Grip se ne liječi antibiotikom, već antivirusnim lijekovima poput Tamiflu-a i postojećim vakcinama od gripa se smanjuje rizik od smrti i komplikacija, te je vakcinacija najbolja preventivna mjera i oni koji su rizična grupa bi trebalo obavezno da se vakcinišu - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktor Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti epidemiolog dr Milko Joksimović.
Relativno je niska aktivnost trenutno, kaže Joksimović, sezonskog gripa, iako su prvi slučajevi laboratorijski potvrđeni.&nbsp;
Upozorava da postoje ozbiljne naznake da sezonski grip ove godine stiže ranije i da su se desile određene promjene na virusu koje bi mogle da uzrokuju obolijevanje bude češće i teže forme.
- Kod nas je sezonski grip najaktivniji tamo nakon Nove Godine i sa početkom drugog polugodišta u osnovnim i srednjim školama, ove godine postoje ozbiljne naznake da će nam grip stići nešto ranije, vrlo vjerovatno u nekoj malo intenzivnoj formi već tokom decembra. Veliki dio ljudi poistovjećuje ga sa određenom prehladom, određenim simptomima koji traju par dana. Mi koji se bavimo javnim zdravljem znamo da grip jako opterećuje naše stanovništvo i jako opterećuje zdravstvene institucije tokom sezone, dovodi do velikog broja oboljelih, dovodi do velikog broja posjeta zdravstvenim ustanovama, dovodi do velikog broja izostanaka iz škole i vrtića, posljedično i sa posla roditelja. Ono što ljudi često potcjenjuju, a činjenica je da grip svake godine odnese jedan broj života kao direktna posljedica infekcije gripom. Broj smrtnih slučajeva varira od jačine same sezone gripa, odnosno koliko virus bude aktivan, tako da smo mi imali godine, recimo 2017. na 2018.godinu kada smo registrovali tridesetak nažalost smrtnih ishoda, a obično to bude od deset do petnaest onih koji su direktno pripisani gripu, a sve one indirektne posljedice su malo manje vidljive- rekao je Joksimović.
Ukazuje da je došlo do određenih promjena na podtipu virus H3N2, što može uticati na intenzivnije širenje gripa, a naročito ko nije imao infekciju tim podtipom prethodnih nekoliko sezona.
Podsjeća da je grip bolest koju karakteriše iznenadni početak, od ujutru zdrave osobe do visoke temperature na kraju radnog dana i opšte slabosti, uz bolove u grlu, curenju iz nosa i vrlo karakteristično za grip, ističe on, bolovi u mišićima, kostima i zglobovima.
- Mi se dodatno plašimo što grip kod svih onih koji imaju neko hronično oboljenje ili stanje značajno opterećuje njihov organizam i pogoršava osnovnu bolest. Zato je uvijek kod gripa pažnja kako na našim starijim sugrađanima, svim starijim od 65 godina, tako i onima bilo kog uzrasta, to mogu da budu i djeca, koji imaju neko hronično oboljenje, bilo da je to šećerna bolest, &nbsp;bronhijalna astma, bilo da je to bilo kakvo hronično stanje i opterećenje, osobe koje su izrazito gojazne na primjer, a nemaju neku drugu dijagnozu, kid njih grip značajno pogoršava osnovnu bolest. Ono što naučne studije govore je da su &nbsp;tih prvih sedam dana, ili jedna do dvije sedmice od početka gripa su mnogo veći rizici od srčanih udara, moždanih udara i nekih drugih stanja, što se ne smije potcijeniti, već mu posvetiti posebnu pažnju u smislu mirovanja i terapije- istakao je Joksimović.
Naglašava i način prenošenja gripa, bliskim kontaktom i kapljičnim putem, kijanja i kašljanja, u slabo provjetrenim i slabo ventiliranim prostorima.&nbsp;
Do smrtnog ishoda najčešće, dodaje on, dolazi uslijed komplikacija kod osoba inficiranih gripom, a koje spadaju u ranjive kategorije i kreće najčešće od upale pluća i akutnog respiratornog sindrom.
- Postoje naznake da će grip stići malo ranije, postoje naznake da bi mogao biti nezgodniji nego inače, ali čak i ako ne bude tako, nego bude uobičajena sezona gripa mi moramo biti veoma pažljivi prema onima koji su ranjiva kategorija - svi stariji od 65 godina, svi koji imaju neka hronična oboljenja ili stanja, trudnice- zaključio je Joksimović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Joksimović: Postoje ozbiljne naznake da sezonski grip ove godine stiže ranije i da su se desile određene promjene na virusu koje bi mogle da uzrokuju da obolijevanja budu češća i teža

U Crnoj Gori došlo je do pada obuhvata vakcinama iz redovnog kalendara imunizacije, upozorio je specijalista epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović i poručio da je na primarnom nivou zdravstvene zaštite neophodno povećati broj pedijatara i ginekologa.
- Moramo određene stvari sistemski da riješimo, da povećamo broj pedijatara i ginekologa na nivou primarne zdravstvene zaštite, pa tek onda da govorimo o rezultatima koji su uporedivi sa najboljim rezultatima na svijetu - rekao je Joksimović u intervjuu Agenciji MINA.
On je apelovao na roditelje da ne odlažu vakcinaciju djece i da ih zaštite od opasnih zaraznih bolesti.
- Izuzev ove poruke za roditelje, poruka za sve donosioce odluka je da prihvate sve što struka predlaže i da budu spremni da donesu i neke nepopularne mjere da bismo stanje što prije popravili - naveo je Joksimović.
On je kazao da očekuju da Ministarstvo zdravlja najskorije počne da primjenjuje preporuke koje je Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju (NITAG) uputilo tom resoru krajem prošle godine.
- U tim preporukama navedena je i sugestija za izmjenu Zakona o zaštiti stanovništa od zaraznih bolesti, u pogledu toga da obavezna imunizacija zaista postane obavezna u punom smislu te riječi, jer je kod nas trenutno vakcinacija obavezna skoro samo na papiru - rekao je Joksimović.
On je ocijenio da su sistemi kontrole sprovođenja obavezne imunizacije i kažnjavanja neefikasni.
- Prvo što domovi zdravlja dosta neažurno dostavljaju informacije o nevakcinisanim osobama. Sa druge strane, zdravstveno sanitarna inspekcija ima vrlo ograničene mogućnosti da na taj način stimuliše roditelje da vakcinišu djecu - dodao je Joksimović.
Državi su, kako je poručio, potrebni određeni iskoraci u cilju poboljšanja stanja.
- Usudio bih se reći, možda i neke nepopularne mjere u pogledu uslovljavanja upisa djece u predškolske ustanove vakcinalnim statusom - djece koja nemaju medicinsku kontraindikaciju za vakcinaciju - naveo je Joksimović, dodajući da su takvu mjeru uvele mnoge države u Evropi.
On je ukazao i na mogućnost davanja eventualnih stimulacija za zdravstvene radnike.
- Opštine koje imaju veoma visoke obuhvate i one koje nemaju, domovi zdravlja koji su ostvarili solidne rezultate i oni koji su ostvarili vrlo loše, potpuno se isto tretiraju, i u pogledu zarada i svega ostalog - rekao je Joksimović.
Država je, kako je kazao, obezbjedila 12 vakcina u redovnom kalendaru imunizacije, kojih na raspolaganju ima dovoljno.
Joksimović je dodao da su sve te vakcine obezbijeđene iz državnog budžeta i da roditelji ne moraju izdvajati nikakav dodatni novac.
- Organizuju se i vikend vakcinacije. Roditelji, zaista imate priliku da širokom paletom vakcina zaštitite vaše dijete od vrlo opasnih zaraznih bolesti i molim vas da ne oklijevate i ne čekate - poručio je Joksimović.
Govoreći o imunizaciji HPV vakcinom, on je kazao da je od 26. septembra 2022. godine najmanje jednu dozu te vakcine primilo nešto više od 12,6 hiljada ljudi - 10,5 hiljada osoba ženskog pola i oko dvije hiljade osoba muškog pola.
- Vakcinacija ide nekom svojom dinamikom, ali u posljednje vrijeme ne onako kako bismo željeli - rekao je Joksimović.
On je podsjetio da je HPV vakcina jedina u redovnom kalendaru koja još nije obavezna, što stvara dodatne izazove u sprovođenju imunizacije.
Joksimović je kazao da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) postavila cilj da sve države članice, koje su uvele HPV vakcinu, do 2030. teže tome da obuhvat u generaciji djevojčica koje navršavaju 15 godina bude 90 odsto.
On je naveo da je trenutni obuhvat vakcinom među djevojčicama u završnom razredu osnovne škole oko 28 odsto, a među dječacima oko 14 odsto.
- Što vam govori da smo jako daleko od tog cilja SZO - rekao je Joksimović.
On je podsjetio da su vakcinaciju počeli 2022. godine među djevojčicama koje su u tom momentu imale devet godina.
- Kad pogledate podatke, vidjećete da je među njima obuhvat najveći, on je skoro 33 odsto - naveo je Joksimović.
Kako je kazao, Cetinje, Gusinje i Kotor su opštine koje imaju najveće obuhvate HPV vakcinom u Crnoj Gori, dok Ulcinj, Bar, Žabljak i Šavnik bilježe izuzetno niske obuhvate.
Joksimović je dodao da je na Cetinju obuhvat HPV vakcinom, kod djevojčica koje su 2010. godište, 57,6 odsto, što znači da je više nego svaka druga vakcinisana, dok je u Baru ili Ulcinju oko 15 odsto.
- Razlike su vrlo velike. Na Žabljaku, u Šavniku i Plužinama imamo situaciju da, u pojedinim godištima, nijedna djevojčica nije primila HPV vakcinu, što je poražavajuće i problematično - rekao je Joksimović.
On je naveo da je u Danilogradu HPV vakcinom vakcinisano 43 odsto dječaka koji pohađaju završni razred osnovne škole, a u Kotoru svaki treći dječak.
Ostale opštine, kako je dodao Joksimović, daleko su od tih obuhvata.
Joksimović je istakao da je za sprovođenje HPV imunizacije potrebno zajedničko djelovanje i angažovanost uprava domova zdravlja, pedijatara, ali i ginekološke službe sa aspekta preporuke i komunikacije.
- Ono što moram da kažem jeste da je za pojedine opštine izuzetno otežavajuća okolnost nedostatak pedijatara. Prema našim podacima, skoro polovini opština nedostaje optimalan broj pedijatara - naveo je Joksimović.
Crna Gora, kako je ukazao, ima veliki problem po pitanju obolijevanja od raka grlića materice.
On je podsjetio da HPV vakcina pruža značajan nivo zaštite, prije svega od raka grlića materice, a štiti i od raka vagine, vulve, penisa, anusa, usne duplje i ždrijela, kao i od genitalnih bradavica - kondiloma.
Joksimović je naveo da je besmislena bilo kakva negativna priča o toj vakcini.
Govoreći o imunizaciji MMR vakcinom, on je kazao da stanje nije dobro i ponovio da će IJZ do kraja maja sačiniti izvještaj o vakcinaciji sprovedenoj tokom prošle i u prvim mjesecima ove godine, koji će obuhvatiti, prije svega, djecu rođenu 2023. godine.
Joksimović je naveo da je obuhvat prvom dozom MMR vakcine kod te djece oko 22 odsto.
- Dakle, mi u ovom momentu imamo svega oko 22 odsto pravovremeno vakcinisane djece, prvom dozom MMR vakcine - upozorio je Joksimović.
To je, kako je naglasio, izuzetno nizak i zabrinjavajući obuhvat.
Joksimović je kazao da je 85 odsto djece koja su u prvom razredu osnovne škole, 2018. godište, primilo jednu dozu MMR vakcine, a oko 60 odsto dvije doze.
Prema njegovim riječima, već unazad deset godina primijetan je trend odlaganja vakcinacije djece MMR vakcinom.
- Roditelji odlažu, pa se djete vakciniše sa dvije, tri, četiri, pet, šest godina. Međutim, već posljednje tri do četiri godine imamo trend da određeni procenat djece uđe u osnovnu školu, a da nijesu primila nijednu dozu MMR vakcine - upozorio je Joksimović.
Na pitanje ima li razlika među opštinama po pitanju rezulatata imunizacije MMR vakcinom, on je odgovorio potvrdno, navodeći da Rožaje, Plav, Mojkovac, Kolašin i Pljevlja tradicionalno imaju dosta visoke obuhvate, ali i da je i kod njih primijetan trend odlaganja i pad obuhvata.
- Imate, sa druge strane, opštine kao što su Bar, Budva, gdje kod predškolske djece taj obuhvat nije veći od 50 odsto. Situacija se posljednjih godina značajno komplikuje u Nikšiću, gdje je sve veći udio nevakcinisane djece - rekao je Joksimović.
Upitan o glavnim razlozima za trend odlaganja i pad obuhvata MMR vakcinom, on je kazao da i dalje postoji strah kod ljudi da je vakcina povezana sa nekim razvojnim poremećajima.
- Kod dijela zdravstvenih radnika bila je prisutna određena pasivnost i nesigurnost kada treba preporučiti vakcinu roditeljima, što se opet negativno odrazilo - rekao je Joksimović, dodajući da je razlog i nedovoljan broj pedijatara.
Sa druge strane, kako je naveo, “ljudi ne vide bolest, stradanje od te bolesti, komplikacije, i onda počinju sve opuštenije da se ponašaju”.
- A nauka je tu sasvim jasna. Jednog časa će nas, ako se ovakvo stanje nastavi, sigurno zadesiti veća epidemija, u kojoj nećemo moći da izbjegnemo najteže posljedice - upozorio je Joksimović.
On je, govoreći o vanrednoj vakcinaciji, kazao da je ona dala rezultate u većim opštinama, pogotovo u Podgorici.
- Oko 1,3 hiljade djece je vakcinisano samo tokom vikenda, od kraja januara do danas, što je solidna brojka - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, ozbiljan progres detektovali su krajem augusta i početkom septembra kada su inovirali potvrdu potrebnu za polazak djece u predškolske ustanove.
- Za tri do četiri sedmice vakcinisan je veliki broj djece. Nakon toga se ta priča prilično razvodnila i vratila se u neke uobičajne okvire - dodao je Joksimović.

Joksimović: Pad obuhvata redovnim vakcinama, donosioci odluka da budu spremni i na donošenje nepopularnih mjera

U Crnoj Gori juče je registrovan prvi smrtni slučaj zbog gripa ove sezone, rekao je u “Bojama jutra” na Televiziji Vijesti Milko Joksimović, iz Instituta za javno zdravlje.
Kako je kazao, preminula je osoba starija od 65 godina.
Prema njegovim riječima imala je i hronična oboljenja, a nije bila vakcinisana.
Ovaj slučaj, kako je istakao, ukazuje na ozbiljnost infekcija gripom, koje mogu izazvati teške posljedice, posebno kod rizičnih grupa, kao što su starije i osobe sa hroničnim bolestima.

Registrovan prvi smrtni slučaj zbog sezonskog gripa

Nova faza reformi, koja će uslijediti nakon 2027. godine, &nbsp;biće usmjerena na snažniji i institucionalizovan dijalog između države i nevladinog sektora, izgradnju održivog sistema finansiranja, kao i temeljnu pripremu civilnog društva za obaveze i prilike koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.
To je poručeno na konferenciji “Strategija podrške razvoju civilnog društva u Crnoj Gori nakon 2027“, koju je organizovalo Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević kazao je da završna konferencija nije samo formalni kraj jednog projekta, već potvrda da je kroz partnerski rad i jasnu viziju unaprijeđen sistem saradnje između Vlade i nevladinih organizacija.
- Ovaj projekat doprinio je unapređenju stanja u oblasti razvoja civilnog društva i pomogao jačanju kapaciteta, ne samo u okviru Ministarstva na čijem sam čelu, već i unutar cijele Vlade - istakao je Suljević.
Prema njegovim riječima, tokom realizacije projekta unaprijeđen je zakonodavni okvir, razvijeni su strateški dokumenti i preporuke, ojačani mehanizmi konsultacija i postavljeni temelji za dugoročno održiv i transparentan sistem podrške nevladinim organizacijama.
- Ovaj proces je pokazao da civilno društvo nije samo posmatrač, već partner u kreiranju javnih politika, partner u nadzoru njihovog sprovođenja i partner u jačanju demokratske kulture - naveo je Suljević.
On je najavio da će nova Strategija saradnje sa nevladinim sektorom do 2027. godine predstavljati nastavak započetih reformi, sa ciljem uspostavljanja mjerljivog, efikasnog i evropski usklađenog okvira saradnje između institucija i nevladinog sektora.
- Strategija će precizno definisati ciljeve, rokove i pokazatelje uspješnosti, uz jasne mehanizme praćenja realizacije, čime ćemo obezbijediti veću odgovornost i mjerljive rezultate - rekao je Suljević.
Poseban fokus, kako je dodao, biće na digitalizaciji procesa, uključujući sufinansiranje i izvještavanje, kako bi se obezbijedio jednak pristup svim organizacijama i smanjila administrativna opterećenja.
Suljević je najavio i snažnije usklađivanje državnih i donatorskih sredstava kroz redovan dijalog sa međunarodnim partnerima, kao i unapređenje rada Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama kroz redovne sjednice i veću transparentnost.
- Naš cilj nije samo unapređenje procedura, već jačanje povjerenja i uloge civilnog društva u razvoju demokratskih vrijednosti i evropske perspektive Crne Gore - zaključio je Suljević.
Zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Lyselotte Isaksson istakla je da su reforme danas svakodnevna realnost, uključujući i oblast civilnog društva.
Podsjetila je da EU godinama pruža podršku civilnom društvu kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), kao i kroz druge programe, uključujući programe za demokratiju i ljudska prava. Fokus te podrške, kako je objasnila, uvijek je trostruk: unapređenje podsticajnog okruženja za rad civilnog društva, jačanje saradnje između vlade i nevladinih organizacija, te osnaživanje kapaciteta samog civilnog sektora.
Isaksson je ukazala da će se nakon punopravnog članstva Crne Gore u EU sadašnji oblici pretpristupne podrške ugasiti, ali da će se otvoriti nove mogućnosti.
- Uloga civilnog društva ne prestaje ulaskom u EU. Naprotiv, ulazi u novu i snažniju fazu - poručila je Isaksson.
Govoreći o aktuelnim inicijativama na nivou EU, Isaksson &nbsp;je navela da je Evropska komisija u novembru prošle godine pokrenula inicijativu European Democracy Shield, čiji je cilj jačanje otpornosti demokratija i zaštita od destabilizacije. Istovremeno je usvojena i nova strategija za civilno društvo, koja obuhvata mjere za unapređenje efektivnog i smislenog učešća civilnog sektora u donošenju odluka, zaštitu otvorenog i sigurnog građanskog prostora, kao i obezbjeđivanje adekvatnog, održivog i transparentnog finansiranja.
Prema njenim riječima, strategija predviđa i jačanje centara znanja, unapređenje konsultativnih procedura, kao i mehanizme podrške u slučajevima napada na civilno društvo.
Kao jednu od budućih mogućnosti navela je i predloženi program AgoraEU programme u okviru narednog višegodišnjeg finansijskog okvira EU, koji bi trebalo da obezbijedi stabilnu i dugoročnu podršku civilnom društvu, jačanje demokratskog učešća i borbu protiv diskriminacije, manipulacija i dezinformacija. Predloženo je značajno povećanje budžeta u odnosu na postojeće programe.
Takođe je istakla da će članstvom u EU Crna Gora dobiti pristup strukturnim fondovima, uključujući i European Social Fund Plus, koji predstavlja ključni instrument za socijalni napredak, a koji otvara dodatne mogućnosti za angažman civilnog društva.
Zaključila je da je pred civilnim sektorom period prilagođavanja novim okolnostima i prilikama, navodeći da i Vlada ima važnu ulogu u pripremi civilnog društva za obaveze i mogućnosti koje donosi buduće članstvo u Evropskoj uniji.
Vođa EU projekta tehničke podrške Vladi za unapređenju saradnje s civilnim društvom u Crnoj Gori Igor Vidačak podsjetio da je riječ o projektu usmjerenom na podsticanje sistemskih reformi u oblasti saradnje države i nevladinog sektora, reformi koje obuhvataju pravni i institucionalni okvir, standarde javnih konsultacija, rad Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, kao i unapređenje sistema javnog finansiranja.
- Ovo je vrlo specifično vrijeme u završnoj fazi pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, koje donosi nove izazove, ali i priliku da promislimo kako će budući sistem podrške izgledati nakon članstva - kazao je Vidačak.
Prema njegovim riječima, u proteklih deset godina realizovano je više ciklusa tehničke pomoći EU, pri čemu su se mijenjale i institucije korisnici: od Generalnog sekretarijata Vlade i Kancelarije za saradnju sa nevladinim organizacijama, preko Ministarstva javne uprave, do sadašnjeg resornog ministarstva koje u svom nazivu ima saradnju sa nevladinim organizacijama, što, kako je ocijenio, predstavlja važan iskorak.
Vidačak je ukazao je se jedan od ključnih segmenata projekta odnosio na reformu zakonodavnog okvira za rad nevladinih organizacija, uključujući pripremu novog zakona. U tom procesu, kako je naveo, pripremljen je i priručnik koji će služiti kao vodič za primjenu budućeg zakonodavnog okvira.
- Posebna pažnja posvećena je i uspostavljanju i radu Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, čije je formiranje trajalo duže od očekivanog, ali za koji sada, kako je rekao, postoje velika očekivanja, naročito u završnoj fazi pregovora sa EU - rekao je Vidačak.
Istakao je da je implementacija Strategije saradnje sa nevladinim organizacijama jedna od najsloženijih reformi, jer zahtijeva koordinaciju velikog broja institucija i sistemske promjene u načinu rada ministarstava. Kao primjere naveo je razvoj metodologija za mjerenje razvoja volonterstva i razvoja nevladinog sektora, što podrazumijeva usklađivanje podataka i angažman više aktera.
- U segmentu javnog finansiranja, projekat je bio usmjeren na unapređenje sistema praćenja i mjerenja efekata finansiranja, uz obuke za ministarstva kako bi monitoring bio više usmjeren na rezultate - rekao je Vidačak. Kako je naglasio, takav pristup zahtijeva dodatne kapacitete u institucijama, ali je ključan za ukupni učinak i percepciju javnosti.
Vidačak se osvrnuo i na novu evropsku strategiju za civilno društvo koju je predstavila Evropska komisija, ističući da ona predstavlja značajan iskorak i da je relevantna i za države članice i za zemlje kandidate.
Tri su, kako je naveo, glavna prioriteta te strategije: uključivanje civilnog društva u kreiranje i upravljanje javnim politikama, unapređenje okruženja za djelovanje nevladinog sektora (tzv. civic space) i obezbjeđivanje održivog finansiranja.
- Strategija predviđa i jačanje kapaciteta institucija za saradnju sa civilnim društvom, kao i uspostavljanje online platforme za razmjenu podataka o kvalitetu okruženja za rad nevladinog sektora - pojasnio je Vidačak.
On je naglasio da će države članice morati da pripreme nacionalne planove do sredine 2027. godine, ocijenjući da je važno da Crna Gora na vrijeme definiše kako će izgledati buduća ulaganja iz nacionalnih i evropskih sredstava za nevladin sektor.
Među preporukama proisteklim iz projekta, Vidačak je naveo potrebu za jačanjem institucionalne infrastrukture za dijalog sa civilnim društvom, snažnijom ulogom Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, unapređenjem sistema finansiranja zasnovanog na rezultatima, većom transparentnošću i proaktivnom objavom podataka o finansiranju.
Posebno je istakao značaj naredne dvije godine, ocjenjujući ih ključnim za uspostavljanje modela podrške koji će biti održiv i funkcionalan i nakon članstva u EU.
- Važno je jasno odrediti koja će nacionalna struktura u budućnosti preuzeti ulogu u programiranju i upravljanju EU fondovima za nevladini sektor, posebno u oblastima poput vladavine prava, zaštite ljudskih prava i razvoja civilnog društva - poručio je Vidačak, dodajući da je riječ o procesu koji zahtijeva jasne odluke i snažnu međuresornu koordinaciju.
Generalna direktorica Direktorata za nevladine organizacije i političke partije u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Suada Musić poručila je da se Crna Gora nalazi u važnom trenutku, istovremeno privodeći kraju četvrtu strategiju u oblasti razvoja civilnog društva i započinjući izradu novog strateškog okvira za period 2027–2031.
Kako je navela, završetak važeće strategije predstavlja priliku da se sagledaju postignuti rezultati, identifikuju izazovi i definišu kvalitetniji i efikasniji pravci djelovanja u narednom periodu.
- Važeća strategija postavila je jasne ciljeve: jačanje partnerstva, unapređenje institucionalnog dijaloga i stvaranje predvidivog i transparentnog sistema finansiranja i saradnje sa nevladinim sektorom - kazala je Musić.
Prema njenim riječima, Strategija je razvijana kroz širok konsultativni proces uz učešće institucija, lokalnih samouprava, međunarodnih partnera i organizacija civilnog društva, čime je od početka postavljen temelj inkluzivnosti i zajedničke odgovornosti.
U normativnom dijelu, kako je ocijenila, ostvaren je značajan napredak, navodeći da su unaprijeđene metodologije za praćenje razvoja sektora, pripremljen program obuka za državne službenike za saradnju sa nevladinim organizacijama, unaprijeđen sistem finansiranja projekata i programa, te pripremljen novi zakonski okvir koji će, nakon usvajanja i donošenja podzakonskih akata, dodatno ojačati institucionalnu osnovu za razvoj civilnog društva.
Musić je podsjetila da je sprovođenje strategije u početnoj fazi bilo usporeno zbog reorganizacije Vlade, kadrovskih promjena i nefunkcionisanja Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, navodeći da su formiranjem Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama krajem 2024. godine aktivnosti dobile novu dinamiku.
- Uspostavljen je Savjet, usvojen je novi program rada i poslovnik, čime je nakon višegodišnje pauze ponovo obezbijeđen institucionalni okvir za kontinuirani dijalog - navela je Musić.
Posebno je istakla program „Resursni centri u Crnoj Gori“, koji je započet 1. januara 2025. godine, podsjećajući da je riječ o dvogodišnjem programu čiji je cilj jačanje kapaciteta organizacija za učešće u kreiranju javnih politika i pružanje usluga građanima.
Govoreći o novoj strategiji za period 2027–2031, Musić je naglasila da ona treba da bude nastavak započetih reformi, ali i iskorak naprijed.
- Strategija mora biti usklađena sa evropskim prioritetima razvoja civilnog društva, ali i realno postavljena sa jasnim ciljevima, mjerljivim pokazateljima i preciznim rokovima - kazala je Musić.
Poručila je da je cilj jasan i da strategija nakon 2027. godine treba da dodatno ojača institucionalne mehanizme, ali i da doprinese većoj vidljivosti i ugledu civilnog društva u javnosti.
Izvršna direktorica, CRNVO i zamjenica predsjednika Savjeta za saradnju organa državne uprave i NVO Zorana Marković poručila je da se civilno društvo u Crnoj Gori nalazi pred ozbiljnim reformskim izazovima, ali i pred važnim periodom pripreme za fazu nakon 2027. godine i očekivanog članstva u Evropskoj uniji.
Ona je istakla da su trenutno najveći prioritet za nevladine organizacije reformski procesi koji se odnose na novi zakon o nevladinim organizacijama, kao i novi pravni okvir za finansijsko poslovanje i finansiranje civilnog društva.
- To su izazovi sa kojima se suočavamo na dnevnom nivou i na kojima kontinuirano radimo, ali bez obzira na to koliko su zahtjevni, važno je da razmišljamo i o tome šta nas čeka nakon 2027. godine - kazala je Marković.
Marković je naglasila da kvalitet reformi u procesu pristupanja Evropskoj uniji direktno zavisi od snage i održivosti civilnog društva.
- Bez snažnog i održivog civilnog društva teško možemo očekivati transparentne i trajne reforme - istakla je Marković, dodajući da su i iskustva pojedinih država članica pokazala da procesi u kojima nije bilo adekvatnog uključivanja civilnog društva nijesu bili dugoročno održivi.
Ukazala je i na podatak da je u prethodne dvije godine više od 50 odsto zakona usvajano bez sistema učešća civilnog društva, uprkos postojanju razvijenih mehanizama za konsultacije.
Govoreći o ulozi nevladinih organizacija u procesu evropskih integracija, Marković je ocijenila da civilni sektor ima dvostruku ulogu, kao korisnik finansijske, institucionalne i tehničke podrške, ali i kao iskren partner u reformama i glas zajednice.
Posebno je istakla značaj finansijske podrške i potrebe za kreiranjem instrumenata koji će omogućiti dugoročnu održivost organizacija. Kako je navela, projektna podrška jeste značajna, ali sama po sebi nije dovoljna za razvoj profesionalnih, održivih organizacija sa adekvatnom ekspertizom.
Marković je ukazala da civilno društvo već duže vrijeme razmatra izazove koji će nastupiti nakon punopravnog članstva u EU, navodeći da je važno koristiti iskustva država koje su taj proces prošle u skorijem periodu.
- Iskustva zemalja koje su nedavno pristupile EU, posebno regiona, mogu nam pomoći da izazove tranzicije prevaziđemo na racionalniji i funkcionalniji način - zaključila je Marković.
Načelnica direkcije za volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Ivanović poručila je da su razvoj socijalne ekonomije i volonterizma dva ključna sistemska procesa koji bi trebalo da dobiju značajno mjesto u daljem razvoju Crna Gora, posebno u kontekstu evropskih integracija.
Podsjetila je da su u prethodnom periodu paralelno vođena tri komplementarna procesa: izrada Strategije razvoja socijalne i solidarne ekonomije za period 2025–2029 sa akcionim planom za 2026–2027, Strategije razvoja volonterizma za isti period, kao i priprema Nacrta zakona o socijalnoj ekonomiji, koji je trenutno u fazi javne rasprave.
Prema njenim riječima, socijalna ekonomija u Crnoj Gori do sada nije bila jasno definisana u sistemskom okviru, navodeći da novi zakon i strategija treba da obezbijede pravnu sigurnost, jasne kriterijume i institucionalnu podršku.
- Zakon uvodi jasne kriterijume za sticanje statusa subjekta socijalne ekonomije i uspostavljanje registra, čime se obezbjeđuje prepoznatljivost i povjerenje javnosti i partnera - kazala je Ivanović.
Pojasnila je da jedna od ključnih odredbi predviđa obavezu da najmanje 50 odsto neto dobiti bude reinvestirano u ostvarivanje društvene misije i razvoj zajednice, čime se, kako je navela, osigurava da društveni cilj ostane u središtu poslovanja.
- Zakon, takođe, propisuje obaveze u pogledu transparentnosti, izvještavanja i mjerenja društvenog uticaja, kako bi se spriječile zloupotrebe i nelojalna konkurencija - navela je Ivanović.
Istakla je da socijalna ekonomija nije politika usmjerena na organizacije, već na ljude, sa posebnim fokusom na zapošljavanje mladih, osoba s invaliditetom, žena iz ruralnih područja, dugoročno nezaposlenih i drugih ranjivih grupa. Time se, kako je kazala, tržište rada povezuje sa socijalnom politikom.
Strategija razvoja socijalne i solidarne ekonomije, kako je pojasnila Ivanović, postavlja ciljeve u oblasti jačanja institucionalnog i normativnog okvira, unapređenja finansijskih mehanizama podrške, izgradnje kapaciteta subjekata socijalne ekonomije i povećanja njihove vidljivosti i društvenog uticaja.
Govoreći o Strategiji razvoja volonterizma, Ivanović je pojasnila da je fokusirana na unapređenje zakonodavnog okvira, uspostavljanje evidencija i standarda kvaliteta, promociju volontiranja među mladima, jačanje saradnje sa obrazovnim institucijama, kao i valorizaciju volonterskog rada.
- Volonterizam i socijalna ekonomija nijesu odvojeni procesi, već komplementarni. Volonterski angažman često predstavlja prvi korak ka socijalnom preduzetništvu, dok socijalna preduzeća institucionalizuju društvenu odgovornost - istakla je Ivanović.
Zaključila je da je riječ o sistemskoj reformi koja ima za cilj održiv razvoj i jačanje društvene odgovornosti, ocijenjujući da bi volonterizam i socijalna ekonomija trebalo da zauzmu važno mjesto u budućim nacionalnim prioritetima.
Konferencija je završni događaj EU projekta tehničke pomoći Vladi za unapređenje saradnje s civilnim društvom koji podržava Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Nova faza reformi za snažniji dijalog između države i nevladinog sektora

Rekordnih 129 novinara i medijskih radnika ubijeno je prošle godine tokom obavljanja svog posla, a dvije trećine njih ubijeno je od strane Izraela, saopštio je Komitet za zaštitu novinara (CPJ).
To je druga uzastopna godina da ubistva novinara dostižu rekord i druga uzastopna godina u kojoj je Izrael odgovoran za dvije trećine tih slučajeva, navodi CPJ, nezavisna organizacija sa sjedištem u Njujorku, koja dokumentuje napade na medije, u svom godišnjem izvještaju.
Izraelska vojska ubila je 86 novinara u 2025. godini, uglavnom Palestince u Gazi, ali i 31 radnika u napadu na medijski centar Huta u Jemenu, što je drugi najsmrtonosniji napad koji je CPJ ikada zabilježio, navodi se u izvještaju.
Izrael je takođe bio odgovoran za 81 odsto od 47 ubistava koja je CPJ klasificirao kao namjerno ciljana, odnosno "ubistva". Organizacija je navela da je stvarni broj vjerovatno veći zbog ograničenog pristupa koji otežava provjeru informacija u Gazi.
Izraelska vojska je ranije saopštila da njene trupe u Gazi ciljaju isključivo borce, ali da djelovanje u ratnim zonama nosi inherentne rizike. Izrael je u septembru priznao da je gađao medijski centar u Jemenu, opisujući ga tada kao propagandno krilo Huta.
U više slučajeva, Izrael je priznao da je ciljao novinare u Gazi za koje je tvrdio da imaju veze s Hamasom, ali bez pružanja provjerljivih dokaza. Međunarodne novinske organizacije snažno su negirale da su ubijeni reporteri imali veze s militantima. CPJ je takve optužbe Izraela nazvao "smrtonosnim klevetama".
Izrael ne dozvoljava stranim novinarima ulazak u Gazu, pa su svi medijski radnici koji su tamo ubijeni bili Palestinci.
U izvještaju se navodi da je "izraelska vojska sada počinila više ciljanih ubistava novinara nego vojska bilo koje druge vlade u evidenciji", uz napomenu da CPJ prikuplja podatke više od tri decenije.
Prema izvještaju, najmanje 104 od 129 ubijenih novinara stradala su u vezi s oružanim sukobima. Osim Gaze i Jemena, najsmrtonosnije zemlje za novinare bile su Sudan, gdje je ubijeno devet novinara, i Meksiko, gdje je stradalo šest.
Četiri ukrajinska novinara ubijena su od strane ruskih snaga, dok su tri novinara poginula na Filipinima.
Rusija je negirala da namjerno cilja novinare i optužila Ukrajinu da napada ruske reportere, što je Kijev demantovao.
Među ubijenima prošle godine bio je i novinar Rojtersa Husam al-Masri, koji je u avgustu poginuo od izraelske vatre dok je emitovao video-prenos uživo iz bolnice Nasser u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izrazio je žaljenje zbog napada, u kojem su poginula još četiri novinara, nazvavši ga "tragičnim nesporazumom".
Izraelska vojska je saopštila da je ciljala Hamasovu kameru, ali je istraga Rojtersa utvrdila da je uređaj pripadao toj agenciji.

Oboren crni rekord: U 2025. godini ubijeno čak 129 novinara, većinu usmrtio Izrael

Mađarski premijer Viktor ⁠Orban izjavio je da Ukrajina planira da poremeti mađarski energetski sistem i naredio da se oko kritične infrastrukture rasporedi vojska.
Njegov postupak dodatno eskalira spor s Ukrajinom oko prekida rada naftovoda "Družba" kojim se ruska sirova nafta prevozi u Mađarsku i Slovačku. Obje zemlje krive Kijev za dugotrajan prekid snabdijevanja svojih rafinerija.
Kijev tvrdi da je prekid prouzrokovan ruskim napadom dronom koji je pogodio opremu naftovoda u zapadnoj Ukrajini.
<h2>Prekid isporuke nafte kroz "Družbu"</h2>
Nakon sastanka nacionalnog Savjeta za bezbjednost, Orban je rekao da Mađarska od 27. januara nije primila naftu kroz naftovod "Družba".
- Prema svim informacijama jasno je da taj prekid nema veze s tehničkim nego s političkim razlozima. Ukrajinska vlada na taj način vrši pritisak na Mađarsku i Slovačku - rekao je Orban.
Dodao je da informacije savjeta ukazuju da će biti "još poteza Ukrajine kako bi se poremetio mađarski energetski sistem", prenosi Jutarnji.hr.
<h2>Vojska čuva energetsku infrastrukturu</h2>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2026662954679074851%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2026662954679074851%7Ctwgr%5E50dfd17766b28a6a5431cac65baf60947f2cb6dd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zbog toga sam naredio pojačanu zaštitu energetske infrastrukture. To znači raspoređivanje vojnika i opreme oko ključnih energetskih postrojenja - rekao je Orban.
Premijer Mađarske je takođe uveo zabranu letenja dronova u okrugu Szabolcs-Szatmar-Bereg na mađarskoj strani granice s Ukrajinom.
- Mađarsku niko neće ucjenjivati - istakao je on.
<h2>Izbori 12. aprila i politička pozadina spora</h2>
Izbori u Mađarskoj održavaju se 12. aprila, a na njima Orban želi da bude reizabran. Istraživanje firme Mediana, poznate po preciznim predviđanjima, pokazalo je da je u februaru mađarska opoziciona stranka desnog centra Tisa povećala svoju prednost nad Orbanovim Fidesom.
Orban optužuje Ukrajinu da energetskom destabilizacijom želi da izazove haos u Mađarskoj uoči izbora i utiče na mađarsku unutrašnju &nbsp;politiku.

Orban naredio angažovanje vojske: Vrše pritisak na nas

Potražiti pomoć je hrabrost, a ne slabost, jer svako dijete ima pravo da odrasta bez nasilja, poručeno je danas iz Herceg Novog, sa događaja kojim je obilježen Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, odnosno Dan ružičastih majica.
Djeca i mladi iz osnovnih i novske srednje škole odjenuli su ružičaste majice i u nebo pustili ružičaste balone, kao simboličan gest kojim žele da poruče da je vršnjačko nasilje aktuelna tema koja se tiče cijele zajednice.
Dan ružičastih majica je podsjetnik da svako dijete ima pravo da odrasta bez nasilja – bilo da je ono fizičko, verbalno ili ono tiho, skriveno, koje se dešava na društvenim mrežama i iza zatvorenih vrata, poručio je djeci i mladima predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
- Želim da vam kažem nešto vrlo jasno – niste sami. Ako ste doživjeli bilo koji oblik vršnjačkog nasilja, važno je da znate da to nije vaša krivica. Vaš glas je važan. I postoji neko ko želi i mora da vas čuje - kazao je Katić.
Kako je istakao, borba protiv vršnjačkog nasilja nije zadatak samo škole ili porodice, već cijele zajednice.
- Zato danas šaljemo poruku i odraslima. Roditeljima, učiteljima, profesorima – budimo otvoreni za razgovor. Pitajmo djecu kako su. Slušajmo ih bez osude. Pokušajmo da razumijemo izazove sa kojima se suočavaju u vremenu koje je drugačije od onog u kojem smo mi odrastali. Ako želimo da nam se obrate, moramo pokazati da smo mi njihovo sigurno mjesto - poručio je Katić.
Podsjetio je da je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje sproveo kampanju za prevenciju vršnjačkog nasilja sa jasnim porukama: „Stisni šaku, ne pesnicu“, „Čuvaj sebe i čuvaj druge.“
- Te poruke su vrijednosti koje želimo da živimo svakog dana. Samo ako svojim primjerom pokažemo da je nasilje neprihvatljiv model ponašanja, možemo učiniti da ga u našem gradu bude što manje - zaključio je predsjednik Opštine.
Sedamnaestogodišnja Martina Vračar iz nevladine organizacije „Osvit“ kazala je da vršnjačko nasilje nije samo fizičko, već su to i ružne riječi, ismijavanje, ogovaranje, širenje poruka i fotografija bez dozvole, ignorisanje i isključivanje iz društva.
- Nekad je to jedan bezazlen komentar, a nekad svakodnevni teret koji neko nosi sam, u tišini. Danas nosimo ružičasto kao simbol podrške, ali prava podrška nije samo majica. To je odluka – odluka da ne budemo dio problema, da ne ćutimo kada vidimo nepravdu, da budemo neko ko će reći da to nije u redu - poručila je Vračar.
Ona je istakla da nasilje nije tuđi problem, već situacija u kojoj svaki pojedinac ima odgovornost da reaguje.
- Nasilje opstaje onda kada mu publika daje snagu, kada se smijemo, kada dijelimo, kada prećutimo. Znam da nije uvijek lako suprotstaviti se. Nije lako izdvojiti se iz mase, ali je mnogo teže živjeti sa osjećajem da smo mogli pomoći, a nismo - navela je Vračar.
Podijelila je svoje volontersko iskustvo, tokom kojeg se susretala sa žrtvama vršnjačkog nasilja. Kako je kazala, ono što je tim mladim ljudima najviše nedostajalo nije bila kazna za nasilnika, nego podrška sredine i poruka da nisu sami.
- Danas želim da poručim svima, ako prolazite kroz nešto teško, potražite pomoć. To nije slabost, to je hrabrost. A svima nama ostalima – budimo generacija koja će birati empatiju umjesto ismijavanja, razumijevanje umjesto osude, razgovor umjesto nasilja. Možda ne možemo promijeniti cijeli svijet, ali možemo promijeniti nečiji dan. Možemo spriječiti jednu suzu, biti razlog zbog kojeg se neko osjeća prihvaćeno - rekla je Vračar.
Predstavnica Učeničkog parlamenta Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“, Milica Šekularac uputila je apel da svaki pojedinac pruži svoj doprinos podizanju svijesti o suzbijanju vršnjačkog nasilja, kroz svakodnevne činove dobrote i pružanje ruke onima koji su ugroženi.
- Naša škola, između ostalog, želi da bude mjesto sigurnosti, znanja i međusobnog uvažavanja gdje se različitosti prihvataju i podržavaju, a ne osuđuju. Samo zajedno možemo izgraditi društvo u kojem će osmijeh biti mnogo jači od bilo kojeg vida i oblika nasilja. Zato pružimo ruku onima kojima je potrebna, borimo se svi zajedno i svakog dana birajmo dobro - poručila je Šekularac.
Događaj kojim je obilježen Dan ružičastih majica organizovali su Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i nevladina organizacija „Osvit“ iz Nikšića, u saradnji sa novskim školama.

Tag: milko-joksimovic