U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) upriličena je svečanost povodom potpisivanja ugovora sa dobitnicima stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u Crnoj Gori, dodijeljenih na osnovu &nbsp;Konkursa.
Kako je saopšteno iz resora na čijem je čelu Anđela Jakšić-Stojanović, u okviru ovog programa potpisani su ugovori sa 25 dobitnika stipendija, a ukupno je opredijeljen iznos od oko milion eura.
- Čime se pruža snažna i sistemska podrška mladim istraživačima u realizaciji njihovih doktorskih studija i naučnoistraživačkog rada u Crnoj Gori - istakli su u MPNI.
Svečanom prijemu stipendista ispred Ministarstva prisustvovale su resorna ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Marica Melović.
Ministarka Jakšić-Stojanović je istakla da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ovim programom potvrđuje svoju opredijeljenost da mladim istraživačima obezbijedi adekvatne uslove za rad i razvoj akademske karijere.
- Program je usmjeren na jačanje domaćeg istraživačkog potencijala, unapređenje kvaliteta doktorskih istraživanja i podsticanje naučne izvrsnosti u prioritetnim oblastima razvoja - naglasila je ona.
Direktorka Melović je čestitala svim dobitnicima stipendije i njihovim mentorima i zahvalila svima koji su iskazali interesovanje za ovaj značajan program. Dodala je da je Ministarstvo i za naredni period planiralo realizaciju različitih programa i projekata koji su usmjereni na podršku mladim istraživačima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milion eura za dobitnike stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u Crnoj Gori

Putovanja poslanika crnogorskog parlamenta dogodine trebalo bi da koštaju skoro milion, odnosno 970.900 eura, što je tri puta više nego 2021. godine kada je izdatak za te svrhe bio 293.187.
Predlogom budžeta za narednu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, predviđena su "za ostvarivanje poslaničke funkcije" skoro 4,3 miliona eura, od čega skoro milion za službena putovanja po svijetu. Za neto zarade poslanika trebalo bi da ide preko dva miliona, naknade za odvojeni život 46.000, a za gorivo skoro 37.000 eura.
Kada su u pitanju ostali rashodi predstavnika naroda, za usluge za reprezentacije planirano je 64.600 eura, a za komunikacione usluge skoro 77.000. Šta podrazumijevaju komunikacione usluge nije precizirano. Aktivnosti poslaničkih klubova građane će koštati 1.680.000 eura.
Izvještaji o utrošenim sredstvima Skupštine pokazuju da je prošle godine za službena putovanja izdvojeno 888.000, 2023. godine – 391.407, 2022 – 504.818 i 2021. godine – 293.187 eura.
Narodnim predstavnicima je prošle godine iz budžeta isplaćeno preko 2,8 miliona eura, što je znatno više nego godinu ranije. U poređenju sa godinom ranije, u 2024. su rasli izdaci i za plate poslanika i za druge privilegije koje dobijaju na račun građana. Trend rasta troškova poslanika koje im plaćaju poreski obveznici, tj. građani, nastavlja se i u 2026. godini.
U minuloj godini, u poređenju sa 2023, drastično su porasli troškovi za službena putovanja, koji su veći za skoro pola miliona, tačnije za 496.000 eura. Troškovi za službena putovanja u prošloj godni bili su preko 888.000, dok su 2023. iznosili nešto više od 391.000 eura.
<h2>Na stotine hiljada ne zna se kome idu</h2>
Za transfere političkim partijama, strankama i udruženjima dogodine će dati čak 200.000 eura, dok za transfere institucijama, pojedincima i nevladinom i javnom sektoru planiraju da daju 157.500. Znatni iznosi planirani su i za konsultante i raznorazna usavršavanja, transfere međunarodnim organizacijama, a za šta parlamnet nema krajnje transparentan odnos sa javnošću, kako i na osnovu čega troši toliki novac građana.
Za neto plate poslanika isplaćeno je 1.895.000 eura, što je znatno više nego 2023. godine, kada je po tom osnovu isplaćeno 1,75 miliona. Za neto plate poslanika rastu izdaci i u narednoj godini i iznose preko dva miliona.
Podaci Skupštine Crne Gore, u koje smo imali uvid, pokazuju da su poslanicima po osnovu naknade za stanovanje i odvojeni život isplaćena 24.938,32 eura. Riječ je o troškovima smještaja, kao i po osnovu prava na naknadu za zakup stana u mjestu zasijedanja Skupštine i njenih radnih tijela. Pravo na ove troškove ostvarilo je pet poslanika, kojima je isplaćeno preko 24.000 eura. I ova stavka je znatno porasla u 2026. godini, gotovo da je duplirana.
Troškovnik Skupštine za prošlu godinu pokazuje da je ostvarivanje poslaničke funkcije koštalo 4.257.108,24 eura, aktivnosti poslaničkih klubova 360.000, razvoj parlamentarnog informacionog sistema 403.293 eura... I na ovim stavkama došlo je do rasta troškova, drastično više izdataka u 2026. godini ide za "aktivnosti poslaničkih klubova" koji su veći za bezmalo 1.300.000. Za razvoj parlamentarnog informacionog sistema dogodine je planiran trošak od preko 687.000 eura. Rast bilježe i izdaci za upravljanje i administraciju Skupštine na šta je lani otišlo 5.951.697,59 eura, dok iduće godine za ovu namjenu planiraju 6.522.448,24 eura.

Za putovanja poslanika po svijetu skoro milion

Protiv privrednog društva „N.G.CG“ d.o.o. iz Podgorice i njenog direktora, državljanina Srbije A.Č. (42) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza više od milion eura.
- U toku postupka do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da je su privredno društvo i A.Č, postupajući u ime i za račun pravnog lica “N.G.CG” d.o.o. Podgorica, u svojstvu osnivača i izvršnog direktora ovog pravnog lica, kontinuirano tokom 2023. i 2024. godine, po osnovu neiskazanih i neprijavljenih poreskih obaveza po osnovu poreza na dodatu vrijednost, poreza na dohodak fizičkih lica odnosno poreza po odbitku i poreza na dobit pravnih lica, utajili porez i za sebe pribavili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 1.015.512 eura, a na štetu budžeta Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.
Na teret im se stavlja da su po osnovu neiskazanog oporezivog prometa i na njega neobračunatog i neuplaćenog PDV, suprotno Zakonu o porezu na dodatu vrijednost utajili porez u iznosu od 451.588 eura, po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica odnosno poreza po odbitku suprotno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica utajili porez u iznosu od 311.574 eura.
- Kao i po osnovu poreza na dobit pravnih lica suprotno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica utajili porez u iznosu od 252.350 eura, čime je A.Č. za sebe i osumnjičeno pravno lice ostvario protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 1.015.512 eura - dodali su u policiji.
Službenici Uprave policije, poručuju oni, nastavljaju kontinuirane intenzivne aktivnosti na otkrivanju nezakonitosti u privrednom poslovanju procesuiranju odgovornih fizičkih i pravnih lica koja vrše krivična djela tokom obavljanja privrednih aktivnosti, a na štetu budžeta i građana države Crne Gore.

Krivična prijava podgoričkoj firmi i njenom direktoru iz Srbije zbog sumnje na utaju više od milion eura poreza

Zvučna najava, koga pamćenje slabo služi: Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić saopštio je da će Ministarstvo unutrašnjih poslova ponuditi nagradu od milion eura za informacije o tome ko je ubio Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika Dana. No, iako je taj potez samoproklamovanih najvećih boraca za pravdu koje je Crna Gora imala, Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šarnovića najavljen uz poruku da “Crna Gora i njene institucije neće stati dok pravda ne bude zadovoljena, jer danas postoji politička volja da se slučaj riješi”, podsjetićemo da se o nagradi govori - treći put!
Nakon što je, neposredno nakon zločina 2004. godine, tadašnji ministar MUP-a Dragan Đurović proklamovao nagradu za svaku informaciju u vezi sa za ubistvom Jovanovića, ona je obnovljena prije skoro deceniju. U Službenom listu Crne Gore odluka Vlade o nagradi u iznosu od milion eura raspisana je 30. juna 2016. godine. Rok za davanje obavještenja bio je godinu od dana objavljivanja odluke. Premijer je u tom periodu bio Milo Đukanović, a ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović.
- Teško je objasniti građanima i teško je shvatiti da nadležni državni organi i jednim dijelom i izvršna vlast, ni pet godina od promjene vlasti, ne daju rezultate koje građani očekuju, kazao je sinoć predsjednik države Jakov Milatović. Dodao je da je "to što je urađeno da se dodatno motivišu ljudi da govore o tome je korak u dobrom pravcu".
Motivacija građana ili više znanja i rada, a manje populizma i neukusnog političkog profitiranja tamo đe bi ljudska pristojnost, da je ima, to zabranjivala, šta nam je potrebnije?&nbsp;

Milion za informaciju, već treći put - motivacija ili populizam?

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović donijela je odluku o sufinansiranju projekata i programa u oblastima kulturno-umjetničke manifestacije i festivala, likovne umjetnosti, književnog prevođenja i časopisa za kulturu i umjetnost, kao i muzičke i muzičko-scenske djelatnosti, a ukupan iznos je preko million eura.
To je saopšteno iz njenog resora.
Vujović je, kako su kazali, donijela odluku o sufinansiranju projekata za oblast „Kulturno-umjetničke manifestacije i festivali“ za ovu godinu, u iznosu od preko 744 hiljade eura, a na adresu Ministarstva ukupno su pristigle 123 prijave projekata/programa.
- Biće sufinansirano 86 projekata i to 83 projekta i programa koji se odnose na organizaciju kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala iz svih oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva vrijednosti 724.860 eura i tri projekta i programa koji se odnose na učešće na referentnim međunarodnim kulturno-umjetničkim manifestacijama i festivalima u ukupnoj vrijednosti od 19.500 eura - naveli su iz Ministartsva kulture i medija.
Kako je saopšteno, sa gotovo 129 hiljada eura, odobreno je i sufinansiranje projekata i programa u oblasti likovne umjetnosti.
- Donijeta je odluka o sufinansiranju na osnovu koje će se finanisrati 31 projekat u iznosu od 128.980 eura, i to deset projekata za institucije u iznosu od 71.500 eura i 21 projekat za fizička lica u iznosu od 57.480 eura - saopšteno je iz resornog ministarstva.
Odobrava se i sufinansiranje 28 projekata/programa u 2025. godini u iznosu od 58.700 eura u oblastima književno prevođenje i časopisi za kulturu i umjetnost.
- Iz oblasti književnog prevođenja 23 projekta u ukupnom iznosu od 45.500 eura i pet projekata iz oblasti časopisi za kulturu i umjetnost u ukupnom iznosu od 13.200 eura - navode u MKM.
Odobreno je da u ovoj godini sa preko 90 hiljada eura budu sufinansirani i projekti u oblasti muzičke i muzičko-scenske djelatnosti.
- Na osnovu ove odluke biće finansirano ukupno 19 projekata i to 14 projekata za pravna lica u iznosu od 81.600 eura i pet projekata za fizička lica sa 8.500 eura - kazali su iz Ministarstva kulture i medija.
Pored ove četiri konkursne linije, preostalo je da se donese odluka iz pozorišne djelatnosti, književnosti i razvoja kulture na sjeveru. Javnost će o tim odlukama biti blagovremeno obaviještena.
- Zahvaljujemo svim članovima komisija na predanom i posvećenom radu na ove četiri konkursne linije. Nadamo se da će opredijeljena sredstva za sufinansiranje doprinijeti kvalitetu i raznolikosti kulturnih programa širom Crne Gore - poručila je ministarka.
Oni su pozvali sve aktere iz oblasti kulture u Crnoj Gori da prate objave Ministarstva kulture i medija jer uskoro slijedi Konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija, Konkurs "Rastimo uz kulturu" za djecu i mlade, kao i Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025.

MKM: Više od milion eura za projekte i programe u različitim oblastima kulture

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Irskoj, u okviru intenziviranih diplomatskih aktivnosti usmjerenih na ubrzanje evropskog puta Crne Gore i realizaciju strateškog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Riječ je o prvoj zvaničnoj posjeti jednog crnogorskog predsjednika Irskoj od obnove nezavisnosti.
Predsjednik Milatović će se danas sastati sa predsjednicom Irske Katrin Konoli i premijerom Mihalom Martinom. Razgovori će biti posvećeni daljem toku pregovora sa Evropskom unijom, dinamici zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja, kao i obezbjeđivanju snažne političke i institucionalne podrške Crnoj Gori u završnoj fazi pristupnog procesa.
Predviđena je i zajednička konferencija za medije predsjednika Milatovića i premijera Martina.
- Posjeta se odvija u posebno važnom političkom kontekstu, s obzirom na to da će Republika Irska predsjedavati Savjetu Evropske unije u drugoj polovini 2026. godine. Uz aktuelno kiparsko predsjedavanje, predstojeće irsko predsjedavanje predstavlja jedan od dva ključna politička okvira u ovoj godini za ostvarivanje konkretnog napretka u pregovorima i zatvaranje preostalih poglavlja- navodi se u saopštenju.
Crna Gora u ovu fazu ulazi sa jasnom ambicijom da 2026. godina bude obilježena intenzivnim i mjerljivim napretkom, dok je 2028. planirana kao godina punopravnog članstva u EU. U tom smislu, podrška država članica koje preuzimaju predsjedavanje Savjetu EU ima poseban strateški značaj za dinamiku pregovaračkog procesa i dodatno jačanje političke vidljivosti ostvarenog napretka.
Pored evropske agende, tokom posjete biće otvorena i pitanja unapređenja bilateralne saradnje, sa posebnim akcentom na ekonomiju, trgovinu, investicije i turizam, kao i na razmjenu iskustava u oblastima digitalne transformacije, održivog razvoja i jačanja konkurentnosti.

Milatović u Dablinu: Jačanje političke podrške za završnicu EU pregovora

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora biti spremna na dugoročnu prijetnju iz Rusije, jer, kako je kazao, ruske „imperijalne ambicije“ neće nestati završetkom rata u Ukrajini.
U intervjuu za Kyiv Post poručio je da Moskva nema namjeru da se zaustavi i da Evropa mora izgraditi „zid odvraćanja“.
- Prijetnja će ostati. Možda sljedeći put meta neće biti Ukrajina, već istočno krilo EU ili Unija u cjelini. Moramo biti spremni- rekao je Nauseda, ističući da Litvanija danas ima bezbjednosne garancije kroz članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.
Govoreći o ratu, ocijenio je da Rusija kupuje vrijeme kako bi zauzela dodatnu teritoriju i da samo Sjedinjene Američke Države mogu izvršiti ozbiljan pritisak na Moskvu.&nbsp;
- Putin se ne boji Evrope, već samo SAD-a- kazao je, dodajući da bi EU trebalo da jača koordinaciju sa Vašingtonom i pregovaračku poziciju Ukrajine.
Nauseda je ponovio snažnu podršku proširenju EU, navodeći da Litvanija zagovara članstvo Ukrajine, Moldavije, Crne Gore i Albanije do 2030. godine, uz napomenu da je riječ o političkom cilju.
Komentarišući političare koji zagovaraju reset odnosa sa Rusijom, rekao je da je rat u Ukrajini izazov cijeloj Evropi, njenim demokratskim vrijednostima i vladavini prava.

Predsjednik Litvanije: Dijalog s Putinom je iluzija, Kremlj ne želi mir

Predsjednik SO Kotor je u zoni krivične odgovornosti, a SO ne ispunjava svoje zakonske obaveze, jer je neko sebi dao za pravo da uzme pravdu u svoje ruke i to se zove kršenje zakona što će za posljedicu imati krivičnu prijavu protiv predsjednika SO-rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković.
Nedavno su objavljeni, podsjeća Vuković, zvanični rezultati lokalnih izbora u Kotoru, a prva sjednica lokalnog parlamenta je održana krajem decembra 2025. godine, te je taj saziv po zakonu bio dužan da u roku od 30 dana izabere novog predsjednika Opštine Kotor, što se ni nakon 2 mjeseca nije desilo.
Podsjeća i da je na takvu situaciju u Opštini Kotor reagovalo i Ministarstvo javne uprave upozorenjem, pa je s tim u vezi i predloženo saslušanje u Skupštini Crne Gore, ali su poslanici parlamentarne većine onemogućili da do tog saslušanja dođe.&nbsp;
- Ne samo da su onemogućili da se desi saslušanje, dokazujući svoj demokratski kapacitet, a među njima i pravnici za mene na jedan krajnje iznenađujući način, neodgovoran prije svega, pokušali sa relativizuju stvari i kažu da je Vladimir Jokić prethodno izabran na puni mandat tako da nema potrebe da lokalni parlament ispunjava ono što je eksplicitna zakonska norma. To vam samo govori o tome da ti ljudi očigledno doživljavaju Ustav i zakone na način da dok ima odgovaraju, ili misle da im odgovaraju, oni su okej i imaju obavezu da ih se pridržavaju, a onda kad politički i partijski interes nalaže suprotno oni će uraditi sve da to relativizuju. To je vrlo opasan presedan za političku budućnost Crne Gore- rekao je Vuković.
Ističe da SO Kotor ne ispunjava svoje zakonske obaveze, jer je neko sebi dao za pravo da, kako tvrdi, uzme pravdu u svoje ruke i to se zove kršenje zakona.
- To će sigurno za posljedicu imati krivičnu prijavu protiv predsjednika SO Kotor- poručio je Vuković.
Inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada potpisala su 24 odbornika, 3 poslanika Evropskog saveza i 19 DPS-a i 2 SEP-a, a da bi taj prijedlog bio izglasan neophodno je da za njega glasa 30 odbodnika.&nbsp;
Da bi se uopšte razgovaralo o skraćenju, kaže Vuković, neophodno je obezbijediti kvorum za održavanje sjednice Skupštine Glavnog grada, jer trenutno 27 odbornika podržava rad gradske uprave umjesto, podsjeća on, 30 odbornika.
- Postavlja se pitanje da li uopšte postoji kvorum da se održi sjednica Skupštine Glavnog grada. Mi procjenjujemo u DPS-u, a mislim i da je to stav kompletne opozicije da je korisno da se ta sjednica desi i da se na dnevnom redu nađe ova inicijativa pa ćemo da vidimo kako će se partije odrediti. Biće posebno interesantno da vidimo kako će se odrediti odbornici DNP-a koji odnedavno funkcionišu u opozicionom kapacitetu- zaključio je Vuković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djr_tFbJsa7U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Lokalni parlament u Kotoru ne ispunjava zakonske norme i to je vrlo opasan presedan za političku budućnost Crne Gore

Povodom aktuelnih dešavanja u RTCG, a u vezi sa procesom kompenzacije duga izvođaču radova putem ustupanja poslovnih prostora, &nbsp;Sindikalna organizacija JRDS-RTCG ukazala je na nestanak 647 m² stambene površine, neplaćanje penala za kašnjenje radova i netržišno ustupanje imovine Javnog servisa.
Njihovo saopštenje prenosimo integralno:&nbsp;
Odgovor na pitanje dvije sindikalne organizacije iz RTCG, ko je omogućio da se novac crnogorskih građana troši na način što će se poslovni prostor u vlasništvu RTCG, na parceli koja je dobijena od Glavnog grada i sa plaćenim UTU uslovima i dozvolom predati građevinskoj firmi koja je izgradila zgradu, nadležne državne institucije, građani i zaposleni u RTCG ni do danas nijesu dobili.
Pozivanje na ugovor iz 2022. godine je bespredmetno. Pitanje kompenzacije, odnosno spremnosti da se dio troškova namiri kroz ustupljeni poslovni prostor, mora se posmatrati isključivo u kontekstu novoizgrađenog objekta i stvarnih finalnih troškova izgradnje.
Dakle , da bi se kompenzovalo, mora se vidjeti što se kompenzuje.
Tako uostalom i piše u ugovoru, u kojem se članom 4 reguliše plaćanje.
Paradoksalno je da, dok većina zaposlenih, koji su na ovaj način riješili stambeno pitanje, otplaćuje stanove kreditnim zaduženjem, povlašćena grupa lica koju je nezakonito zaposlio, višestrukim odlukama suda nezakoniti Raonić, dobija kvadrate po privilegovanoj cijeni.
Ključno pitanje za menadžment RTCG i Vladu Crne Gore glasi: koja je stvarna vrijednost 710 m2 poslovnog prostora kojim se kompenzuje dug? Netransparentnost izvještaja, koji krije cijenu po kvadratu, budi sumnju u to čiji se interesi štite ustupanjem državne imovine bez jasne finansijske specifikacije.
Pažljivim čitanjem dokumentacije nameće se zaključak da je ugovorom iz 2022. godine sprovedena sumnjiva prenamjena prostora na štetu zaposlenih i javnog interesa.
Matematika dronova
U Javnom pozivu od 11. jula 2022. godine jasno je navedeno da neto stambena površina iznosi 4.424,76 m². Međutim, u finalnom Ugovoru ta cifra se volšebno smanjuje za čak 647 m². Taj prostor je naprasno „pretvoren“ u zajedničke prostorije i hodnike.
Ako je cijena od 650 €/m² fiksirana i ujednačena za sve - stambeni prostor, hodnike i poslovni prostor - postavlja se logično pitanje:
Iz kojih sredstava se namiruje cijena izgradnje hodnika i stepeništa?
Ako se dug prema izvođaču od 3.387.000 eura umanjuje ustupanjem 710 m² poslovnog prostora, javnost mora da zna:
Da li se kroz cijenu poslovnog prostora zapravo prikriva trošak zajedničkih prostorija koje su „otkinute“ od prvobitne stambene površine?
Kako je moguće da se stambeni prostor, u koji se ulazi hodnicima (jer se u stanove ne ulazi dronovima niti iz poslovnih prostora), naknadno smanjuje u specifikaciji, iako su ti hodnici morali biti predviđeni projektom od samog početka?
Da li su Raonićevi pravnici, ekonomisti , savjetnici, analitičari, savjetnice, korporativni direktor namjerno planirali ovu stavku koju neko mora da plati.
Ili su iz puke neznavenosti napisali poziv i potpisali ugovor koji ih sad “iznenađuje”…
Da li su u finansijski plan za ovu godinu uračunali ove izdatke? Neznavenost i korupcija obično idu zajedno. Nepoznavanje zakona u tome uvijek pomaže. O nepoštovanju istog, da ne govorimo…
Pored sumnjive matematike sa kvadratima, neophodno je javno odgovoriti na pitanja o direktnom kršenju ugovornih obaveza koje idu na štetu radnika i budžeta RTCG:
Izvođač radova kasnio je sa završetkom izgradnje objekta više od 14 mjeseci. Prema članu 23 Ugovora, precizirano je da je izvođač u obavezi da plati penale za kašnjenje u iznosu do 5% ukupne vrijednosti radova. Da li je menadžment RTCG obračunao ove penale i umanjio fakturu izvođaču, ili je i ovaj iznos “oprošten” na štetu Javnog servisa?
Član 29 Ugovora propisuje da je Projektna dokumentacija sastavni dio ugovora i da se sve mora realizovati po Glavnom projektu. Ako je Glavnim projektom predviđena ugradnja klima uređaja, a oni na objektu ne postoje, pitamo menadžment:
Ko je odobrio odstupanje od projekta i da li je zbog toga dodatno umanjena cijena radova? Podsjećamo na izjavu šefice kabineta generalnog direktora iz oktobra 2021. godine, koja je pojasnila da je planirano da izvođač izgradi zgradu, a da se nakon toga naplati od radnika kada dokumentacija bude spremna.
Član 5 Ugovora obavezuje RTCG na dostavljanje interne liste kupaca, ali trenutna situacija u kojoj se dug prebija poslovnim prostorima uz „nestanak“ 647 m² stambene površine ukazuje na to da se prvobitni model, koji je bio u interesu zaposlenih, pretvorio u model koji štiti isključivo izvođača radova.
Umjesto da RTCG naplati penale od 5% i obezbijedi naknade za kirije svojim radnicima, menadžment se bavi ustupanjem poslovnog prostora pod nejasnim uslovima.
Ovako imamo slučaj da radnici koji nijesu dobili stanove - zbog već notorno nezakonitih pravilnika i procedura koje su išle na ruku nelegalnim menadžerima tri put nelegalnog Raonića, sad dodatno plaćaju hodnike (647 m2 x 650 EUR) i to najvjerovatnije od novca koji je ostao, a trebalo biti potrošen za njihove plate. Bar da su od ušteđenog novca kupili hodnike koji nemaju tržišnu vrijednost i poslovni prostor koji ima tri put veću vrijednost od cijene po kojoj je ustupljen.
Bez ikakvog obrazloženja radnici RTCG nijesu platili 650 eura iz Ugovora, već 705 eura, a RTCG je platila dio (koji dio?) otuđenjem poslovnog prostora po netržišnim cijenama i hodnike ulaza sa pozicije koja nije određena budžetom RTCG.
Zašto Raonić, po povoljnim uslovima, po kojima su radnici dobili stanove, omogućava izviđaču radova da kupi poslovni prostor koji na tržištu vrijedi dva-tri puta više?
Obmanuti Savjet i Vlada?
Savjet i Vlada čije je saglasnosti Raonić sa menadžmentom i polovičnim informacijama iznudio, sigurno nijesu imali ove informacije. To što je veliki trgovinski lanac ušao u naknadno kompenzovani poslovni prostor 4. decembra prošle godine, tako što je potpisao ugovor sa izvođačem radova, jasno govori da Raonić ne preza da za svoje onerozne namjere obmane i Vladu Crne Gore.
Navedeno pokazuje da je za sve ove loše vođene procese, koji se drže sakriveni od javnosti kriv ne samo nezakoniti Raonić, već čitava pravno-ekonomska administracija, kao i urednički menadžment koji za obavezu ima da izvještava i prati procese u društvu, a nije 5 godina sposoban da otvori pitanje sumnjivih i najvjerovatnije kriminalnih procesa u sopstvenoj kući. Nesposobnost je uglavnom i plaćena varijabilama i stanovima, tj. novcem svih građana.
Zato, uz ovo obraćanje javnosti, tražimo da se sve institucije u Crnoj Gori (prije svih tužilaštvo) posvete ovom slučaju a da kompletan menadžment RTCG podnese ostavku.

Tag: milion-eura