Osnovna škola "Jovan Tomašević" upisala je ove školske godine samo jednog đaka prvaka, a nalazi se u regionu koji &nbsp;je kolijevka crnogorske pismenosti, jer je prva škola otvorena davne 1831.godine u Brčelskom manastiru - istakao je u Budilniku direktor ove škole Miodrag Šćepanović.
Od 1832. do 1951.godine, kako je dodao u jutarnjem programu Televizije E, otvoreno je jedanaest škola u crmničkoj regiji, dok je OŠ "Jovan Tomašević" sedamdesetih godina prošlog vijeka brojala 650 učenika.
- Nažalost, od tada do danas se deset puta smanjio broj učenika. Imamo jednog prvačića malog Mihaila Pekića, i to nije iz Crmnice, nego iz Vranjine. Imamo vozača koji prevozi djecu s ovih prostora i očekujemo, nadamo se, da će se ubuduće povećati broj učenika, zato što, moram da naglasim, da crmnica i Virpazar privlače turiste. Iz godine u godinu raste broj turista, ali sve manje i manje Crmničana - rekao je Šćepanović.
Ovih dana će biti raspisan tender za renoviranje škola, kaže Šćepanović, i zahvaljujući Ministarstvu prosvjete već je urađeno dosta na obnovi enterijera same škole.
- Imam nagovještaj da će iduće godine biti više prvaka, makar četiri, pet. Trebalo bi da bude, jer imamo ovdje područno odjeljenje vrtića, u vrtiću su četiri učenika, koji će dogodine krenuti u prvi razred. Nadam se uzlaznom trendu, ubuduće, što se tiče broja učenika - naglasio je Šćepanović.
Škola "Jovan Tomašević" &nbsp;trenutno broji šezdeset šest učenika, objašnjava Šćepanović dodaje da je u školi zaposleno sedamnaest nastavnika i učitelja, domar, bibliotekar, sekretar, dvije higijeničarke i dva vozača.
- Imamo osam odjeljenja, a prvi i drugi razred je spojen, upravo zbog tog jednog učenika, pa smo ga pripojili drugom razredu, zato što smatramo da su mu oni najbliži po godinama, te da će se najbolje uklopiti sa njima - istakao je Šćepanović.
Sagovornik Budilnika se nada, pošto se škola oprema i osavremenjava, da će se promijeti situacija, i, ističe on, obzirom i na porast turista, da će se ljudi vraćati u ove krajeve, te kako kaže, škola imati bar duplo više učenika.
<h2>Popović: Ako ugasimo neku školu, budućnost tog mjesta više ne postoji&nbsp;</h2>
Svjedoci smo da posljednjih decenija imamo, u kontinuitetu, smanjivanje broja đaka u seoskim školama, a sa druge strane, i isti takav trend u gradskim školama u sjevernom dijelu Crne Gore - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, demografkinja Mileva Brajušković Popović.
- Problem smanjivanja broja đaka možemo posmatrati na regionalnom, opštinskom i na lokalnom nivou. Nestanak djece sa jednog prostora, i zatvaranje škola u nekom mjestu, znači zamiranje tog mjesta. Jer, ako ugasimo školu budućnost nekog mjesta praktično ne postoji, jer, tek ko će se onda vratiti tu da živi i ko će tu osnovati porodicu - rekla je Popović.
Crna Gora je zašla u posttranzicionu &nbsp;demografsku etapu, objašnjava Popović, a tu etapu karakteriše niska stopa nataliteta, i, dodaje ona, niskom, ali u blagom porastu stope mortaliteta, zbog sve većeg, kako kaže, učešća starijih generacija u ukupnoj populaciji.
U osnovi smanjenja prirodnog priraštaja, podsjeća Popović, je stopa smanjenom rađanja &nbsp;ili fertiliteta, a ta stopa je, na primjer, 1954.godine iznosila 4,6 što znači, dodaje ona, da su žene u prosjeku rađala četvoro djece, a danas, napominje Popović, ona iznosi 1,8, što ne obezbjeđuju ni prostu reprodukciju, nema ni zamjene generacija.
- &nbsp;Korijen regionalnih razlika,( u prirodnom priraštaju), leži u migracijama. One su uzrokovane jednom centralizacijom, koja je pomjerila sva dešavanja u glavni grad, i dijelom primorski region, što su potvrdili i podaci popisa, jer smo, recimo, imali od 2011.godine do 2023.godine da je stanovništvo sjevernog regiona se smanjilo za preko 18.800, sa druge strane, stanovništvo srednjeg regiona je poraslo za oko 16.000, što jasno potvrđuje tu priču - naglasila je Popović.
Crnu Goru je od 2011.do 2023. godine napuštilo više od 70.000 njenih stanovnika, međutim, &nbsp;poručuje Popović, tačne podatke nemamo o spoljašnjim migracijama, te je realno, dodaje ona, kad Crna Gora uđe u Evropsku uniju, da će doći, kako kaže, do većeg broja iseljenika, jer se slično desilo i Hrvatskoj.
- Demografsko pitanje je veoma komplekso, i rješavanju tog pitanja se mora pristupiti studiozno i multidisciplinarno. To znači da nije ovo pitanje samo za demografe. Ovo je pitanje za čitavu zajednicu, i za sociologe, i za ekonomiste i za obrazovni sistem, i za nevladine organizacije, i tako dalje. Ovo mora biti jedan timski rad, ka rješavanju ovog pitanja, ali prvi korak jeste da mi dobijemo podatke, evo očekuje se da će do 15.oktobra dobiti rezultate popisa. Onda će ići analiza tih podataka, zatim izrada nacionalne demografske strategije, koja je najavljena, ja se zaista nadam da će biti kvalitetna i da će pružiti odgovore na ova pitanja o kojima govorimo - istakla je Popović.
Regionalna strategija je dobra, poručuje Popović, ali je problem u implementaciji iste, i, dodaje ona, gdje god da se strategije sprovode, one se, kako kaže, moraju zasnivati na slobodnoj volji pojedinca o broju njegovih članova porodice.
- O ovim stvarima se ne govori dovoljno, i zaista se nadam da sad, kad dođu rezultati popisa, i da se neće fokusirati sva pažnja na pitanja koja tiču etno kulturoloških karakteristika stanovništva, nego da ćemo se pozabaviti ovakvim pitanjima - rekla je Popović.
<h2>Đalović: Učitelj putuje svaki dan 100 kilometara, bez eura naknade za prijevoz&nbsp;</h2>
Moji radnici svakog jutra moraju proći četrdesetak kilometara, a jedan radnik još desetak kilometara, da bi došli do svog mjesta, pošto je potpuna obustava saobraćaja od Ribarevina do Berana, radnici su u mogućnosti da prođu u 14 sati, a ako zakasne moraju čekati 17 sati - kazao je &nbsp;za Budilnik direktor Osnovne škole "Milomir Đalović" iz Sušice Milko Đalović.
Direktor škole kaže da je veliki problem raditi u takvim sredinama, i kao primjer naveo školu koja ima samo jednog učenika, jednog učitelja i domara.
- Zamislite taj čas, od 45 minuta, gdje je učitelj stalno upućen na to dijete, ili to dijete na učitelja. Zamislite učitelja koji putuje 100 km svaki dan, a da mu Ministarstvo prosvete, ili država, ne nadoknađuje ni eura za taj put. Apelovao bih ovom prilikom i na Sindikat prosvjete, i na Ministarstvo, da svim prosvjetnim radnicima izađu u susret i da se nađe neki modul za isplatu prevoza, pa makar i 5 ili 10 km, ko god putuje, a ne samo što je do sada bilo da plaćaju radnicima iz susjednih opština - poručio je Đalović.
Sagovornik problematizuje razliku u odnosu na sjever Crne Gore, u Podgorici je besplatan gradski prevoz za sve učenike, dok na sjeveru, dodaje on, učitelji putuju, svakodnevno, bez ikakve naknade za prevoz.
Škola koja broji samo šezdeset pet đaka ima problem sa obezbjeđivanjem kvalitetnog nastavnog kadra, podsjeća Đalović, jer se škola nalazi na 1200 metara nadmorske visine, i, kako kaže, temperature nekad padaju i do 39° ispod nule, te, ističe da nemaju grijanje.
- Apelovao bih, takođe, na Ministarstvo prosvjete, da i mi uđemo u program toplifikacije ove škole. Pored toga je kombi, kojim se prevoze učenici, kupljen kombi, &nbsp;od strane naših učenika, i ove godine vidim da je u programu da se dobije kombi, te apelujem na ministarku Jakšić da i nama jedan kombi dodijeli da bi i mi mogli funkcionisati - naglašava Đalović.
Bjelopoljska Skupština opštine izlazi u susret, u skladu sa mogućnostima, ističe Đalović, ali te mogućnosti, dodaje on, nijesu velike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

U OŠ "Jovan Tomašević" u Virpazaru u prvi razred upisan samo jedan đak

Dekan Fakulteta Političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo gost je današnjeg podkasta Antene M "Drugačija radio veza."
Govoriće o tome kako se sve jasnija globalna podjela između EU i SAD-a, može odraziti na Zapadni Balkan, čiji lideri zvanično ponavljaju da su za EU, ali su vrijednosno mnogo bliže aktuelnoj administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa. Uz konstantnu i decenijsku borbu protiv malignog ruskog, ali i drugih autoritarnih uticaja - igrača zainteresovanih za prostor Zapadnog Balkana, pitanje je i da li će i ko iz regiona uspjeti da se priključi EU. Ali i kako - kao Trojanski konj ili država čiji će lideri i građani zaista težiti vrijednostima zapadne demokratije, ili onome što je ostalo od njih, posebno nakon otkrića iz Epstin fajlova.
Početak DRV je u 11:10 sati na Anteni M, a na Televiziji E ovaj podkast možete pratiti od 15.05 sati.
Autorka emisije je Biljana Jovićević.

Turčalo u DRV: Zapadni Balkan i zapadna civilizacija između EU i SAD

Predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović kazao je u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sehovic-za-pobjedu-da-smo-htjeli-mogli-smo-biti-u-vladi-posle-izbora-ce-biti-bitno-drugacija-politicka-scena">Pobjedu</a> da je, „da su htjeli, SD mogao biti dio i ove, baš kao i prethodne Vlade koju su srušili“.
- To nije politička pretpostavka, već činjenica. Postojali su razni nivoi komunikacije tim povodom – rekao je Šehović.
Dodaje da, ipak, njihov cilj nikada nije bio da budu „dekor ili politički flaster u konstrukciji koja suštinski nema evropski karakter“.
Sagovornik Pobjede smatra da su rezultati Vlade Milojka Spajića „ponižavajući“, kao i da se ekonomska politika zasniva na „populističko-potrošačkom modelu koji kratkoročno može da proizvodi aplauz“.
Šehović ističe da će nakon narednih izbora Evropski savez (ES) sigurno biti dio nove vlasti, dodajući kako će sa dvocifrenim procentom podrške biti najprijatnije političko iznenađenje. 

Kako gledate sveobuhvatno na dosadašnje rezultate 43. vlade i vjerujete li da će ona mandat izgurati do kraja, ispunjavajući glavni cilj – završetak pregovora sa EU?
ŠEHOVIĆ: Rezultati rada ove vlasti su poražavajući u gotovo svakom segmentu. Institucije slabe, profesionalizam ustupa mjesto partijskim interesima, sistem je dezorijentisan, a država faktički „u leru“. Umjesto jasne strategije razvoja, gledamo improvizaciju; umjesto državničke vizije, politički marketing; umjesto suštinskih reformi, dobijamo jeftini populizam.&nbsp;
Evidentan je paradoks da smo formalno bliže zatvaranju pregovaračkih poglavlja, a suštinski nikad dalje od vrijednosnog okvira na kojem počiva sama Evropska unija. A znamo da evropske integracije nijesu statistika, niti birokratska evidencija, nego civilizacijsko opredjeljenje.&nbsp;
Te vrijednosti ne mogu autentično zastupati oni koji su decenijama gradili politički identitet na antievropskoj matrici. Ne možete govoriti o Briselu, a tolerisati veličanje ratnih zločinaca. Ne možete pregovarati o poglavljima, a relativizovati genocid. Ne možete se pozivati na Evropu, a potkopavati antifašističke temelje države. To nije evropska politika.&nbsp;
Evropska budućnost nije pitanje administrativnih štrikova, već karaktera politike i jasne vrijednosne suštine. A kada je (predsjednik Skupštine Crne Gore – prim.a.) Andrija Mandić ključni politički stub vlasti, prosto ne možete govoriti o evropskom pravcu. Evropa podrazumijeva nedvosmislenu osudu ratnih zločina, građanski koncept države i jasnu distancu od ideologija koje su region gurnule u tragediju. Četništvo i Evropa ne mogu stajati u istoj rečenici. Stoga, evropski put Crne Gore neće zavisiti od toga koliko smo poglavlja formalno zatvorili, već da li smo zatvorili vrata politikama koje su nas decenijama držale podalje od Evrope. A taj izbor je suštinski, a ne tehnički. To ova vlast ne razumije.&nbsp;
Smatrate li da je niz događaja - od „bjekstva“ spomenika Pavlu Đurišiću, preko Botuna i krize vlasti, pa do najnovijih dešavanja koja se tiču bjekstva osuđenih lica - ogolio slabosti Crne Gore i urušio, među partnerima, ugled države koja se diči time kako će biti naredna članica EU?&nbsp;
ŠEHOVIĆ: Da. To nije niz slučajnosti nego dijagnoza sistema. Kada vam uporno bježi i misteriozno „nestaje“ spomenik ratnom zločincu, kada lokalni infrastrukturni projekat u vidu jednog kolektora preraste u ozbiljnu državnu političku krizu, onda to više nije pitanje percepcije, već raspada autoriteta države. Takva situacija pokazuje da sistem ne upravlja krizama, već krize upravljaju sistemom. 
Evropska unija nije nagrada za lijepu retoriku, već potvrda da ste uređena država. A dok nam sistem liči na improvizovanu pozornicu na kojoj se krize smjenjuju brže od odgovora, a odgovornost ostaje bez adrese i potpisa, teško možemo govoriti o kredibilnoj kandidaturi. Prvo moramo pokazati da znamo upravljati sopstvenom državom, pa tek onda tražiti mjesto za evropskim stolom. 
 
Imate li utisak da ekonomska politika Vlade vodi ka prosperitetu, ili se pod njom ipak urušavaju javne finansije i ekonomska stabilnost zemlje? 
 
ŠEHOVIĆ: Kao univerzitetski profesor ekonomije, ne mogu sebi dozvoliti luksuz političke impresije. Gledam brojke. A brojke definitivno nijesu na strani ove vlade. Konkurentnost opada, fiskalno opterećenje raste, investiciona dinamika slabi, a javne finansije postaju sve osjetljivije. To nijesu opozicione floskule nego makroekonomski pokazatelji. Ono čemu svjedočimo jeste populističko-potrošački model koji kratkoročno može da proizvodi aplauz, ali dugoročno proizvodi rizik. 
Ekonomija se ne vodi sa bilborda. Ne možete povećavati potrošnju bez stvaranja nove vrijednosti i očekivati stabilnost. Ne možete širiti obećanja, a sužavati fiskalni prostor. Takav pristup izgleda atraktivno dok traje, ali je izrazito ranjiv na prvi ozbiljniji eksterni šok. Ovo iz razloga što je Crna Gora mala i otvorena ekonomija. Jedan ozbiljniji poremećaj u turizmu, energetici ili na međunarodnim finansijskim tržištima bio bi dovoljan da pokaže koliko je sistem zapravo ranjiv. Dakle, pitanje nije da li država sa ovakvom ekonomskom politikom može kratkoročno preživjeti. Pitanje je koliki će račun ostaviti iza sebe. A u ekonomiji, za razliku od politike, račun uvijek stiže na naplatu. 
 
Vjerujete li u mudre buduće poteze, poput pitanja aerodroma i koncesije? 
 
ŠEHOVIĆ: Model koncesije je u osnovi pogrešan, jer podrazumijeva odricanje države od dugoročnih prihoda i upravljačke kontrole nad profitabilnim sistemom, da bi zauzvrat dobila jednokratni finansijski efekat. A govorimo o preduzeću koje u kontinuitetu ostvaruje dobit i ima kapacitet da iz sopstvenog profita finansira modernizaciju.
Prijedlog koji zagovaramo podrazumijeva ulaganje iz postojećeg profita uz partnerstvo sa evropskim finansijskim institucijama koje su spremne da finansijski i na svaki drugi način podrže takav model modernizacije bez odricanja od vlasništva i kontrole. Zato je jedini odgovoran potez da se od ovog štetnog modela odustane i da se konačno otvori ozbiljna, stručna rasprava. A alternativa ima mnogo, i svaka je dugoročno racionalnija od trajnog odustajanja od kontrole nad strateškim resursom države. 
 
Kazali ste ranije da relevantnost opozicije najbolje pokazuje činjenica da su srušene dvije vlade nakon 2020. godine. Pod pretpostavkom da ćete ponoviti ranije izrečene teze o nesposobnosti i neznanju trenutne vlasti, želim Vas pitati da li se i dalje možete smatrati relevantnim ako ona, kao takva, uspijeva da se održi, ili je onda ipak riječ o Vladi koja „odrađuje posao“? 
 
ŠEHOVIĆ: Činjenica je da su nakon 2020. godine pale dvije vlade. I aktuelna se suštinski već raspala. Nastaviće da politički vegetira još neko vrijeme. Da li će u toj hibernaciji formalno izdržati do kraja mandata ili ne, vrijeme će pokazati. Ali je jasno da takva vlast ne „odrađuje posao“, već odrađuje vrijeme koje joj ubrzano ističe.
Izvjesno je da će politička scena nakon prvih narednih izbora, bilo redovnih ili vanrednih, izgledati bitno drugačije. Jer sam siguran da građani prepoznaju razliku između vlasti koja vodi državu i vlasti koja samo pokušava da preživi.&nbsp;
&nbsp;Zadržimo se na opozicionom djelovanju ES. Utisak mnogih je da Vaša partija, zajedno sa DPS čini anemičnu opoziciju koja ne uspijeva da kapitalizuje sve autogolove koje vlasti prave od 2020. do danas. Vi očigledno smatrate drugačije, na čemu temeljite taj stav? 
 
ŠEHOVIĆ: Mišljenja svakog ko je dobronamjeran poštujemo i ozbiljno ih razmatramo. Opozicija mora imati kapacitet za samopropitivanje, jer bez toga nema političke zrelosti. Ali postoji jasna razlika između komentarisanja politike i njenog oblikovanja. Jedno je davati savjete sa strane, a sasvim drugo izaći iz zone komfora, stati pred građane, okupiti ljude, ponuditi program i preuzeti odgovornost za ishod. 
Kritika je lakši dio politike. Alternativa je znatno teži dio. Mi smo izabrali teži put. Ne da budemo glasni posmatrači, već ozbiljna alternativa. I uvjeren sam da građani jasno vide tu razliku. I zato vrata ES nijesu zatvorena ni za koga ko dijeli iste vrijednosti. Posebno su otvorena za one koji, iz dobre namjere, imaju sugestije prema opoziciji. 
Pozivamo sve koji imaju energiju, ideju i hrabrost da sa tribina siđu na teren i zajedno sa nama preuzmu dio odgovornosti. Jer prava odgovornost počinje tek kada uđete u igru. 
 
Što ćete konkretno uraditi da se i oni koji trenutno nijesu u politici, a ideološki su možda bliski ES, osjete dobrodošlim? 
 
ŠEHOVIĆ: Evropski savez nije nastao kao marketinški projekat, već kao odgovor na potrebu da se okupi širi, vrijednosno jasan i proevropski blok. Sada ulazimo u narednu fazu. Naš cilj nije samo da širimo Savez među manjim opozicionim političkim grupacijama, sa kojima inače već razgovaramo, već da otvorimo prostor za ljude koji do sada nijesu bili u politici, a dijele isti evropski i građanski okvir. To znači saradnju sa udruženjima koja okupljaju takve ljude, ali i uključivanje pojedinaca iz reda univerzitetskih profesora, preduzetnika, civilnog sektora i svih koji žele da daju konkretan doprinos, bez obaveze partijskog članstva. Tokom ove godine pokrenućemo tematske forume i programske platforme na kojima će se oblikovati rješenja za ekonomiju, kulturu, obrazovanje, evropske integracije i druga ključna pitanja. Želimo da Evropski savez bude politički okvir, ali i društveni prostor u kojem se ozbiljno radi. 
Drugim riječima, ne tražimo samo podršku, već partnerstvo. Crnoj Gori je potrebna široka, odgovorna i suštinski proevropska platforma, a ne zatvoreni partijski krugovi. Upravo to gradimo. 
 
Tvrdite da ste, da vas je zanimalo, mogli biti dio aktuelne vlasti. Možete li precizirati da li se ta ponuda odnosi na period tokom pregovora o formiranju Spajićeve Vlade, ili ste možda imali ponudu da istu naknadno ojačate, poput nekih stranaka manje brojnih naroda? 
 
ŠEHOVIĆ: Da smo htjeli, mogli smo biti dio i ove, baš kao i prethodne vlade koju smo srušili. To nije politička pretpostavka, već činjenica. Postojale su razni nivoi komunikacije tim povodom, ali naš cilj nikada nije bio da budemo dekor ili politički flaster u konstrukciji koja suštinski nema evropski karakter. Naš cilj je da takvu vlast promijenimo, a ne da je krpimo.
Možemo biti samo dio autentično evropske vlade, zasnovane na jasnom građanskom i vrijednosnom okviru. Takve vlade danas nema, niti je može biti bez snažne, dosljedne i autentične evropske političke strukture kakvu predstavlja ES. Ne pristajemo da budemo perači političkih biografija onima koji su čitav politički život gradili na antievropskom djelovanju, a danas bi da preko noći postanu evropski reformatori. Zato smo birali princip, a ne poziciju. I uvjeren sam da će se ta odluka dugoročno pokazati kao ispravna. 
 
O narednim parlamentarnim izborima se uveliko govori. Na posljednjim ste bili dio koalicije okupljene oko DPS. Ovoga puta, 
izvjesno će biti drugačije, a SD je okosnica Evropskog saveza. Da li mislite da i dalje ostajete u sjenci DPS kada je u pitanju suverenističko biračko tijelo? 
 
ŠEHOVIĆ: ES nije bio, niti će biti u bilo čijoj sjenci. Ne gradimo politiku na tuđem imenu, već na sopstvenim vrijednostima i jasnom identitetu. Na narednim, nadamo se - vrlo skorim parlamentarnim izborima, naša platforma će okupiti najprogresivniji i najemancipovaniji dio crnogorskog društva. Ne pretendujemo da budemo najglasniji, već najdosljedniji. I uvjeren sam da ćemo sa dvocifrenim procentom podrške biti ne samo najprijatnije političko iznenađenje tih izbora, već i suštinska alternativa ovoj „frankenštajn vlasti“ koju na okupu ne drži zajednička vizija, već isključivo strah od gubitka fotelja koje im već izmiču. 
U politici, baš kao i u životu, nekad je manje zaista više. Devedesetih su snage koje su nosile reformsku i evropsku ideju bile u manjini. Danas je ta ideja dominantna. Ista stvar će se desiti i sada. Kvalitet, dosljednost i jasna vrijednosna linija na kraju uvijek nadvladaju trenutnu brojnost bez principa. 
 
U Budvi je ES navodno bio uzdržan prilikom glasanja za budžet i kontroverznu stavku o dodjeli milion eura za SPC. Bez obzira na to, podjednako kao i DPS ste na meti kritika biračkog tijela. Kakav je Vaš komentar, smatrate li da je postupak bio ispravan i je li ovo pobjeda crkve nad najljućim rivalima? 
 
ŠEHOVIĆ: Nijesmo glasali za budžet. Ne smatramo da je milion eura iz opštinske kase trebalo da završi na toj adresi. To smo rekli jasno, bez uvijanja i bez političkog kalkulisanja čim smo saznali za tu stavku u budžetu. Nijesmo izašli iz lokalne vlasti nakon što je bez naših glasova ipak usvojen budžet, jer bi i bez nas ta vlast opstala.
Brojevi su neumoljivi. Naš izlazak ne bi oborio vlast, ne bi poništio tu stavku, ne bi promijenio budžet. Promijenio bi samo jedno: širom bi otvorio vrata Andriji Mandiću da preuzme upravljanje Budvom. A to, budite sigurni, ne bismo dozvolili ni u političkom ludilu.&nbsp;
Dakle, nijesmo ni podržali ono sa čim se ne slažemo, niti smo napravili politički potez koji bi proizveo mnogo veću štetu. Neko će reći da je trebalo dramatičnije. Mi smo, međutim, odlučili da budemo principijelni u stavu i racionalni u potezima. Jer, ako vaš potez ne mijenja ishod, već samo pogoršava situaciju, onda to nije principijelnost, već nepromišljenost. A na istu, sa ovolikim političkim iskustvom, nemamo pravo.&nbsp;
Legitimno je, naravno, da neko misli i drugačije. 
 
Zašto ste podnijeli inicijativu za skraćenje mandata parlamentu Glavnog grada i kakav ishod očekujete? 
 
ŠEHOVIĆ: Inicijativa za skraćenje mandata je politički lakmus-papir. Ogoliće stvari do kraja. Pomoći će nam da vidimo da li su oni koji su formalno izašli iz gradske vlasti zaista postali opozicija, ili će ipak tražiti način da očuvaju većinu koju su, navodno, napustili. Ali isto tako da se konačno stavi tačka na neutemeljene spekulacije da neko iz opozicionih klupa ima ambiciju da produži mandat onima koje javno kritikuje.
Ova inicijativa jasno razdvaja principe od političkih kalkulacija. Stvar je jednostavna: ili smijete pred građane, ili izmišljate razloge da to odložite. Sve između je politička improvizacija koja će se, vrlo brzo, sama razotkriti.
<h2>Evropa je civilizacijski izbor, a ne tehnička većina od 41 poslanika</h2>
 
 Vjerujete li u mogućnost prekompozicije trenutne vlasti zarad završetka pregovora sa EU, ili makar formiranje neke proevropske vlade i da li bi hipotetički bili njen dio bez ostatka opozicije - preciznije DPS - ukoliko bi on i dalje bio percipiran kao nepoželjan? 
 
ŠEHOVIĆ: Prekompozicija će se desiti, ali ne kroz famozne rekonstrukcije i krpljenja prije izbora. Takvi aranžmani bi produžili život ovoj vladi bez vizije, ali bi produžili i agoniju države. Dakle, problem se ne rješava preslaganjem fotelja, već jasnom političkom odlukom građana. Prava promjena može doći samo nakon izbora.
Evropski savez će sigurno biti dio nove vlasti, ali ne kao dekor, već kao njena najevropskija i vrijednosno najčvršća karika. Što se tiče sastava, za nas je ključno da u vlasti ne može biti mjesta za „trojanske konje“ zvaničnog Beograda, na koje nas danas već otvoreno upozoravaju i evropski partneri. Ne možete voditi državu ka Briselu, a suštinski i vrijednosno gravitirati ka Moskvi i Beogradu. Za nas je to crvena linija. Sve ostalo su kombinatorike i matematičke igre. Evropa je civilizacijski izbor, a ne tehnička većina od 41 poslanika.

Šehović: Da smo htjeli, mogli smo biti u vladi, poslije izbora će biti bitno drugačija politička scena

Samo na jednom mjestu, nezakonitom sječom šume i uzurpacijom šumskog zemljišta napravljena je šteta više od deset miliona eura – upozorila je grupa građana Rožaja koja se novim dopisom obratila Portalu ETV. Nakon što su, kažu oni, opustošili rožajske privredne šume, šumarska mafija sada „još jačim intenzitetom devastira zaštićene šume u urbanoj zoni Rožaja gdje u potpunosti nestaju čitava odjeljenja“. - Nestala su čistom sječom. Pretvaraju se u poljoprivredno ili građevinsko zemljište – ističu oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260219070212_1b816745bb8e2be0cc7f2da59ece70642f39ca7a51c5ea23c9218179cdda87b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260219070212_1b816745bb8e2be0cc7f2da59ece70642f39ca7a51c5ea23c9218179cdda87b0" data-rendition-name="original" width="250" height="296" loading="lazy" alt="šume"> <figcaption>Odjeljenje br. 1 u Lovničkim šumama u staroj karti bilo je jasno označeno</figcaption> </figure>  POZIV MINISTRU DA PROGOVORI Kategorični su da iza uništavanja rožajskih šuma stoje rukovodioci Područne jedinice Rožaje - Uprave za šume. U nekim ranijim vremenima, kažu, institucija koja gazduje šumama često je apelovala na građane da čuvaju šumsko bogatstvo, da ne sijeku šume, ne uzurpiraju ih i ne podmeću požare. - Danas živimo u vremenu kada građani pokušavaju sačuvati šume od pojedinaca koji rukovode ustanovama za zaštitu šuma?! Rožajskim šumama upravljala je nezajažljiva interesna, porodično vezana grupa službenika koja je organizovano pustošila šume, radi ličnih interesa, ne mareći za zakone, planove i programe gazdovanja, ne prezajući na upozorenja građana, ali i visokih državnih službenika koji su se odvažili da po cijenu života odbrane crnogorske šume od totalnog nestajanja – naglasili su u pismu. Imaju poruku i za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića, kojeg podsjećaju da su ga prvi saradnici, kako kažu, borci za očuvanje crnogorskih šuma od devastacije i potpunog nestajanja, upoznali, a građani Crne Gore ga svakodnevno upozoravaju na kriminal i korupciju u šumarstvu, na što on ćuti. - Protiv v.d. direktora četvrti put podnešeno je nekoliko krivičnih prijava, uz nepobitne dokaze o zloupotrebama službenog položaja i nekoliko službenika u Rožajama koji i dalje rade, a neki su unaprijeđeni, voze službene automobile... Vi i dalje ćutite. Prozivaju Vas poslanici zbog pohare crnogorskih šuma - Vi ćutite. To Vaše ćutanje dovelo je do toga da nam sada nestaju šume i šumsko zemljište u urbanoj zoni koje se nakon čiste sječe zaštićene šume, i to od strane onih koji upravljaju šumama u PJ Rožaje, pretvara u poljoprivredno i građevinsko zemljište – upozoravaju oni. Tvrde i da je po nalogu bivšeg šefa PJ Rožaje urađena „čista sječa u Gazdinskoj jedinici 'Lovničke šume', odjeljenje br.1, naočigled građana, uz pomoć njemu bliskih korumpiranih službenika“. - Doznaka je vršena u više navrata, posljednje četiri godine i tako nezakonitom sječom devastirano je čitavo odjeljenje. Doznačena stabla nijesu evidentirana u doznačnim knjigama u skladu sa zakonom, nema ih u „papirima“ i prodata su poznatim kupcima. Novac od posječenih drvnih sortimenata otišao je, naravno, u privatne džepove – tvrde Rožajci koji su se obratili Portalu ETV. ODJELJENJE NESTALO SA KARTE Objašnjavaju da je posječeno nekoliko stotina metara kubnih i da to odjeljenje više ne postoji na novoj šumskoj karti. - To ukazuje da osim izvršene čiste sječe i brisanja odjeljenja sa karte, površina od 29 hektara je uzurpirana i privatizovana – kategorični su oni. Šteta nanijeta državi Crnoj Gori, dodaju, iznosi više od deset miliona eura. - O svemu ovome svjedoče komšije koje su prijavljivale sječu, izlazila je policija na lice mjesta, ali su predstavnici iz PJ Rožaje kazali da se radi o privatoj šumi i da je sve u redu – ističu u dopisu. Pitaju ministra Jokovića hoće li i dalje ćutati nakon svega što se desilo i dešava se u rožajskim šumama. - Zarobljene su institucije od strane ministra Jokovića, direktora Uprave za šume i interesne grupe koja organizovano devastira šume na sjeveru Crne Gore. Ministar i prvi čovjek Uprave za šume nemaju kredibilitet da upravljaju crogorskim šumama. Nanijeta šteta državnom budžetu se mjeri desetinama miliona eura – naglašavaju oni. Prokomentarisali su i ocjenu ministra Jokovića da su bespravne sječe u Crnoj Gori manje nego u zemljama Evropske unije. - To je tačno, ali se ovdje radi o mnogo opasnijim i po šumu i državu štetnim nezakonitim doznakama i sječama, mimo zakona, planova i programa gazdovanja koje se ne evidentiraju kroz poslovne knjige i sav novac završava u privatnim džepovima. A sve te nezakonitosti se dešavaju pod okriljem menadžmenta Uprave za šume i njihovim podanicima koji izvršavaju kriminalne radnje naočigled građana i crnogorske javnosti – kategorični su Rožajci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260219070232_d57b3037c360540ebbb2457125d137fe3bfd8a4df01769402b092cbfecd5e39d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260219070232_d57b3037c360540ebbb2457125d137fe3bfd8a4df01769402b092cbfecd5e39d" data-rendition-name="original" width="890" height="1366" loading="lazy" alt="Odjeljenje br. 1 u Lovničkim šumama na novoj karti ne postoji"> <figcaption>Odjeljenje br. 1 u Lovničkim šumama na novoj karti ne postoji</figcaption> </figure>  Oni pozivaju Vladu Crne Gore, sudstvo, tužilastvo, Upravu policije, narodne poslanike, predsjednike opština, stručnu javnost i medije da se uključe u borbu za sprječavanje daljeg pustošenja šuma na sjeveru države. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FA2jnbI1QvTw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Šume sijeku i u takozvanoj, zaštićenoj, urbanoj zoni u Rožajama</div> HAOS U RESORU ŠUMARSTVA Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković izbjegao je prije desetak dana u Skupštini Crne Gore da odgovori na pitanja poslanika ko je odgovoran za poharu crnogorskih šuma, pravdajući se kako je loša situacija i u drugim državama. - ...zamislite, u dvije velike evropske zemlje, članice EU, je neuporedivio veća nelegalna šumska sječa nego što je u Crnoj Gori – kazao je on, negodujući što se u parlamentu toliko priča o uništavanju šuma.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260219070212_87a6149d929a7801eee9e27f9e5d1ca17845470c9fcaf6cf974db2739e1521a9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260219070212_87a6149d929a7801eee9e27f9e5d1ca17845470c9fcaf6cf974db2739e1521a9" data-rendition-name="original" width="555" height="250" loading="lazy" alt="šume"> <figcaption>Rožajske šume poharane</figcaption> </figure>  Nije želio da komentariše ni uzajamne teške optužbe državnog sekretara u njegovom resoru Andrije Delića i načelnika Direkcije za šumarstvo Ranka Kankaraša, s jedne strane i direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića, s druge strane. Delić i Kankaraš su protiv Rajkovića podnijeli i krivične prijave zbog zloupotreba u upravljanju crnogorskim šumama. Njih dvojica pozvali su nadležne organe, uključujući i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, za hitno djelovanje i dužnu pažnju, jer, naglasili su, već postoji dovoljno dokaza i upozorenja da šume u Crnoj Gori kontinuirano nestaju usljed bespravnih sječa. Delić i Kankaraš su kadrovi Pokreta Evropa sad, partije na čijem je čelu premijer Milojko Spajić, dok je Rajković kadar Jokovićeve Socijalističke narodne partije. Delić je nedavno saopštio da su milioni kubika drvne mase nestali i stotine miliona eura (280 miliona) završili u nečijim džepovima. Podsjetio je i da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume. Delić, Kankaraš i grupa građana iz Rožaja podnijeli su krivičnu prijavu protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača. Terete ih „zbog bespravnih sječa koje imaju karakter pustošenja i krčenja šuma, u vidu sječa velikog intenziteta koje nijesu planirane kao redovan vid obnavljanja šuma i doznake stabala za sječu koja nije u skladu sa osnovom gazdovanja šumama“. Rajković i Alen Kalač u izjavama za Televiziju E kategorično su odbacili bilo kakvu povezanost sa nezakonitim radnjama, optužujući da se nezakonitim poslovima bave oni koji njih optužuju, te da su i žrtve političkog progona. Premijer je, za sada, nezainteresovan za stanje crnogorskih šuma i ne miješa se u sukob čelnih ljudi u sektoru šumarstva.

U Gazdinskoj jedinici „Lovničke šume“ odjeljenje br.1 nestalo sa karte

U posljednjih godinu dana zabilježena su tri odvojena incidenta u saobraćaju sa pratnjom premijera Milojka Spajića, a najnoviji se dogodio juče na putu Mateševo–Kolašin.
U mjestu Skrbuša oko 16.30 časova juče došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovali službeno vozilo marke „Mercedes“, prvo vozilo iz pratnje štićene ličnosti, i putničko vozilo marke „BMW“ kojim je upravljao ukrajinski državljanin V.S. (21).
U nezgodi su povrijeđena tri policijska službenika, od kojih je jedan dobio teške tjelesne povrede.
- Nakon okončanog uviđaja, te preduzetih zakonom propisanih mjera i radnji, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, lišen je slobode ukrajinski državljanin V.S. zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja (član 348, stav 3 Krivičnog zakonika)- saopšteno je juče iz Uprave policije.
Iz policije su naveli da će osumnjičeni biti priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu na dalju nadležnost i postupanje, te da je saobraćaj na toj dionici puta ponovo uspostavljen.
Prethodno su zabilježena još dva incidenta u kojima su učestvovala vozila iz pratnje premijera.
Prvi se dogodio 24. marta 2025. u Podgorici, kada je na raskrsnici Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Ulice Svetozara Markovića došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovalo vozilo advokatske kancelarije advokatice Ana Đukanović i vozilo iz pratnje premijera, pri čemu je pričinjena materijalna šteta.
Policija je o tom slučaju obavijestila tužilaštvo. Slučaj je završio kod sudije za preršaje.&nbsp;
Drugi incident dogodio se kada je bivši ministar poljoprivrede i nekadašnji poslanik Demokratske partije socijalista Petar Ivanović presjekao kolonu vozila u pratnji premijera, nakon čega je pratio kolonu do zgrade Vlade Crne Gore.
Zbog tog događaja Ivanović je takođe priveden kod sudije Prekršajnog suda. Ipak, Ivanović je oslobođen pred Sudom za prekršaje u Podgorici optužbi da je presjekao putanju vozilima koja su bili u pratnji premijera Milojka Spajića i da je vrijeđao policajce iz pratnje predsjednika Vlade.

Tag: milko-dakovic

U OŠ "Jovan Tomašević" u Virpazaru u prvi razred upisan samo jedan đak

Turčalo u DRV: Zapadni Balkan i zapadna civilizacija između EU i SAD

Šehović: Da smo htjeli, mogli smo biti u vladi, poslije izbora će biti bitno drugačija politička scena

U Gazdinskoj jedinici „Lovničke šume“ odjeljenje br.1 nestalo sa karte

Za godinu dana tri incidenta tokom prolaska premijerove kolone

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO