Primjenom standarda Evropskog suda za ljudska prava u svom radu, Državno tužilaštvo jača profesionalizam i efikasnu zaštitu ljudskih prava, ocijenjeno je na sastanku vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Mirka Đukovića, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovni državni tužilac čestitao je Đukoviću na imenovanju i poželio mu uspješan rad, upoznavši ga sa aktivnostima koje Državno tužilaštvo sprovodi u cilju unapređenja standarda u oblasti ljudskih prava. Posebno je istaknuto donošenje obavezujućih uputstava, koja već daju vidljive rezultate i doprinose kvalitetu postupanja tužilaštava- navodi se u saopštenju.
Đuković je naglasio da je snažna i kontinuirana međuinstitucionalna saradnja od suštinskog značaja za unapređenje postupanja, posebno u dijelu uspostavljanja i dosljedne primjene mehanizama koji obezbjeđuju efikasnu zaštitu ljudskih prava.
Aktivnosti Radnog tima za praćenje tužilačke i sudske prakse, važećih propisa, kao i prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde formiranom u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dodatno doprinose usklađivanju domaće i evropske pravosudne prakse, poručeno je na sastanku.
- Sagovornici su saglasni da je otvorena i kontinuirana saradnja Tužilaštva i zastupnika pred ESLJP od važnosti za unapređenje postupanja i smanjenje rizika od utvrđivanja povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima- zaključuje se u saopštenju,

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković sa Đukovićem: Tužilaštvo usklađuje praksu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava

Penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević obratio se danas otvorenim pismom vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, upozoravajući na ozbiljne propuste u postupanju Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici povodom krivične prijave koju je podnio zbog sumnje na povredu državne granice i „šverc ljudi vazdušnim putem“.
Njegovo obraćanje prenosimo integralno:&nbsp;
Poštovani g. Markoviću, pisao sam Vam ljetos kao Vrhovnom državnom tužiocu i prijavio da sam u saznanju da je došlo do povrede državne granice i šverca ljudi preko granice korišćenjem vazduhoplova. Kazao sam Vam u uredno podnesenoj krivičnoj prijavi da sam u saznanju da je iz oblasti za koju sam zadužen da vještačim, vazduhoplovstva, došlo do narušavanja suvereniteta crnogorskog neba i teritorije od strane državnog vazduhoplova MUP-a Republike Srbije, te sugerisao da se sprovedu istražne radnje ovlašćenih organa.&nbsp;
U tom cilju sam i prezentirao izvore koji su me naveli na sumnju.Takođe sam ponudio punu saradnju, kao ovlašćeni vještak specijalizovan za domen vazduhoplovnih propisa i pravila letenja u Crnoj Gori.
Juče dobih odgovor koji me ostavi bez riječi. Ako je „tužiteljka“, i to ona DRŽAVNA, spremna da ovako komunicira sa čovjekom koji ima znanja baš za oblast vazduhoplovstva o kojoj mu sitnu, ama nema kuđ sitniju, knjigu napisa, što li tek čeka obična smrtnika, nekog ko se sa vakom „tužiteljkom“ i to DRŽAVNOM, u „klinč dovati“.
&nbsp;Kako Vam napisah, ovoga ljeta, ja pročitah u jednom dnevnom listu, veliki, ali ono baš veliki naslov, „Devet decenija Aero kluba u Beranama: Pista koja čeka nove uzlete“ koji potpisa novinarka tog lista. Tekstom, na znanje se učinje Vama, mene i cijelom svijet, citat:
“... Ako već ne mogu obični građani avionom, na beranski aerodrom danas je helikopterom MUP-a Srbije sletio predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, koji je u Berane došao na osvještanje Crkve Svetog Save u Dapsićima“, (kraj citata)
Znajući ponešto i poneku proceduru i regulu iz oblasti vazduhoplovstva i pravila letanja, a pomalo i krivično procesnog prava crnogorskog, kao stručno lice-vještak za oblast telekomunikacija i vazduhoplovstva, primijetih da se ovim slučajno ili namjerno, vrag će ga znati, objavi vrlo povjerljiva, ako ne i konspirativna informacija. Informacija koja u sebi sadrži činjenice koje ukazuju da se u radnjama državljana Republike Srbije i NN lica državljana Crne Gore stiču elementi bića krivičnog djela povreda državne granice i šverca ljudi preko granice crnogorske.&nbsp;
Stoga, prema pravilima procesnog prava i obavezi proistekloj iz Zakona o sudskim vještacima, uzeh čist list, bijel i crnim alfanumeričkim oznakama, kako mi struci i nauci dolikuje, napisah i proslijedih Vam posredstvom arhive, KRIVIČNU PRIJAVU.&nbsp;
Kako procesna norma nalaže, kao znavena stranka, prijavu počeh ZAGLAVLJEM, u kojem potanko napisah i opisah, shodno čemu i kojim obavezama, proisteklih iz kojeg zakona Vam se obraćam, citat:
„Shodno članu 254 stav 1 i 2 Zakonika o krivičnom postupku ("Sl. list CG", .... kao lice koje na osnovu Zakona o sudskim vještacima ("Sl. list CG", br. 54/2016) ima javna ovlašćenja i koje je u vezi sa svojom djelatnošću u posjedu saznanja zasnovanog na osnovanoj sumnji o mogućem izvršenju krivičnog djela ... " (kraj citata).
Nakon vakog ZAGLAVLJA, napisah, kako dolikuje i IZREKU i u njoj objasnih o čemu se glaskam i koga prijavljujem, citat:
„...ovim putem podnosim...K R I V I Č N U P R I J A V U protiv:...1...Zbog osnovane sumnje, na osnovu indicija, da su navedena lica izvršila krivična djela iz ...“kraj citata.
Kako je IZREKA kratke sadržine, to u OBRAZLOŽENJU kako je i procesnim normama predviđeno, detaljno dadoh prezentaciju djela i činjenja kao i članove zakona koji su njime povrijeđeni, kao i koje biće krivičnog djela sadrže, sve hronološki i logički posloženi, da Vam bude lakše da me ispratite.&nbsp;
PRAVNI LIJEK preskočih, jer ja nemam „...nekog iznad sebe...“ da mu se možete na mene žaliti.
Eto tako ja postupih prema Vama, uz dužno poštovanje kako Vas lično, tako i pozicije koje obnašate u crnogorskom tužilaštvu. A juče... Juče dobih odgovor od „tužiteljke“ i to one DRŽAVNE, koji teško da se može nazvati procesno regularnim aktom nekog državnog organa, ponajmanje tužilačkog u komunikaciji sa strankom, a još manje dokumentom dostavljenim od znavene stranke, a čiju kopiju ovim putem, Vama, crnogorskom građanstvu i Tužilačkom savjetu stavljam na javni uvid.&nbsp;
Dobih papir na kome „tužiteljka“ i to DRŽAVNA, napisa nešto što je trebalo da me potakne da joj, kao (ne)znavenoj stranci, na „riječ“ povjerujem. Nešto što nemaše, ni lice, ni naličje, razloge i objašnjenja. To nešto bi, citat:
„Obavještavam Vas da je ovo tužilaštvo odbacilo Vašu krivičnu prijavu ... jer nema dokaza iz kojih bi proizilazila osnovana sumnja da su izvršena prijavljena, niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.“ (kraj citata).
Alal vjera „tužiteljko“ i to DRŽAVNA, ala mi ga reče. E neka si partija ti ga daje, da ne rečem kuća u čije mi se ime obrati. Navođenje razloga, pozivanje na kakve nalaze, izjave ili neka druga akta kojim bi pokušala približit mi razloge koji je navedoše da odbaci moju krivičnu prijavu, ni jednu, jedinu riječ ili kakvo slovo da napiše.&nbsp;
Ono baš u retro stilu iz nekog prošlog vakta, što vele moji Podgoričani, može joj bit, frljeknu moju prijavu pravo u „a/a“ (ad acta), ne nalazeći ljudsku, ako nešće procesnu normu, kojom bi pojasnila razloge takvog postupnja.
I ne bi ona na kraj srca, već me na kraju kratke knjige, da kraće ne može biti, u pravnom lijeku, śetova, citat:
„... imate pravo da u roku od 8 dana od dana prijema ovog obavještenja, ..., podnesete Višem državnom tužilaštvu pritužbu za preispitivanje rješenja o odbacivanju krivične prijave ...“ (kraj citata).
Val ti fala, đevojko, što me vako lijepo śetova, veliš „PRITUŽBU“, blago kući u kojoj si „tužiteljka“ i to DRŽAVNA. Ja kakvi sam, neznaven, podnio bih „ŽALBU“ na Rješenje. Poslušao bih ja tebe, „tužiteljko“ i to DRŽAVNA, i podnio “PRITUŽBU“ kako veliš, ali da bih se mogao ne samo žaliti, več i „pritužit“ ja trebam dobit Rješenje na koje bih se žalio ili tužio kod više instance. Ovo što dobih, na što me upućuješ da podnesem „PRITUŽBU“ nije Rješenje kojim se odlučilo o bilo česa ili bilo čemu, ovo je ništa i to veliko.&nbsp;
Žalit se na mr Sanju Ražnatović, čije ime stoji u potpisu nemam razloga jer mi lično nije ništa krivo uradila, niti sam imao prilike gospođu ikad upoznati.&nbsp;
Ali zato na „tužiteljku“ i to DRŽAVNU, iz Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica, mr Sanju Ražnatović, ja penzionisani vazduhoplovni inspektor Boljević Predrag dipl. ing, vještak sa liste ministarstva pravde Crne Gore za oblast telekomunikacija i vazduhoplovstva, ovim putem podnosim &nbsp;KRIVIČNU PRIJAVU
Vrhovnom državnom tužiocu, g. Miloradu Markoviću, zbog osnovane sumnje u zloupotrebu službenog položaja, na način što je, u svojstvu službenog lica, državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica službenog ovlašćenja, zaštitla druga lica od krivičnog gonjenja.
U identičnoj pravnoj stvari, isto Podgoričko osnovno državno tužilaštvo, povodom moje krivične prijave 2022 godine, za helikopterski šverc popova, se našlo nenadležnim za postupanje, dok se ovom prilikom našlo nadležnim. Jedna tužiteljka ovih dan zbog sličnih radnji koji su joj spočitane i dokazane, treba da počne odsluženje kazne. Valjalo bi da vidimo da li još ko ili koja tužiteljka svojim radom i postupanjem zavrjeđuje, da joj društvo pravi.&nbsp;
U nadi da će te kao najodgovorniji u hijerarhiji tužilačke organizacije, imati razumijevanja, da će te kao čovjek posvećen struci i državi imati osjećaj i obavezu da reagujete i razmotrit dualnost i nedosljednost u postupanja tužilaca i tužiteljki u podgoričkom i inim crnogorskim tužilaštvima kao jedinstvenim organima, unaprijed se zahvaljujem.

Otvoreno pismo Boljevića Markoviću: Ima li srama u ovoj državi?

The head of the Supreme State Prosecutor’s Office Milorad Marković received 4.723 euros in November, according to published data on the incomes of public officials.
Immediately behind Marković in terms of earnings is prosecutor Veljko Rutović with 3.438 euros, followed by prosecutor Lidija Vukčević who received 3.433 euros. They are followed by Dražen Burić with a salary of 3.418 euros, prosecutor Armin Selmanović received 3.372 euros, while Deputy Supreme State Prosecutor Jelena Đaletić received two euros less - 3.370 euros.
Prosecutors Danka Živković and Maja Jovanović each received 3.327 euros.

Marija Žižić

Marković received 4.723 euros, other prosecutors slightly under 4.000 euros

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 4.723 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.438 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila 3.433 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.418, dok je tužilac Armin Selmanović primio 3.372 a dva eura manje - 3.370 bila je plata zamjenice vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Jovanović primile su po 3.327 eura.
U prethodnom tekstu objavljene su plate tužilaca na osnovu podataka koje su obajveljeni na sajtu Vrhovnog državnog tužilaštva a koji su, kako su nam objasnili, zbog tehničke greške zarade su bile uvećane.
Informacije na sjatu Vrhovnovnog državnog tužilaštva sada su ažužiran i tekst se bazira na njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.1752%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmarkovic-primio-5-526-eura-ostali-tuzioci-nesto-manje-od-4-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković primio 4.723 eura, ostali tužioci ispod 4.000 eura

Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je primio 5.526 eura navodi se u objavljenim podacima o prihodima javnih funkcionera.
Odmah iza Markovića po primanjima je tužilac Veljko Rutović sa 3.982 eura, pa tužiteljka Lidija Vukčević koja je primila pet eura manje -3.976 eura. Odmah iza njih slijedi Dražen Burić sa platom od 3.958, nešto malo manje od 54 eura – 3.904 eura u novembru je primio tužilac Armin Selmanović, dok je zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić primila 3.901 eura.
Tužiteljke Danka Živković i Maja Javonović primile su po 3.849 eura.

Marković primio 5.526 eura, ostali tužioci nešto manje od 4.000 eura

“Political actors, especially those in the highest positions, should refrain from statements that could be perceived as attempts to influence prosecutorial decisions.”
This sentence is part of the European Union Delegation’s response to a question from Vijesti journalists, given the day after the eruption of absolutism by Chetnik leader Andrija Mandić and his party colleagues in Parliament. The united group of former Fronts (DF) harshly criticized Supreme State Prosecutor Milorad Marković and demanded his immediate dismissal.
PROSECUTORIAL (IN)ACTION AND...
But not because Marković is doing, rather, because he doesn’t do what he was told he must. And that is - to, at all costs, pursue, indict, and imprison Milo Đukanović, his brother Aco, and their immediate family, as well as to prosecute everyone that the new government targets.
On Friday, the leaders of the former Democratic Front, Andrija Mandić and Milan Knežević, along with MPs Jole Vučurović and Dejan Đurović, publicly proved what is long known: that the Supreme State Prosecutor Milorad Marković and the Special State Prosecutor Vladimir Novović were chosen not because of their previous work - since neither of them was a prosecutor - but because of what they were expected to do!
Precisely: to arrest those whom the government points its finger at.
That’s nothing new. Since August 2020, Dritan Abazović and the rest of those in power have been more occupied with investigations and accusations against the former government than with Montenegro’s EU path; they have spent more time figuring out how to employ their own people within the state system than thinking about systemic reforms.
So, the August government did not really hide its true face, the only surprising thing about the reaction of the Europeans is - are they really surprised by the behavior of the top ranks of the so-called “liberators”?
...EUROPEAN SILENCE
Or perhaps the reaction of the EU delegation in Podgorica was, in essence, an unofficial but public recognition of their own mistake - that they supported a government whose key figures, such as the parties of Mandić and Knežević, do not inherit European values?
Indeed, Europe mostly watched in silence as the leaders of the new government here began building a regime that controls everything, one that most closely resembles the regime of their political mentor - Aleksandar Vučić in Belgrade.
No, there was no reaction from our so-called Western friends, not even to that old statement by an MP of the new ruling government. Milan Knežević once said that in December 2023 and January 2024, inside the Government building, the current authorities negotiated a parliamentary majority for the election of the prosecutor, together with the current Supreme State Prosecutor, Milorad Marković.
That was a chilling admission of political abuse, a kind of political conspiracy, and also evidence of undue pressure by the government and politics on Montenegro’s judiciary.
No, there was no reaction, our Western partners stayed silent.
A LOOK INTO OUR OWN BACKYARD
But to untangle this Montenegrin political-prosecutorial knot, one shouldn’t look toward Brussels, but rather into our own backyard. And try to answer one key question - why did Vladimir Novović, in Parliament on Friday, turn his back on Milorad Marković?
Yes, exactly: part of the parliamentary majority on a political cross crucified the Supreme State Prosecutor for his inaction in cases - that fall exclusively under the jurisdiction - of the Chief Special Prosecutor, Vladimir Novović?!
The one whom Mandić, Knežević, and the others loudly praised, while demonizing Marković.
And this wasn’t mere ignorance of some of the MPs, it was a clear sign that they approve of Novović’s selective approach, which, through the persecution of certain opposition figures and attacks on critical media, has turned into a true service branch of those in power. Unlike Marković, who dared to appeal the acquittal in the 2016 attempted-terrorism case.
It also turned out that Novović, in his own way, expressed gratitude to the MPs from Mandić’s and Knežević’s parties: he didn’t even appear at the parliamentary session, instead, he sent his deputy, Turković, who, presumably by prior agreement, didn’t utter a single word during the sessions of the Parliament of Montenegro.
That silence from Chief Special Prosecutor Novović was painful, but also very telling: the Chief Special Prosecutor himself showed and proved that he is submissive and obedient to the people at the top of the government. And it shows that Novović is willing to violate the ethical code, which states, I quote, that a prosecutor “must not be an instrument of any social or political group.”
PAINFUL MESSAGES FROM THE SPECIAL PROSECUTOR
And, knowing all this, it’s no surprise that Chief Special Prosecutor Vladimir Novović decided to welcome new, additional praise from those in power and to act precisely according to the instructions of a political group.
Today - just as Dritan Abazović had announced many times before, and even a few days ago - businessmen Vesko Kovačević and Ranko Ubović were detained, suspected of alleged money laundering.
If there is evidence, the arrest is logical. But it’s hard to accept that it is legally logical when the Special State Prosecutor’s Office publicly stated that the prosecutors - who ordered the arrests - are “conducting an urgent investigation to find evidence,” as written in the Special State Prosecutor’s Office official announcement.
So: for an alleged criminal act that may have taken place nearly a decade ago, first come the arrests, and only then the search for evidence?
POLITICALLY ORDERED ARRESTS
It appears that Novović ordered the arrests, and that the Special State Prosecutor’s Office will now try to find the crime for which the businessmen have already been detained. Maxim-based logic “arrest first, prove later” - is legally unsustainable, politically ominous, and socially perverse.
But it’s obvious that Vladimir Novović consciously calculated that he would reap new praise. Not only from Dritan Abazović, but also from Boris Bogdanović, who immediately and triumphantly declared that now, I quote, “Ubović’s parties, his media, his political poltroons and lackeys are whining in vain.”
The story about the whining of political opponents was last heard - back in the days of Stalinist purges - from the mouth of the notorious prosecutor Lavrentiy Beria. Now, a century later, about the political whining of his opponents speaks the head of the Democrats’ parliamentary group, Montenegro’s little Beria.
It sounds monstrous, but this is the new Montenegro, one that some, it seems, have already gotten used to. As for the journalists of Television E and ETV Portal, we will not get used to political persecution, no matter where it comes from.
And those who wish to see our end, both politicians and prosecutors, will have to try much harder to make us silent when we have arguments to speak.
Simply: it won’t happen tonight, nor on any other night.

Draško Đuranović

Strategy: “Arrest first, prove later”

Grupa nevladinih organizacija izrazila je zabrinutost povodom odluke tužiteljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Jelene Protić, koja je, kako navode, nakon saslušanja pustila na slobodu dvojicu maloljetnika iz &nbsp;Srbije koji se sumnjiče za pokušaj ubistva šesnaestogodišnjeg H.M. iz Herceg Novog i pozvala vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da da ispita ovaj slučaj.
U NVO Crnogorski forum, NVO Centar za istrage, monitoring, antikorupciju i vladavinu prava (CIMAP), NVO Udruženje mladih „Alternativa“, Organization for Protection of Human Rights and International Cooperation – Amnesty, te NVO Centar za razvoj umjetnosti „Hellaephoria" kažu da su osumnjičeni ubrzo napustili Crnu Goru i postali nedostupni organima gonjenja, iako im je bila izrečena zabrana napuštanja države.
- Postupanje Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, odnosno tužiteljke Jelene Protić, u predmetu pokušaja ubistva šesnaestogodišnjeg H.M. &nbsp;iz Herceg Novog, predstavlja presedan, grubo kršenje zakona, prava žrtve i međunarodnih pravnih normi. Okrivljeni za pokušaj ubistva, A.P. (17) i L.M. (17), oba državljani Srbije, nakon davanja izjava, pušteni su da se brane sa slobode uz zabranu napuštanja Crne Gore, nakon čega su napustili teritoriju Crne Gore i postali nedostupni organima gonjenja. &nbsp;Do danas nisu procesuirani od strane pravosuđa, iako se događaj desio još u avgustu, 2025 godine. Advokati odbrane okrivljenih, Željko Đukanović i Ranko Radonjić su tražili od tužiteljke Protić da donese odluku da se njihovim klijentima, omogući suđenje u Srbiji (?!) - naveli su u ovim NVO.
Oni ističu da je optuženi napadač u izjavi policiji i VDT-u, na pitanje zbog čega je napao i nožem izbo, baš maloljetnog H.M. a ne nekog drugog, odgovorio da je razlog napada bio, to što je taj mladić imao „crnogorski naglasak”.
- Prema važećem Zakonu o krivičnom postupku Crne Gore, pritvor se može odrediti kada, postoji osnovana sumnja da će osumnjičeni pobjeći (što se i dogodilo), kada postoji opasnost da će uticati na svjedoke i kada postoji mogućnost ponavljanja krivičnog djela. Uprkos jasnom ispunjenju ovih uslova, tužiteljka Jelena Protić je osumnjičene neopravdano pustila na slobodu, što predstavlja neprofesionalan, neodgovoran i zakonski neutemeljen potez, koji je doveo do direktne opstrukcije krivičnog postupka - naveli su u NVO sektoru.
Očigledno je, cijene oni, da je Više državno tužilaštvo iz Podgorice, u konkretnom slučaju nije postupalo ni objektivno, ni ispravno, a ni u skladu sa zakonom, prilikom određivanja mjera protiv okrivljenih za ovo teško krivično djelo.&nbsp;
- Tužiteljka Jelena Protić nije saslušala ni sve svjedoke, kao ni oštećenog, niti je provela službenu radnju uzimanja iskaza od njih, a pustila je okrivljene na slobodu, koji sada mogu nesmetano da utiču na svjedoke, da međusobno usaglašavaju odbranu, pa čak i da se nikad i ne pojave na sudu. &nbsp;Smatramo, da je i tu okolnost potrebno detaljno i podrobno ispitati. Na čemu je ova tužiteljka zasnovala takvu odluku, javnost, ali i žrtva ostali su uskraćeni za bilo kavo suvislo objašnjenje - naveli su u NVO sektoru.
Treći učesnik i inicijator cijelog događaja koji je, prema njihovim riječima, i započeo napad gađanjem opštećenog bakljom, uopšte nije optužen i procesuiran.
- Odnosno nije obuhvaćen optužnicom, kao učesnik, već je samo saslušan kao svjedok u postupku pred VDT-om (?!) Više državno Tužilaštvo se nije bavilo ni ispitivanjem profila i ranijeg ponašanja počinilaca, dobijanju činjenica i informacija o kakvim se licima zapravo radi i da li se ona, u zemlji iz koje dolaze, nalaze u policijskoj evidenciji, kao lica koja su sklona vršenju krivičnih djela, zanemarujući tako i Socta dokument. Prema našim saznanjima i informacijama do kojih smo došli, upravo se radi o povratnicima, te da se isti vode u policijskoj evidenciji Republike Srbije, kao socijalno zapuštena lica, koja su asocijalna i sklona vršenju krivičnih djela - naveli su oni.
Smatraju da je izostala i efikasna naredba VDT u sprovođenju policijskih radnji.
- Pa je tako istim licima omogućeno da se nakon izvršenja teškog krivičnog djela, udalje sa lica mjesta, a jednom od njih (L. M. koji je i uoptrebio hladno oružje i nanio teške tjelesne povrede opasne po život), data je mogućnost da tek nakon dva dana skrivanja, bude lociran i &nbsp;priveden u OB H. Novi i saslušan na same okolnosti napada. Pored niza, namjernih ili slučajnih propusta tužiteljke Protić u kvalifikaciji izvršenja ovog teškog krivičnog djela, ista je propustila da ovo krivično djelo kvalifikuje po članu 404. Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim je propisano da je krivično djelo izvršeno u grupi ili više lica na organizovan i unaprijed smišljen način, te da tužiteljka, nije cijenila ni okolnosti, da je ovo teško krivično djelo učinjeno prema maloljetnom licu, na posebno brutalan način - istakli su u NVO sektoru.
Ovakvim postupanjem prekršeni su, ističu oni, i međunarodni pravni akti koji garantuju pravo na pravično suđenje.
- Među kojima posebno izdvajamo, Član 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), Član 14. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (MPGPP) - dodali su oni.
U oba dokumenta jasno je, kako su kazali, garantovano pravo žrtve na efikasnu istragu i procesuiranje odgovornih, na pristup pravdi bez diskriminacije i pravično, nepristrasno i blagovremeno suđenje.
- Međutim, ovde je urađeno sve suprotno, pa su u ovom slučaju grubo prekšene međunarodne norme i izvršena institucionalna diskriminacija žrtve. Žrtva ovog brutalnog napada, šesnaestogodišnji H.M. , je zadobio teške tjelesne povrede opasne po život, bio je izboden nožem u predjelu bubrega, zadobio je i višestruke povrede glave palicom, bio je životno ugrožen, i samo zahvaljujući brzoj reakciji prolaznika izbjegnuta je tragedija. Nakon nepuna dva mjeseca oštećeni H.M. je ponovo operisan jer je kao posledicu ranjavanja imao novu komplikaciju. Pored toga, ovakav događaj i postupanje pomenute tužiteljke, samo po sebi, težak je udar na osjećaj sigurnosti, mentalni i fizički integritet osobe koja ga je preživjela i ostala bez pravne, institucionalme i druge zaštite - istakli su u NVO sektoru.
Ovakav postupak Tužiteljke Protić, prema njihovim riječima, predstavlja jedno od najgrubljih kršenja tužilačke etike i prava građanina na pravnu zaštitu i primjenu međunarodnih profesionalnih i pravnih standarda.
- Na ovaj način se produbljuje i produžava institucionalno nasilje nad žrtvom. Iako je tužilac slučaj kvalifikovao kao krivično djelo ubistvo u pokušaju, okrivljenima nije odredila pritvor već ih je pustila da se brane sa slobode, čak i da napuste zemlju, a njihova dostupnost organima gonjenja, postane upitna. Umjesto da institucije stanu u zaštitu žrtve, povrijeđena su njegova osnovna ljudska prava, dok su napadači pušteni da slobodno napuste državu i postanu nedostupni organima gonjenja - naveli su oni.
Decidni su da je puštanjem osumnjičenih na slobodu stvorena mogućnost opstrukcije postupka i realna opasnost da utvrđivanje činjenica bude ozbiljno kontaminiran određenim intervencijama okrivljenih.
- ... Da okrivljeni usaglase izjave i utiču ili izvrše pritisak na svjedoke, te &nbsp;da cijeli postupak bude osujećen ili obustavljen zbog njihove nedostupnosti. Ovakav postupak predstavlja udar na vladavinu prava i flagrantno ugrožavanje funkcionalnosti pravosudnog sistema Crne Gore - dodali su u saopštenju.
Zato zahtijevaju hitnu istragu i odgovornost tužiteljke Jelene Protić, zbog sumnje u teške propuste u radu i moguće zloupotrebe položaja, sa svim elementima korupcije.
- Njeno izuzeće iz dalje faze postupka. Reviziju odluke o puštanju na slobodu okrivljenih &nbsp;i raspisivanje međunarodne potjernice za optuženma. Tražimo zaštitu prava oštećenog/žrtve H.M. i njegove porodice, kroz sve raspoložive pravne mehanizme, uključujući obraćanje međunarodnim tijelima, pravno savjetovanje i podršku. Tražimo da se naloži hapšenje i izručenje osumnjičenih iz Republike Srbije, Crnoj Gori putem međunarodne pravne pomoći i putem INTERPOL-a. Zahtijevamo zaštitu svih svjedoka u predmetu od potencijalnog zastrašivanja ili pritisaka, kao i reakciju Vrhovnog državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta, radi vraćanja povjerenja građana u pravosudni sistem koji je na ovaj način ugrožen i izložen ozbiljnoj kompromitaciji - naglasili su u saopštenju.
Tužiteljka Protić je, dodaju, morala cijeniti da je pokušaj ubistva zbog drugog i drugačijeg odnosno mržnje prema crnogorskom narodu i crnogorskom identitetu koji predstavlja crnogorski jezik.
- Jer je potreba za nasiljem izazvana, po priznanju napadača zbog ,,crnogorskog akcenta" što upućuje na mržnju po nacionalnoj osnovi. Motiv nekog ko je došao iz druge zemlje, da napada zbog nacionalnog Crnogorca u sred Crne Gore &nbsp;je smjelost za napad, jer je napadač računao na podršku da izbjegne sankciju i to su i posljedice, zašto se napadaju i ugrožavaju životi Crnogorcima u Crnoj Gori, a napadači, strani državljani, prolaze bez ikakve sankcije. Zato tužiteljka Protić nesavjesnim postupanjem i propuštanjem, dokazuje da je ona ta, koja ne smije biti dalje uključena i voditi procese koji su joj povjereni. Ovakav slučaj ne smije ostati bez reakcije nadležnih - dodali su u NVO sektoru.
Ako institucije zakažu u zaštiti djece i žrtava nasilja, upozoravaju oni, šalje se poruka da su napadi, pokušaji ubistava i bjekstva nekažnjivi.
- Ova sramna odluka Višeg državnog tužilaštva, konkretno tužiteljke Protić, mora biti preispitana, a odgovorni sankcionisani. Tražimo izuzeće tužiteljke Jelene Protić iz ovog slučaja i dalje faze postupka, iz razloga već učinjenih propusta u istrazi i mišljenja smo da, ukoliko ova tužiteljka bude učestvovala i dalje u njemu, "može biti ozbiljno kontaminiran određenim intervencijama od strane okrivljenih, njihovih srodnika i članova porodice okrivljenih” - naveli su oni.
Vrhovnog državnog tružioca Milorada Markovića su pozvali da ispita je li tužiteljka Protić postupala objektivno, ispravno i u skladu sa zakonom prilikom, kada nije odredila nikakve mjere protiv osumnjičenih ih pustila na slobodu, te da o tim rezultatima obavijesti zainteresovanu javnost i građane, čijim novcem su, kako su naglasili, i plaćeni.

Grupa NVO: Tužiteljka pustila na slobodu maloljetnike iz Srbije koji se sumnjiče za pokušaj ubistva tinejdžera, VDT da ispita slučaj

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Kaćuša Krsmanović

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Potpisanim memorandumima u Hagu stvaraju se konkretni institucionalni mehanizmi koji će, naročito Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i ostalim državnim tužilaštvima u Crnoj Gori, omogućiti znatno efikasnije vođenje prekograničnih istraga, brže pribavljanje dokaza iz inostranstva i unaprijeđenu operativnu koordinaciju sa partnerskim tužilaštvima. Time se Crnoj Gori otvara put ka intenzivnijem učešću u međunarodnim operacijama, uključujući formiranje zajedničkih istražnih timova i sprovođenje paralelnih istraga u predmetima od posebnog značaja, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković boravio je u Hagu gdje je, na poziv Eurojust-a učestvovao na visokom međunarodnom skupu koji je okupio generalne tužioce Latinske Amerike i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Tokom boravka, VDT Marković potpisao je bilateralne memorandume o razumijevanju sa državnim tužilaštvima Kolumbije, Brazila, Čilea, Urugvaja, Paragvaja, Dominikanske Republike, kao i Zajedničku deklaraciju tužilaštava Zapadnog Balkana, Latinske Amerike i Kolegijuma Eurojust-a, čime se otvara novi okvir saradnje u borbi protiv najtežih oblika kriminala. Događaju je prisustvovala i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om Jelena Đaletić.
- Sastanci održani 2. i 3. decembra 2025. godine u sjedištu Eurojust-a, predstavljaju jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma ove vrste, a Crna Gora u njemu učestvuje kao ravnopravan partner država koje se suočavaju sa sličnim bezbjednosnim izazovima. Upravo zato potpisani memorandumi imaju posebnu težinu - uspostavljaju direktne i sigurne kanale komunikacije, omogućavaju bržu razmjenu ključnih operativnih informacija i otvaraju mogućnost za sprovođenje zajedničkih i koordinisanih istraga u slučajevima gdje kriminalne mreže djeluju istovremeno na teritorijama više država i kontinenata - saopšteno je iz VDT-a.
Kako je navedeno, potpisivanjem Zajedničke deklaracije tužilaštva Zapadnog Balkana i Latinske Amerike i kolegijum Eurojust-a potvrđuju zajedničku posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala u oblastima trgovine drogom, trgovine ljudima, sajber kriminala, krijumčarenja migranata, ekološkog kriminala i drugih transnacionalnih krivičnih djela.&nbsp;
- Deklaracija naglašava da se savremene kriminalne mreže mogu suzbijati jedino kroz koordinisan, pravovremen i udružen međunarodni odgovor, te predstavlja važan korak ka stvaranju snažnije, povezanije i operativno usklađene međunarodne tužilačke saradnje - ističe se u saopštenju VDT-a.
Učešćem u panelima, stručnim sesijama i bilateralnim susretima sa kolegama iz Latinske Amerike i Evrope, vrhovni državni tužilac i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om još jednom su afirmisali posvećenost Crne Gore jačanju međunarodnih pravosudnih veza, unapređenju domaćih kapaciteta i istrajnoj saradnji sa partnerima u borbi protiv najtežih oblika kriminala.&nbsp;
- Time Crna Gora potvrđuje svoju ulogu pouzdanog, aktivnog i odgovornog partnera u međunarodnoj pravosudnoj zajednici - naglašeno je u saopštenju VDT-a.
Ove aktivnosti Tužilaštva su realizovane uz podršku projekata WB CrimJust i EL PACCTO 2.0.

VDT: Potpisani memorandumi u Hagu omogućite crnogorskim tužilaštvima efikasnije vođenje prekograničnih istraga

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je danas Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
Vučič je optužio Hrvatsku i da zajedno sa Kosovom i Albanijom radi na njegovom rušenju, te da predstavlja vojnu prijetnju, pa je najavio da će vlast, koju on kontroliše, zbog toga nastaviti sa jačanjem svojih vojnih kapaciteta, piše Index.
<h3>„Stvoren je novi vojni savez“</h3>
Vučić je to rekao u Trebinju, u istočnoj Hercegovini, gdje je doputovao kako bi učestvovao na otvaranju nove bolnice, ali je u govoru koji je tom prilikom održao najmanje govorio o zdravstvu. Usredsrijedio se na geostrateške analize, prognozirajući dolazak „teških vremena“, pa i novih ratnih opasnosti na jugoistoku Evrope.
Izričito je potvrdio da mu je posebna smetnja Hrvatska, odnosno njena odbrambena saradnja sa Kosovom i Albanijom. Kaže da svima treba da bude jasno da to „nije savez protiv Austrije“, pa ima obavezu da to objasni Srbima.
- U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane. Nije on stvoren ni protiv koga drugog nego protiv srpskog naroda - izjavio je Vučić pred okupljenima.
<h3>Procesi u Crnoj Gori</h3>
Dodatno je optužio Hrvatsku da pokušava da utiče na procese i u Crnoj Gori kako bi i tu zemlju uvukla u ono što Vučić vidi kao zavjeru protiv Srbije i Srba.
- Pokušaj Zagreba da pod svoju kontrolu stavi Podgoricu i sve uključi u antisrpsku politiku nam je jasan i vidljiv - rekao je. Najavio je da će Srbija zbog toga raditi sve da bude uvjerljiv „odvraćajući faktor“, kako je kazao, da ne bi bila napadnuta.
Takođe je rekao da sada slijedi značajno jačanje vojne sile Srbije. „Drugi smo u svijetu po napretku svojih vojnih kapaciteta, a za dvije godine ćemo udvostručiti svoje vojne kapacitete“, najavio je Vučić.
<h3>Sve povezao sa studentskim protestima</h3>
Svoje teorije zavjere povezao je i sa protestima koji su trajali u Srbiji tokom cijele prethodne godine.
- Oni koji misle da smo naivni i da će moći da rade stvari kao 1941. i mnogo puta u istoriji, neka znaju: sve ste uradili prošle godine da me srušite s vlasti, uz milijardu uloženih eura, pa nijeste uspjeli... Ja vam nijesam Slobodan Milošević, ni naivan ni glup da vam vjerujem - rekao je predsjednik Srbije.
Iako je poslije prošlogodišnje smjene sa dužnosti predsjednika RS ostao samo lider političke stranke, Milorad Dodik je dobio status počasnog govornika u Trebinju, a tu priliku je iskoristio da se zahvali Vučiću i najavi jačanje odnosa između RS i Srbije.
<h3>Dodik: Sve činimo zajedno sa Srbijom</h3>
- Sve činimo zajedno sa Srbijom i to nije slučajno. To se zove osmišljena politika - rekao je, pozvavši Vučića da nastavi sa dosadašnjom politikom.
U Trebinje je stigao i predsjednik parlamenta Crne Gore Andrija Mandić poznat po promovisanju prosrpske političke struje u toj zemlji. Rekao je da je važno što su u Srbiji, Crnoj Gori i RS jasno definisali svoje spoljnopolitičke prioritete.
- Više sam nego siguran da nam je budućnost zajednička - rekao je Mandić.
Otvaranje bolnice u Trebinju organizovano je u okviru kontroverznog obilježavanja 9. januara kao Dana RS. Time se podsjeća na datum iz 1992. godine, kada je dio poslanika srpske nacionalnosti u parlamentu tadašnje Socijalističke Republike BiH jednostrano proglasio tzv. Srpsku Republiku BiH, koja je kasnije preimenovana u RS.
Tako je započela realizacija projekta čiji je cilj bio da se po svaku cijenu spriječi nezavisnost BiH, odnosno da se ona zadrži u sastavu „skraćene“ Jugoslavije, koja bi bila pod potpunom srpskom dominacijom. Sve je to izazvalo rat u BiH, u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, a obilježili su ga masovni etnički progoni.
<h3>Spor­ni praznik</h3>
Vlasti u RS i ove godine planiraju da obilježe taj praznik, uprkos činjenici da ga je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, odnosno diskriminatorskim prema Hrvatima i Bošnjacima koji žive u tom entitetu. Organizacija Majke Srebrenice i Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražili su od vlasti Federacije BiH da 9. januar proglase danom žalosti u tom entitetu.
- Imajući u vidu nastavak provokacija iz Republike Srpske, ponovo pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti - navodi se u njihovom dopisu upućenom entitetskoj vladi, uz obrazloženje da je brojnim presudama Haškog tribunala dokazano da je uspostavljanje RS predstavljalo udruženi zločinački poduhvat.

Vučić: Zagreb pokušava da stavi Podgoricu pod svoju kontrolu

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je autoritarne vladare Venecuele da će „platiti veoma visoku cijenu“ ukoliko ne budu „sarađivali“ sa Vašingtonom.
On je, u intervjuu objavljenom 4. januara u magazinu The Atlantic, upozorio vršiteljicu dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez da će, „ako ne učini ono što je ispravno, platiti veoma visoku cijenu, vjerovatno veću nego Maduro“.
Vrhovni sud Venecuele naložio je da Rodrigez preuzme ulogu vršiteljice dužnosti predsjednice ljevičarske vlade. Rodriguez, koja je bila Madurova potpredsjednica, nazvala je potez Sjedinjenih Američkih Država kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i poručila da se „nikada više nećemo vratiti u ropstvo“.
Tramp je inicijalno izrazio podršku Rodriguez, rekavši da je „ona u suštini spremna da učini ono što mi smatramo neophodnim kako bi Venecuela ponovo bila velika“.
Rodriguez, koju podržava vojska Venecuele, u početku je djelovala prkosno. Madura je nazivala „jedinim predsjednikom“ zemlje, a američki napad okarakterisala kao „užasnu mrlju“ u odnosima.
Nakon što je Tramp signalizirao da je spreman da, ukoliko bude potrebno, sprovede drugi talas vojnih akcija u Venecueli, Rodriguez je postala pomirljivija. Na društvenim mrežama je 5. januara napisala da Karakas sa Vašingtonom želi odnos koji će biti „uravnotežen i zasnovan na međusobnom poštovanju“.
- Upućujemo poziv vladi SAD-a da zajedno radimo na agendi saradnje koja je usmjerena ka zajedničkom razvoju- napisala je.
Svrgnuti venecuelanski lider Nikolas Maduro nalazi se u američkom zatvoru, nakon što je prebačen u Njujork poslije hapšenja koje su izvršile američke snage u napadu što su ga osudili Iran, Rusija i drugi saveznici ove južnoameričke zemlje, ali su ga pozdravili Venecuelanci u egzilu.
Video koji je Fox News objavio na društvenim mrežama prikazuje 63-godišnjeg Madura kako ga sprovode savezni agenti i kako novinarima poručuje: „Laku noć. Srećna Nova godina.“
On i njegova supruga, koja je takođe uhapšena tokom racije, trebalo bi da se pojave pred sudom 5. januara, gdje će se suočiti s optužbama za trgovinu drogom.
Na konferenciji za novinare Tramp je pohvalio vojnu operaciju u Venecueli, ali nije iznio detalje o akciji. Jedan visoki američki general izjavio je da je, nakon višemjesečnih priprema, u napadu učestvovalo 150 američkih aviona. Podaci o žrtvama nijesu objavljeni. Tramp je rekao da je dio američkog osoblja povrijeđen, ali da su u stabilnom stanju.
Američke udare u Venecueli i hapšenje Madura osudili su pojedini saveznici Karakasa, kao i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, koji je ocijenio da američka vojna akcija predstavlja „opasan presedan“. Brojni saveznici Vašingtona, iako su naglasili da nemaju simpatije prema Maduru niti njegovom režimu, upozorili su na potrebu poštovanja međunarodnog prava.

Tramp upozorio lidere Venecuele da 'sarađuju' ili plate 'visoku cijenu'

Rano otkrivanje i identifikacija potencijalnih žrtava jedno je od rješenja za problem dječjih ugovorenih brakova, ocijenila je izvršna direktorica Centra za romske inicijative Fana Delija, navodeći da je prošle godine ta nevladina organizacija otkrila devet slučajeva takvih brakova u Crnoj Gori.
&nbsp;Delija je agenciji MINA rekla da su prošle godine po tri slučaja dječjih ugovorenih brakova zabilježili u Nikšiću i Podgorici, a po jedan u Beranama, Kotoru i Tivtu.
&nbsp;Ona je navela da je prošle godine zabilježen jedan slučaj više nego 2024. kada su otkrili osam dječjih ugovorenih brakova.
&nbsp;- Ove godine je osam žrtava bilo staro od 14 do 16 godina, dok je samo jedna djevojčica neposredno prije navršenih 18 godina prijavila dječji ugovoreni brak. U 2024. godini najmlađa žrtva je imala 11 godina, a ostale od 14 do 16- navela je Delija.
&nbsp;Upitana šta je rješenje za problem dječjih ugovorenih brakova, ona je kazala da je važno rano otkrivanje žrtava.
&nbsp;- Mislim da je rješenje svakako rano otkrivanje žrtava, odnosno identifikacija potencijalnih žrtava i intenzivnije da se radi sa samim djevojčicama i njihovim roditeljima- rekla je Delija.
Kako je kazala, i u zakonodavnom okviru treba povećati graničnu dob sa 16 na 18 godina, bez izuzeća, jer se dešava da djevojčice nakon 16. godine zasnivaju dječji brak.&nbsp;
&nbsp;Delija je istakla da država treba da shvati da je potrebna izgradnja skloništa za žrtve dječjeg ugovorenog braka.
&nbsp;- Ne treba da se pozivamo na postojeće sklonište za žrtve trgovine ljudima, jer je sasvim drugačiji metod rada sa žrtvom dječjeg ugovorenog braka, nego sa žrtvom trgovine ljudima uopšte- naglasila je Delija.
&nbsp;Govoreći o reakciji institucija na problem ugovorenih dječjih brakova, ona je kazala da zabrinjava to što je od svih slučajeva iz prošle godine, samo u jednom u toku izviđaj.
&nbsp;Delija je dodala da očekuju da će taj slučaj biti kvalifikovan kao krivično djelo trgovine ljudima radi sklapanja dječjeg ugovorenog braka, navodeći da su, nažalost, ostali slučajevi odbačeni zbog nedostatka dokaza.&nbsp;
&nbsp;Prema njenim riječima, to šalje jako lošu poruku, prije svega romskoj i egipćanskoj zajednici.
&nbsp;- Kakvu tek poruku šaljemo djevojčicama koje na neki način demotivišemo da prijave takve slučajeve, jer svaka žrtva zna da će se vratiti počiniocima, a to su, nažalost, najčešće njihovi roditelji- rekla je Delija.
&nbsp;Kako je navela, kada ljudi iz zajednice vide takve ishode, time neće niko da se bavi.&nbsp;
Delija je rekla da predstavnici Centra za romske inicijative svake godine obilaze više crnogorskih gradova, gdje organizuju nacionalne kampanje koju ukazuje na posljedice dječjeg ugovorenog braka.
&nbsp;Ona je objasnila da su to uglavnom kampanje „od kuće do kuće“, gdje na taj način razgovaraju sa porodicama i dijele promotivni materijal u kojem ukazuju na posljedice dječjeg ugovorenog braka.
- Dostavljemo brojeve telefona na kojie žrtve mogu da se obrate, a sa druge strane potencijalne žrtve identifikujemo i onda ih uključujemo u program podrške- dodala je Delija.&nbsp;
Ona je kazala da su ove godine identifikovali 30 potencijalnih žrtava, koje su bile uključene u program podrške.&nbsp;
- Programi podrške podrazumijevaju individualni psihološki razgovor u skladu sa našom licenciranom uslugom, dodjelu motivacionih vaučera koji uključuju školski pribor i neka sredstva neophodna za samu žrtvu kako bi se uključila i vratila u redovni obrazovni sistem- rekla je Delija.
&nbsp;Ona je dodala da organizuju i individualne i grupne razgovore sa samim djevojčicama, kao i sa njihovim roditeljima.&nbsp;
- Ove godine smo imali više od 80 osnovaca koji su bili uključeni kroz obrazovni sistem. Tu smo uključili takođe djecu i njihove porodice, koje smo informisali o značaju obrazovanja i ukazali na posljedice dječjeg ugovorenog braka- kazala je Delija.&nbsp;
&nbsp;Ona je istakla da su organizovali i određene radionice za te osnovce, koji pohađaju uglavnom sedmi, osmi i deveti razred, jer tad najčešće može doći do prekida osnovnog obrazovanja kako bi se prepremali za ulazak u vanbračnu zajednicu.&nbsp;
&nbsp;- I sa njihovim roditeljima smo razgovarali o posljedicama dječjeg ugovorenog braka, pravnim normama ukoliko čine takvo krivično djelo ili ukoliko dijete ne pohađa radovno osnovno obrazovanje- dodala je Delija.

Delija: Prošle godine otkriveno devet slučajeva ugovorenih brakova

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da putni pravac Mojkovac - Đurđevića Tara, u mjestu Sokolovina, zbog odrona opet nije prohodan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 124.1667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAlexandarGandoDragicevic%2Fposts%2Fpfbid0wuPSZhHxBaVqaL4ijsbkNxYatVqYgq8aGaqvdy1y6hPA2rVUCxcBpWmfpch2x6uSl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pet godina neprohodan, otvoren prije par nedjelja i poslije više miliona eura uloženih - ovo je rezultat sa prvim poplavama - naveo je Dragićević u objavi na Fejsbuku.
Iz Auto-moto saveza (AMSCG) je saopšteno i da je u prekidu saobraćaj i na dionici regionalnog puta Danilovgrad - Glava Zete, zbog izlivanja rijeke Zete na lokalitetu Dobro Polje.
Oni su naglasili da su putevi u državi mokri i klizavi, a vidljivost smanjena, te su upozorili na učestale odrone na putevima duž usjeka i klisura, kao i na povećanu količinu vode na kolovozu.
Iz AMSCG su apelovali na vozače da voze pažljivije, prilagode brzinu uslovima na putu, poštuju postavljenu signalizaciju i koriste alternativne putne pravce u slučaju povremenih zastoja.

Tag: milorad-markovic