIKS-a.
Na osnovu podataka koje je saopštio advokat Piperović, Portal ETV ponovo je uputio pitanja UIKS-u, tražeći objašnjenje zbog čega ljekovi nijesu predati s obzirom da su uredno dostavljeni na portirnici.