Društveni diskurs treba okrenuti ka mladima kako bi se pospješile njihove želje i potrebe, ukoliko idu u pravom smjeru, poručio je glumac i producent Dušan Kovačević gostujući u Ljetnjem programu Televizije E.
Kovačević konstatuje da su danas influenseri dostupni mladim ljudima iz razloga što je to instant informacija koju oni dobijaju putem mobilnih telefona ili konzumacijom društvenih mreža. To, kako navodi, dovodi do otpora stvaranja kulture i umjetnosti.&nbsp;
- Kultura i umjetnost su jedan ozbiljan proces i zahtijevaju talenat, veliki rad i veliko odricanje, kako nas koji stvaramo kulturu, tako, siguran sam, i kod konzumenata kulture. Mladi ljudi, nažalost, nemaju vremena da se time bave, ili ne žele, jer im je sve dostupno. Potrebno je naći balans između brzine informacija koju oni dobijaju i pravih kulturnih vrijednosti, njegovati ih i uticati na njih. Dovoljno je da jednog mladog čovjeka okrenemo u pravom smjeru, da je naša misija uspjela - istakao je Kovačević.
Profesorica i prevoditeljica Milica Rajković smatra da je utopijski san mlađih generacija odlazak iz Crne Gore, uz vjeru da je negdje drugo bolje.
- Tamo se prihvataju svakakvih poslova da bi omogućili sebi neki pristojniji život, a takve poslove nikad ne bi radili u Crnoj Gori. Mislim da je ta šarena laža upravo plasirana preko društvenih mreža, gdje je jedan virtuelni svijet potpuno nestvaran. Ma koliko djelovao iskren i tačan, zapravo to nije. Konzumacija je najveća kod najmlađe populacije, ali ne zaostaju ni ljudi koji su možda ličnim talentima mogli da učine nešto od svojih života, da nešto promijene, ali nijesu – nego su život sveli na puko istraživanje preko socijalnih mreža, prateći slijepo ljude koji upravljaju njihovom sviješću - poručila je Rajković.
Profesorica muzike Andrea Demirović ističe da mladi ne poznaju ljude iz svijeta umjetnosti, ali poznaju influensere i političare, što vidi kao suštinu problema.
- Zašto moje dijete koje ima 11 godina zna, a nijesam mu ja rekla, ko je premijer ili predsjednik države? Ja to nijesam znala do svoje 24 godine. Kritika dobronamjerna upućena svim medijima u Crnoj Gori – nemojte praviti od političara zvijezde, medijske ličnosti i dovoditi ih u sve moguće emisije zabavnog karaktera. Zašto mi to moramo da znamo? To nije u opisu njihovog posla i apsolutno nema potrebe da znamo o njima ništa privatno. Radi svoj posao i nemoj da mi paradiraš ispred kamera, suštinski se bavi poslom kojim treba da se baviš - zaključila je Demirović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzBqUiE9TQd4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kovačević: Instant informacije koje mladi dobijaju na internetu dovode do otpora stvaranja kulture i umjetnosti

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” naša tema je - jesu li kultura i umjetnost u krizi.
Dok nas svakodnevno preplavljuju kič i šund, a pozorišne sale ostaju poluprazne, čini se da umjetnost sve teže pronalazi put do ljudi, posebno mladih. Djeca sve rjeđe odlaze u pozorište, odrastaju uz muziku sumnjivog kvaliteta, a ulaganja države u kulturu gotovo da i nema.
Ipak, uprkos svemu, postoje oni koji ne odustaju - umjetnici koji vjeruju da istinska umjetnost ima moć da mijenja svijet i da oplemenjuje svakodnevicu.
Naši sagovornici su glumac i producent Dušan Kovačević, profesorica muzike Andrea Demirović i profesorica i prevoditeljka Milica Rajković.

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

Mlađe generacije su sve slobodnije u komuniciranju, imaju veće mogućnosti da putuju, pa samim tim da upoznaju strane nativne govornike što ih dodatno motiviše da uče strane jezike - kazala je za Budilnik prof.francuskog i latinskog jezika Milica Rajković na Televiziji E.
&nbsp;- Trenutna situacija među mlađom populacijom je vrlo povoljna i obećava. Među starijima to je diktirano stilom života koji smo imali, nemogućnošću putovanja, prije svega, na neki način zatvorenošću zemlje, takođe i mentalitetskoj barijeri koja neće dozvoliti sad tu nekom Crnogorcu da se nešto previše trudi, da lomi jezik - rekla je Rajković.
&nbsp;&nbsp;Ako se ljudi vežu za cilj &nbsp;,, moram da naučim strani jezik” često je to inhibitorni faktor, poručuje Rajković i dodaje da jezik treba učiti u kontekstu, u komunikaciji, griješiti i korigovati se.
&nbsp;- Glavni savjet je, uslovno rečeno, nemati kompleks da govorite &nbsp;i strah od greške, već da griješite i da se u hodu ispravljate. Samo ako pričate možete shvatiti gdje ste pogriješili i ispraviti se, i truditi se da korigujete svoju lingvističku misao, i da što bolje artikulišete. Dobar metod je stalna komunikacija, početi, nemati neku vrstu inhibicije u sebi da govorite nešto, da nešto kažete, već samo govoriti i griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati - poručuje Rajković.
&nbsp;Izgovor stranih riječi je glavna barijera kod naših ljudi, po mišljenju Rajković i kad je konkretno francuski jezik u pitanju, smatra ona, razlika je u načinu izgovaranja glasova, u našem jeziku većinu glasova izgovaramo iz stomaka, dok u francuskom jeziku se većina glasova izgovara na prednjenepčani način.
&nbsp;- Mislim da je ključ stvari da treba imitirati. Ja kažem svojim đacima - imitirajte me, imitirajte Francuze, slobodno imitirajte njihove poštapalice, način izgovora i nekako to dobije zamah. Ali, nekako, glavne prepreke kod učenja stranih jezika jesu, prije svega, taj momenat straha od izgovora, strah od greške. Na kraju kad se lansira i kad progovore onda izgovor- često pogrešno izgovorena riječ mijenja potpuno smisao, ( na francuskom t- toi &nbsp;i tu- tous &nbsp;nije isto, tu- tous &nbsp;znači svi, tu može biti i kašalj, a t-toi &nbsp;je ti). Često su glavni ometajući faktori kod učenja stranih jezika i kod izgovora, međutim, situacija rađa priliku, prilika rađa situaciju, kada se ljudi nađu u situaciji da moraju da progovore, kad u turizmu moraju dočekati gosta, pružiti, dati proizvod, odgovoriti, onda ih nekako prilika natjera i tu vidite ljude iz Crne Gore, i malo vremešnije, koji se dobro snalaze, tako da je važno informaciju primiti, informaciju plasirati i dobiti povratan odgovor - istakla je Rajković.
&nbsp;Sagovornica Televizija E je poliglota i &nbsp;za sebe kaže da je iskustvo naučilo da se lako ,, prebacuje sa jezika na jezik” , te poručuje da je ključ u stalnoj komunikaciji.
&nbsp;- Čini mi se da sam našla dobar ključ, a to je latinski jezik, koji je korijen svih romanskih jezika kojima ja vladam, izuzev engleskog, koji takođe pričam, a koji nije romanski. Kada uhvatite tu nit koja spaja romanske jezike, naročito kroz gramatiku, onda kroz sklapanje sintagmi, rečenica, onda mi se čini, meni se bar tako čini, da samo mijenjate melodiju i pomalo izgovor…Ja se uvijek pridržavam pravila da ljudi treba da se drže internacionalnih riječi, a mi u našem jeziku imamo puno stranih riječi kojih nijesmo svjesni, a koje u svakodnevnom diskursu koristimo. Trebalo bi ljudi da koriste što više tih internacionalnih riječi, ne samo u svom jeziku, nego kad govore strani jezik, pa da povezuju - naglasila je Rajković.
&nbsp;Trud je jako isplativ, kaže Rajković i dodaje da bi trebalo pratiti tržište i učiti deficitarne jezike, jer, poručuje ona, to je ono što čini ljude konkurentnim na trżištu rada.
&nbsp;- Nije neki ogromni kvalitet znati engleski jezik, jer se to podrazumijeva, to je jezik današnjice, gotovo kad aplicirate za svaku vrstu posla engleski se podrazumijeva…Jedan od savjeta bio bi da uzmu neki drugi jezik, koji im se sviđa, ali ne da preskaču sa jednog jezika na drugi. Ta megalomanska ideja ,,hoću da znam sve, hoću što prije” često dođe, posle dva tri mjeseca, do razočaranja, i kažu ma batalili su…Moj je savjet učiti strani jezik, ne odustajati, stalno komunicirati, ako hoćete i stalno griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati - zaključila je Rajković.

Rajković: Moj je savjet učiti strani jezik, ne odustajati, stalno komunicirati, ako hoćete i stalno griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati

Poljska je uputila lovačke avione kako bi presrela ruski izviđački avion koji je letio u blizini njenog vazdušnog prostora iznad Baltičkog mora, a saopštila je i da je tokom noći više desetina objekata ušlo u poljski vazdušni prostor iz pravca Bjelorusije, upozoravajući da bi incidenti tokom praznika mogli ukazivati na provokaciju.
- Jutros su, iznad međunarodnih voda Baltičkog mora, poljski lovci presreli, vizuelno identifikovali i ispratili iz svoje zone odgovornosti ruski izviđački avion koji je letio u blizini granica poljskog vazdušnog prostora- saopštila je danas poljska vojska.
Zemlje istočnog krila NATO-a u povišenoj su pripravnosti zbog mogućih upada u vazdušni prostor još od septembra, kada su tri ruska vojna aviona povrijedila vazdušni prostor Estonije u trajanju od 12 minuta, samo nekoliko dana nakon što je više od 20 ruskih dronova ušlo u poljski vazdušni prostor.
Poljski Biro za nacionalnu bezbjednost saopštio je da je nekoliko desetina objekata ušlo u poljski vazdušni prostor sa bjeloruske strane, te da su četiri do sada otkrivena objekta identifikovana kao vjerovatni krijumčarski baloni.
- Masovnost povrede poljskog vazdušnog prostora, njeno dešavanje tokom posebnog prazničnog perioda, procjena aktivnosti ruskog aviona u Baltičkom moru, kao i činjenica da su se slični incidenti nedavno dogodili u Litvaniji, mogu ukazivati na to da je riječ o provokaciji prikrivenoj kao krijumčarska operacija- navodi se u saopštenju.
Ambasade Bjelorusije i Rusije u Varšavi nijesu odmah odgovorile na zahtjeve Reutersa za komentar.
Krijumčarski baloni koji dolaze iz Bjelorusije u više navrata su remetili vazdušni saobraćaj u Litvaniji, primoravajući vlasti na zatvaranje aerodroma u Vilnjusu.
Litvanija tvrdi da balone šalju krijumčari koji transportuju cigarete i da oni predstavljaju „hibridni napad“ Bjelorusije, bliskog saveznika Rusije. Bjelorusija je negirala odgovornost za te balone.
Poljska vojska saopštila je da je dio vazdušnog prostora iznad sjeveroistočne poljske Podlaške regije, koja se graniči sa Bjelorusijom, privremeno zatvoren za civilni saobraćaj radi očuvanja bezbjednosti.

Poljska presrela ruski avion iznad Baltika

Na Slijepač mostu došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je jedna osoba zadobila teže tjelesne povrede. Prema nezvaničnim informacijama redakcije VBP portala u pitanju je ruski državljanin, koji se trenutno nalazi u teškom stanju. U nezgodi je učestvovalo jedno vozilo, u kojem su se nalazile tri osobe. Uzrok nezgode još nije poznat, a pretpostavlja se da je vozač izgubio kontrolu nad vozilom. Na mjesto događaja odmah su izašli pripadnici policije, koji trenutno vrše uviđaj. Pripadnici vatrogasne službe intervenisali su na licu mjesta te su iz vozila izvukli jednu osobu koja je bila zaglavljena. Saobraćaj je obustavljen, a stvorene su kolone vozila u oba pravca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122523124_ea4045b9424cea189bdc101da139cb9e07f92c716298e67278952f3323f2bd4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122523124_ea4045b9424cea189bdc101da139cb9e07f92c716298e67278952f3323f2bd4c" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Udes Lepenac"></figure>

Udes na putu Mojkovac-Bijelo Polje, jedna osoba teže povrijeđena

Budžet Opštine Plužine za 2026. godinu je usvojen na današnjoj, 16. sjednici Skupštine opštine, glasovima 18 odbornika za i sedam uzdržanih, bez glasova protiv.
Ukupan budžet iznosi devet miliona i 480 hiljada eura, prenosi RTNK.
Budžet čine operativna sredstva od pet miliona i 315 hiljada, dok je za kapitalni budžet planirano četiri miliona i 165 hiljada eura.
Kako je saopšteno tokom rasprave, Ministarstvo finansija nije imalo primjedbi na predloženi dokument.
Najviše polemike vodilo se povodom amandmana odbornika Nove srpske demokratije Zorana Blagojevića, kojim je traženo da Opština Plužine učestvuje sa 50 hiljada eura u finansiranju spomen-obilježja Baju Pivljaninu. Nakon rasprave postignut je kompromis, prema kojem će Opština Plužine, ukoliko se ukaže potreba, iz tekuće budžetske rezerve izdvojiti najmanje 50 hiljada eura za izgradnju kompleksa Baju Pivljaninu.
Odbornici su danas raspravljali između ostalog i o Programu uređenja Opštine Plužine za 2026. godinu, kao i o Predlogu strateškog plana razvoja Opštine Plužine za period 2026–2031. godine.

Usvojen budžet Opštine Plužine za narednu godinu

Američku saveznu državu Kaliforniju, već pogođenu obilnim padavinama, očekuje novo pogoršanje vremenskih prilika tokom praznika, uz rizik od dodatnih klizišta i bujičnih tokova, saopštile su američke meteorološke službe, dodajući da je zbog nevremena bez struje ostalo više od 150 hiljada korisnika.
&nbsp;Prema navodima CBS-a, lokalne vlasti su saopštile da bi najmanje dva smrtna slučaja u Kaliforniji mogla biti povezana sa teškim vremenskim uslovima. 
 
Kiša izazvana snažnom olujom nad južnom Kalifornijom počela je da slabi, ali se u narednim danima očekuje novi olujni sistem sa pljuskovima.
Demokratski guverner Kalifornije Gevin Njusom proglasio je vanredno stanje u okruzima Los Anđeles, Orindž, Riversajd, San Bernardino, San Dijego i Šast, prenosi N1. 
 
Upozorenje na poplave na snazi je duž obale Kalifornije od granice sa američkom saveznom državom Oregon do Los Anđelesa, kao i u centralnim djelovima države. 
 
Meteorolozi upozoravaju da bi nove obilne padavine mogle donijeti dodatnih 50 do 125 milimetara kiše, što povećava opasnost od bujičnih poplava i klizišta, naročito u područjima zahvaćenim prošlogodišnjim požarima.
U kalifornijskom okrugu San Bernardino vatrogasci su spašavali ljude zarobljene u vozilima nakon što su blato i odroni preplavili puteve, dok su pojedine kuće poplavljene, a stanovnicima je naložena evakuacija, prenio je NBC. 
 
Na sjeveru Kalifornije izdata su upozorenja na jak vjetar i poplave u dolini Sakramenta i oblasti zaliva San Franciska. 
 
Američka nacionalna meteorološka služba navodi da se nestabilno vreme, sa jakim vjetrovima i mogućnošću tornada duž centralne obale, može zadržati i narednih dana.

Novo snažno nevrijeme prijeti Kaliforniji

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a 12 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Budvi tri, Nikšiću dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je Danilovgradu, Baru, Ulcinju i Tivtu.
Izdato je 447 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za dan 18 saobraćajki, povrijeđeno 13 osoba

Bivši direktor crnogorske policije Slavko Stojanović osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora i u ponovnom postupku pred podgoričkim Višim sudom.
On je osuđen na istu kaznu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju šverca cigareta iz marta 2018. godine. Presudu u ponovljenom slučaju donio je sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković.
Stojanoviću je za zloupotrebu službenog položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama.
Sudija Đuričković je kazao da se suštinski obrazložene ove odluke ne razlikuje od obrazloženja prve odluke, presude.
Posjetimo, Stojanović je prvostepenom presudom Višeg suda od 28. marta ove godine osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni suda, zloupotrebom službenog položaja oštetio državnu kasu za 112.504 eura, kada je 31. marta 2018. godine tražio od kolega da propuste kamion sa cigaretama bez potrebne dokumentacije.&nbsp;
Apelacioni sud je tu presudu ukinuo i naložio ponovno suđenje. Obrazlažući tadašnju odluku, sudija Đuričković je naveo da je „na nesumnjiv način utvrđeno da je Stojanović kao službeno lice i javni funkcioner počinio zloupotrebu službenog položaja“, te da je izrečena kazna srazmjerna njegovoj krivici.
Stojanoviću je tada za zloupotrebu položaja izrečena kazna od tri i po godine zatvora, a za nedozvoljeno držanje oružja tri mjeseca, pa je jedinstvenom kaznom osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pod mjerama nadzora.
Sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio to što je Stojanović porodičan čovjek, starije životne dobi, što je priznao izvršenje krivičnog djela i što ranije nije bio osuđivan. Kao otežavajuća okolnost istaknut je iznos pribavljene imovinske koristi, koji višestruko premašuje zakonski cenzus od 30.000 eura.

Stojanović ponovo osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora

Protiv sveštenika Srpske pravoslavne crkve B.Ć, rođenog u Šavniku, čije je prebivalište u Rijeci Crnojevića, podnijeta je krivična prijava pod sumnjom za seksualno uznemiravanje njegove maloljetne djece. Nakon toga, on je po nalogu ODT Cetinje lišen slobode, a po saslušanju mu je određeno zadržavanje do 72 časa.
Prijavu protiv njega cetinjskom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijela je bivša supruga N.K.
<h2>Među dokazima i audio snimak razgovora sa djecom</h2>
U zapisniku ODT Cetinje te u podnesku tužiteljke cetinjskom Centru za socijalni rad, u koje je Portal Analitika imao uvid, N.K. tvrdi kako je B.Ć. seksualno uznemiravao njihovo dvoje maloljetne djece.
Uz detalje koje, usljed osjetljivosti slučaja nećemo objaviti, ona je priložila i audio snimak razgovora sa djecom, te crtež čiji je autor jedno od njih.
Državna tužiteljka je od Centra za socijalni rad zahtijevala da preduzme "mjere i radnje u skladu sa nadležnostima, a u smislu eventualnog podnošenja zahtjeva za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava B.Ć".
U prijavi ODT Cetinje, N.K. je navela i kako je do 2019. godine bila u braku sa B.Ć. kada je, kako tvrdi, "pobjegla sa djecom zbog psihičkog i fizičkog nasilja koje je vršio nad njom".
Ona dalje navodi kako je 2020. godine boravila u Sigurnoj ženskoj kući, zajedno sa djecom.
N.K. je prijavu pred ODT Cetinje podnijela prekjuče, a istog dana se državna tužiteljka obratila Centru za socijalni rad.
<h2>Osumnjičenom određeno zadržavanje do 72 sata</h2>
Iz ODT Cetinje saopštili su kako je B.Ć. juče nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Dana 23. decembra 2025. godine, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, Uprava policije - OB Cetinje lišila je slobode osumnjičenog B.Ć. iz Cetinja, zbog krivičnog djela seksulano uznemiravanje, a nakon saslušanja osumnjičenog dana 24.12.2025.godine, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o zadržavanju istog u trajanju do 72 časa - naveli su oni.

Rijeka Crnojevića: Sveštenik SPC lišen slobode zbog seksualnog uznemiravanja maloljetne djece

G.F. (32) sa Kosova uhapšen je na Graničnom prelazu Debeli brijeg nakon što je policija u njegovoj jakni pronašla materiju za koju se sumnja da je 15 grama marihuane. On je procesuiran nakon što je policija kontrolisala kola BMW stranih registarskih oznaka kojim je upravljala njemačka državljanka G.M. (25), s kojom su se u vozilu nalazili G.F. i K.C. (44) iz Albanije. - Nakon sprovedene detaljne granične provjere vozila, lica i stvari od strane policijskih službenika granične policije, a u saradnji sa službenicima Uprave carina i FRONTEX-a, pregledom jakne koju je na sebi nosio G.F. pronađeno je pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase oko 15 grama - naveli su u policiji. U vozilu je pronađen i tzv. mlin za usitnjavanje ove materije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225091220_6e593283c93250da9d04d54d8189b59d10602b11797e5ef348e239d0be065932" data-rendition-name="original" width="822" height="845" loading="lazy" alt="Mrvilica"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  - Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama G.F. ne stiču elementi krivičnog djela već da je riječ o prekršaju iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji. G.F. je uhapšen i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi koji su ga priveli nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje uz prekršajnu prijavu u zakonom predviđenom roku.

Tag: milica-rajkovic