Najnovija inicijativa koja dolazi od gradonačelnika Saše Mujovića je još jedan pokušaj koji ima za cilj da skrene pažnju sa onih suštinskih stvari, a to su projekti koje su obećali za razvoj Podgorice, ocjenjuje za Antenu M međunarodni sekretar Socijaldemokrata i odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Đuričković, komentarišući prijedlog o postavljanju spomen-ploče koja će prikazivati susret nekadašnjeg mitropolita SPC Amfilohija Radovića i Podgoričanina Halita Đečevića.
O tom prijedlogu, odbornici bi trebalo da se izjasne na sjednici Skupštine Glavnog grada koja je zakazana za ponedjeljak.
Ponovo, ističe Đuričković, klizimo u neke teme koje ne bi trebalo da budu prioritetne.
- Kao što je i nedavno, prije ovoga, bila inicijativa o davanju imena ulice po Pavlu Bulatoviću koja je takođe problematična - napominje sagovornik Antene M.
Što se tiče konkretno ove inicijative, ukazuje Đuričković, ona je pogrešna sa više aspekata.
- Inicijativa, sama po sebi pod broj jedan ne odražava ono što je realno stanje. U Crnoj Gori građani nemaju kratko pamćenje. Svi smo svjesni uloge Amfilohija Radovića u devedesetim godinama, ali i onim godinama koje su došle nakon toga - podvlači predstavnik ES.
Njegova uloga je, kako naglašava bila sve, sem pomiriteljska.
- Postoje brojne izjave koje svjedoče da on upravo nije bio neko ko je bio pomiritelj između vjera, etničkih skupina itd, već naprotiv. On je taj koji je svojim izjavama potpirivao vjersku i nacionalnu mržnju u Crnoj Gori - izričit je Đuričković.
To je, kaže, jedna stvar.
- A druga stvar, koja je posebno problematična je to što gradonačelnik sa ovom inicijativom pokušava da prikrije istinu. Računa na kratko pamćenje građana i pokušava da prikrije istinu na način što inicijativa, sama po sebi, onako kako je koncipirana navodno predstavlja odraz ukupnog pravoslavnog življa u Crnoj Gori, tj. u Podgorici i ukupnog življa islamske vjeroispovijesti - ukazuje sagovornik Antene M.
Inicijativa je, kako dodaje i u tom osnovu pogrešna.
- Jer smo s jedne strane imali izjave i predstavnika Islamske zajednice, koji nijesu saglasni sa ovom inicijativom, prvo Reisa, pa i drugih sudionika te vjerske zajednice. A ako pogledamo i ovu drugu stranu, tj pravoslavno življe u Podgorici i sa te strane je problematično, jer sveukupno pravoslavno življe u Podgorici i u Crnoj Gori nijesu vjernici SPC, već jedan dio. A kao što smo imali prilike da vidimo, inicijativa je predstavljena i koncipirana na taj način da ona predstavlja simbol suživota između te dvije vjerske skupine u Crnoj Gori, što je samo po sebi paradoksalno. Samo ako uzmete tu skupštinsku salu u Glavnom gradu, vi imate barem pola te sale gdje odbornici jednostavno nijesu poštovaoci i pripadnici SPC - podvlači Đuričković.
Kako dodaje, pola jeste.
- I kad samo po tom osnovu pogledate, vidite pogrešnost ove inicijative, tj njenu besmislenost. Ova inicijativa, kao takva, jedino što može da predstavljaje navodno neki suživot i poštovanje između jedne porodice i Saše Mujovića, ili u konkretnom slučaju Amfilohija Radovića. Ali, svakako, po svojoj biti i onome što su predstavljali lik i djelo Amfilohija Radovića, ali i bezmalo da kažem onoga što predstavlja lik i djelo gradonačelnika Podgorice – oni ne mogu biti simbol suživota i pomirenja - naglašava odbornik ES.
Đuričković podsjeća na izjave Amfilohija Radovića, poput one da su pripadnici islamske vjeroispovijesti lažni ljudi, lažne vjere.
- To nijesu poruke pomirenja i ti ljudi nikad ne mogu biti simbol pomirenja u Crnoj Gori. A kad pričamo o pomirenju, tu je i taj treći paradoks o kojem možemo da govorimo, a to je da mi, koji smo pravoslavci – da tako kažem, nikad nijesmo bili ni u zavadi sa pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori - izričit je Đuričković.
Ovo je, kako navodi, inicijativa koja je poprilično ograničena i može da predstavlja simbol jedne ideologije i pokušaja mirenja sa jednom malom grupom ljudi.
- A i to je problematično, imajući u vidu njihov životni lik i djelo, a i ono što oni danas simbolizuju i predstavljaju – da tu nema ni govora o pomirenju, nego je upravo suprotno - ističe Đuričković.
Podsjeća na još jedan paradoks ove inicijative, a to je činjenica da se ta tabla pokušava postaviti u Podgorici samo mjesec dana nakon pokušaja da se imenuje ulica po Pavlu Bulatoviću, osobi koja je, kako ukazuje, poprilično kontroverzna i koja je upravo vodila ratove u bivšoj Jugoslaviji na etničkom i vjerskom ključu.
- To je pod broj jedan. A pod broj dva, gradonačelnik Saša Mujović itekako nema pravo da inicira ovu vrstu aktivnosti, ako ništa drugo, barem zbog toga što u redovima vladajuće većine, odnosno među njegovim koalicionim partnerima postoje ljudi koji su zagovornici najmračnijih ideologija devedesetih godina, koje su donijele krv i razaranje i čije je stavove gradonačelnik Saša Mujović branio različitim mišljenjem. To nije različito mišljenje. To je osnovni vrijednosni princip i ne možemo prihvatiti da je normalno da jedan gradonačelnik inicira ovakva obilježavanja, ako je svega mjesec dana prije toga zažmurio na izjave njegovih odbornika o tome da u Podgorici treba postavljati spomenik Pavlu Đurišiću i veličanju četničke ideologije - izričit je Đuričković.
Ističe da Evropski savez neće podržati ovu inicijativu iz svih ovih razloga.
- Nadamo se da ćemo i među drugim odbornicima imati podršku za ovakav stav - zaključuje Đuričković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đuričković: ES neće podržati inicijativu za postavljanje spomen-ploče u Podgorici, uloga Amfilohija Radovića bila sve sem pomiriteljska

Crna Gora bi, da je politika koju danas zagovara Evropska unija važila ranije, već bila članica Evropske unije (EU), ocijenio je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Govoreći o reformama u institucijama, Đuričković je naveo da je i EU odustala od ambicije da crnogorske institucije budu u potpunosti reformisane prije ulaska zemlje u Uniju.
- Sad je već izvjesnije i negdje smo imali takvu vrstu poruka da će se taj proces reformi odvijati i po postanku Crne Gore punopravnom članicom. Šta će to značiti, da li ćemo mi imati taj ugovor o pristupanju koji će možda imati neke klauzule koje do sada nijesu bile tipske za države koje su pristupale ili ćemo možda imati neki status koji je malo drugačiji u odnosu na druge punopravne članice, to ostaje da vidimo - rekao je on.
Prema njegovim riječima, EU bi, ukoliko želi da dobije podršku svih država članica za skoro pristupanje Crne Gore, mogla insistirati na posebniim garancijama.
- Ono što smo imali prilike u proteklih nedjelju dana ili dvije nedjelje da čujemo je ukoliko se želi dobiti povjerenje svih država članica da Crna Gora pristupi u skorije vrijeme Evropskoj uniji, da će oni sigurno imati uslove da se ipak u tom pristupnom ugovoru stave neke klauzule koje će omogućavati da se ta tranzicija, to jest reforma tih institucija do onoga nivoa do koga treba da budu, ipak sprovodi i da postoje neke garancije da je to vremenski ograničeno, da je dinamika ograničena i da se na taj način u konačnom pokuša suzbiti neke anomalije kojima smo svi svjedočili u protekle dvije godine i to je tehnički dio priče - istakao je Đuričković.
Navodi da ga ohrabruju sve češće političke poruke evropskih zvaničnika, jer one, kako kaže, snažno utiču na javno mnijenje i društvenu klimu u Crnoj Gori.
- Baš danas je na konferenciji ambasador EU Johan Satler rekao da treba da se zaustavi priča oko nacionalnih tema, podjela, identitetskih tema, da se više ne podgrijavaju u društvu i da se fokus stavi na neke druge stvari. I pravo da vam kažem, kao neko ko pripada opozicionom subjektu, ja bih čak mogao i ovako na prvu loptu da kažem da sam potpuno saglasan sa time, ali ajde da odemo i korak dalje - kazao je on.
Đuričković smatra da u procesu proširenja paralelno postoje dva interesa - interes građana Crne Gore i Evropske unije.
Vjeruje da Brisel želi proširenje „bez obzira na stanje na terenu“, što, kako kaže, potvrđuju poruke evropskih zvaničnika poput Satlera, Marte Kos i Kaje Kalas.
- Tu se odvijaju dva procesa, jedan je proces zadržati taj EU optimizam unutar EU, unutar država članica, što je jako bitno da se desi, jer ako vi nemate unutar EU pozitivno mišljenje po pitanju proširenja na zemlje Zapadnog Balkana, ako tu nemate podršku, onda je čitava ova priča uzaludna… Upravo je to izjavila Marta Kos, da je to po prvi put da se EU usklađuje unutar nje same, a da se paralelno sa tim odvija i proces integracija. Da je takva politika sticajem okolnosti bila na snazi 2014. godine, ili 2012. kad smo započeli pregovore, Crna Gora vrlo vjerovatno završila pregovore i bila punopravna članica već 2018. ili 2019. godine najkasnije - zaključio je Đuričković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0VIsGuDwwSE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Đuričković: Briselu je potrebno proširenje bez obzira na stanje na terenu

Od objavljivanja posljednjeg Izvještaja o napretku, iz Brisela su stigle poruke koje jasno ukazuju na to da se politika proširenja EU mijenja. Poruke sa dva nedavno održana Foruma o proširenju u Briselu i „Plenuma 2025“ u Podgorici pokazuju da je današnje proširenje, prije svega, geopolitička nužnost - a ne nagrada za reforme.
To je ocijenio međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog savzea Miloš Đuričković.
Na „Plenumu 2025“, održanom u Podgorici, brojni domaći i regionalni učesnici su, u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, ukazivali na brojne anomalije u društvu koje neminovno vode ka daljim komplikacijama. Međutim, kako ističe Đuričković, uprkos iznijetim neoborivim činjenicama, ambasador Satler je, svjesno ili nesvjesno, odgovorio na najdirektniji mogući način.
- Citiram: „Morate razumjeti, Evropskoj uniji očajnički treba proširenje“. Tom rečenicom potopljena su sva upozorenja, analitički zaključci i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu. Takođe, istom rečenicom potpoljena su sva izlaganja, izjave i samopromocija predstavnika vladajuće većine o njihovoj navodnoj izuzetnosti i zaslugama za „ubrzane integracije“ - decidan je Đuričković.
<h2>TROJANSKI KONJ</h2>
Vrlo ilustrativan primjer da je proces proširenja sveden na geopolitičke potrebe Brisela, a ne na suštinske reforme i integracije, iznijela je, ističe on, i gospođa Vesna Pusić kroz primjer Kosova.
- Kosovo je ostvarilo najveći stepen napretka u odnosu na države regiona a, pazite sada, još uvijek nije ni otpočelo pregovore o pristupanju EU - dodao je on.
Ključne poruke sa Foruma o proširenju poslale su, cijeni Đuričković, komesarka za proširenje Marta Kos i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.
- Njihove poruke još jednom su potvrdile da se ubrzani proces proširenja odvija zbog geopolitičkih okolnosti i potreba Brisela, a ne zbog posvećenosti i napretka zemalja kandidata. Iz poruka je jasno da je Forum organizovan prije svega za potrebe tržišta EU i država članica, te da predstavlja početak kampanje za proširenje unutar same Unije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore, ta kampanja će u Briselu, smatra on, biti predstavljena vrlo jednostavno - Crna Gora je statistička greška - mala, jeftina i neproblematična za prijem.&nbsp;
- Primićemo je, pa ćemo imati vremena da je sredimo godinama i decenijama nakon ulaska. To je potpuno suprotno od propagande koju će sprovoditi Vlada Crne Gore, a koja glasi: „Mi smo euro-mesije. Mi znamo šta radimo. Mi donosimo boljitak.“ Slikovito objašnjeno: Crna Gora je trojanski konj (virus). Primljena je u bolnicu (EU), ali će biti držana u karantinu dok ne ozdravi ili ne propadne - naveo je Đuričković.
Na Forumu je, kako je ustvrdio, učestvovao i premijer Milojko Spajić, koji nije rekao ništa suštinski važno.
- Govorio je o metaforama, „prozorima i vratima“, Japanu… Za njega su, čini se, samo prisustvo i fotografije bile sasvim dovoljni - dodao je Đuričković.
Kampanja proširenja EU na Crnu Goru i države regiona, barem kada je Crna Gora u pitanju, neće, stava je Đuričković, biti bazirana ni na činjenicama ni na realnom stanju na terenu.
- Fokus kampanje biće na stvaranju pozitivne percepcije kod građana EU i država članica, uz naglašavanje interesa same Unije - dodao je on.
Upozorio je da će takva kampanja izazvati dva potpuno suprotna procesa: jedan pozitivan unutar EU i jedan negativan unutar zemalja kandidata u kojima vladaju nedemokratski režimi i ruski trojanski konji.
- U zemljama kandidatima, kampanja zasnovana na prenaglašenom optimizmu i neprincipijelnosti može proizvesti dva izuzetno rizična procesa: Gubitak povjerenja u Evropsku uniju i pad podrške članstvu i kognitivna disonanca unutar proevropskih snaga - naveo je on.
<h2>PODRŠKA ĆE PADATI SVAKOM NOVOM FOTOGRAFIJOM SA MANDIĆEM</h2>
To se, kaže, već vidi na primjeru Srbije, gdje je podrška članstvu padala proporcionalno rastu briselske podrške režimu Aleksandra Vučića.
- Čim je Brisel makar djelimično krenuo da okreće leđa Vučićevoj vlasti, podrška članstvu je počela da raste. Sličan proces dešava se i u Crnoj Gori: podrška je u padu i nastaviće da pada sa svakom novom fotografijom evropskih zvaničnika sa Andrijom Mandićem, baš kao što će rasti ukoliko Brisel jasno povuče crvene linije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore tj proevropskih partija rizik je, kaže, da bi mogla upasti u psihološko stanje u kojem se opravdava ili racionalizuje nešto što je očigledno loše i štetno, samo da bi se izbjegla unutrašnja nelagoda i kontradikcija između uvjerenja i realnosti.
- Takav proces doveo bi do trajnog gubitka istinskih proevropskih snaga u regionu, i time uništio svaku šansu za suštinsku evropsku integraciju - naglasio je Đuričković.
<h2>VUČIĆEV REŽIM, SPC, DODIK...</h2>
„Koalicija voljnih“ (Coalition of the willing) u evropskom kontekstu označava grupu država koje su spremne da aktivno podrže Ukrajinu i suprotstave se agresivnom ruskom uticaju, a kako je rekao, na Zapadnom Balkanu izvor gotovo svih nestabilnosti i prepreka na evropskom putu je režim Aleksandra Vučića.
- Pod tim režimom podrazumijeva se i njegova široka mreža proksija: Srpska pravoslavna crkva, Milorad Dodik, Andrija Mandić, militantne grupe na sjeveru Kosova i drugi politički akteri trećeg ranga - istakao je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih, sastavljena od istinskih proevropskih političkih subjekata iz zemalja kandidata, predstavljala bi, kaže on, najbolji odgovor malignom uticaju Vučićevog režima i njegovih proksija, a samim tim i najbolji odgovor ruskom malignom uticaju.
- Takva koalicija akumulirala bi dovoljno političke snage i relevantnosti da može uticati na procese i biti partner, ali i korektivni faktor briselskoj administraciji u sprovođenju evropskih integracija u regionu - naveo je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih koja bi se uhvatila u koštac sa suštinskim, a ne tehničkim izazovima regiona, jasno bi, cijeni on, razdvojila istinske proevropske snage od proruskih aktera i njihovih proksija.&nbsp;
- Time bi se ubrzale integracije, podigao njihov kvalitet i podstakle proevropske snage u zemljama u kojima su one trenutno u manjini. Ako bi slična inicijativa bila uspostavljena i među akterima civilnog sektora, predstavljala bi snažnog partnera za evropske inicijative poput „Demokratskog štita“ i „Strategije za civilno društvo“ - naveo je Đuričković.
Time bi proevropske snage i civilni sektor, smatra on, poslali jasan signal Briselu da u regionu postoje akteri sposobni da se izbore sa malignim stranim uticajem i mrežama njegovih proksija.

1250x600

Đuričković: Izjavom da EU očajnički treba proširenje potopljena sva upozorenja i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu

Najskuplja žurka na Balkanu” desila se Crnoj Gori kada je počeo da se primjenjuje ekonosmki program Evropa sad jedan. Kad-tad žurka mora da se završi i doći će neko da naplati sve što se pojelo i popilo. Kako se upravlja ekonomijom dobro se vidi i kroz to što je gotovo čitav budžet Crne Gore iskorišćen da bi se rodio jedan politički subjekt, koji je imao ekspanziju rasta, pa drastični pad, a taj trend nastavljen je i danas. Crnoj Gori su potrebne odgovorna politika, održive finansije - kazao je za 24 sata Televizije E međunarodni sekretar Socijaldemokrata i prestavnik Evropskog saveza, Miloš Đuričković.
Dolazi na naplatu to što se ekonomija koristila kao alat za političke ciljeve, kaže Đurković i podsjeća na realnost u kojoj je kupovna moća građana opala, a plate pojela inflacija. Smatra da Crna Gora ulazi u period kada će stvari, ipak, morati da se sređuju.
- Vidim da je premijer (Milojko Spajić) u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Lijepo je da imamo razvijene odnose sa tom zemljom, pogotovo ekonomske. Mislim da nam to jeste cilj. Ali, može se lako zaključiti što je povod posjete - pokušaj da se, nakon pet godina vladavine, konačno dovede barem jedan strateški investitor u Crnu Goru - kaže Đuričković.
Podsjeća da su troškovi vladajuće većine rasli zahvaljujući predimenzioniranoj administraciji, nekontrolisanoj potrošnji na osnovu putovanja, reprezentacija, ugovora o djelu…
- Neiživljeni su došli na pozicije. Eto, zapalo ih je i gledaju da žive najbolje što mogu. Ali, to mora nečim da se pokrije. Novac koji je treba da stigne u Crnu Goru iz EU fondova, kao dio procesa integracija, zahtijeva da nešto damo za uzvrat. To znači da se moraju sprovesti neke reforme, podići neki standard, prilagoditi evropskim vrijednostima i evropskom standardu. To je za ovu Vladu jako teško, zato što suštinski ne počiva na evropskim vrijednostima. Njihov opstanak na vlasti, načina na koji ostvaruju politički rezultat kroz partijska zapošljavanja, zatim bjesomučno trošenje budžeta, populizam… sve je u suprotnosti sa evropskim standardima i vrijednostima - navodi Đuričković.
<h2>Izvještaj EK&nbsp;</h2>
Govoreći o Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, Đuričković je ocijenio da je, sudeći po dokumentu i izjavama evropskih zvaničnika, namjera da se zadrži EU optimizam, a zavničnoj Podgorici da podrška ne bi li Crna Gora što prije postala nova članica.
- Srećan sam što smo u tom Izvještaju mogli da pročitamo ono što je prethodnih godina falilo. Očigledno je da je Brisel vrlo dobro notifikovao anomalije u društvu, zbog toga i imamo ocjenu nazadovanja u poglavljima 23 i 24. Ali, generalni utisak je da, ipak, idemo naprijed. Rekao bih da je savršena diplomatska poruka Crnoj Gori - mi ćemo vam omogućiti da idete naprijed, ali nemojte da mislite da ćete na ovaj način moći da uđete u Evropsku uniju. To je vrlo jasna poruka - istakao je Đuričković.
<h2>Pismo opozicije Satleru</h2>
Članovi opozicije u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet u pismu šefu Delegacije EU Johanu Satleru problematizuju to što su polasnici većine, pred tim skupštinskim tijelom, za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložili kandidata koji za to ne ispunjava uslove.
- Na nama je, kao opoziciji, da notifikujemo probleme, ukazujemo na prirodu i karakter ove vlasti, kako bi zaštitili interese crnogorskog društva i države. Vrijeme je da riješimo probleme. Trenutno je na putu evropskih integracija najveći problem politika koju reprezentuje Vlada Crne Gore. Dopis koji je opozicija poslala po pitanju izbora revizora pokazuje da ni nakon Izvještaja EK, Vlada ne pokazuje signale da treba konačno da se ponaša u skladu sa onim što su evropski standardi i što se očekuje, već pokušava da stavi još jednu instituciju pod političku kontrolu, radi zloupotrebe - rekao je Đuričković.
<h2>Misteriozna smjena Jokića</h2>
Zašto se pravda traži na putu, a ne u institucijama - pitaju oni koji mjesecima na Kruševom ždrijelu traže odgovornost zbog dva masovna ubistva na Cetinju. Od Vlade, MUP-a i policije traže zvaničnu potvrdu smjene, premještanja ili penzionisanja načelnika Regionlanog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića, kao i objavljivanje analize propusta, bolju komunikaciju sa građanima.&nbsp;
Đuričković kaže da to što nije jasno kakav je status Jokića pokazuje koliko Vlada može da zagrebe po dnu samo da bi se sačuvale fotelje.
- Dvije tragedije na Cetinju su, uključujući i onu koja se dogodila na Bioču, najtužniji dani u modernoj istoriji Crne Gore. Ponašanje funkcionera Vlade, premijera, ministara, je najsramotnije ponašanje u istoriji Crne Gore. Razočaran sam što u društvu, pa još i na takvim pozicijama, imamo ljude koji su spremni da svoje sugrađane, koji su preživjeli takvu tragediju, drže gotovo godinu na magistrali, po suncu, vjetru, kiši. Premijer se jedva udostojio da primi te ljude. Sve što su im obećali - sve su ih slagali. Nijedan zahtjev nijesu ispunili - zaključio je Đuričković.

Đuričković o izvještaju EK: Brisel je dobro notifikovao anomalije u društvu

Crna Gora treba da se pripremi za potencijalne bezbjednosne izazove u susret ulasku u Evropsku uniju, saopštio je međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svjedoci smo kakav je odnos Rusije bio prema ulasku Crne Gore u NATO i pokušaju organizovanja državnog udara.&nbsp;
Kako dodaje Đuričković, za razliku od tog vremena, danas su optuženi za državni udar iz 2016. godine na vlasti, a dobar dio njihovih političkih istomišljenika i sljedbenika kontroliše bezbjednosni sektor.&nbsp;
- Na greškama se uči kažu i u Briselu, a pozicija Rusije u Crnoj Gori u značajnoj mjeri je ojačana u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom DF-a u sve grane vlasti i jačanjem njihovog političkog položaja i autoriteta - dodaje Đuričković.&nbsp;
Nešto povoljnija situacija je, kako je dodao, u odnosu na Srbiju, u kojoj se Vučić bavi sopstvenim problemima, a koja je tada poslužila kao poligon za pripreme i regrutaciju.&nbsp;
Ipak, ističe Đuričković, pozicija Rusije i u Srbiji je značajno ojačana u odnosu na 2016. godinu, a destabilizacija prilika u Crnoj Gori poslužila bi da se produži Vučićeva vladavina za još nekoliko godina.&nbsp;
- Sve ono što je 2016. godine spriječilo uspjeh državnog udara danas više gotovo da ne postoji. Još jedan akter, kojeg su i evropske rezolucije označile kao malignog ruskog igrača, Crkva Srbije, značajno je učvrstio svoj položaj u Crnoj Gori. Potpisivanjem tzv. “temeljnog ugovora” crkva je i formalno stavljena van domašaja zakona, što gotovo svakodnevno i pokazuje. U kontekstu priprema, postavljena su i dva mitropolita, čisto iz predostrožnosti, da ako jedan zakaže postoji rezervni koji može da uskoči. A „rezervni mitropolit“ Crkve Srbije već je počeo s pokaznim vježbama i držanjem militantnih govora - navodi Đuričković.&nbsp;
Ako je Rusija 2016. godine, prema njegovim riječima, pokušala državni udar zbog očekivanog ulaska Crne Gore u NATO, naivno je vjerovati da slićno neće pokušati i prilikom ulaska Crne Gore u EU, naročito sa novouspostavljenih i ojačanih pozicija.
- Ideja EU da se protiv ruskog uticaja bori mehanizmom „probnog članstva“ dobra je kada je riječ o zaštiti spoljnjih granica EU i unutrašnjeg sistema EU, ali suštinski ostavlja zemlje kandidate da se same izbore za sopstvenu slobodu. Ukoliko je članstvo u NATO donijelo sigurnost u smislu vojne zaštite od trećih strana, EU bi morala znatno agilnije da nastupa na političkom terenu i da, pored teritorijalne nezavisnosti koju pruža NATO, obezbijedi i političku i ekonomsku nezavisnost u odnosu na „ruski svijet“ i njegove trojanske konje - istakao je Đuričković.&nbsp;
Sva tri politička eksperimenta u Crnoj Gori, vlade Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića, dodaje Đuričković, pokazala su se kao neuspješna. Izostanak jasnog političkog stava EU, koji bi podrazumijevao i konkretne mjere, nije doveo do suzbijanja ruskog uticaja, već naprotiv.&nbsp;
- Crvena linija iz 2020. godine, koja se odnosila na neprihvatanje DF-a u izvršnoj vlasti, danas djeluje zaboravljeno. Abazovićeva vlada pokazala se kao najveća prevara, dok je posljednji eksperiment, sa Spajićevom većinom, ruski uticaj prefinjeniji i na „steroidima“. Uticaj proruskih partija ne ogleda se samo u rukovodećim pozicijama koje zauzimaju, poput predsjednika parlamenta i ključnih funkcija u ekonomskom sektoru, već i u njihovoj sposobnosti da u potpunosti asimiluju politički bliske subjekte. To se najbolje vidi kroz rast njihove podrške na izborima, na uštrb koalicionih partnera, ali i kroz pad podrške članstvu Crne Gore u EU, uprkos bezrezervnoj podršci i optimizmu iz Brisela koji je bez presedana - ističe Đuričković.
Probno članstvo jeste, dodaje, kontramjera EU u odnosu na ruske aktivnosti i uticaj, ali ga možemo opisati i kao novu „crvenu liniju“ ili kao početak tihog priznanja da se protiv ruskih trojanskih konja ne može boriti samo pozitivnim mislima.
- Kada je riječ o Crnoj Gori, Brisel bi trebalo da bude mnogo više zabrinut zbog pada podrške članstvu u EU, koji se dešava ne zbog pomjeranja datuma prijema ili broja zatvorenih poglavlja, već zbog izostanka jasnog političkog stava i odbrane osnovnih evropskih vrijednosti i principa. Možda su prije Brisela toga postali svjesni ruski posrednici u Crnoj Gori, koji su u skladu s tim prilagodili taktiku, zadovoljavajući iluziju Brisela dovoljno, ali ne previše, barem do povoljnog trenutka. A da se taj trenutak približava, nije teško prepoznati. On se ogleda u možda najstresnijoj riječi za ruske trojanske konje u Crnoj Gori a to je &nbsp;„referendum“. Ruski igrači već su najavili tri referenduma u Crnoj Gori: prvi je najavio Milan Knežević (o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu), drugi Slaven Radunović (UNESCO i zabrana gradnje u Boki Kotorskoj), a treći Goran Danilović i tiče se direktno članstva u EU. Suštinski, svi ti referendumi predstavljaju sukob dva svijeta, EU i „ruskog svijeta“ - ističe Đuričković.&nbsp;
Kako je naglasio - ukoliko EU zaista posmatra prostor Zapadnog Balkana kao partnerski,države i građane kao istinske partnere, moraće promijeniti taktiku i povlačiti mnogo odlučnije i konkretnije političke poteze.
- Prije svega, treba bezuslovno i bez ustručavanja podržati sve istinski proevropske snage. Mogućnost za takav pristup nazire se i u nedavnom izvještaju, izjavama o probnom članstvu, kao i rokovima poput 2030. godine. Pored bespotrebno izgubljenog vremena, problem je i što se proces dezintegracije građanskog društva odvija brže od procesa evropskih integracija. To se vidi i po broju i tipu incidenata u svakodnevnom životu, kao i kroz konkretne trendove rasta političke snage proruskih partija. Baš kao što je najavljeno, 2026. godina mora biti godina krupnih političkih odluka, praćena tehničkim napretkom u evropskim integracijama. Ukoliko bi se nastavio trend tehničkog napredovanja bez propratnih političkih aktivnosti Brisela, odnos snaga i situacija u društvu, za dvije godine će ličiti na današnju u Srbiji. Preciznije, društvene vrijednosti biće srozane na nivo da će i podrška samoj ideji članstva u EU biti upitna - zaključio je Đuričković.&nbsp;

Đuričković: Crna Gora treba da se pripremi za potencijalne bezbjednosne izazove u susret ulasku u EU

Međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković kazao je da predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi koalicioni partneri crpe snagu iz brutalne zloupotrebe vlasti, te da imamo nikad veću zloupotrebu državnog aparata.
- Proteklih godina, a naročito proteklih mjeseci, mnogo se fame stvara oko političke mudrosti i filigranski proračunate taktike Andrije Mandića, što pomalo vrijeđa inteligenciju. Tačno je da, naspram njegovih koalicionih partnera, naročito Demokrata i PES-a, dotični djeluje kao da je Kisindžer - rekao je Đuričković.
Ipak, kako kaže Đuričković, to ne govori toliko o kvalitetu Mandića koliko o kvalitetu Demokrata i PES-ovaca.
- Ako sagledamo dosadašnji politički život Mandića i Demokratskog fronta, vidjećemo da je riječ o političarima koji su više od dvije decenije gubili gotovo sve izbore. Njihovi porazi nijesu bili posljedica manjka posvećenosti i zalaganja, već činjenice da za svoga političkog života nikada nijesu bili na pravoj strani istorije. Uvijek su pripadali politici koja je vodila i gubila ratove, a u konačnom završavala na optuženičkim klupama i u zatvorima. Nijesu bili daleko od utabanog puta njihovih idola ali je izostala efikasnija reakcija države na državni udar 2016. godine. Kao takvi, preživjeli su ne kao mudri i taktičari, već kao projekat obavještajnih službi Srbije i Rusije - ocijenio je Đuričković u obraćanju javnosti.
On navodi da je za njihov dolazak na vlast bila potrebna obavještajna zajednica Srbije i Rusije, dupli glasači iz Srbije i Republike Srpske, crkva, globalni krah sistema i pandemija koronavirusa, milioni eura, Mandić na kraju liste, anonimus na njenom vrhu i sve to u izbornoj godini.&nbsp;
- Ali, baš kao i koronavirus koji je kružio u prirodi među životinjama, tako bi i DF i Mandić kružili, kao nebitni, u političkoj prostoru da nije neki „korisni idiot“ pojeo slijepog miša i oslobodio virus. U našem slučaju, nulti pacijent bila je URA. PES i Demokrate su samo oni tipovi koji pričaju da virus ne postoji dok ih ne pokosi - ističe Đuričković.
Baš poput koronavirusa, dodaje on, Mandić je sa svom svojom „mudrošću“ bezopasan kao opozicionar, a izuzetno štetan, pa i poguban, kao vlast.
- Danas Mandić i ekipa crpe snagu iz brutalne zloupotrebe vlasti. Imamo nikad veću zloupotrebu državnog aparata, gdje se u državnim kompanijama gubici mjere desetinama miliona eura. Takođe, imamo nikad masovnije partijsko zapošljavanje u institucijama i državnim preduzećima, koje se mjeri hiljadama ljudi. Imamo i državni budžet koji je nikad zaduženiji i u potpunosti stavljen u funkciju održavanja rejtinga političkih partija - konstatuje funkcioner SD-a.
Kako kaže, ne crpe snagu samo iz državnog aparata, već i iz kriminalnog miljea i crkve.&nbsp;
- Svaka čast svakome ko danas može da uoči razliku između životnog stila jednog popa i člana nekog kriminalnog klana (za više informacija guglati ‘’pop padobranac’’). Ta sprega vlasti, kriminala i crkve najbolje se primijeti kad im se zatresu položaj i fotelje. Tako je bilo u Šavniku, kada su prekinuli glasanje i otimali glasačke kutije. U Budvi, kada su sa kapuljačama upadali u zgradu Skupštine opštine, a kasnije i fizički nasrnuli na predsjednika opštine. Kada su prilikom ustoličenja Cetinjski manastir napunili licima koja zajedno imaju hiljadu godina robije. Ili prilikom izazivanja nereda na proslavi 13. jula u Nikšiću. Sve su to njihovi ljudi, sve su to lica sa debelim dosijeima. To su ljudi koje danas štite institucije, baš kao i Vesnu Bratić, Marka Kovačevića, Bata Carevića, Danila Mandića, Bećira Vukovića…- kazao je on.
Prema njegovim riječima, sva ta klika i sva ta muka uspjela da matičnoj organizaciji DF donese nekih sedam-osam odsto rasta podrške.&nbsp;
- Drugim riječima sve pomenute sprege i metode dosegle su maksimum. Zato i disciplinuju (uspješno) VDT-a i SDT-a, jer moraju pojačati zloupotrebe, a lica sa dosijeima staviti u potpunosti van domašaja institucija - dodao je on.
Prema njegovim riječima, najnoviji prijedlog iz Brisela da se razmatra prijem Crne Gore u EU, ali bez prava glasa, potvrda je da barem neko u Briselu vidi karakter ove vlasti.&nbsp;
- Razumijem geostratešku potrebu i interes Brisela da po hitnom postupku i bez minimuma normi završi administrativni dio posla oko pregovaračkih poglavlja, ali bi, po pitanju samog članstva, bilo minimum dostojanstveno da Brisel iz naftalina izvuče one ne tako davno izrečene „crvene linije“. Ili da jasno saopšti do kada će okretati glavu, baš kao što jasno saopštava da bi vanredni izbori usporili administrativne poslove u vezi sa evropskim integracijama - kazao je Đuričković.
Strategija Brisela da uz pomoć Milojka Spajića i PES-a drži virus nacionalizma, klerikalizma i kriminala izolovanim unutar vlasti, smatra Đuričković, pokazao se kao potpuni fijasko.&nbsp;
- Taj virus ne samo da se za dvije godine proširio i ovladao ključnim pozicijama unutar sistema već je ovladao i onim političkim subjekatima vlasti, prije svih PES-om, koji su trebali biti brana istom - naglasio je Đuričković.
Da bi se ova vladajuća klika okarakterisala od strane svih relevantnih međunarodnih adresa kao antievropska, antizapadna, krimogena i crkveno-nacionaliistička, Đuričković kaže da nijesu potrebne mjere tajnog nadzora niti „Sky“ prepiske.&nbsp;
- Sve u vezi s njima javno je i vidljivo, čak i ako okrenete glavu. To su problemi koje neće riješiti agilna ekonomska diplomatija Brisela ili ekološka osviješćenost građanstva. Crnoj Gori, više od SEPA-e i roaminga, potrebna je vlast bez kriminalaca i crkve. Poruka je jasna: Ni popovi ni lopovi - poručio je Đuričković.

Đuričković: Ni popovi ni lopovi

E, pazite sad. Fon der Lajen je u Crnu Goru stigla preko Aerodroma Crne Gore, za koje ova Vlada i većina nijesu u stanju da punih pet godina završe međunarodni tender, a čiji su tenderski postupak učinili kontroverznim i velikom sramotom pred međunarodnim investitorima, kazao je Miloš Đuričković, međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza.
Potom je, kako dodaje Đuričković, premijer Spajić dočekao fon der Lajen u hotelu Regent, Porto Montenegro kod investitora i investicije koja je došla i realizovana u vrijeme vlada prije 2020. godine.
Sama konferencija će se održati na Luštici, kod investitora koje su dovele i čije su investicije mahom realizovale vlade prije 2020. godine.
- Predsjednik Milatović pokazao je predsjednici EK žičaru Kotor–Lovćen, investiciju koja je započeta prije 2020. godine, a ruku na srce, završena neposredno nakon promjene vlasti. Na pomenutoj konferenciji, kada je riječ o krupnim infrastrukturnim projektima u saobraćaju, Vlada se može pohvaliti jedino autoputem koji su takođe realizovale vlade prije 2020. godine. I pitate se: su čim će pred fon der Lajen i ostale investitore? Pa, mogu da im pričaju kako već treću godinu nijesu u stanju da završe najveću EU investiciju u Crnoj Gori, kolektor u Botunu - ističe Đuričković.&nbsp;
Mogu, kako kaže Đuričković, da im ponude investicione projekte u Buljarici i Valdanosu, ali tu već nijesu nadležni, jer su prethodno zemljište u dobrom dijelu poklonili Crkvi Srbije što znači da više nijesu nadležni. Možda bi „upalilo“ ako bi pop padobranac Backović predstavio ova dva projekta.
- Predstavnici Vlade mogli bi da pričaju o Željezari Nikšić i nikad započetoj proizvodnji dronova ili eloksirane bravarije, koju će građani kupovati po „jako povoljnim uslovima“. Premijer Spajić bi mogao, kao primjer pameti državnog kadra, da predstavi uzgoj lavande u Rudniku uglja Pljevlja. To je primjer „održive i zelene“ investicije u koju je uloženo tri miliona eura, a zarađeno 13.500 eura. Prava je šteta što se investiciona konferencija ne održava na Svetom Stefanu i Miločeru, da vide investitori kakvu im stabilnost i sigurnost nudimo - dodaje Đuričković.&nbsp;
Predložio bi, poručuje, da se današnja konferencija otvori govorom premijera Spajića od prije skoro dvije godine, koji glasi:
- Mi ćemo 2026. godine u isto vrijeme graditi više od deset dionica auto–puteva, ljudi… Zamislite kakvo će gradilište Crna Gora da bude 2026. godine. Ja se samo naježim od tog… od tog… da neko pređe avionom preko Crne Gore i gleda iznad jedno veliko gradilište…“(video u prilogu) &nbsp;Ako ovo bude malo svim tim sumnjičavim investitorima, neka znaju da mi čekamo svaki čas da stigne milijarda eura iz Japana. I to samo za Pljevlja. Ha! Eto vam ga na! No, možda i prođe sve kako treba, jer što se Evrope tiče dovoljno je da smo ambiciozni, veseli i lijepi. A što se pameti tiče… o tome ćemo poslije brinuti. Na kraju, uvijek postoji opcija da kažemo da ćemo, kao u slučaju Alabara, donijeti zakon kojim ćemo im sve dati džabe i suspendovati sve zakone i institucije - zaključio je Đuričković.&nbsp;

Đuričković: Šteta što se investiciona konferencija ne održava na Svetom Stefanu i Miločeru, da vide investitori kakvu im stabilnost i sigurnost nudimo

Predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković poručio je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E da je prijedlog Pokreta Evropa sad (PES) da se iz Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović izbriše riječ nasilna u kontekstu aneksije 1918. godine — “moderna verzija” nekadašnje izjave poslanika Podgoričke skupštine Save Fatića, samo prilagođena savremenom vremenu.
– Ključna uloga poslanika PES-a danas je da ne kažu kao Fatić „od danas smo Srbi“, već po njihovom tumačenju može i „od danas smo niko i ništa“. Nije bitno ni ko smo, ni šta smo, ni kakvo nam je porijeklo – bitno je da sve bude neutralno, pa čak i istorijske činjenice, samo da se kojim slučajem neko ne uvrijedi – kazao je Đuričković.
Prema njegovim riječima, prijedlog PES-a da se iz Zakona izbaci riječ nasilna “branili su nespretno i bez osnovnih informacija”.
– Prosto je fascinantno da ti ljudi nemaju Google, da nemaju ni ChatGPT, pa makar da se informišu prije nego što formiraju tezu kako će da brane svoju budalastu odluku i inicijativu. Njihova prva izjava bila je da aneksija po definiciji mora biti nasilna, što samo pokazuje nivo neznanja – rekao je Đuričković.
On je podsjetio da i površno praćenje crnogorske političke scene pokazuje “ko je zaista tvorac te inicijative”, te da su, kao i u slučaju Rezolucije o Jasenovcu i izbora sudija Ustavnog suda, poslanici PES-a “poslužili kao krpene lutke da završe prljav posao”.
Govoreći o nedavnoj izjavi sveštenika Backovića u Morinju da su “oni doveli vladajuću većinu, dali im plate i mogu ih lako ostaviti bez njih”, Đuričković smatra da ta poruka nije upućena samo ministru odbrane Draganu Krapoviću, već i Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).
– On je mislio na cijeli državni sistem koji su oni kreirali nakon 2020. godine, za sopstvene potrebe, a kasnije i prilikom formiranja posljednje Vlade 2023. godine. To je sistem koji su sami stvorili i od kojeg sada očekuju poslušnost. U ovoj državi nije moguće da SDT pokrene postupak protiv takvog lica, jer je zavisan od njega i nema ni snagu ni autoritet da to sprovede u djelo – ocijenio je Đuričković.
Prema njegovim riječima, “pop Backović je danas po autoritetu mnogo jači od specijalnog državnog tužioca”, što, kako dodaje, najbolje pokazuje nemoć institucija.
– Da SDT ima hrabrosti, ne bi ćutao ni na ovu izjavu, ni na brojne druge stvari. Dovoljno bi bilo da pođe u Tivat ili Budvu, da popije kafu u par kafića, pa bi imao materijala da se zainteresuje. Ali taj autoritet ne postoji, što se vidi i u slučaju ‘odbjeglog spomenika’, gdje država pokazuje potpunu nemoć – zaključio je Đuričković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FvOt5isvojJ4%3Fsi%3D_y7qNEb_XEZAP0-L&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuričković: Poslanici PES-a su i ovog puta poslužili kao krpene lutke da završe neki prljav posao

Sa dubokim poštovanjem i ponosom prisjećamo se hrabrosti Sedme crnogorske brigade i jedne od najsvjetlijih stranica naše borbe protiv fašizma, poručuje na mreži X međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
- Bitka na Krnovu, avgusta 1944. godine, ostaje simbol gotovo savršene vojne operacije u kojoj su partizani, brojnije i bolje naoružane neprijateljske snage, uspjeli da opkole i razbiju “Gvozdeni puk” Pavla Đurišića- podsjetio je Đuričković.
I danas, nakon decenija, ponosimo se Sedmom crnogorskom brigadom i cijelim partizanskim pokretom, jer zahvaljujući njima u istoriji smo upamćeni kao antifašistička zemlja.
- Nažalost, neki ni do danas nijesu naučili lekciju! Kako tada, tako i danas - sa fašizmom nema mirenja, a prema fašistima nema pijeteta- navodi Đuričković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosdj%2Fstatus%2F1977043632071827775%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977043632071827775%7Ctwgr%5Ef73996ee2ff2264334e0eca58db2e1c002ed5e67%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đuričković: Sa fašizmom nema mirenja, a prema fašistima nema pijeteta

Međunarodni sekretar SD i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković reagovao je na Facebooku povodom najnovije akcije Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u okviru koje su među osumnjičenima označeni i brojni mediji zbog navodne povezanosti sa organizovanom kriminalnom grupom.
Đuričković je ironično ukazao na apsurdnost optužbi i način na koji se, kako je naveo, profesionalni rad novinara pokušava kriminalizovati.
- Jutros sam urušavao bezbjednosni sistem, targetirao ljude i uređivao medije. Budući da će novinarka koja je radila intervju isti proslijediti medijima, time su se stekli i uslovi da budem optužen za formiranje OKG - naveo je Đuričković.
Njegov komentar dolazi u trenutku kada je u javnosti izazvana snažna polemika zbog činjenice da se u fokusu SDT-a našlo više kritički nastrojenih medija, čiji se profesionalni kontakti sa izvorima i sagovornicima predstavljaju kao dio kriminalne saradnje.

Đuričković: Stekli su se uslovi da budem optužen za formiranje OKG

Protiv D.N. (42) iz Berana podnijeta je krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama koja pripadaju drugom vozilu.
Njega je policija kontrolisala u Tivtu.
- Preduzimajući operativno taktičke mjere i radnje, juče u mjestu Kalimanj - opština Tivat, pripadnici tivatske policije kontrolisali putničko motorno vozilo marke “Mercedes” barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao D.N. Detaljnim provjerama koje su preduzeli pripadnici tivatske policije utvrđeno je da registarske oznake ne pripadaju ovom već drugom vozilu - kazali su u policiji.
Na ove okolnosti od D.N. su prikupljena obavještenja na zapisnik kada je policija došla do sumnje da je D.N. pomenute registarske oznake postavio iako znajući da ne pripadaju ovom vozilu.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo falsifikovanje isprava te je protiv ovoga lica podnijeta krivična prijava - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama drugog vozila

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je da će mladiću koji je spasio ženu iz nabujale Morače ponuditi radno mjesto u sistemu Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgoricanin-petar-ivanovic-spasio-djevojku-iz-morace&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mujović je naveo da je sa oduševljenjem primio vijest o hrabrom i požrtvovanom gestu Petra Ivanovića.
- Ovaj gest zaslužuje poštovanje i da u sjenku baci sve druge političke teme. O ovome treba da se piše, ovakva djela dobročinstva treba afirmisati - naveo je Mujović.
Istakao je da će već u ponedjeljak upriličiti prijem za mladog heroja.
- Tom prilikom biće mu ponuđeno radno mjesto u sistemu Glavnog grada - saopštio je gradonačelnik.

Mujović: Mladiću koji je spasio ženu iz Morače ću ponuditi posao u Glavnom gradu

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Ove subote u emisiji Vikend popodne, Televizije E, razgovaramo o važnosti psihološke sigurnosti u sklopu radnog mjesta, kao i brojnim aktivnostima civilnog društva koje organizuje projekte o sigurnosti na poslu.
Drugi dio posvećujemo tehnologiji kroz informativne i edukativne razgovore - prvo sa finansijskom analitičarkom o tome kakve tehnologije koriste kriptovalute i koja je njihova razlika u odnosu tradicionalno trgovanje akcija na berzi?
Zatim sa IT stručnjakom pričamo o &nbsp;kakve prilike e-commerce pruža ljudima koji unutar, kao i van granice sopstvene države traže mogućnosti za posao!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne: Psihološka sigurnost na radnom mjestu, tehnologija kroz informativne i edukativne razgovore...

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: milos-durickovic