Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je odbio kao neosnovan zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo, potvrđujući odluku Višeg suda u Podgorici kojom su ukinute privremene mjere ograničavanja raspolaganja imovinom Milivoja Katnića u Danilovgradu. Sud je ocijenio da tužilaštvo nije dokazalo da sporna imovina znatno premašuje zakonite prihode, niti da postoji vremenska veza između njenog sticanja i krivičnih djela koja se okrivljenom stavljaju na teret.
Prema ocjeni Vrhovnog suda, Viši sud je pravilno utvrdio da nepokretnosti u Katastarskoj opštini Grbe nijesu u vezi sa krivičnim postupkom, budući da su građene 2010. godine – više od decenije prije događaja obuhvaćenih optužbama. Sud naglašava da je ova činjenica ključna, imajući u vidu prirodu i period izvršenja krivičnog djela.
Vrhovni sud je takođe saopštio i da tužilaštvo nije preciziralo koji dio imovine smatra nezakonitim, kada je ona navodno stečena, niti je dostavilo konkretne podatke o visini imovinske koristi koja bi poticala iz kriminalne djelatnosti. U zahtjevu je, navodi se, uglavnom analiziran prihod okrivljenog od 2019. godine, dok su zanemareni dokazi o zakonitim prihodima koje je ostvarivao još od 2005.
Sud konstatuje da nije dokazana očigledna nesrazmjera između zakonitih prihoda i vrijednosti imovine čije se oduzimanje tražilo, niti je urađena sveobuhvatna finansijska analiza koja bi takvu tvrdnju potkrijepila. Takođe, tužilaštvo nije identifikovalo konkretne tokove novca koji bi ukazivali da je imovina uvećavana ili održavana sredstvima iz kriminalne djelatnosti.
Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, Vrhovni sud navodi da privremene mjere obezbjeđenja predstavljaju ozbiljno ograničenje prava na mirno uživanje imovine i mogu se izreći samo kada su ispunjeni jasno utvrđeni i provjerljivi uslovi. U suprotnom, takve mjere bi poprimile karakter preventivne sankcije.
Sud podsjeća i da se zahtjev za zaštitu zakonitosti ne bavi ponovnim ocjenjivanjem činjenica i dokaza, već isključivo provjerom da li je zakon pravilno primijenjen u pravosnažnim odlukama. U ovom slučaju, nije utvrđena nijedna bitna povreda postupka niti pogrešna primjena zakona.
Na osnovu svega navedenog, Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva odbijen u cjelini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vrhovni sud odbio zahtjev VDT-a u predmetu privremenog oduzimanja imovine Milivoja Katnića

Former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić said before the High Court that he wished to thank prosecutor Sanja Jovićević who told the truth before the High Court despite all the pressure she endured during the investigation, as well as during the week leading up to the hearing before that judicial panel.
- Deputy Prime Minister Momo Koprivica threatened on the Public Service broadcaster that she would be arrested and that this was awaiting her - Katnić said.
He believes that the testimony of prosecutor Jovićević disproved the claim in the indictment that he had directly or indirectly influenced her to make a decision „of any kind“.
- She made her decision based on her prosecutorial conviction - Katnić emphasized.
He reiterated that prosecutor Jovićević stated that he did not attend interrogations, did not request access to the case file, nor did he suggest what actions she should take.

Marija Žižić

Katnić: Koprivica threatened Jovićević with arrest and said it was awaiting her

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je u Višem sudu da želi da se zahvali tužitljki Sanji Jovićević koja je pred Višim sudom ispričala istinu uprkos svim pritiscima koje je trpjela tokom trajanja istrage, ali i neđelju dana uoči ročišta pred ovim sudskim vijećem.
- Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je na Javnom servisu zaprijetio da će biti uhapšena i da je to čeka - rekao je Katnić.
On smatra da je iskazom tužiteljke Jovićević opovrgnuta teza iz optužnice da je posredno ili neposredno uticao na nju da donese odluku "bilo koje vrste".
- Ona je odluku donijela na osnovu svog tužilačkog uvjerenja - istakao je Katnić.
On je ponovio da je tužiteljka Jovićević navela da nije prisustvovao saslušanjima, nije tražio uvid u predmet, niti je sugerisao koje radnje da preduzme.

Katnić: Koprivica zaprijetio Jovićević da će biti uhapšena i da je to čeka

Opet bih odbacila krivičnu prijavu protiv bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i drugih koji su se sumnjičili za skidanje zabrane ulaska srpskim držvaljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću - bio je odgovor specijalne tužiteljke Sanje Jovićević pred Višim sudom u postupku koje je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Tužiteljka Jovićević ovo je saopštila odgovarajući na pitanje jednog od branilaca Lazovića, advokata Zorana Piperovića.
Tužiteljka Jovićević je objasnila da bi na osnovu onog činjeničnog stanja koje je bilo u spisima predmeta opet postupila isto - donijela rješenje kojim odbacuje prijavu protiv Lazovića i ostalih.
-Ja ne mogu da znam što bi moglo dodatno da bude u tom predmetu da bi se donijela drugačija odluka - kazala je Jovićević.
Ona je ovim navodima u potpunosti srušila navode optužnice koju zastupa tužilac Miloš Šoškić tereteći Katnića, Lazovića i Čađenovića da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kavačkog kriminalnog klana.
Tužiteljka Jovićević je istakla da je odluku o odbacivanju detaljno obrazložila, dala činjenično pravni osvrt da ne postoji osnovana sumnja da je neka osoba počinila krivično djelo za koje se tereti. Ispričala je koga je sve saslušala u tom slučaju i koje sve radnje je preduzela. Pojasnila je da je krivičnu prijavu protiv Lazovića i ostalih podnio poslanik Marko Milačić.
Na pitanje advokata Stefana Jovanovića, tužiteljka je bila decidna da nju za taj slučaj niko nije pozvao, niko joj nije rekao - sugerisao kakvu odluku da donese.&nbsp;
- Ni u ovom predmetu, niti bilo kojem drugom , ni usmeno, niti pismeno niko nije uticao na moju odluku. Nikada tadašnji glavni specijalni tužilac Katnić ni u jednom predmetu nije imao bilo kakav uticaj - kazala je Jovićević.
Ona je danas na pitanje advokata Piperovića navela i da je protiv nje odbačena krivična prijava zbog postupanja u tom predmetu.
- Prijavu je odbacio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović - kazala je Jovićević odgovarajući na pitanja Piperovića.
Nakon toga advokat &nbsp;je naglasio da kada je odbačena krivična prijava protiv Jovićević postavlje se pitanje zašto je Zoran Lazović optužen.
Jovićević je objasnila i da je neke akte u tom postupku potpisao tadašnji glavni specijalni tužilac jer je ona bila zauzeta. To nije bilo slučaj samo u tom predmetu, neko još u nekim, i to isključivo kad ona zbog prisustva nekom od ročišta nije mogla.
- Kada sam donijela rješenje o odbacivanju prijave Milačić je podnio pritužbe Vrhovnom državnom tužilaštvu i odbačena je - kazala je Jovićević.
Ona je bila decidna da Katnić nije tražio uvid u spise predmeta koji se odnose na odbacivanje prijave protiv Zorana Lazovića i drugih.
Ponovila je da ni u ovom, niti bilo kojem drugom predmetu nije bilo uticaja.
Ona je na pitanje advokata Piperovića demantovala navode iz optužnice da je on sa Zoranom Lazovićem bio kod nje u kancelariji uoči saslušanja.
- Samo jednom je advokat Piperović došao kod mene a u vezi postupka protiv predsjednika opštine Ulcinj - kazala je svjedokinja.
Suđenja se nastavlja 13. januara za kada je planirano saslušanje bivšeg pomoćnika direktora Enisa Bakovića.

Jovićević: Opet bih odbacila prijavu protiv Lazovića, na moje odluke nikada nije uticao Katnić

Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kazao je u Višem sudu da je Akcijama "25 maj" i "Barbi" u Herceg Novom 2020. u kojima su uhapšene osobe iz ogranaka kavačkog i škaljarskog klana prestali obračuni između te dvije kriminalne grupe i do nedavno u tom gradu nije bilo težih krivičnih djela.
Janičić je ovo saopštio u Višem sudu u postupku koje je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i tužioca Saše Čađenovića tereteći ih da su radili u korist kavačke kriminalne grupe.
Janičić je odgovarajući na pitanja Čađenovića &nbsp;kazao da su tokom 2019. i 2020. godine procesuirali znatno više osoba iz kavačkog klana nego iz škaljarske grupe.
Naveo je i da su spriječene likvidacije Marka Ljubiše Kana koji slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana, zatim Slobodna Kašćelana, jednog od vođa kavčana te i da su osjetili i planiranu likvidaciju Marka Miljkovića i Veljka Belivuka.
- Nikakva selekcija nije rađena. Nije bilo privilegovanih, nego smo gledali da se domognemo dokaza i procesuiramo osobe iz oba kriminalna klana - istakao je Janičić.
On je na pitanja Čađenovića nabrojao brojne akcije i predmete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz krininalnih klanova.
- U predmetima "25 Maj" "Pruga", "Tvrđava" "Barbi" kao i slučaj pokušaja ubistva Igora Krstovića postupajući tužilac je bio Saše Čađenovića kao i u brojnim drugim. Jedino je u predmetu kodnog imena " Cover me" postupajuća tužiteljka bila Nataša Bošković &nbsp;-ispričao je svjedok.
Janičić je bio decidan da se nikada nije desilo da tužilac Čađenović nije dao saglasnost policiji za radnje koje planira.
Na pitanje Zorana Lazovića, svjedok je odgovorio da u svim realizovanim predmetima on je bio rukovodilac.
Janičić je saopštio i da se sjeća da Zoran Lazović insistirao da se sasluša Jovan Vukotić a vezano za ubistvo njegovog oca Veselina Vukotića da li eventualno ima neke informacije koje bi pomogle da se ta likvidacija rasvijetli.
- Milorad Žižić me je upoznao da je to išlo preko advokata Damira Lekića i da je Vukotić rekao da njega to ne zanima - ispričao je Janičić.
Na pitanja advokata Nikole Martinović svjedok je rekao da mu je poznato da je Petar Lazović dostavljao informacije za više krivičnih djela i da su upravo zahvaljujući njegovim podacima spriječene neke likvidacije.
Janičić je objasnio i da je njegov posao između ostalog bio i da sluša mjere tajnog nadzora i da on nikada nije mogao ustanoviti da Petar Lazović radi za kavački klan.

Janičić: Lazović je insistirao da se sasluša Jovan Vukotić kako bi eventualno pomogao da se ubistvo njegovog oca Veselina rasvijetli

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Katnić podnio krivičnu prijavu protiv Stojovića i Pešukić: Iz ćelije u Spužu otuđeno pismo i pogrešno interpretirano u emisiji „Kontroverza“?

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

1250x600

1084x550

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac Milivoja Katnića, advokat Ljubomir Raković nakon završenog ročišta kazao je da je bivši šef SPO -a Dragan Radonjić odgovarajući na pitanja Katnića istakao i da je jedan značajan dio informacija o krijumčarenju cigareta dobijen od bivšeg službenika ANB-a Petra Lazović.
Te informacije Radonjiću je prenosio policijski službenik Vladan Lazović.
Raković je dodao da su te informacije, koje je prikupio Petar Lazović, dovele do zapljene ogromne količine cigareta.
- Inače ove informacije su se poklapale i sa drugim informacijama sa kojima je u tom trenutku raspolagalo Specijalno policijsko odjeljenje. Upravo rezultati postignuti u borbi protiv krijumčarenja cigareta kao i ogromna količina zaplijenjenih cigareta, doveli su do toga da SDT i SPO dobiju prestižnu nagradu u Engleskoj zbog čega su na uručenje te nagrade putovali Katnić, Radonjić i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović - kazao je Raković.

Raković: Informacije koje je dostavio Petar Lazović dovele do velike zapljene cigareta

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Mediji ostaju jedan od ključnih izvora informisanja crnogorskih građana, uz stabilnu dominaciju digitalnih medija, ali odnos građana prema njima postaje sve složeniji, jer to prati pad povjerenja u plasirane informacije, naročito na društvenim mrežama.
&nbsp;To pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO), sprovedeno u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da su društvene mreže i tokom protekle godine ostale najintenzivnije korišćen medij.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 34,8 odsto ispitanih navodi da ih prati veoma često, dok 30,7 odsto to čini često. U odnosu na 2024. godinu, kada je 40,1 odsto veoma često pratilo društvene mreže, bilježi se pad najintenzivnijeg korišćenja, uz istovremeni rast udjela onih koji ih prate rijetko, što ukazuje na promjenu navika i mogući zamor publike- kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da, za razliku od društvenih mreža, internet portali bilježe rast učestalosti praćenja.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 32,7 odsto građana i građanki navodi da portale prati često, a 21,7 odsto veoma često- dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Iz CGO-a su rekli da je posebno značajan pad broja onih koji portale uopšte ne prate - sa 20,7 odsto u 2024. na 14,1 odsto u prošloj godini, što potvrđuje njihovo jačanje kao centralnog izvora informacija, naročito za dnevne i aktuelne teme.
Istraživanje je pokazalo da tradicionalni mediji nastavljaju da gube publiku.&nbsp;
&nbsp;Prema rezultatima istraživanja, štampu uopšte ne prati 50,3 odsto građana, dok je 19,6 odsto prati veoma rijetko, što ukazuje na nastavak pada interesovanja.&nbsp;
&nbsp;- Radio 28 odsto građana i građanki prati rijetko, a 24,2 odsto veoma rijetko, dok je udio onih koji ga prate često ili veoma često dodatno smanjen- kaže se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da televizija, iako i dalje prisutna u svakodnevici značajnog dijela javnosti, takođe bilježi pad - 28,5 odsto građana prati često, a 21,5 odsto veoma često, što je manje nego u 2024. godini.
&nbsp;Ističe se da je praćenje medija u Crnoj Gori snažno uslovljeno starosnim i obrazovnim razlikama.&nbsp;
&nbsp;Istraživanje je pokazalo da su štampani mediji najzastupljeniji među starijima od 65 godina, gdje zbir onih koji ih prate često ili veoma često iznosi 31,4 odsto, dok ih mladi (18 do 24 godine) gotovo u potpunosti ne prate, pa čak 95,8 odsto navodi da ih nikada ili rijetko koristi.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da se sličan obrazac bilježi se i kod radija, koji najčešće prate oni sa osnovnim obrazovanjem (29,6 odsto) i stariji od 65 godina (28,7 odsto), dok ga mladi najmanje prate, uz negativni zbir od 89,3 odsto.
&nbsp;- Televizija je najzastupljeniji medij među najstarijima – 83 odsto starijih od 65 godina prati je često ili veoma često, dok je među mladima negativni zbir 76,7 odsto- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Ističe se da je kod digitalnih medija obrazac obrnut, pa internet portale najintenzivnije prate ispitanici sa visokim obrazovanjem, kod kojih zbir pozitivnih odgovora iznosi 74,1 odsto, dok ih najmanje prate ispitanici stariji od 65 godina (negativni zbir 75,1 odsto).&nbsp;
- Najizraženija generacijska podjela vidljiva je kod društvenih mreža: mladi ih prate vrlo intenzivno (93,6 odsto), a stariji od 65 godina u najvećoj mjeri ne koriste, sa negativnim zbirom od 79,7 odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da promjene u medijskim navikama prate i promjene u izboru sadržaja koje građani konzumiraju. Z
&nbsp;- Zabavni sadržaji su najzastupljeniji (29,1 odsto), a slijede informativno-politički sadržaji, koje najčešće prati 27,5 odsto građana, što predstavlja osjetan pad u odnosu na 2024. godinu, kada je taj procenat iznosio 33 odsto- kazali su iz CGO-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da sportski sadržaji ostaju stabilni sa 15,4 odsto, dok dokumentarni bilježe rast sa 11,9 u odnosu na 7,1 odsto u 2024. godini.&nbsp;
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da su obrazovni i kulturni sadržaji i dalje su na marginama interesovanja, sa blagim porastom.
&nbsp;- Uprkos visokom procentu upotrebe društvenih mreža, povjerenje u informacije koje se putem njih plasiraju nastavlja da opada. Prosječna ocjena povjerenja u 2025. godini iznosi 2,64 (na skali od 1 do 5), u poređenju sa 2,8 u 2024. godini, što potvrđuje blagi rast skepticizma prema digitalnim sadržajima- naveli su iz CGO-a.
&nbsp;Podaci o korišćenju društvenih mreža pokazuju da Fejsbuk /Facebook/ u prošloj godini prati 26,8 odsto građana, Instagram 25,1 odsto, Jutjub /YouTube/ 18 odsto.
Istraživanje je pokazalo da TikTok koristi 14,8 odsto, a platformu X 4,4 odsto građana, pa te društene mreže bilježe pad u odnosu na 2024. godinu.&nbsp;
&nbsp;- Istovremeno, 5,5 odsto navodi da uopšte ne koristi društvene mreže, što je novina u odnosu na prethodnu godinu- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da nalazi istraživanja ukazuju da je potrebno jačanje profesionalnih standarda, odgovornosti u informisanju i medijske pismenosti, kako bi građani mogli da donose informisane odluke u sve složenijem medijskom okruženju.
&nbsp;Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, &nbsp;od 9. do 16. decembra prošle godine, primjenom CAPI metode, na troetapnom, stratifikovanom, slučajnom uzorku od 1.010 punoljetnih građana.

CGO: Digitalni mediji dominantni u informisanju, a povjerenje u sadržaje u padu

Direktorat za zaštitu i spašavanje ima izrađen nacionalni plan za borbu protiv poplava, a trebalo bi da ga imaju i sve opštine. Situacija u Crnoj Gori je ozbiljna, ali nije katastrofalna, kazao je generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović.
Ministarstvo unutrašnjih poslova organizovalo je konferenciju za medije povodom aktuelne situacije sa poplavama širom Crne Gore.
Miodrag Bešović saopštio je da se proteklih dana situacija zakomplikovala usljed velike količine padavina.
- Svi naši kapaciteti su angažovani, službenici u opštinskim timovima stalno su na terenu. Imamo komunikaciju i sa kolegama iz Albanije o količini vode koju oni ispuštaju zbog obilnih padavina u toj zemlji - rekao je Bešović.
Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju od sjutra se očekuje manje padavina, pa bi vodostaj rijeka trebalo da opada.
- Vodostaji su u jadranskom i u dunavskom slivu u opadanju ili stagniraju. Sjutra nas očekuju bolje vremenske prilike i nadamo se da će vodostaji dalje opadati - kazao je Bešović.
Bešović je kazao da su obezbijedili smještaj za građane u područjima najteže pogođenim poplavama, ali da zasad nisu pokazali veće interesovanje.
Danas je situacija najkomplikovanija u Danilovgradu, Podgorici i Nikšiću, a iznijeti su presjeci stanja i za ostale opštine.
- U Danilovgradu situacija je i dalje najkritičnija. Saobraćaj je u toj opštini zatvoren na više lokacija, a u mjestu Sekulići nekoliko kuća je poplavljeno. Tokom noći evakuisano je 12 osoba - saopštio je on.
- Podijeljene su vreće sa pijeskom, kabanice, čizme i druga oprema lokalnim službama, a u nekim slučajevima direktno građanima. Imamo veću količinu opreme koja bi bila neophodna u slučaju neke značajnije elementarne nepogode - izjavio je Bešović.
Situacija jeste vanredna, ali nije katastrofalna, ocijenio je Bešović.
Podsjetio je da smo imali jaku požarnu sezonu prije aktuelnih poplava, navodeći da će to uskoro postati normalna pojava zbog klimatskih promjena.
- Apelujem na medije da ne prenose neprovjerene informacije od nekih osoba sa društvenih mreža. Trenutno je vodostaj Skadarskog jezera neka tri metra ispod kritičnog nivoa, možete da zamislite koliko je to na površinu jezera - pojasnio je Bešović odgovarajući na novinarska pitanja.
Načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa Ljuban Tmušić naveo je da nekoliko opština još nema plan zaštite i spašavanja i pozvao je lokalne vlasti da što hitnije izrade takav dokument.
- Očigledno je da te mjere zaštite u prethodnom periodu nisu sprovođene na način na koji bismo voljeli da su sprovođene - kazao je Tmušić.
Građani na sajtu MUP-a mogu pronaći koristan vodič za postupanje u vanrednim situacijama.
Pres konferenciji prisustvuju Radomir Šćepanović, načelnik Direkcije za operativne poslove, Zlatko Mićanović, načelnik Operativno-komunikacionog centra Direktorata za zaštitu i spašavanje, Vojin Vojinović, načelnik Područne jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje Podgorica i Nikola Blečić, načelnik Direkcije za logistiku i tehničku podršku.

Bešović: Situacija se zakomplikovala usljed velike količine padavina, ali nije katastrofalna

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je, povodom postupanja Uprave policije, primila 66 pritužbi, što je osam više nego 2024. godine.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da je broj pritužbi povećan za 13,8 odsto i da je najveći broj pritužbi iz Podgorice.
- Rast broja pritužbi ukazuje na pojačanu aktivnost građana u korišćenju ustavnog i zakonskog prava na podnošenje pritužbi, ali i na potrebu kontinuiranog praćenja policijskih postupanja sa aspekta zakonitosti, proporcionalnosti i poštovanja ljudskih prava- rekli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su ocijenili da se taj porast može tumačiti i kao rezultat povećane informisanosti građana o mehanizmima zaštite, jačanja povjerenja u instituciju Zaštitnika, kao i promjena u društvenim očekivanjima u pogledu standarda policijskog postupanja.&nbsp;
&nbsp;- Problematika u pritužbama je uglavnom ista i odnosi se na povrede procesnih prava uhapšenih osoba - nedovoljno ili neblagovremeno obavještavanje o razlozima hapšenja, neomogućavanje ili odlaganje kontakta sa advokatom, neobavještavanje članova porodice, produženo zadržavanje bez zakonskog osnova ili mimo propisanih rokova- kazali su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su dodali da se pritužbe odnose i na primjenu fizičke sile i sredstava prinude koja nije bila nužna ni srazmjerna okolnostima konkretnog slučaja, neopravdanu upotrebu vatrenog oružja ili prijetnje njegovom upotrebom i grubo i neprimjereno ponašanje policijskih službenika (vrijeđanje, omalovažavanje, prijetnje).
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su, upitani o stanju u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), kazali da kontinuirano prate postupanje UIKS-a, uključujući uslove boravka i zdravstvenu zaštitu u Upravi i Istražnom zatvoru.
&nbsp;Kako su naveli, posljednja posjeta predstavnika Zaštitnika UIKS-u bila je 26. decembra.
&nbsp;- Stanje se u osnovi nije značajno promijenilo u odnosu na prethodne godine i zahtijeva sistemske reforme, kako bi se osigurali standardi u skladu sa međunarodnom praksom, posebno član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, o zabrani nehumanog i ponižavajućeg tretmana- rekli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su naveli da, iako je zdravstvena zaštita u UIKS-u formalno organizovana i pritvorenicima dostupna, u izvještajima i preporukama ukazuju na niz sistemskih ograničenja.
&nbsp;Iz institucije Zaštitnika su istakli da se ta ograničenja prije svega odnose na nepostojanje umreženosti sa javnozdravstvenim sistemom, koja za posljedicu ima da ljekarima u UIKS-u nije omogućeno da se blagovremeno i potpuno upoznaju za zdravstvenim stanjem pritvorenika ili osobe na izdržavanju kazne zatvora.
&nbsp;Oni su ukazali i na to što nema ni mogućnosti elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda.
&nbsp;Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, problemi su i neujednačeni higijensko-materijalni uslove u pojedinim objektima, kao i dugo čekanje specijalističkih pregleda.&nbsp;
&nbsp;„Ovi faktori u praksi mogu otežati efikasno ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu“, naveli su iz institucije Zaštitnika.
&nbsp;Oni su kazali da je, u predmetima koje je razmatrao Zaštitnik, uključujući one koji su bili u fokusu interesovanja javnosti, utvrđeno da su nadležni organi preduzimali mjere u okviru zakonskih ovlašćenja, obezbjeđivali ljekarske preglede i dokumentovali zdravstveno stanje uhapšenih i pritvorenih, u mjeri mogućeg.
&nbsp;Institucija Zaštitnika je, kako su dodali, nastavila da insistira na preporukama koje bi suštinski doprinijele boljoj zdravstvenoj zaštiti osoba koje borave u UIKS-u.
&nbsp;Oni su podsjetili da, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, država ima pozitivnu obavezu da uhapšenim osobama obezbijedi adekvatnu zdravstvenu zaštitu i humane uslove boravka.&nbsp;
&nbsp;- Zaštitnik će i dalje insistirati na sprovođenju preporuka i na sistemskim reformama, jer dugogodišnji problemi poput prenatrpanosti i infrastrukturnih ograničenja ne mogu biti riješeni pojedinačnim mjerama, dok istovremeno predstavljaju veliki rizik za kršenje ljudskih prava- poručili su iz te institucije.

Ombudsman: Prošle godine 66 žalbi na postupanje policije

Mladić od 18 godina je preminuo, pošto je tokom noći izboden u jednom ugostiteljskom objektu u mjestu Tovariševu kod Bačke Palanke.
Policija je dobila poziv oko tri ujutru, posle čega su pripadnici MUP-a izašli na teren, ali mladić je nedugo zatim podlegao povredama u vozilu hitne pomoći, objavio je Tanjug.
Tanjug nezvanično saznaje da je tužilac kvalifikovao ovaj čin kao krivično djelo ubistva.
Uviđaj je obavljen i MUP radi na rasvjetljavanju okolnosti.
Kako su objavili pojedini mediji, ubica je pobjegao i za njim se traga, a u selu vlada opsadno stanje.

Tag: milivoje-katnic