Petronije Ponjavić iz Beograda je veći dio života proveo na ulici, protestujući.
Svjedok je 9. marta 1991, studentskih demonstracija 1996/1997, 5. oktobra 2000, aktuelnih studentskih protesta – i svega između što se dogodilo.
- Bio sam i na onim studentskim demonstracijama 1968, kao maturant Učiteljske škole - kaže 75-godišnji Ponjavić uz osmijeh u razgovoru za BBC na srpskom.
U dugoj buntovničkoj karijeri, kaže, doživio je mnogo toga.
- Bilo je i pendreka i nečega mnogo jačeg, šmrkova, gumenih metaka, zaista dramatičnih situacija. Nazivali su me i raznim imenima, govorili mi da sam izdajnik, strani plaćenik - prisjeća se on.
Danas je ponovo na ulicama i to zbog pada nadstrešnice Željezničke stranice u Novom Sadu 1. novembra, kada je poginulo 15 ljudi.
Podržava blokade i proteste studenata koji traže da se utvrdi odgovornost za novosadsku tragediju.
Reakcije vlasti na demonstracije prije 30 godina i danas su „skoro identične“, smatra.
- Samo otvorene policijske torture nema, radi se podmuklije - dodaje kratko.
Vrlo je teško porediti ranije proteste i današnje – kontekst je drugačiji, vrijeme se promijenilo, generacije su potpuno drugačije, samim tim i reakcije vlasti, kaže Miloš Bešić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
- Iako se danas govori o protestima studenata, ako pogledate ko sve na njih dolazi vidjećete da su to zapravo opštenarodni protesti, a da studenti samo kanališu ogromnu količinu negativnog naboja prema vlasti. Oni su ta neka udarna pesnica - kaže Bešić za BBC na srpskom.
Kao što su se demonstranti ranije okupljali oko opozicionara, poput Zorana Đinđića i Vuka Draškovića, danas to rade oko „kolektivnog liderstva studenata“, dodaje.
- Reakcije vlast Slobodana Miloševića i Srpske napredne stranke (SNS) imaju nekih sličnosti, ali se i razlikuju u stepenu represije, metodama i u nivou propagande koju koriste - ističe Bešić.
<h2>O pendrecima i kontramitinzima</h2>
Tog 9. marta 1991, beogradskim ulicama defilovali su tenkovi.
Status jednog od najpoznatijih datuma u modernoj istoriji Srbije, taj dan dobio je zbog prvih velikih demonstracija protiv Slobodana Miloševića, nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije.
Protestom na prepunom Trgu republike, demonstranti predvođeni Draškovićem, nekadašnjim liderom opozicionog Srpskog pokreta obnove (SPO), tražili su ostavke generalnog direktora Televizije Beograd – današnje Radio-televizije Srbije – i ministra policije Radmila Bogdanovića.
Policija je odgovorila suzavcima, pendrecima, vodenim topovima i oklopnim vozilima.
U sukobima je poginulo dvoje ljudi, a Drašković je uhapšen.
Na kraju dana na ulice su poslati i tenkovi Jugoslovenske narodne armije (JNA), što Ponjavić naziva „zaista groznim prizorom“.
Skup narednog dana bio je kod Terazijske česme, ka kojoj je iz Studentskog grada na Novom Beogradu krenula velika grupa studenata.
Međutim, na Brankovom mostu sačekala ih policija – opet suzavci i pendreci.
Velikih studentskih protesta bilo je i tokom zime između 1996. i 1997. godine i to zato što Miloševićeva Socijalistička partija Srbije (SPS) nije željela da prizna poraz na izborima u Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i brojnim gradovima.
Policija je u međuvremenu i dalje tukla.
Ponjavić pamti kako je policija na Brankovom mostu konjicom rastjerala demonstrante, kada je i „Zoran dobio po leđima“, oslovljavajući nekadašnjeg premijera Đinđića samo po imenu.
Tada su zajedno bježali ka Zelenom vencu, što mu je, kako kaže, „najbliži susret sa njim.“
- Upadali su i na fakultete, ozbiljno prebijali studente - ističe Miodrag Gavrilović, jedan od lidera tih protesta, a danas potpredsjednik DS-a, za BBC na srpskom.
- Danas je toga manje jer je situacija drugačija… Više ljudi posmatra i sve se može vidjeti - navodi on.
Ipak, dodaje, neke stvari se ponavljaju.
Te 1996, prisjeća se, Nezavisni pokret studenata (NZS), negodovao je zbog prekida nastave na fakultetima, kao i aktuelna neformalna organizacija „Studenti koji žele da uče“.
- Pravi se kontramiting studenata na studente, to je potpuno besmisleno - kaže Gavrilović.
Kontramiting podrške Slobodanu Miloševiću održan je na beogradskom Ušću i 11. marta 1991. i to u organizaciji Pokreta žena za očuvanje Jugoslavije, dok je tokom kontramitinga 1996. došlo do sukoba učesnika dva skupa.
Od početka protesta zbog pada nadstrešnice, Srpska napredna stranka je održala nekoliko mitinga, od kojih su najveći bili u Sremskoj Mitrovici i Jagodini.
Da je SNS u padu, smatra Bešić, vidjelo se i po „prilično neuspješnom kontramitingu“ iz 2023. godine, tokom protesta Srbija protiv nasilja, organizovanih poslije masovnih ubistava u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i selima oko Mladenovca.
- To je bio prvi indikator da njihovo biračko tijelo nema snage, energije i želje da brani vlast za koju glasa i tada je sve krenulo regresivno. Sve ostalo je samo pitanje scenarija, a nesrećna nadstrešnica je samo okidač da akumulirano nezadovoljstvo eskalira - ocijenio je Bešić.
<h2>O „štapu i šargarepi“</h2>
Otvorena represija samo izaziva kontra efekat, čega je aktuelna vlast svesna, pa toga nema, smatra Bešić.
- Ali ako prođemo kroz mali istorijat reakcije vlasti na ove proteste, prvi metod je bilo nasilje nad studentima Fakulteta dramskih umjetnosti, jer su mislili da to treba da se uguši u startu, a što je proizvelo kontra reakciju - kaže Bešić.
Studenti Fakulteta dramskih umjetnosti napadnuti su 22. novembra, tokom skupa „Zastani, Srbijo“.
Među napadačima studenti su tada identifikovali nekoliko lokalnih zvaničnika i pripadnika vladajuće Srpske napredne stranke.
- Da nije bilo tog nasilja, pitanje je u kom pravcu bi se sve dalje dešavalo, jer su tada na čelo došli studenti i protesti su eksponencijalno rasli - kaže profesor FPN-a.
Kao jedan od ključnih trenutaka smatra skup na Slaviji 22. decembra.
- Kada su vidjeli frapantan broj ljudi koji se pojavio, krenulo se sa ponudama – klasična štap i šargarepa strategija. Šaka straha, prijetnjom ili nasiljem, pa šaka ponuda i benefita - ističe Bešić.
Predsjednik Vučić studentima je predstavio plan povoljnih stambenih kredita, istovremeno tvrdeći da su svi njihovi zahtjevi ispunjeni – što studenti negiraju – dok je „istovremeno preko medija išla serija verbalnih napada protiv njih“, kaže Bešić.
U međuvremenu su dvije studentkinje povrijeđene kada je na njih tokom protesta naletio automobil, a jedna je pretučena bejzbol palicama u Novom Sadu.
Poslije tog incidenta, za koji se sumnjiči grupa momaka izašlih iz SNS prostorija – i koji su kasnije privedeni – premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku.
Za sve napade odgovorni su medijski tekstovi i nastupi predstavnika vlasti kojima se targetiraju studenti, kaže Boris Kojčinović, student blokiranog Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, za BBC na srpskom.
<h2>O medijima i „stranim plaćenicima“</h2>
"Upravo u času kada se neoustaški specijalci pripremaju za odlučujući napad na Knin, neka nevidljiva ruka je ovdje usred Beograda pokrenula mehanizam za razbijanje Srbije".
Tim riječima je u martu 1991, kada je rat u Hrvatskoj već bio u zamahu, akademik i nekadašnji potpredsjednik SPS-a Mihailo Marković opisao tadašnje proteste.
Slične poruke i izjave sa televizora i novinskog papira često su se mogle čuti tokom 1990-ih.
Uz propagandu protiv spoljnog neprijatelja, medijska kontrola u Srbiji tog doba bila je usmjerena i ućutkavanju glasova unutar zemlje, piše Reno de la Bros, profesor Univerziteta u Remsu.
- Kada nisu ignorisane, akcije opozicije se poistovjećuju sa činovima izdaje Srbije - dodaje De la Bros u izvještaju „Politička propaganda i projekat "Svi Srbi u jednoj državi"“, napisanom na zahtjev Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Milošević se tako pita da li je u demonstracije „umiješana strana ruka“, kao i da je cilj svega „rušenje mira i demokratskih institucija“ u režiji onih koji „žele da iznutra pocijepaju i zavade ljude u Srbiji“.
- Da se srpski narod bavi međusobnom svađom, umjesto da ostvaruje preporod i blagostanje, a da na vlast dođe marionetski režim koji bi bespogovorno sprovodio tuđe naloge - rekao je Milošević.
Mira Marković, njegova supruga, u nedjeljniku Duga piše da će se „vrlo brzo saznati ko je učestvovao u finansiranju“ pojedinih stranaka i medija, kao i „ko je bio plaćen da svoju zemlju pretvori u koloniju“.
- Živi ili mrtvi, nije važno, oni koji su to učinili neće umaći sudu istorije… Naravno, žalosno je što će njihovi potomci neizbježno da nose žig sramote - piše Marković.
Gavrilović iz opozicionog DS-a kaže da je danas „sve isto“.
- Nekada su nas nazivali stranim plaćenicima i domaćim izdajnicima, govorili da radimo za tuđe interese, što se do danas nije promijenilo - dodaje.
Govoreći o aktuelnim protestima, predsjednik Vučić je više puta izjavljivao da su finansirani iz inostranstva, a sve sa ciljem smjene vlasti.
- Pozivam ove djevojke, momke, koji se tuku oko tih para za moje rušenje, to što im daju malo spolja, malo iznutra, da bi mene rušili – nemojte, djeco, da se tučete oko toga - izjavio je u videu objavljenom 5. decembra na njegovim društvenim mrežama.
Studenti su često bili i na meti prorežimskih medija, koji su objavljivali njihove lične podatke, poput ličnih karti i pasoša, nazivajući pojedine i „antisrpski nastrojenim“.
- To na mene lično ne utiče, a mislim ni na moje kolege. Smatramo da smo mnogo veće patriote nego što su oni ikada bili ili će ikada biti - kaže student Kojčinović.
Vlast, kako kaže, sukobe iz prošlosti i „stvari koje su ljudima poznate“, pokušava da „spinovanjem nakači studentima“.
- Zato govore da proteste vode hrvatske obavještajne službe, razne nevladine organizacije, (kosovski premijer) Aljbin Kurti, (opozicionar) Dragan Đilas, na šta su sve studenti, rekao bih, odgovarali vrlo mudro. Nisu se uplašili, sve to su izvrnuli na šalu i još jače nastavili dalje - rekao je Kojčinović.
Većina tih tvrdnji vlasti nije se dugo zadržala u medijima, poput navodnih namjera o otcjepljenju Vojvodine, kao i potenciranja gdje je sve u svijetu korišćena crvena šaka – simbol protesta i slogana „ruke su vam krvave“.
Jedan od odgovora predstavnika vlasti bilo je i iscrtavanje crvenog srednjeg prsta na parolama i društvenim mrežama.
Prema posljednjem izvještaju Fridom hausa, međunarodne organizacije koja se bavi ljudskim pravima i promocijom demokratije, Srbija je zabilježila najveći pad u posljednjih deset godina.
Jedan od razloga pada je i stanje u medijma, na koje vladajuća stranka vrši pritisak, čija se sloboda podriva i koji su puni „propagande i lažnih vijesti“, ističu.
<h2>O čekanju i odugovlačenju</h2>
Petronije Ponjavić ukazuje na još jedan način kako vlasti reaguju na proteste – čekanjem.
- Još su Milošević i Mira Marković sa strane posmatrali naše demonstracije i govorili to će da utihne, da nestane - prisjeća se.
Brojni protesti poslije 2012. i dolaska Srpske napredne stranke na vlast – od 1 od 5 miliona, preko Srbija protiv nasilja, pa onih tokom epidemije korona virusa, do skupova zbog rušenja u Savamali – jednostavno su se vremenom ugasili.
- Čekanje je strategija svih vlasti. To u praksi znači da se ponaša liberalno i radi na tome da protesti postanu sastavni dio demokratskog folklora, govoreći: "Evo, ljudi izlaze na ulicu, nema problema, samo prijavite protest i šetajte koliko vam je volja" - dodaje Bešić.
I da, svi ti raniji protesti su se ugasili, ali su se dešavali „u potpuno drugačijem političkom, ekonomskom i društvenom kontekstu“, kada je SNS bio jači, dodaje.
- Ta strategija je tada mogla da prođe. Čini mi se da je količina energije i negativnog naboja prema vlasti sada suviše jaka da bi ona mogla da računa na tu strategiju - ističe profesor Fakulteta političkih nauka.
Zahtjevi iz 1996, dodaje Gavrilović, bili su drugačiji od današnjih u tome što su „potpuno politički“ – da se priznaju rezultati izbora – dok studenti ističu samo traže utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice.
- Na protestima 1996. smo imali i neke zakonske rokove do kojih su poslije izbora opštine morale da budu konstituisane. Danas toga nema, a kada rokovi ne postoje vlasti se trude da maksimalno isrcpe demonstrante - kaže on.
Kojčinović jedan od razloga odugovlačenja vidi i u tome da se vlast našla na „nepoznatom terenu“.
- Od starta nisu znali šta da rade i kako da reaguju. Trebalo im je vremena da prvo shvate kako su se mladi u toj mjeri pokrenuli i ujedinili, a onda i kako plenumi funkcionišu i kako može bez vođe sa kojim može da se pregovara. To u praksi znači da nema načina da se do studenata dopre i uguši naš bunt - kaže student Filozofskog u Novom Sadu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Od 9. marta do blokada: Kako je vlast u Srbiji odgovarala na studentske proteste

Koliko znam niko se nije obratio Venecijanskoj komisiji. Sve vrijeme mi je izgledalo da je opcija sa Venecijanskom komisijom više bila na nivou pregovora nego ozbiljna ponuda, mada nije isključeno da se to i desi - poručio je profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) Srđan Darmanović komentarišući trenutnu političku situaciju i navode za moguće konsultacije Venecijanske komisije za rješenje krize unutar parlamenta koja je nastala neustavnim razrješenjem doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iako su u parlamentarnoj većini rekli da su spremni da u ovom pitanju posreduje Venecijanska komisija za sada od toga, kako je ukazao i Dramanović, nema ništa.
On je objasnio je da Venceijnska komisija, u tom slučaju, ima dvije mogućnosti da reaguje.
- Ako se bude tražio hitan odgovor, onda bi hitno reagovala, ili bi se čekala redovna sjednica - sredinom marta - naveo je Darmanović gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ukoliko zahtjev stigne, kaže on, izvjesno je da će doći do određene reakcije.
- Venecijanska komisija uvijek štiti Ustav i ustavnost zemlje. Ne pamtim da je nekad dala neke preporuke na uštrb Ustava neke zemlje - istakao je Darmanović.
<h2>Ne bi bilo pitanje je li ispunjen uslov za smjenu - nego kršenje Ustava</h2>
Profesor na FPN BG Miloš Bešić istakao je da bi to značilo nesposobnost naših institucija da riješe stvar.
- Očigledno da je konflikt došao do te mjere da blokira ukupan politički, a posebno parlamentarni život. Ja mislim da je to vrlo prihvatljivo rješenje i mislim da je i dalje na stolu - poručio je Bešić.
Naglasio je da smatra da Venecijanska komisija radi ono što radi svaki pismeni pravnik, gleda da li je prekršen Ustav.
- Ne bi bilo upućeno pitanje da li je sutkinja Đuranović ispunila uslove za penziju nego da li je prekršen Ustav ili nije. U toj situaciji bi odlučili kako bi odlučili. Međutim, kako god da odluče to bi razriješilo to pitanje i ovu institucionalnu krizu. Nije mi jasno zašto to već nije poslato Venecijanskoj komisiji i zašto se nijesu opredijelili sami akteri - kazao je Bešić.
Bešić je prokomentarisao da građani Crne Gore nemaju više isti entuzijazam kao prije 20 godina kada je u pitanju članstvo u EU.
<h2>Pitanja sa Hrvatskom ne mogu biti riješena brzo</h2>
Upitan koliko je realno da Crna Gora u nekom skorijem periodu riješi sva pitanja sa Hrvatskom, Darmanović odgovara da se to ne može desiti brzo.
- Ne tako brzo svakako, mi smo na sva ta pitanja koja su postojala sa Hrvatskom od ranije, dodali jedno u kojem nikada nije bilo problema, a to su dobrosusjedski odnosi - naglasio je Darmanović.
Napomenuo je da smo mi saveznici u NATO i da je Hrvatska bila veliki zagovornik ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
- Mi smo jednim nepromišljenim ali ciljanim aktom odnosno Rezolucijom o Jasenovcu gurnuo prst u oko susjednoj državi - naglasio je Darmanović.
Hrvatskoj je, kaže, u izrazitom nacionalnom interesu da Crna Gora postane članica EU.
- Oni su djelovali jako promišljeno, tačno su izabrali oblast u kojoj nas nijesu podržali za zatvaranje poglavlja. Oni su mogli da spriječe sve, ali nijesu, već su od četiri poglavlja tri propustili, i to je bila poruka: mi vas i dalje podržavamo, ali su nas blokirali na dobrosusjedskim odnosima - ocijenio je Dramanović.

Darmanović: Niko se još nije obratio VK, ako bi se tražio hitan odgovor - tako bi i reagovala

Dogovor između liste Budva naš grad i Demokratske partije socijalista (DPS) najlogičniji je scenario za formiranje stabilne vlasti u Budvi nakon vanrednih lokalnih izbora, ocijenio je metodolog Miloš Bešić.
On je kazao da su izbori u Budvi pokazali gotovo identičan odnos snaga, kao i u maju.
Bešić je istakao da nije promijenjeno ni to da politički akteri treba da pregovaraju skoro na identičan način kao što su morali pregovarati nakon majskih izbora.
- Mislim da bi ovog puta politički akteri trebalo da pokažu dodatan nivo odgovornosti, jer izbori služe za razrješavanje političke krize - rekao je Bešić Agenciji MINA.
On je rekao da izbori u Budvi, ipak, ne rješavaju političku krizu, već da se ona mora riješiti dogovorom i razgovorom između partnera.
Kako je kazao, političi akteri moraju da shvate da mogu da ponavljaju izbore još mnogo puta, a da će se dešavati isti ishod.
- Ili će politički akteri napraviti neki dogovor, ili će se ići na neku vrstu prinudne uprave, jer je ovakva situacija jednostavno neodrživa - naveo je Bešić.
Govoreći o rješenjima za formiranje vlasti, Bešić je kazao da hipotetički i logički postoje tri rješenja.
- Prvo rješenje je da se dogovore liste Za budućnost Budve (ZBBD) i Budva naš grad Nikole Jovanovića - rekao je Bešić, navodeći da bi dogovor između te dvije liste riješio problem, ali da je to najmanje vjerovatno rješenje.
On je kazao da je drugo rješenje da jedna od te dvije liste napravi koaliciju sa DPS-om, za šta, kako je dodao Bešić, ne bi isključio listu Budva naš grad.
Prema riječima Bešića, treće rješenje je da jedna od te dvije liste napravi koaliciju sa svim ostalima, jer je to uslov za 17 mandata.
- Za ZBBD je to gotovo nemoguće, jer Evropski savez na to neće pristati. Prema tome, treća varijanta bi bila da Jovanović sa svima ostalima, osim ZBBD i DPS-om napravi aranžman - objasnio je Bešić.
Kako je rekao, to je moguće brojčano, ali je to jedna vrlo nestabilna vlast sa 17 mandata, jer u složenoj strukturi većina zavisi od jednog mandata ili jednog aktera.
Bešić je kazao da bi, sa stanovišta političke stabilnosti, najprihvatljivije bilo prvo ili drugo rješenje.
- Broj jedan se vjerovatno neće desiti, jer je suviše veliki animozitet između te dvije liste, a već rješenje broj dva je najrealnije. Drugim riječima, najrealnije je da Jovanović napravi koaliciju sa DPS-om - naveo je Bešić.
On je, govoreći o tome koliko je realno da vlast u Budvi bude formirana, rekao da su sada veći razlozi da vlast ne bude formirana nego nakon majskih izbora, jer su „produbljeni rovovi“.
Kako je naveo, poruka je da se izbori mogu ponavljati koliko god, ali da će politička konstalacija snaga biti manje-više ista.
Prema riječima Bešića, alternativa pravljanju vlasti ne postoji.
- Zato, odsustvo alternative je najsnažniji argument da se vlast formira bez obzira na njihove stavove i razlike o kojima govore - dodao je Bešić.
Govoreći o razlozima za loš rezultat PES-a na jučerašnjim izborima, on je naveo da je ta stranka napravila loš rezultat i na izborima u maju, kada je osvojila sedam odsto glasova birača.
Bešić je istakao da se državni izbori mogu odigrati na državnoj, političkoj platformi, dok je za lokalne veoma važna dobra lokalna organizacija.
- Lokalna organizacija i uopšte organizacija PES-a je jako loša na lokalu svuda. Nemate organizaciju, nemate lične kontakte ljudi iz vaše organizacije sa glasačima, i u toj konstalaciji vi nećete napraviti dobar rezultat - naveo je Bešić.
On je kao drugi razlog zašto je PES napravio loš rezultat još u maju, naveo postojanje liste Nikola Jovanovića.
- Podsjetiću vas, PES je samostalno na prethodnim parlamentarnim izborima u Budvi uzeo 20-24 odsto. Ali na tim izborima nije bilo liste Jovanovića. Prema tome, nema sumnje da je veliki broj glasača PES-a zapravo glasao za listu Jovanovića - rekao je Bešić.
On smatra da je treći razlog lošeg rezultata PES-a u Budvi lista Đorđa Zenovića, koji je bio nosilac liste Demokrata na prethodnim izborima, a koji je osvojio podršku šest odsto birača.
- Realni gubitak između ta dva izborna ciklusa je dva odsto, što nije toliko strašno. Jednostavno, Zenović je, kao prethodni nosilac liste Demokrata, povukao šest, sedam odsto - naveo je Bešić.
On smatra da rezultati izbora u Budvi ne mogu uticati na pregovore o formiranju vlasti u Podgorici.
Bešić je naveo da je DPS svojevremeno u Budvi dobijao 75 odsto glasova.
- U Budvi je lokalističko-klijentalistički model vrlo razvijen. Vi to ne možete da preslikate ni na državu, ni na Podgoricu. Prema tome, ne mislim da će to da uticiti na Podgoricu, pa i na državni nivo na bilo koji način - kazao je Bešić.
Na pitanje kakav bi odnos snaga bio ako bi došlo do ponavljanja izbora u Podgorici, Bešić je ocijenio da bi lista Jakova Milatovića sigurno uzela manje nego što je na septembarskim izborima.
- Pitanje je da li bi uopšte Pokret za Crnu Goru išao sa URA-om, jer je URA očigledno veliki gubitnik te koalicije. URA je na prethodnim parlamentarnim izborima sama uzela 6,8 hiljada glasova, a sada sa Milatovićem 8,6 hiljada. To URI ne odgovora i verovatno bi izašla sama - naveo je Bešić.
Prema njegovoj procjeni, na ponovljenim izborima u Glavnom gradu URA bi uzela četiri do šest odsto glasova, što je znatno više odbornika nego što sada imaju.
- Mislim da bi najveći gubitnik bila lista Milatovića, jer oni nemaju ni solidnu organizaciju i ne mogu ni na koji način biti zadovoljni rezultatima izbora. Dakle, oni bi definitivno uzeli manje”, rekao je Bešić.
Pitanje je, dodaje, da li bi DPS uzeo više.
- Ali bi vjerovatno odbranio rezultat od 30 odsto. Dok, u situaciji dodatnog razočarenja ove anti-DPS 30. avgustovske većine, mogu da idu i preko toga - rekao je Bešić.
On je dodao da je to pitanje i u situaciji velike izlaznosti.
- Kad bi se vratili anti-DPS glasači, koji su nesumnjivo ovog puta apstinirali u nemaloj mjeri, razočarani sukobima u anti-DPS bloku, onda bi mogao i PES da profitira - kazao je Bešić.
On je rekao da bi “DPS bio na svom ili jači, PES sa Demokratama na svom ili jači, a URA bi fiktivno bila jača, a u suštini bi bila slabija, jer u procentima to ne bi bio bilo ubjedljivo.
- Najveći gubitik bi bio Pokret za Crnu Goru, jer njihovi glasači definitivno nijesu zadovoljni rezultatom i kapacitetima koje su napravili na predhondim izborima - ocijenio je Bešić.
Na pitanje da li je nakon izbora u Budvi i Pidgorici doveden u pitanje legitimitet vlasti na državnom nivou, on je odgovorio potvrdno.
- U Budvi ne, ali izbori u Podgorici jesu djelimično delegitimisali vlast, odnosno doveli u pitanje legitimitet Vlade sa stanovišta rejtinga partija koje je čine, ali su u velikoj mjeri delegitimisali i predsjednika Crne Gore, koji je sa URA-om osvojio 8,6 hiljada glasova, a 70 hiljada u drugom krugu predsjedničkih izbora - naveo je Bešić.
On je kazao da je parlamentarna većina za sada stabilna, i da će vjerovatno biti još par godina.
- Vidjećemo kakvi će biti efekti programa Evrope sad 2, ali i neki koraci ka Evropskoj uniji i ekonomske reforme koje se najavljuju, koji mogu hipotetički da pomognu u tom rejtingu. Ali oni imaju stabilnu većinu, vjerovatno još par godina, do 2027. - rekao je Bešić.
Na pitanje da li bi, kada bi sad bili održani parlamentarni izbori, rezultati bili slični kao rezultati izbora u Podgorici i Budvi, on je kazao da definitivno niko ne bi imao većinu, već bi se moralo posegnuti ka koalicionim angažmanima.
- Sasvim je sigurno i da bi DPS uzeo vjerovatno više nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Pokret za Crnu Goru, koji u Podgorici nije pokazao nekakav kapacitet, imao bi još slabiji, a šta bi se dešavalo sa PES-om i Demokratama je veliko pitanje - rekao je Bešić.
Prema njegovim riječima, PES će uvijek imati bolje rezultate na državnom nego na lokalnom nivou.
- Tako da ostaje otvoreno pitanje tog rejtinga, ali sasvim sigurno je da bi te izbori pokazali da i dalje morate da pravite neke koalicione aranžmane, da niko ne bi imao sa partnerima nekakvu apsolutnu vlast - dodao je Bešić.
Na pitanje da li postoji bojazan da bi u slučaju da se sada organizuju parlamentarni izbori imali scenario kao u Budvi, on je rekao da postoji.
- Ali meni se čini da Vlada sada ima stabilnu podršku i da će vremenom raditi na jačanju, a opozicija će raditi na slabljenju njihovog autoriteta, i to je nešto što je normalan parlamentarni život - rekao je Bešić.

Bešić: Za stabilnu vlast najlogičniji dogovor liste Budva naš grad i DPS-a

Formiranje vlasti u Glavnom gradu neće biti lako - ocijenio je profesor Miloš Bešić.
On je za Radio Televiziju Crne Gore rekao da je dogovor teško očekivati - imajući u vidu odnose među strankama. Zbog toga ne isključuje mogućnost da i Podgoricu, kako je rekao, čeka budvanski scenario - tj. novi izbori.
- Gotovo mjesec i po nakon izbora u Podgorici jasno je da ti izbori nijesu donijeli ništa novo, a pitanje je i da li će. Oni koji su imali ucjenjivački kapacitet i od kojih je zavisilo fomiranje vlasti i sada su u istoj situaciji. Prema tome, postavlja se pitanje kakva je uopšte bila svrha održavanja ovih izbora - ocijenio je on.
Iako su iz više partija najavili da pripremaju platforme za pregovore o formiranju vlasti, Bešić kaže da je teško prognozirati kako će ti pregovori teći imajuću u vidu odnose između pregovarača.
- Ono što je teško zamislivo, gotovo nezamislivo, jeste formiranje vlasti između Pokreta za Podgoricu i Pokreta Evropa sad zajedno s koalicijom ‘Za budućnost Crne Gore’. Ono što je eventualno za očekivati jesu pregovori između Pokreta za Podgoricu i DPS-a. DPS kao pobjednik izbora ima pravo da traži da bude prvi akter u formiranju vlasti - kazao je Bešić.
Pitanje je, međutim, poručuje Bešić, da li će to biti prihvatljivo, budući da je, kako navodi, u Crnoj Gori ustanovljena praksa da oni akteri koji imaju mnogo manje glasova, ali od kojih zavisi vlast, zahtijevaju mjesto gradonačelnika.
- Mislim da ta praksa više ne može da funkcioniše jer veliki akteri to neće da prihvate. I iskren da budem, u situaciji kakva jeste najlogičnije moguće rješenje je budvanski scenario i da možemo očekivati nove izbore - zaključuje Bešić.
Konačni rezultati izbora u Podgorici proglašeni su 30. oktobra, kada je počeo da teče rok od 60 dana za konstituisanje novog parlamenta.

Bešić: Teško do dogovora u Podgorici, ne isključujem budvanski scenario

Izlaznost je nešto manja, ne bih rekao dramatično - ocijenio je prof. dr i metodolog Miloš Bešić na Televiziji Vijesti.
On je kazao da je redovna izlaznost oko 59 do 60 odsto, te da je očekivao oko 57 odsto da bude izlaznost.
Komentarišući da je manji procenat u odnosu na 2022. godinu, kada je izlaznost bila oko 69 odsto, smatra da su to različiti politiki konteksti.
Smatra da je razlog niske izlaznosti kampanja, sa negativnim tonovima i sukobima aktera sa raznih strana.
- Podižete motiv kod vlastitih glasača, kod svih koji su bliski partijskom tkivu, ali kod ljudi koji ne prati politike kroz tenzije proizvodite efekat da ljudi govore da neće da učestvuje u ovom - naveo je Bešić.
Istraživanja su, podsjeća, pokazivala da bi lista Pokret Evropa sad i Demokrate i Demokratske partije socijaliste bile pata-pata.
- Smanjena izlaznost trebalo bi da ide u prilog DPS-u. S druge strane, to što je ujutru zabilježena najmanja izlaznost bila ne ide u prilog DPS-u - rekao je Bešić dodajući da ova partija ima najdisciplovanije biračko tijelo.
- Brojevi govore o vrlo ujednačenom rejtingu između ove dvije liste. Vrlo solidan rezultat imala je lista Za budućnost Podgorice, oko 17 odsto. Najviše varijacije bilo je za listu Jakova Milatovića i Građanskog pokreta URA, od 10 do 14 odsto, a biće vrlo zanimljivo da vidimo što će biti sa malim listama - zaključio je Bešić.

1250x600

1084x550

Bešić: Izlaznost nešto manja, ne bih rekao dramatično

Muškarac u čijem je napadu na sinagogu u predgrađu Mančestera prošle nedjelje ubijeno dvoje ljudi policiji je u telefonskom razgovoru rekao da djeluje u ime terorističke organizacije tzv. Islamske države, objavila je britanska protivteroristička jedinica.
Džihad Al-Šamie, 35-godišnji britanski državljanin sirijskog porekla, nazvao je policiju nakon što se automobilom zabio u pešake i nožem napao ljude u sinagogi u okrugu Krumpsal, objavila je policija.&nbsp;
Snage bezbednosti ubile su Al-Šamija koji je verovatno nosio pojas sa eksplozivom, a policija je kasnije saopštila da su slučajno pogodili jednu od dvije žrtve.&nbsp;
- Možemo potvrditi da je u prvim fazama napada napadač nazvao policiju i izrazio vernost takozvanoj Islamskoj državi. Nastavljamo da istražujemo potpune okolnosti i motivaciju iza onoga što se dogodilo. Istraga se nastavlja ubrzanim tempom - rekao je portparol lokalne policije.
Napad prošlog četvrtka, u kojem su živote izgubili 53-godišnji Adrijan Dolbi i 66-godišnji Melvin Kravic, dogodio se tokom Jom Kipura, najsvetijeg dana jevrejskog kalendara.&nbsp;
Direktor protivterorističke jedinice britanske policije Lorens Tejlor prošle je nedjelje rekao da vlasti veruju da je Al-Šami bio pod uticajem ekstremističke islamističke ideologije.&nbsp;
- Napadač nije bio ranije poznat tom odeljenju policije, ali je imao kriminalni dosije, te je nedavno uhapšen zbog silovanja prije nego što je pušten uz kauciju - kazao je Tejlor.&nbsp;
Šamijeva porodica na Fejsbuku je napisala da je "duboko šokirana" napadom, te da želi da se ogradi od njegovog „odvratnog čina”.

Britanska policija: Napadač na sinagogu iskazao vjernost Islamskoj državi

Nekoliko glavnih društvenih mreža u Avganistanu namjerno je ograničeno, saopštila je u srijedu organizacija za praćenje sajber bezbjednosti i interneta NetBloks (NetBlocks), potvrđujući izvještaje iz te zemlje pod talibanskom vlašću.
- Podaci pokazuju da su platforme društvenih mreža Instagram, Facebook i Snapchat sada ograničene kod više provajdera u Avganistanu. Incident je uslijedio nakon prekida telekomunikacija prošle sedmice i predstavlja najnoviju u nizu mjera internet cenzure koje su uveli talibani - navodi se u saopštenju NetBloksa.
Pojedini korisnici interneta u Avganistanu izjavili su za Radio Azadi (avganistanski servis RSE) da od utorka uveče ne mogu pristupiti društvenim mrežama bez korišćenja filtera ili VPN-a.
Vlada pod kontrolom talibana nije zvanično komentarisala ograničenja pristupa mrežama.
Avganistan je prošle sedmice gotovo 48 sati bio u haosu nakon što su vlasti obustavile telekomunikacije širom zemlje. Talibani su 29. septembra, bez ikakvog upozorenja, prekinuli pristup optičkom internetu i mobilnoj telefoniji, koja zavisi od iste infrastrukture. Pristup je vraćen 1. oktobra.
Taj potez izazvao je ozbiljan zastoj – poremetio je avio-saobraćaj, onemogućio bankarske i elektronske transakcije, kao i rad onlajn poslovanja i škola.
Talibani nisu naveli zvaničan razlog za svoju odluku, ali je obustava uslijedila nekoliko nedjelja nakon što je ta radikalna islamistička grupa blokirala pristup optičkom internetu u više provincija, navodno zbog „nemorala“.
Kritičari upozoravaju da je riječ o dijelu šire kampanje gušenja individualnih sloboda i slobodnog protoka informacija u Avganistanu.
Obustava komunikacija pogodila je obične građane, privatne kompanije i državne institucije, stvarajući brojne poteškoće hiljadama Avganistanaca koji žive u inostranstvu.
Internet je za mnoge avganistanske žene bio posljednja veza sa svijetom, nakon što su talibani 2022. godine zabranili ženama da rade i studiraju. Nestanak interneta, kako navode brojne aktivistkinje, izazvao je strah da gube i posljednju nadu.

Talibani ograničili društvene mreže u Avganistanu

Specijalno državno tužilaštvo, na čelu sa Vladimirom Novovićem, konstruiranim procesom koji je započeo u petak, ušlo je u fazu otvorenog političkog obračuna sa svim neistomišljenicima aktuelne kleronacionacionalističke vlasti - ocijenio je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković.
Prirodno je stoga potpuno, kaže, da u takvom obračunu koji je započeo, meta budem i on kao lider najjače stranke u Crnoj Gori koja je uspjela da odoli onome što su bile namjere nalogodavaca ove akcije.
- Umjesto planiranih 10-12 odsto podrške, Demokratska partija socijalista danas ima rejting od blizu 30 - naglasio je Živković.&nbsp;
Ta okolnost, kao i činjenica da se aktuelna vlast raspada po svim šavovima, a da bi i Tužilaštvo uskoro moglo i formalno da bude delegitimisano u Skupštini Crne Gore, bila je, prema njegovim riječima, crvena lampica koja je ozvaničila akciju koja je krenula u petak ujutro.&nbsp;
- Akciju koja će imati samo jedan kraj - ili će Crna Gora pobijediti ili ćemo na sceni imati totalitarni režim koji staljinističkim čistkama uz javnu difamaciju preko podobnih medija treba da stvori ambijent straha u kojem svakom može biti meta - decidan je Živković.&nbsp;
Za svakog malo boljeg informisanog pojedinca sve što se dešava nije, cijeni on, neko posebno iznenađenje.
- Bilo je pitanje dana kada će izmišljotine i udbaške podmetačine, čiji su izvor nepogrešivo uvijek Vladimir Novović ili Predrag Šuković a koji su preko fingiranih i izmišljenih informacija koje kreira Agencija za nacionalnu bezbjednost plasiraju stranim partnerima kao argument za nepoželjnost Demokratske partije socijalista, biti pretočeni u optužnicu - onu zvaničnu koja ide pred sud, ili onu nezvanično koja se piše na naslovnim stranama - naveo je Živković.
I tako je, kaže on, ovaj čitav koloplet besmisla doživio apsurdan obrt.
- Nakon mjeseci razigravanja laži kako sam dobio stan od Bemaxa, a što sam - i na tome mu zahvaljujem, imao prilike da javno demantujem kod novinara Petra Komnenića, prešlo se u još apsurdniju tvrdnju - da sam od Bemaxa odnosno Aleksandra Mijajlović dobio, pazite sad: mobilni telefon. Valjda kad su se iz Tužilaštva uvjerili da živim u stanu koji mi plaća Skupština Crne Gore i da sam sa svojih 38 godina života i dalje neriješenog stambenog pitanja, vidjeli su da im treba nešto novo. Svjesno pokušavajući da me time moralno difamiraju u javnosti jer su makar jednu stvar zaista dobro i procijenili - izuzetno mi je stalo do ličnog morala, časti i zaštite integriteta porodice. Jer za razliku od njih - koji su kumove postavili za tužioca i dodijelili im obezbjeđenja, ja svoj položaj nijesam koristio da zbrinjavam one najbliže - naveo je Živković.&nbsp;
Ono što su, ističe on, ipak očigledno potcijenili jeste činjenica da je baš za navedene kategorije - njima, kako je rekao, očito nepoznate, spreman da podnese žrtvu - i ljudsku i političku.
- Ali moraju na isto biti spremni i oni - u funkcionalnom smislu, ne u nekom drugom. I na kraju da budem potpuno jasan - ne. Nijesam dobio telefon od Aleksandra Mijajlovića na poklon i nema tih konstruiranih poruka SDT-a koje mogu dokazati drugačije. A Specijalnom državnom tužilaštvu i Agenciji za sprečavanje korupcije ću na sva pitanja i oko telefona i oko svega drugog rado odgovoriti. Jer ova bitka je svakako tek počela, a u njoj će biti prilike da ponešto i mi navedenu gospodu priupitamo - naglasio je Živković.
Za početak ima jedno pitanje.
- Da li je tačno da postoji Skaj komunikacija prema kojoj su se, svojevremeno, jednom sudiji Višeg suda, nosile pare za oslobođajuće presude, i da li je tim povodom makar saslušan? - zaključio je Živković.

Živković: Pokušaj moje moralne diskreditacije posljedica osvete SDT-a, laž je da sam dobio bilo kakve poklone koje nijesam prijavio

Njemački kabinet za zaštitu tržišne konkurencije saopštio je u srijedu da je pokrenuo istragu kako bi utvrdio da li se kineska platforma za elektronsku trgovinu Temu miješa u cjenovnu politiku trgovaca.
Istraga je pokrenuta s ciljem da se razjasne uslovi koje Temu postavlja trgovcima za pristup platformi, kao i drugi aspekti njegovog odnosa prema njima, navodi se u saopštenju kabineta.
- Ispitujemo sumnje da je Temu možda trgovcima na platformi u Njemačkoj postavljao neprihvatljive zahtjeve u vezi sa cijenama. Takvi zahtjevi mogli bi predstavljati značajno ograničenje konkurencije i, u krajnjem, dovesti do rasta cijena i na drugim prodajnim kanalima - kazao je saopštenju direktor Andreas Mundt.
Kompanija upravlja platformama za elektronsku trgovinu, ali sama ne prodaje robu, naglašavaju u Bundeskartellamtu. 
I Njemačko udruženje trgovaca (HDE) žalilo se na Temuovo miješanje u određivanje cijena, napomenuo je ured. Platforma je u Njemačkoj u prvoj polovini ove godine imala prosječno oko 19,3 miliona aktivnih korisnika mjesečno, citira regulator podatke kompanije.
Uprava Temua istakla je da se kompanija pridržava svih važećih zakona i propisa na tržištima na kojima posluje.
- Uvjerjeni smo da će sve nedoumice biti uspješno otklonjene - navodi se u izjavi Temua za Rojters.

Otvorena istraga protiv popularne platforme Temu: Sumnja se da su postavljali neprihvatljive zahtjeve o cijenama

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Tag: milos-besic