Četiri petine budžeta odnosi se na finansiranje rashoda koji su obavezni da se plate - funkcionisanje javne uprave, penzije, plate, zdravstvo, dok je za učešće kapitalnih izdataka predviđeno 10 odsto, što znači da 10 odsto ukupno projektovanog budžeta predstavlja razvojnu komponentu. S obzirom na ovakav odnos između ovih stavki u budžetu ne možemo govoriti o razvojnom budžetu - ocijenio je u informativnoj emisji "24 sata" na Televiziji E istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.
Komentarišući budžet za iduću godinu, vrijedan 3,78 milijardi eura, navodi da, kada se pogleda struktura, može se vidjeti da se na tekuću potrošnju izdvaja 80 odsto, odnosno za zarade zaposlenih blizu 35 odsto, socijalna davanja oko 30 odsto i slično.
- Uzimajuću projektovane prihode i rashode vidimo da je projektovan i deficit, što znači da država planira da potroši više nego što može da prikupi kroz poreze i druge prihode - kazao je Mirković.
Govoreći o javnom dugu Crne Gore, ukazao je na to da je na kraju trećeg kvartala smanjen u odnosu na drugi kvartal i to zbog otplate dugova, kao i zbog toga što nije bilo zaduživanja u toku trećeg kvartala.&nbsp;
- Od septembra do danas javni dug se izmijenio, odnosno prije nekoliko dana povećan je za 450 miliona eura, a prethodno za 50 miliona, tako da će na kraju četvrtvog kvartala procenat javnog duga biti izmijenjen - rekao je Mirković.
Komentarišući povećanje javnog duga za 500 miliona eura smatra da je jasno da se država više oslanja na dug kao osnovni mehanizam održavanja budžetske stabilnosti.
- Zaduživanje nije sporno samo po sebi, ali je indikativno da se koristi u trenutki kad se obavezni rashodi poput zarada, penzija i zdravstva dostigli nivo koji ne može da se finansira shodno ekonomskim aktivnostima, odnosno iz sopstvenih izvora - istakao je Mirković.
Naredne godine je, kako dodaje, potencijalno zaduživanje više od tri milijarde.
- Ne radi se o jednokratnoj cifri, nego se nastavlja trend da se razlika između prihoda i rashoda finansira kroz kredite i takav budžet, koji funkcioniše na novim zaduživanjima, ne znači da dug više nije razvojna komponenta, već je sistem za održavanje i finansiranje potrošnje, što vuče za sobom određen fiskalne rizike - ocijenio je Mirković.
Govoreći o planiranim projektima, odnosno što je realizovano ranije, kaže da je u prvih devet mjeseci nivo izvršenja 95 odsto plana, prošle godine bilo je veće od plana, a 2023. znatno niže.&nbsp;
- Podaci pokazuju oscilaciju u realizaciji kapitalnih izdataka. Pored same liste kapitalnih projekata i infrastrukturnih projekata , važna je mogućnost realizacije. Godinama imamo da se projekti prebacuju i da se kapitalni budžet ne realizuje u potpunosti - naveo je Mirković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mirković: Ne možemo govoriti o razvojnom budžetu

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Javni dug 
 
- Mještani Botuna održali masovni protest pod sloganom “Protiv kolektora - da Zeta živi”. 
 
- Mještani Spuža traže hitan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem zbog zagađenja koje vjeruju da uzrokuje farma svinja. 
 
- Analiziramo: Da li podaci Ministarstva finansija o smanjenom javnom dugu oslikavaju realno stanje ili je riječ o marketingu? 
 
- Nakon trodnevnih razgovora u Majamiju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se sprema za sastanak sa evropskim liderima. U međuvremenu, Rusija nastavlja napade na Ukrajinu.
Gost emisije je Milika Mirković, profesor na UDG-u.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Milika Mirković, tema dana "Javni dug"

Rast cijena utiče negativno na životni standard i dovodi do pada kupovne moći - ocijenio je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milika Mirković iz Instituta za strateške studije i projekcije.
Komentarišući nedavno objavljene podatke o sindikalnoj potrošačkoj korpi, koja iznosi više od 2.000 eura, navodi da bilježi rast blizu četiri odsto u poređenju sa podacima iz prošle godine.
- Život je poskupio i skoro četiri odsto je više novca potrebno porodici da kupi istu količinu dobara i usluga koje je kupovala prošle godine. To je nešto više od dvije prosječne zarade u zemlji - istakao je Mirković.
Na povećanje, prema njegovim riječima, dominantno utiču ekonomski programi i fiskalne mjere u zemlji, uvozna zavisnost, izmjena poreske politike i povećanje javne potrošnje.
- Crna Gora je uvozno zavisna, jer je uvoz osam puta veći nego izvoz, odnosno pokrivenost uvoza izvozom prema posljednjim podacima za prvih osam mjeseci je blizu 13 odsto. Svaka kretanja na tržištima sa kojih kupujemo dobra i usluge se prelivaju i odražavaju na domaće tržište i na taj način i na trendove cijena -- objasnio je Mirković.&nbsp;
Podsjeća da je rast inflacije u Crnoj Gori u najvećoj mjeri rezultat ekonomske politike koja se vodi.&nbsp;
- Izmjena poreske politike, samim tim povećanje javne potrošnje, povećanje fiskalnih opterećenja, što se odrazilo i na kretanje cijena. Ako se pogleda inflacija po određenim proizvodima, odnosno grupama proizvoda, samo za posljednji period može se vidjeti da je na inflaciju uticao rast cijena onih proizvoda i usluga koji nijesu iz uvoza. Na primjer, skoro 17 odsto je porasla renta za stanovanje u proteklih osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine. Snabdijevanje vodom i ostale usluge vezane za stan su više od 20 odsto, održavanje i popravka stanova i slično - zaključio je Mirković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1iVcY4mCMtM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mirković: Rast cijena negativno utiče na životni standard i nedostatak ekonomske stabilnosti porodice

Imajući u vidu iskustvo koje je Crna Gora imala prije nekoliko godina, vezano za privremeno finansiranje, ne postoje neki značajni problemi kada se govori o redovnoj realizaciji tekućih zadataka i funkcionisanja javnih finansija. Politička kriza se preliva na ekonomiju, svako politički nestabilno okruženje šalje loše poruke stranim investitorima.
To je kazao gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.
Privremeno finansiranje, podsjeća on, postoji u mnogim zemljama, a u Crnoj Gori se već dešavala situacija neusvajanja budžeta i takve vrste finansiranja.
- Nije to privremeno finansiranje neko poželjno stanje, ali je rješenje problema koje imamo, jer se politička kriza preliva na ekonomiju, što za posljedicu imamo neusvajanje budžeta. S druge strane, obzirom na iskustvo koje smo imali &nbsp;od prije nekolike godine, vezano za privremeno finansiranje, ne postoje neki značajni problemi kad govorimo o redovnoj realizaciji tekućih zadataka i funkcionisanja javnih finansija - rekao je Mirković.
Kod javnog zaduživanja je osim visine duga, objašnjava on, bitna namjena, jer zaduženje za infrastrukturne projekte utiče na rast ekonomske aktivnosti.
- Kada se zadužujemo da bi finansirali tekuću potrošnju, gdje svi efekti ekonomskih benefita nestaju. Ono što je karakterisalo prethodni period jeste rast tekuće potrošnje, u odnosu na kapitalne izdatke, odnosno u odnosu na izdvajanje za kapitalni budžet, što posljedica određenih odluka u okviru ekonomske politike u Crnoj Gori. Rast javnog duga, koji je predviđen i Fiskalnom strategijom će imati višestruke efekte, prije svega, država se sve više zadužuje kako bi finansirala tekuću potrošnju i sama ta dokapitalizacija ekonomije kroz zaduživanje u odnosu na rast proizvodnje, rast produktivnosti, vodi ka zavisnosti same ekonomije, i upravo to zaduživanje se opravdava nekim kapitalnim projektima, dok onaj dio koji se odnosi na tekuću potrošnju, završava u finansiranju kratkoročnih ciljeva u odnosu na neki dugoročni razvoj, sve to stvara pritisak i na finansije, stvara uticaj na finansijsku stabilnost - istakao je Mirković.
Prema njegovim riječima što je veća zaduženost, više je opterećena buduća potrošnja, te će buduća raspoloživa sredstva sve manja i sve je manji osnov za investicije i ekonomski rast.
- Rast javnog duga utiče i na građane, utiče i na privredu, tim prije što rast zaduženosti, u tom slučaju se stvara određena nemogućnost finansiranja određenih prioriteta, kao što je, na primjer, izgradnja infrastrukture, ulaganje u obrazovanje, zdravstvo. Tu takođe treba uključiti i kamate zbog rasta &nbsp;javnog duga, koje padaju na teret poreskih obveznika, takođe, u slučaju da se javni dug finansira kroz poreze to utiče i na privredu, i na građane, i samim tim preduzeća povećavaju troškove poslovanja, tako da umjesto da ta sredstva reinvestiraju u sopstvene poduhvate, oni ih uključuju u otplatu javnog duga - naglasio je Mirković.
Racionalizacijom javne potrošnje i efikasnijom upotrebom javnih &nbsp;sredstava, država je, objašnjava on, mogla kontrolisati zaduživanja, jer kreiranjem kapitalnih projekata može se uticati na ekonomski rast.
- Reforma javnih preduzeća, preispitivanje produktivnosti subvencija koje se daju na javna preduzeća, i na taj način smanjiti pritisak i smanjiti potrebu za dodatnim zaduživanjem - istakao je Mirković.
Jačanje konkurentnosti privrede, podsjeća &nbsp;on, smanjenje administrativnih prepreka, kao i jačanje i poboljšanje poslovnog ambijenta bio bi podsticaj za privredu.
Objašnjava da su strane investicije jedan od ključnih faktora razvoja i ekonomskog rasta, a strani investitori teže da investiraju u stabilnim podrucjima.&nbsp;
- Politička kriza koja danas postoji, i političke krize koje su obilježile prethodni period su na neki način slale poruku investitorima iz inostranstva, i na taj način uticale na njihovu odluku da li će investirati, ili ne, svoj kapital, jer svaki priliv kapitala će uticati na ekonomsku aktivnost, svaki priliv kapitala će dovesti do kreiranja veće zaposlenosti, i uticati na ekonomsku aktivnost u nekim drugim sektorima, odnosno intenziviranje ekonomske aktivnosti, i ekonomski rast. Svako politički nestabilno okruženje šalje loše poruke stranim investitorima - zaključio je Mirković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Mirković: Politička kriza utiče na strane investitore

Učešće javnog duga u projektovanom bruto domaćem proizvodu (BDP) za 2024. godinu je bilo nešto veće od 62 odsto, a neto javni dug blizu 54 odsto učešće BDP, što kratkoročno neće značajno uticati na ekonomski rast, dok će za dugoročno dodatno zaduživanje imati znatne posljedice - kazao je za 24 sata istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije doc.dr Milika Mirković.
- Kad govorimo o zahtjevima Evropske komisije u vezi sa ispunjavanjem te granice, da se javni dug, odnosno procenat BDP-a drži ispod 60 odsto, mi na taj indikator jedino možemo uticati ukoliko smanjimo javni dug ili povećamo bruto domaći proizvod (BDP). Prema ekonomskim procjenama to se neće desiti. I prema Fiskalnoj strategiji do 2027. godine predviđeno je dodatno zaduživanje, čime će se u apsolutnom iznosu uvećavati javni dug. Sa druge strane, projektovan je bruto domaći proizvod, gdje je u Fiskalnoj strategiji dat taj osnovni scenario po kojem će javni dug 2027. biti oko 64 odsto projektovanog BDP-a - rekao je Mirković.
Svaki rebalans budžeta predstavlja posljedicu loše projektovanog budžeta ili je podstaknut potrebom revidiranja zbog zaduživanja, objašnjava Mirković. Podsjeća da se to dešavalo i u prethodnom periodu, pa je finansiranje tekuće potrošnje umjesto od kapitalnih investicija, dolazilo od zaduživanja.
Visoka stopa inflacije, kaže Mirković, za prvih sedam mjeseci ove godine, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,6 odsto, a najveći doprinos inflaciji su rast cijena obuće, odjeće, prehrambenih proizvoda, goriva, ali i cijene usluga.
- Uticaj cijena usluga u ugostiteljstvu i smještaju naročito je evidentan u mjesečnoj inflaciji u julu. S obzirom na to da nemamo još zvanične podatke za avgust, može se očekivati dodatni pritisak na cijene u toj oblasti. Počeo je program limitiranja cijena, a upitno je koliko to ima efekta i na životni standard i na ekonomiju. Trebalo bi da se uradi jedno sveobuhvatno istraživanje, analiza i tačno kvantifikovati uticaj na životni standard, jer svako limitiranje cijena može na dugi rok proizvesti i neke dodatne efekte, koji će uticati na remećenje ravnoteže između ponude i potražnje. Upravo se u takvim politikama, i u takvim programima, zanemaruju oni indirektni efekti koji su u početku nevidljivi, a kasnije imaju značajne efekte na cijelu ekonomiju - naglasio je Mirković.
Crnogorska ekonomija je mala, uvozno zavisna, objašnjava Mirković, tako da sve što se dešava na međunarodnom tržištu ima efekta i na tržištu u Crnoj Gori.
- Međutim, imamo i one untrašnje faktore, koji su potaknuti prije svega rastom zarada, uvođenjem poreske reforme, odnosno programa iz 2022. godine koji je imao pritisak na cijene i rast cijena. Programom Evropa sad 1 povećane su zarade, ali to nije proisteklo iz produktivnosti, privrede, realne ekonomije, već su zarade porasle administrativno, tim što su ukinuti doprinosi na zdravstvo i tako dalje - istakao je Mirković.
Kreditna zaduženost znači da smo se zbog finansiranja tekuće potrošnje odrekli nekih budućih dohodaka, podsjeća Mirković.
- Svako zaduživanje znači da će u budućnosti i građani i privreda morati da mijenjaju strukturu potrošnje, u čemu će otplata kredita zauzimati prvo mjesto. Od ostalog raspoloživog dohotka će se finansirati druge potrebe, odnosno potrošnja, što će se odraziti i na životni standard - naglasio je Mirković.
Crna Gora ima značajno veći uvoz roba u odnosu na izvoz, kaže Mirković i napominje da to ima značajnog uticaja na BDP.
- Uvijek treba voditi računa o proizvodnim mogućnostima koje zemlja ima, odnosno, komparativnim prednostima zemlje. Stoga se postavlja pitanje da li je jeftinije da uvozimo određene proizvode, ili da ih proizvodimo, uzimajući u obzir raspoložive resurse i proizvodne kapacitete - zaključio je Mirković.

Mirković: Upitno koliko limitiranje cijena daje efekte na životni standard

Crveni krst Cetinje danima pažljivo prati situaciju na terenu i kretanje vodostaja na Rijeci Crnojevića i Žabljaku Crnojevića, područjima Prijestonice Cetinje koja se suočavaju sa neposrednom opasnošću od poplava – poručio je predsjednik Crvenog krsta Cetinje Predrag Moštrokol.
&nbsp;- U skladu sa razvojem situacije, izražavamo punu spremnost naše organizacije da reaguje pravovremeno i pruži pomoć ugroženim građanima ukoliko dođe do daljeg rasta vodostaja i plavljenja domaćinstava- kazao je.
&nbsp;Moštrokol je dodao i da &nbsp;je Crveni krst Cetinje &nbsp;u stalnoj komunikaciji sa nadležnim institucijama i službama zaštite ispašavanja, a volonteri i resursi organizacije su u stanju pripravnosti kako bi, ukoliko zatreba, bila obezbijeđena humanitarna pomoć, voda za piće, sredstva za higijenu i drugi vidovi podrške stanovništvu na ugroženom području.
&nbsp;Takođe, pozvao je sugrađane sa područja Rijeke Crnojevića i Žabljaka Crnojevića da prate zvanična obavještenja nadležnih organa i da, u slučaju potrebe, blagovremeno kontaktiraju Crveni krst Cetinje.

Moštrokol: Stojimo na raspolaganju u slučaju pogoršanjasituacije i rasta vodostaja

Iz DOO Komunalne djelatnosti Bar obavještavaju da je došlo do odrona na putnom pravcu Virpazar – Bar, preko Sutormana, na oko pet kilometara od Virpazara prema Baru.
Iz ovog preduzeća apeluju na povećan oprez u saobraćaju i preporučuju korišćenje drugih putnih pravaca.
Za održavanje i sanaciju ovog putnog pravca nadležna je Direkcija za puteve Crne Gore, dodaju oni.

Odron na putu Bar-Virpazar preko Sutormana

Uprkos gotovo potpunoj blokadi interneta i telefonskih veza, iz Irana i dalje pristižu snimci i svjedočenja koji ukazuju da se veliki broj građana ponovo vratio na ulice širom zemlje. Protesti su ušli u 14. dan, a vlasti su dodatno pojačale bezbjednosne mjere i represiju.
Državna televizija emituje snimke spaljenih primjeraka Kurana i demonstrante opisuje kao „naoružane kriminalce“. Iranska vojska se zvanično oglasila, zaprijetivši upotrebom sile protiv učesnika protesta, dok je za naredne dane najavljen i provladin kontraprotest u Teheranu.
Prema navodima BBC-ja, bolnice širom Irana su preopterećene ranjenim demonstrantima, među kojima je veliki broj onih sa prostrelnim ranama, uključujući i povrede glave. Istovremeno, režim je dodatno ograničio pristup internetu i telefonskim komunikacijama, pokušavajući da spriječi širenje informacija.
U egzilu se oglasio i prognani princ Reza Pahlavi, koji je pozvao građane da zauzmu gradske centre, pokrenu opšti štrajk i poručio da se „priprema za povratak“. Prema procjenama, milioni ljudi odazvali su se pozivima na proteste u više iranskih gradova.
Iranske vlasti saopštile su da je u dosadašnjim sukobima poginulo najmanje 65 osoba, dok je više od 2.300 ljudi uhapšeno. Vrhovni vođa Irana, Ali Hamnei, zaprijetio je oštrim odgovorom i optužio strane sile da stoje iza, kako je naveo, pokušaja destabilizacije države.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Teheran da bi Sjedinjene Američke Države mogle reagovati ukoliko dođe do masovnih ubistava demonstranata.

Teheran: Demonstranti skandiraju ''smrt Hamneiju'', blokirane internet i telefonske veze

Organizovane kriminalne grupe sa Balkana imaju razvijene veze u Venecueli, što potvrđuju brojne zapljene kokaina, hapšenja i sudski postupci. Međunarodne agencije, poput EUROPOL-a i INTERPOL-a, označavaju ih kao ključne aktere u krijumčarenju kokaina iz Latinske Amerike u Evropu. Venecuela ima značajnu ulogu kao tranzitna država, jer predstavlja strateški izlaz ka Atlantiku, odakle se droga transportuje direktno u Evropu ili preko Zapadne Afrike.
Ipak, kako ističe Saša Đorđević iz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), Venecuela nije primarna tačka za balkanske grupe. Daleko važniju ulogu imaju Kolumbija, Brazil i u posljednje vrijeme Ekvador. Hapšenje venecuelanskog lidera Nikolasa Madura i akcije SAD-a, prema njegovoj procjeni, neće bitno poremetiti ove mreže, jer su izuzetno prilagodljive i brzo pronalaze alternativne rute.
Veze balkanskih kriminalnih grupa s Venecuelom posebno su razotkrivene zapljenom pet tona kokaina kod Arube 2020. godine, kada je uhapšeno 11 crnogorskih državljana. Istrage su tu pošiljku povezale sa kriminalnom mrežom iz Srbije, bliskom kavačkom klanu iz Crne Gore. Međunarodni izvještaji ukazuju da Venecuela ostaje ključna tranzitna zona zbog slabe kontrole, kombinovanja pomorskog i avio-saobraćaja i duboke infiltracije kriminala u državne strukture.

Tag: milika-mirkovic