Aleksandar Dacić, Milljan Marijanović i Nikoleta Uskoković, prema navodima iz istrage, terete se da su tokom 2024. godine postali članovi kriminalnog udruženja, koje je formirala za sada nepoznata osoba radi ubistva dvojice Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića.
Daciću, Marijanoviću i Uskoković danas je određen pritvor do 30 dana dok je prvom uhapšenom u ovoj istrazi Savu Kaluđeroviću pritvor određen tri dana ranije. Istražitelji nijesu identifikovali organizatora surove likvidacije, niti sve članove grupe.
Dacić, Marjanović i Uskoković bili su, kako se osnovano sumnja, zaduženi za iznajmljivanje stana u kojem su boravili egzekutori Lipovine i Pejakovića. Njihov zadatak, prema naredbi za sprovođenje istrage, u koju je Portal ETV imao uvid bio je i da skrivaju oružje kojim su ubijene žrtve. U dvojicu Cetinjana ispaljeno je najmanje 38 projektila.
Dacić je Marijanoviću i Uskoković dao svoje vozilo „polo“ kojim su se, u oktobru 2024. odvezli do zgrade na Zabjelu gdje su iznajmili stan. Po prethodnom dogovoru sa Dacićem, agentu nekretnina Marijanović i Uskoković su kazali da su u emotivnoj vezi i da planiraju da žive u tom stanu.
- Prema dogovoru stan je ustupljen neidentifikovanim članovima kriminalnog udruženja radi boravka i skrivanja, kao i skrivanja oružja - automatskih pušaka - piše u naredbi za sprovođenje istrage.
Dacić je, kako se sumnja, donosio hranu ispred zgrade u kojoj je iznjamljen stan i predavao je Uskoković.
Osumnjičeni su, prema stavu Tužilaštva, još neidentifikovanim egzekutorima omogućili da ostanu neprimijećeni i nesmetano se pripreme za izvršenje teškog ubistva.
Dacić je 6.novembra, kako se osnovano sumnja, dvojicu egzekutora iz tog stana prevezao „mercedesom“ na Zabjelo gdje su te dvije osobe prešle u vozilo „ reno senik“ i odvezle se do Bulevara 21 maj u Podgorici. U tom automobilu su sačekali da Lipovina i Pejaković vozilom „bmw“ stignu do kružnog toka ka Nikšiću. Tada su ubice izašle iz renoa i ispalile 38 hitaca u vozilo Pejakovića i Lipovine koji su podlegli povredama na licu mjesta. Ubice su se nakon toga odvezli na Marezu gdje su zapalili vozilo.
- Tu ih je po prethodnom dogovoru sačekao okrivljeni Dacić sa svojim vozilom „polo“ i nakon toga ih odvezao i smjestio na nepoznato mjesto i omogućio im da ostanu neotkriveni - navodi se u dokumentima iz istrage.
Dacić, Uskoković i Marijanović su se pred višom državnom tužiteljkom Anom Kalezić branili ćutanjem. Njima je sudija za istrage odredio pritvor do 30 dana i oni su danas poslati u Istražni zatvor.
U naredbi za sprovođenje istrage piše da postoji osnovana sumnja da su Dacić, Uskoković i Marijanović počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret – kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja. Njima je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti da bi mogli ponoviti djelo.
Iz dokumenata iz istrage naveden je i podatak da se protiv Dacića vodi pet krivičnih postupaka - jedan pred Osnovnim sudom i četiri u Višem sudu u Podgorici. U Osnovnom sudu u Podgorici se protiv Dacića vodi postupak zbog izazivanja opšte opasnosti, a pred Višim sudom u Podgorici za stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja i razbojništvo.&nbsp;
Marijanović je naveo da je osuđivan zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja uslovnom osudom i da se protiv njega ne vodi drugi postupak.
Svi uhapšeni u istrazi ubistva Lipovine i Pejakovića su, prema evidenciji policije, bliski škaljarskom klanu. Dvojica Cetinjana ubijena 6. novembra u Podgorici su, prema procjenama bezbjednosnih službi, bili bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Ivona Đokić

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Dacić se sumnjiči da je ubice odvezao na sigurno nakon što su zapalili vozilo na Marezi

Baranka Nikoleta Uskoković (20) danas se na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu, pred tužiteljkom Anom Kalezić, branila ćutanjem i njoj je određeno zadržavanje do 72 sata zbog osnovane sumnje da je bila dio kriminalne grupe koja je odgovorna za ubistvo dvojice Cetinjana Petra Lipovine i Žarka Pejakovića 6. novembra u Podgorici.
Njoj je zadržavanje određeno zbog opasnosti od - bjekstva, uticaja na saučesnike i ponavljanja krivičnog djela.
Uskoković je sinoć uhapšena u istrazi dvostrukog ubistva i na teret joj se stavljaju krivična djela – kriminalno udruživanje, teško ubistvo u saizvršilaštvu i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Dan ranije lisice su stavljenje Miljanu Marjanoviću i Aleksandru Daciću a u neđelju veče i Savu Kaluđeroviću. Prema operativnim podacima policije, uhapšeni su bliski škaljarskom kriminalnom klanu.
Branilac Uskoković, advokat Nikola Strugar kazao je za Televiziju E da će ona danas biti privedana na saslušanje kod sudije za istrage Gorana Šćepanovića koji će se izjasniti o pritvoru.
- Po mom mišljenju nema dovoljno osnovane sumnje za krivična djela koja joj se stavljaju na teret i da ona nema veze sa predmetnim događajem – kazao je advokat Strugar.
On je novinarima saopštio i da joj je pritvor određen po tri osnova. Strugar je kazao da će Uskoković pred sudijom za istrage iznijeti izvjesne detalje vezane za pritvorske osnove.
U dokumentima iz istrage u koje je Portal ETV imao uvid, Uskoković je sa Marjanovićem, a po prethodnom dogovoru i planu razrađenom sa ostalim članovima kriminalnog udruženja iznajmila stan od agenta za nekretnine kazavši im da to čine zbog sopstvenih potreba. Nakon što su Uskoković i Marjanović zakupili stan, prema sumnjama Tužilaštva, a kako se navodi u domentima iz istrage, stavili su ga na „raspolaganje za sada nepoznatim članovima kriminalnog udruženja, koji su 6. novembra ubili Pejakovića i Lipovinu“.
Uskoković je, prama navodima Tužilaštva, postala član kriminalnog udruženja koje je sastavljeno od, za sada, više neidentifikovanih osoba koje su učestvovale u ubistvu Lipovine i Pejakovića.
- Ona je imala jasnu ulogu da drugim članovima udruženja koji su 6. novembra ubili Lipovinu i Pejakovića obezbjeđuje smještaj i da ih snabdijeva neophodnim potrepštinama kako bi do izvršenja ovog krivičnog djela, a i nakon njega ostali skriveni i neidentifikovani - navodi se u dokumentima iz istrage. Između ostalog ona se tereti i za skrivanje oružja iz kojeg su ubijeni Pejaković i Lipovina.
Podsjećamo, Marjanoviću i Daciću se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, dok se Kaluđerović tereti za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću. Ubice su u žrtve ispalile više od 30 hitaca iz automatskog oružje. Lipovina i Pejaković, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili su bliski kavačkom kriminalnom klanu.

Uskoković pred tužiteljkom ćutala o stanu koji je iznajmljen za ubice

Miljan Marjanović koji je uhapšen u istrazi ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića sumnjiči se da je za članove kriminalne grupe koji su ubili dvojicu Cetinjana 6. novembra u Podgorici iznajmio stan – saznaje Portal ETV
Osim Marjanovića pod istragom Višeg državnog tužilaštva su Sava Kaluđerović i Aleksandar Dacić kojima je kao i Marjanoviću određeno zadržavanje. Sinoć je uhapšena i N. U. i ona će danas biti saslušana u Višem državnom tužilaštvu.
Marjanoviću i Daciću se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje, teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja, dok se Kaluđerović tereti za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. N. U. se sumnjiči za kriminalno udruživanje i pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela.
Prikupljeni dokazi ukazuju da je Marjanović sa jednom djevojkom 4. oktobra, po prethodnom dogovoru i planu razrađenom sa ostalim članovima kriminalnog udruženja iznajmio stan od agenta za nekretnine kazavši da to čini zbog sopstvenih potreba. Nakon zakupa stan je, prema sumnjama Tužilaštva, stavio na raspolaganje za sada nepoznatim članovima kriminalnog udruženja, koji su 6. novembra ubili Pejakovića i Lipovinu.
-Marjanović je na taj način omogućio članovima kriminalnog udruženja da ostanu skriveni i neidentifikovani – navodi se u dokumentima iz istrage u kojima je Portal
ETV imao uvid. Takođe, utvrđeno je da prilikom zakupa stana osumnjičeni vozio „polo“ koji je prethodno preuzeo od Dacića.
Marjanović, pred tužiteljkom Anom Kalezić, nije iznio odbranu već se branio ćutanjem.
Lipovina i Pejaković ubijeni su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću. Ubice su u žrtve ispalile više od 30 hitaca iz automatskog oružje. Lipovina i Pejaković, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bili su bliski kavačkom kriminalnom klanu.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Marjanović se sumnjiči da je iznajmio stan za članove kriminalne grupe

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Dalasa 125:107, u jutros odigranom meču NBA lige.
Vučević je trijumf doprinio sa 15 poena i 12 skokova, a imao je i jednu ukradenu i dvije izgubljene lopte, kao i dvije blokade.
Čikago su do pobjede vodili Kobi Vajt sa 22 i Ajo Dosumu sa 20 koševa.
U ekipi Dalasa najbolji je bio Rajan Nembard sa 16 koševa.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati:
Klivlend - Minesota 146:134, Indijana - Majami 123:99, Detroit - Los Anđeles Klipers 92:98, Boston - San Antonio 95:100 i Juta - Šarlot 95:150.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Tag: miljan-marjanovic