Poznati crnogorski gitarista Miloš Karadaglić u video snimku podijelio je priču iz privatnog života koja, kako je objasnio, najbolje opisuje srž Crne Gore.
Povod ove priče je nagrada koju je dobio od Ministarstva dijaspore za doprinos crnogorskoj kulturi.
- Ja sam otišao u London sa 17 godina, davne 2000. godine, da bih studirao na Kraljvskoj muzičkoj akademiji. Danas, moj život i te kako utemeljen u Crnoj Gori, a sva moja aktivnost po svijetu je moj način da poruku o Crnoj Gori dijelim na najpozitivniji i najljepši način, jezikom muzike i jezikom emocija, jezikom pomirenja - koji je, nadam se, jezik koji svi razumiju - poručio je Karadaglić.&nbsp;
Ipak, kako navodi, dijaspora kao dijaspora - svi oni ljudi od Los Anđelesa pa do Tokija, koji su najsrećniji kad se ja pojavi negdje blizu njih koncertom su njegova druga porodica.&nbsp;
To su oni ljudi koji me nakon koncerta najčvršće i najponosnije zagrle, zato ti ljudi takođe dijele te vrijednosti o Crnoj Gori.&nbsp;
On je podijelio svoju &nbsp;lijepu priču.
- Đoka Gojčaj bio je pobratim moga đeda Mijata Karadaglića, rođenog u selu Vranj od plemena Sarapa. Njih dvojica su proveli mladost zajedno, a kao dječak slušao sam mnogo o njihovim nestašlucima i odrastanju. Otada je prošlo mnogo decenija, a prije pet-šest godina stigla je vijest da ću nastupati u Detroitu sa tamošnjim simfonijskim orkestrom, jednim od najvažnijih na svijetu. Tada je mome ocu zazvonio telefon. Javio se unuk Đoke Gojčaja iz Detroita i rekao da, kad dođem u Ameriku, neću biti sam, već da tamo imam porodicu. E, to je ona Crna Gora koju ja najviše volim. To su najljepši primjeri onoga što smo i ko smo - rekao je Karadaglić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5354%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1277534727120386&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
V.Lj.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Karadaglić: Svi ljudi od Los Anđelesa pa do Tokija su moja porodica

Hrabar, patriotski gest Miloša Karadaglića budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - kazao je direktor Međunarodnog festival KotorArt, pijanista i univerzitetski profesor, Ratimir Martinović. On je sinoć, na otvaranju 24. izdanja ove manifestacije pod nazivom "Mostovi muzike", kako se navodi u saopštenju, iz govora posebno izdvojio dio koji se odnosio na drage goste festivala - porodicu Karadaglić i crnogorskog viteza Miloša. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fmilos-karadaglic-odbio-trinaestojulsku-nagradu-zahvalan-sam-ali-priznanje-ne-mogu-primiti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Koji bi, da ne svira večeras u čuvenom Vigmor holu u Londonu, bio ovdje večeras sa nama. Ali biće sa nama 30. jula na koncertu i znam da ga mnogi nestrpljivo iščekuju i da ga čuju, ali i da ga zagrle - čvrsto, najčvršće, od srca, od zahvalnosti, od ponosa za njegov hrabar, patriotski gest koji budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - naveo je Martinović. Kako je istakao, govornica KotorArta nikad nije bila zamišljena za vatromete političara i njihova slikanja, nego kao mjesto susreta i suočavanja sa stvarnošću, ističući da Kotor ne smije izgubiti status svjetske baštine. - Kako god da se tumači ovaj izvještaj, jedna misao zlokobno stoji - ako Kotor izgubi status na UNESCO listi, izgubio je bitku za sebe samog. Zato umjesto svečanog i prigodnog govora, želim da uputim apel, poziv, molbu, vapaj svim nadležnim: da bez odlaganja, bez pompe, bez birokratskih fraza, urade ono što im je dužnost - kazao je Martinović. Dodaje da su "svjetla pozornice, tradicija, podrška ništa, ukoliko ne sačuvamo Kotor". Martinović se osvrnuo i na višegodišnju borbu KotorArta sa institucijama. - Napisao sam ponešto u tom govoru i o našoj stalnoj, iscrpljujućoj, sizifovskoj borbi sa Ministarstvom kulture. Ugovor za ovu godinu smo potpisali prije četiri dana, iako smo prvi predlog programa predali još prošlog decembra. i tako godinama unazad - dodao je Martinović. <div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fkotorart%2Fvideos%2F2528717074155602%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" width="560" height="314" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div> U samom konceptu večeri, govorio je i o muzičkom mostu između Kotora i Evrope. - Večerašnje otvaranje obilježava 200 godina od rođenja Johana Štrausa Mlađeg i govori o uticaju na muzičku kulturu austrijskih i drugih muzičara tadašnje Monarhije na tadašnju Crnu Goru. Civilizacijski pa i muzički gledano, Kotor je sasvim druga priča od ove koju pričamo večeras - naveo je Martinović. Podsjetio je i da je muzička istorija Kotora pisana još od ranog srednjeg vijeka, da seže sve do 11. vijeka – s prvim notnim zapisima, orguljama iz 15. vijeka, katedralnim horovima, renesansnim i baroknim večerima u plemićkim palatama, do prve muzičke škole osnovane u Kotoru, 1856. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Zaključio je apelom. - Na nama Kotoranima je da osvijestimo ipak prvo sebe, pa onda i državu Crnu Goru. Institucije države snose najveću odgovornost za ovaj nedopustivi status u kome se naš Grad danas nalazi. Grad Kotor ne smije biti žrtva i samo dobra prilika za brzopotezno bogaćenje “valorizatorskih građevinskih eksperata”. Kotor ne pripada samo nama, već smo dio jedne mnogo šire zajednice – Svjetske baštine u kojoj ravnopravno stojimo pored Venecije, Pariza, Rima, Xi Ana…..i dužni smo da ga sačuvamo, ako ne zbog nas koji smo nesvjesni, onda zbog djece i budućnosti ovog grada, čovječanstva i svijeta koji dolaze da mu se dive. “Dođu tako ponekad vremena, piše veliki Ivo Andriċ, "kada pamet zaćuti, budala progovori, a fukara se obogati”. Molim vas, ne dozvolimo da živimo surovu realnost jezivih vremena iz ove Andrićeve misli - poručio je Martinović. Posebno je zahvalio predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću i svim gradskim službama na pravom pokroviteljstvu festivala, na saradnji i razumijevanju za realizaciju njihovih programa, ali i drugih projekata koje zajednički razvijamo. Istakao je i važnost partnera i sponzora, uz dobrodošlicu novim prijateljima Festivala, kao što je MasterCard, ali i podsjećanje na deceniju saradnje sa Lušticom Bay.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Gradonačelnik Jokić, osvrnuvši se na spoj tradicije i evropske muzike, kazao je da "ne znajući jedni za druge, Miloš i Štraus, i svi oni koji su nosili pero, violinu, gusle ili pušku, gradili su isti most – most istine, most slobode". - Kotor neće izgubiti svoju baštinu, jer zna da je mora čuvati djelima, a ne riječima - poručio je Jokić. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da Kotor nije na listi kulturne baštine u opasnosti. - Ali dobili smo obaveze. Ako želimo da se dičimo UNESCO statusom, moramo ga zaslužiti odgovornošću, ne deklaracijama - navela je Vujović. Snažnu poruku poslao je i ambasador EU Johan Satler, podsjetivši da je upravo KotorArt bio prvi i jedini festival iz Crne Gore uključen u vodeće projekte programa Kreativna Evropa, te da su kultura i baština ključne vrijednosti evropskog identiteta. - KotorArt i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja u regionu, koji kroz bogat program njeguje evropsku, regionalnu i crnogorsku muzičku tradiciju, istovremeno podstičući savremene umjetničke tendencije i kreativni dijalog. Festival KotorArt će tokom više od mjesec dana biti domaćin brojnim umjetnicima iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta. U vremenu kada zaborav prijeti, a tišina prekriva vrijednosti, KotorArt ostaje trajna platforma za borbu znanjem i kulturom - naveo je Satler. Tradicionalno, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru i zvonima Katedrale, Festival je, događajem jedinstvene koncepcije i snažnih poruka, obilježio Dan državnosti Crne Gore. Publici se premijerno predstavio Festivalski orkestar Crne Gore, pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka, a na sceni su mu se pridružili i Gradska muzika Kotor sa kapelnikom Dariom Krivokapićem, ženska pjevačka grupa Đude, koju je spremao Davor Sedlarević i klapa Štiglići, uz rukovodstvo Jelene Mihaljević, kao i guslar Nikola Krivokapić. Slavila se muzika Johana Štrausa Mlađeg i poslije dva vijeka, a promovisala se spona evropskog, regionalnog i crnogorskog muzičkog nasljeđa tog vremena, kao i savremeni izraz istaknutih crnogorskih kompozitora. - Publika je imala priliku da čuje Ferdinand marš Mirka Petrovića, Ruže s juga Johana Štrausa Mlađeg, marš Crnogorski našljednik Antona Šulca, valcer Sretni sati Dominika Ertla, koncertnu polku Crnogorka Špira Ognjenovića u aranžmanu Mladena Tarbuka, porudžbinu Festivala Slavjo poje, za klapu i simfonijski orkestar Milivoja Pićurića, marš Ulazak gladijatora Juliusa Fučika, Capriccio-Scherzo Blagoja Bersa, još jednu porudžbinu Festivala Petlja, za gusle, žensku pjevačku grupu Đude, simfonijski orkestar, elektroniku i video Nine Perović i Uvertiru za operetu Slijepi miš Johana Štrausa Mlađeg - poručuju organizatori festivala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Pored muzičkog dijela programa, publika je imala priliku da čuje i obraćanja kompozitora Nine Perović i Milivoja Pićurića, koji su uoči premijernog izvođenja svojih djela podijelili uvide u idejnu pozadinu i koncepciju porudžbina, olakšavajući time njihovo razumijevanje i približavanje publici. - Maestro Mladen Tarbuk govorio je o kompozicijama Ulazak gladijatora Juliusa Fučika i Capriccio-Scherzo Blagoja Berse, nudeći dodatni kontekst i tumačenje. Poseban doprinos večeri dala je Dobrila Popović, dugogodišnja saradnica Međunarodnog festivala KotorArt, koja je zahvaljujući svom predanom istraživačkom radu i potrazi za originalnim notnim zapisima, publici približila vrijedne istorijske činjenice i zanimljive priče koje prate nastanak kompozicija manje poznatih crnogorskih i regionalnih autora - istaknuto je u saopštenju. Svečanost je okupila veliki broj ljubitelja umjetnosti, predstavnika diplomatskog kora, zvaničnike, lokalnu upravu, predstavnike institucija iz Vlade Crne Gore, pokrovitelje i sponzore Festivala. Ovogodišnja čast, da riječima “zvona zvonite” zvanično otvori Festival, pripala je namlađem članu Gradske muzike Kotor, jedanaestogodišnjem Karlu Kovačiću.

1250x600

Martinović: Karadaglićev hrabar i patriotski gest budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju

Državne nagrade ne smiju biti trofeji u rukama onih koji tu državu preziru, a njen nacionalni identitet poništavaju

Na svečanom prijemu u rezidenciji na Cetinju, povodom 13. Jula - Dana državnosti Crne Gore, poseban značaj dat je prisustvu svjetski priznatog crnogorskog umjetnika Miloša Karadaglića, koji je, prema protokolarnoj praksi, stigao posljednji, čime je simbolično označen kao počasni gost večeri, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.&nbsp; Protokolarna čast, kako se navodi, pripala je Milošu Karadagliću, kao istinskom ambasadoru crnogorske kulture i umjetnosti u svijetu. - Miloš Karadaglić je jedan od najistaknutijih klasičnih gitarista današnjice, kojeg je ugledni BBC Music Magazine uvrstio na listu „Šest najboljih klasičnih gitarista prošlog vijeka“. Njegovi albumi, bilježe vrhunske rezultate na svjetskim top-listama klasične muzike, a njegovi koncerti pune koncertne dvorane širom svijeta - dodaje se u saopštenju.&nbsp; Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, kako se dodaje, ovom prilikom izrazio je duboko poštovanje prema Karadagliću, naglašavajući da Crna Gora mora znati da cijeni svoje najvrijednije pojedince, posebno kada njihovo djelovanje prevazilazi granice i gradi mostove razumijevanja i uvažavanja kroz univerzalni jezik umjetnosti. Podsjetimo, Karadaglić je odbio Trinaestojulsku nagradu, koju je trebalo da mu u utorak uruči predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Karadaglić je rekao da, uprkos velikoj časti i zahvalnosti zbog okolnosti na koje nije mogao uticati, neće prihvatiti ovo priznanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710140736_9ef34385b89a1e1a1c824955c46b03b651dbba1a3b7c3d0f242835b7c457f742.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250710140736_9ef34385b89a1e1a1c824955c46b03b651dbba1a3b7c3d0f242835b7c457f742" data-rendition-name="original" width="1920" height="1417" loading="lazy" alt="Karadaglić "> </figure>

Miloš Karadaglić počasni gost prijema povodom 13. jula - Dana državnosti

Predsjednik Jakov Milatović sa suprugom Milenom, organizuje prijem u Plavom dvoru na Cetinju povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore.
Prijemu prisustvuju brojne zvanice, predstavnici diplomatskog kora, državnih institucija, civilnog i nevladinog sektora. Jedan od dobitnika Trinaestojulske nagrade, koji je ovo priznanje odbio zbog okolnosti koje su prethodnih dana oskrnavile značaj i simboliku ove nagrade, gitarista Miloš Karadaglić, takođe prisustvuje prijemu.&nbsp;
Naime, pošto je nagradu odbio, on nije prisustvovao jučerašnjem prijemu koji je organizovao predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, a primjetno je i da dva druga laureata nijesu prisutni na večerašnjem prijemu.

Prijemu povodom Dana državnosti prisustvuje i Miloš Karadaglić

Fotografiju sa sinoćnje dodjele Trinaestojulske nagrade neću podijeliti, ali moram priznati da sam je više puta pogledala. Na njoj vidim tri muškarca koji se trijumfalno smiju i teatar apsurda koji živimo.
Jedan od trojice sa fotografije je dobio najznačajnije državno priznanje za knjigu za koju nije precizno utvrđeno da li je, gdje i kad registrovana, pošto znamo da nije objavljena, i da li je neko od članova žirija (tek pišući ovaj tekst shvatih da nije bilo žena u njemu) vidio, makar i u rukopisu, i pročitao. Niko od članova žirija, pa ni sam navodni autor, se nije potrudio da argumentovano objasni situaciju, šaljući time poruku da nije ni bitno da li knjiga uopšte postoji i da nagrada nije ni dodijeljena po tom kriterijumu. I tu se prvi paradoks ne završava. Dobitnik nagrade negira crnogorsku naciju, posprdno se izjašnjava o državi koja mu je dodijelila priznanje i simbol je svega suprotnog u odnosu na ono što ime nagrade predstavlja, a u prvom redu antifašizam. Uz sve rečeno, sav pritisak, neoborive činjenice i dokaze koje mu ne idu u prilog, Bećir Vuković ni u jednom trenutku nije pomislio da se povuče, već je iskoristio čuvenu odbranu da ga mrzimo jer je Srbin i da je sve ovo dio „antisrpske histerije, od Zagreba pa ćeraj čitavim regionom“. &nbsp;Utemeljeno, stameno i sa stilom.
Drugim sa fotografije se niko nije ni bavio dok sam nije odlučio da se zahvali na nagradi, izabere stranu i pokuša da veliča sebe i svog istomišljenika među laureatima vrijeđajući dobitnika koji je odlučio da ne bude dio cirkusa (ovdje ne mislim na samu nagradu, jer ona sama sebe brani, već očiglednu namjeru da se ona obesmisli, a zadrže samo povlastice koje ona donosi). I ne samo to, stavljajući sebe u poziciju vrhovnog autoriteta, Veljo Stanišić je uspio ošponde da pokaže mržnju prema Romima i svoje pravo lice. Bahato i bez preispitivanja. Baš kao i vlast koja mu je sve to omogućila.
Treći sa fotografije je višedecenijski simbol mržnje prema nacionalnim manjinama u Crnoj Gori čije imenovanje za predsjednika Skupštine označava najveći poraz crnogorskog društva. Njegov pobjedonosni osmijeh i dočekivanje zvanica dok ispred Vile Gorica okupljeni gutaju biber sprej i suzavac je, ako ste do sada sumnjali, još jedan dokaz da je na sve spreman: od stavljanja maske lažnog Evropejca, preko prihvatanja priznanja iz ruku najvećeg autokrate, do ignorisanja Dana nezavisnosti države u kojoj obavlja jednu od najznačajnijih funkcija. Vojvoda.
Postoji niz drugih nepravilnosti i nelogičnosti u vezi sa dodjelom nagrade koje se moraju uzeti u obzir, a podrazumijevaju, između ostalog: nezakonitost, budući da je Zakonom o državnim nagradama Crne Gore dozvoljena samo jedna nagrada po oblasti, a ove godine su sve tri dodijeljene u kulturno-umjetničkoj oblasti; način izbora članova žirija i njihova kredibilnost; političko instrumentalizovanje najvećeg državnog priznanja, a posebno ako se uzme u obzir lista kandidatkinja i kandidata za nagradu, pa je utoliko kontroverznije i degradirajuće što su se ignorisale njihove reference i dostignuća, utoliko prije što su među kandidatkinjama i kandidatima i dvije Snežane, Dragićević i Vuksanović, koje su otkrile novu biljku, jedinstvenu u Evropi u poslednjih 200 godina. Žiri je, naime, prednost dao nepostojećoj knjizi autora poznatog po pisanjima i veličanju četništva u odnosu na otkriće od međunarodnog značaja. Vjerujem da je problem u imenu ove novootkrivene biljke – Petrolamium crnojevicii. &nbsp;Pronađena u Štitarima kod Rijeke Crnojevića, ponijela je ime Crnojevića, istorijskog i kulturnog simbola Crne Gore.
Reakcija vlasti na sve se ogleda u tišini i jednom izolovanom saopštenju ministarke Anđele Jakšić-Stojanović. Da budem jasna, ne sumnjam u iskrenost izrečenog, jer je ministarka i ranije u više navrata reagovala baš kako treba, ali time se ne pere odgovornost PES-a za sve što se desilo – bez problematizovanja, bez utvrđivanja odgovornosti za nezakonitost, bez jasnog stava partije po ovom pitanju. Uostalom, to je njihova politika od samog početka: prećutno podilaženje bivšem DF-u i normalizacija fašizma na svim nivoima.
Ako upitate ChatGPT da vam da svoje mišljenje o ovogodišnjoj dodjeli Trinaestojulske nagrade, dobićete ovo: nekada simbol antifašizma i kulture, sada se ova nagrada percipira kao politički kompromitovana, zakonski upitna i moralno osporavana. Ali da to ne bude tako potrudila se građanska snaga ovog društva. Svi koje cijenim su se oglasili u jednoj složnoj i zajedničkoj kompoziciji. Na taj način je sačuvan i integritet same nagrade, a već sam vam i pokazala da će ubuduće, dok ne bude poništena njena ovogodišnja dodjela, biti nemoguće dobiti informacije o njoj bez svih kontroverzi.
Za krešendo je, očekivano, bio zaslužan maestro lično. Kako mu i pripada. Odmjereno i gotovo uzvišeno. Nije se bavio očiglednim razlozima za odbijanje nagrade i nije se bavio kandidatima. Oni koji su pokušali da mu ospore postupak njegovim ranijim iznošenjem političkih stavova, bitku su unaprijed izgubili. Miloš Karadaglić je slavu stekao svojim radom i talentom, nije mu je donijela politika niti veze i može da podržava i govori šta god hoće. Njegova energija, osmijeh, principi, njegova ljubav prema Crnoj Gori su građanska lekcija za sve nas iz koje moramo nešto naučiti za dalje. Kao fotografija zastave LGBTQ zajednice koja stoji na ulazu u crkvu i natpis: “svi su dobrodošli”. Crna Gora je država svih njenih građanki i građana i baštini vrijednosti 13. jula. Od ovih lekcija svi zajedno u rušenje onih koji je ne žele takvu. U jedno budite sigurni: prije ćemo mi njih srušiti, nego oni državu.

U godinama koje su pojeli Bećiri, budite Miloš

Gitara koja je visoko uzdignuta iznad kordona policije - ovjekovječena kao simbol otpora protiv kontroverzne dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, koju je svjetski priznati gitarista Miloš Karadaglić u poslednjem trenutku odbio da primi. Građani okupljeni na Gorici večeras su, uprkos nemilim scenama kada je policija upotrijebila suzavac, pendreke i biber sprej, uspjeli da pošalju poruku da umjetnost i dostojanstvo ne mogu biti “ukrašeni” političkim kompromisima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708210732_bca8cf7cbdc427809d8db1d6545728b6a809e061582e39d920d373be20efc0b6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250708210732_bca8cf7cbdc427809d8db1d6545728b6a809e061582e39d920d373be20efc0b6" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Gitara sa zastavom"> </figure>  Jedan od okupljenih demonstrativno je podigao akustičnu gitaru visoko iznad glava, izazivajući gromoglasne povike “Fašistima treba reći NE, bilo kada ili bilo gdje” i “Neukusu treba reći NE”.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6bJxWCW1P9s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U jednom momentu na gitaru je zakačena crnogorska zastava i okupljeni su zapjevali "Goro moja". <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFvNzrpIRXCQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO i FOTO) Crnogorski glas otpora uz Milošev instrument: "Goro moja" i gitara visoko iznad kordona policije

I podrška i čestitke i zahvalnost...Danilu Marunoviću, koji je, prije svega, prihvatio da bude član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade i odvaži se da, među partijskim uticajima, doprinese relevantnom sagledavanju kandidata, ali i u konačnom, ogolijevanju pristupa koji je ovu nagradu potpuno devalvirao...zahvaljujući čemu će se, nadajmo se, prekinuti sa ovom, po svemu, ponižavajućom praksom, poručila je ekspertkinja za strateško planiranje Jelena Pavićević, na svom Fejsbuk profilu, povodom ''cirkusa'' koji je nastao oko dodjele Trinaestojulskih nagrada.
Pavićević se zahvalila i Milošu Karadagliću koji je, po njoj očekivano, odbio da bude dio partitokratskog trijumfa i da omogući da se, uz njega, nađu ljudi koje nije blam da nezasluženo primaju najveća državna priznanja, a da za njihova postignuća, uglavnom, niko niti je čuo niti bi ih smatrao baš toliko značajnim.&nbsp;
Dodala je i da je, uz Karadaglića, bilo bar još pet kandidata vrijednih ove nagrade.
- I taman kada se moglo pomisliti da su, već svi, pali u apatiju i dozvolili da se pravi cirkus od najvećeg državnog priznanja, ova dva frajera, koji bi tu nagradu, bez dileme, uvijek mogli dobiti, pokazali su i rekli da to baš neće proći ovako kako je zamišljeno- kazala je Pavićević.
Ona je istakla kako je situacija sa dodjelama nagrada okupira danima, kao i uostalom većinu crnogorskog društva, elaborirajući da je tužna što ne postoji svijest većine javnosti, o tome koliko se štete nanese kada se najznačajnije nagrade ne dodjele onima koji su ih zaista zaslužili.
- Koliko se tu, samo, vremena, novca i drugih resursa, potroši na pogrešne poruke. I tako...na taj način, stvaramo naciju u kojoj se za najveće državno priznanje možeš kandidovati i za "ništa" ili za nešto sasvim prosječno i daleko od izvrsnosti. Nagrade služe da uspostave kriterijume, afirmišu kvalitet i determinišu vrijednosni sistem, pa tek onda, da nekom daju satisfakciju. Trinaestojulska nagrada bi trebala da afirmiše postignuća zbog kojih postoji vjerovatnoća da će svi građani na njih biti ponosni i doživljavati ih kao uzor. A da li je tako?- upitala je Pavićević.
Po njoj, prije svega, klica ovog nakaradnog procesa leži u zakonskoj odredbi koja ovlašćuje Skupštinu da bira članove žirija, a što se tumači na način da partije regrutuju članove žirija, iako bi, sasvim sigurno, to moglo da se dešava i kroz mnogo kvalitetniji proces, čime bi se za kandidate Skupštini predlagali relevantni pojedinci, za koje bi se glasalo u plenumu, kao za mnoge druge pozicije, što bi, smanjilo vjerovatnoću da nam žiri za dodjelu najvećeg državnog priznanja, često čine anonimusi sa titulama, dominantno iz zatvorene akademske zajednice.&nbsp;
- Takođe, kada se osvrnete na medijska izvještavanja o ovoj nagradi, rijetko možete pročitati kvalitetne opservacije o članovima žirija, &nbsp;kandidatima i laureatima, što bi bilo edukativno, a ovako je, uglavnom, informativno, pa smo se i doveli u fazu da Trinaestojulska nagrada postane informacija, a ne smjernica, uzor i primjer društvenog progresa i uspjeha- dodala je Pavićević.
Po njoj, jedna od upečatljivijih karakteristika ove nagrade je i činjenica da je, uglavnom, dobijaju osobe iz sfere kulturnog stvaralaštva i akademske zajednice, kao da smo neka kulturna i naučna velesila, a ne zemlja u kojoj, upravo, te dvije sfere, imaju najlošiji društveno- politički tretman, pa se stiče utisak, da se kroz nagrade, pokušavaju nadoknaditi duševne patnje i bolovi kulturnih i naučnih poslenika. A onda, kada se desi konkretno i predivno, naučno otkriće, nagrada izostane.
- A gdje su privrednici, kada je u pitanju Trinaestojulska nagrada, zahvaljujući čijim poduhvatima i podvizima, ova država često i opstaje? Njih niko ne kandiduje!!! No, oni su svakako, struktura, koja nema problem da svoju samostalnost, ekonomsku održivost, izmirivanje obaveza prema zaposlenima i državi, razvoj, kao i mogući profit, vidi kao svoje postignuće, pa im nagrade ne moraju nahraniti sujetu, jer privrednici su, uglavnom, sujetu morali sahraniti da bi bili na tržištu. Zatim, gdje su nam ljudi koji žive u dijaspori, kada je u pitanju ovo priznanje, a među kojima ima onih koji su mnogo doprinijeli Crnoj Gori da se poveže sa svijetom u brojnim oblastima, ali i imidžu države ili određenim inicijativama?....Neću navoditi, imenom i prezimenom, one koje, ničim posebno zasluženo, dobijanje Trinaestojulske nagrade, nije obavezalo da naknadno doprinesu Crnoj Gori..jer su se tako postavili, kao da im pripada. I tako....dosta je toga što je, u vezi sa Trinaestojulskom nagradom, nju devalviralo i šalje pogrešnu poruku sopstvenim građanima- navela je Pavićević.
Ona je istakla da ove reakcije nijesu ideološke i političke, već su ih brojni članovi brojnih žirija, kao i brojni kandidati i dobitnici, pretvorili u političku i ideološku temu.
- Zato je postupanje Danila Marunovića i Miloša Karadaglića (prethodno i Ratimira Martinovića koji je odbio i da ga kandiduju prije par godina) iskra svjetlosti i nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj. Tada će ova nagrada komunicirati društvene vrijednosti i značaj, onako kako treba, a njeni laureati biti dostojni ove nagrade, tako što neće postojati sumnja da je ona zaslužena...a mi ćemo ih doživljavati kao uzor...Bravo momci!- zaključila je Pavićević.

Pavićević: Postupci Marunovića i Karadaglića iskra nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj

Romski savjet najoštrije je osudio izjavu grafičara Velja Stanišića, dobitnika Trinaestojulske nagrade, koji je u sinoćnjem gostovanju na Gradskoj RTV rekao: „Tako Cigani rade“, koji je na taj način, kako su kazali iz Romskog savjeta, uvrijedio čitavu romsku zajednicu.
- Ova rečenica je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva - poručili su iz Romskog savjeta.
Iz Romskog savjeta su naglasili &nbsp;da neće ćutati dok se njihov identitet koristi za uvrede i omalovažavanje.
- Tražimo hitnu reakciju Ombudsmana, osudu od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava, javno izvinjenje Velja Stanišića - navode iz Romskog savjeta.
Poručili su i da državna priznanja ne mogu i ne smiju pripadati onima koji šire mržnju prema manjinama.
- Dostojanstvo Roma nije na prodaju. Ćutanje nije opcija - kazali iz Romskog savjeta.
Podsjećamo, Stanišić je sinoć, prilikom gostovanja na Gradskoj RTV, komentarišući potez gitariste Miloša Karadaglića da ne prihvati Trinaestojulsku nagradu izjavio, između ostalog, da on nije dostojan tog priznanja.
- Sa takvom nekom svetinjom tako se poigravati, tako cig***ti, to je malo, pravo da ti kažem, ispod jednog nivoa - rekao je Stanišić.
&nbsp;On je dodao i da je Karadaglić po njegovom mišljenju samo izvođač.
- On je interpretator bre, samo izvođač, ne komponuje - konstatovao je Stanišić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.0695%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkad-progovore-neukus-i-nepostovanje-stanisic-velikana-gitare-proglasio-nedostojnim-priznanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Romski savjet: Stanišićeva izjava je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva

U vremenu kada se nagrade dijele da bi se prećutalo, Miloš Karadaglić nas je podsjetio da umjetnost nije i ne smije biti moneta za potkusurivanje, poručili su na Fejsbuk stranici organizatori Festivala Internacionalnog Alternativnog Teatra- FIAT, povodom odluke crnogorskog gitariste da ne prihvati Trinaestojulsku nagradu.
- Odbiti najveće državno priznanje - Trinaestojulsku nagradu - u ime viših vrijednosti - to je lekcija koju ćemo dugo pamtiti- kazali su iz FIAT-a.
Oni su istakli da je Miloš Karadaglić mudrošću, ličnim integritetom i vjerom u prave vrijednosti pokazao što znači reći NE fašizmu i svakom pokušaju gušenja slobode.
- On je danas pravi predstavnik onoga što građanska Crna Gora mora da bude - slobodna, odgovorna, hrabra i dosljedna svojim principima- istakli su iz FIAT-a. 
Iz FIAT-a su dodalii da je odgovornost na svima nama- da razumijemo, podržimo i slijedimo ovakve primjere.
- Hvala ti, Miloše, u ime festivala- poručili su iz FIAT-a.

FIAT: Karadaglić je pravi predstavnik onoga što građanska Crna Gora mora da bude - slobodna, odgovorna, hrabra i dosljedna svojim principima

Advokat Milorad Vlahović, branilac po službenoj dužnosti, optuženog Alije Balijagića (65) koji se tereti za teško ubistvo u sticaju sa nedozvoljenim držanjem, nošenjem oružja i eksplozivnih materija, podnio je predsjednici vijeća Višeg suda u Bijelom Polju, sutkinji Bojani Radović zahtjev za odobrenje zamjene branioca po službenoj dužnosti.
Vlahović predlaže prihvatanje advokata Bogdana Pavićevića iz Bijelog Polja, da ga zamjenjuje i preduzima sve radnje odbrane u navedenom predmetu. U zahtjevu je navedeno da su razlozi zamjene objektivne prirode.
- Smatram da imenovani advokat Pavićević ispunjava sve zakonske uslove i da je sposoban da preuzme odbranu, te molim da sud odobri njegovo postupanje kao mog zamjenika - “navodi se u zahtjevu uz dostavljeni prilog zamjeničkog punomoćja.
Inače, vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju produžilo je do dalje odluke pritvor Balijagiću.
Podsjećamo, okrivljeni Alija Balijagić podnio je pismeni zahtjev za promijenu branioca po službenoj dužnosti sa razloga da ga razriješi „jer mu takav branilac ne treba“i da mu se postavi drugi branilac. Advokat Vlahović je takodje podnio zahtjev za razrešenje od dužnosti branioca sa razloga da je zahtjev okrivljenog dat u pisanoj formi sudu i da je jasno izražena volja okrivljenog da ne želi postupanje njega kao branioca.
Prema navodima optužnice Balijagić je 25 oktobra prošle godine oko 21,10 časova u mjestu Sokolac, opština Bijelo Polje sa umišljajem, na podmukao način, kada su se oštećeni brat i sestra Jovan i Milenka Madžgalj nalazili u svojoj porodičnoj kući, dok je njihova pažnja bila usmjerena na televizijski program i kada nijesu očekivali napad, lišio života.
Nakon skoro mjesec dana bjekstva i opsežne policijske potrage u Crnoj Gori i Srbiji Balijagić je uhapšen u jednom selu kod Priboja.
Balijagiću je zakazano suđenje za 1. oktobar .

Vlahović predlaže da ga zamijeni Pavićević u slučaju Alije Balijagića

Odlukom američkog predsjednika Donalda Trampa američka ratna mornarica rasporedila je nekoliko brodova u Karipsko more kao poruku venecuelanskom predsjedniku Nikolasu Maduru.
Prema naredbi Donalda Trampa u Karipsko more su upućena najmanje tri raketna razarača klase Arleigh Burk, jedna podmornica i značajan broj drugih vojnih brodova.
Pored razarača, u regiju raspoređuje i oko 4.000 marinaca na amfibijskoj grupi sastavljenoj od tri broda.
Ovaj potez Donalda Trampa odražava napore SAD-a da primoraju venecuelanske vlasti na čelu sa Nikolasom Madurom da se suprotstave narko kartelima koji organiziraju transport narkotika do američkog tržišta.
S druge strane, Maduro je u ponedjeljak najavio planirano raspoređivanje više od 4,5 miliona pripadnika milicija širom zemlje s ciljem borbe protiv narko kartela.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fianellisjones%2Fstatus%2F1957930768090730712%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1957930768090730712%7Ctwgr%5E85b62630b9b649000aa0eea30ce1bc1aeb229b48%7Ctwcon%5Es1_c10&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Imperija (SAD) je poludjela i obnovila svoje prijetnje miru i spokoju Venecuele - rekao je Maduro.
Maduro je i dalje bjegunac od američkog sudstva još od 2020. godine za narkoterorizam i trgovinu drogom. Međutim, ovakvo američko raspoređivanje pomorskih snaga je nezabilježeno.
Ovim snagama SAD su sposobne izvršiti udare krstarećim raketama, zračne udare avijacijom sa nosača aviona pa čak i izvršiti iskrcavanje marinaca na venecuelansko kopno.

Priprema li Tramp invaziju Venecuele: Poslao nekoliko ratnih brodova i četiri hiljade marinaca u Karipsko more

Domaća festivalska premijera crnogorskog igranog filma“Obraz”u režiji Nikole Vukčevića biće održana 27. avgusta u 21 časna Kanli kuli u Herceg Novom, u okviruHercegnovskog filmskog festivala - Montenegro Film Festivala.
Tim povodom, kako najavljuju producenti, okupiće se i značajan broj autora i saradnika na ovom projektu. Dan kasnije, film će zatvoriti Filmski program Barskog ljetopisa28. avgusta u 21 sat na Ljetnjoj pozornici Doma kulture Bar.
Film je inspirisan istinitim događajem koji je po tim motivima napisao crnogorski akademik Zuvdija Hodžić, po scenariju Ane Vujadinović (Crna Gora) i Meline Pote Koljević, a reditelj Vukčević je saradnik na scenariju.&nbsp;
Film je vizuelno oblikovao direktor fotografije Đorđe Stojiljković (Srbija), scenograf je pokojni Stanislav Nikičević (Crna Gora), kostimografkinja Lidija Jovanović (Srbija), dok su za muziku bili zaduženi kompozitor Dušan Maksimovski (Hrvatska/Crna Gora), te Maša i Milica Vujadinović koje su komponovale i odpjevale glavnu temu filma.&nbsp;
Ekipa filma “Obraz” okuplja međunarodne i regionalne talente. Glavnu ulogu tumači Edon Rizvanolli (Holandija), a uloge imaju i Nikola Ristanovski (Severna Makedonija), Igor Benčina (Srbija), Alban Ukaj (Bosna i Hercegovina), Selman Jusufi i Xhejlane Terbunja (Kosovo), te crnogorski glumci Aleksandar Radulović, Branimir Popović, Ana Vučković i doajen crnogorske glume Zef Bato Dedivanović (Joksim iz Djekne reditelja Živka Nikolića) u posljednjoj filmskoj ulozi. Zahtjevne uloge djece tumače: Elez Adžović, Vuk Bulajić, Merisa Adžović i Hana Pavlović.
Glavna montažerka filma je Olga Toni (Slovenija), dok su vizuelne efekte kreirali Đuro Mihaljević (Crna Gora) i Đorđe Stojiljković (Srbija). Dizajner i mikser zvuka je Igor Vujović (Crna Gora) sa hrvatskim kolegom Dariom Domitrovićem. U izvršnoj produkciji su Milorad Radenović i Jelena Filipović. Koproducenti su Nevena Savić i Ivica Vidanović iz beogradske produkcijske kuće Cinnamon Films – koji su uz ovaj film od njegovih samim početaka, te Dario Domitrović iz zagrebačke produkcije Embrio; pridruženi producenti su Christoph Thoke (Mogador Film Njemačka) i Boris Raonić u ime RTVCG i njihovog javnog konkursa koprodukcije.&nbsp;
Obraz je nastao uz sufinansijsku podršku putem javnih konkursa Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije (prvoplasirani projekat na konkursu u jesen 2020), Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, RTVCG i podrške CEKUM-a.

Domaća premijera novog filma Nikole Vukčevića: "Obraz" na Hercegnovskom filmskom festivalu i Barskom ljetopisu

Pripadnici Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL), kao i posada taksi čamca Montenegro, jutros su uspješno izveli akciju spasavanja šest francuskih državljana na području Crnog Rta kod Čanja.
- Pomorsko-operativni centar (POC) je oko devet i 30 sati dobio informaciju od Sektora granične policije Bar da se na nepristupačnoj obali nalazi grupa osoba kojima je bila potrebna evakuacija. Informacija je potvrđena i sa taksi čamca Montenegro, čija je posada javila i da je došlo do oštećenja plovila na kojem su se nalazili strani državljani - saopšteno je iz UPSUL-a.
Odmah po pozivu isplovio je, kako su kazali, spasilački čamac Uprave sa službenicima Jedinice za traganje i spašavanje, koji su po dolasku na lokaciju započeli evakuaciju.
- U akciji je učestvovao i taksi čamac Montenegro, koji se prvi našao na mjestu događaja i pritekao u pomoć - naglasili su oni.
Na spasilački čamac Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama ukrcano je, navode, šest francuskih državljana, koji su bezbjedno prevezeni do Luke Bar.
- Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama apeluje na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da prate vremenske prognoze i uslove plovidbe, posebno nautičare i vlasnike rekreativnih plovila, imajući u vidu da narednih dana slijede nepovoljni vremenski uslovi za plovidbu - zaključili su u saopštenju.

UPSUL: Šest državljana Francuske spašeno kod Čanja

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.

Poražavajuće što su tek 2025. izašle činjenice o propustima MUP-a i UP u vezi maskra na Cetinju 2022.

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju ispituje je li ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković juče u marketu Idea u Mojkovcu ukrao telefon jednoj građanki.
Televiziji E je iz bjelopoljskog ODT-a saopšteno da su dežurnog državnog tužioca mojkovački policajci juče u 14.36 sati obavijestili da je građanka J.R. prijavila da joj je u marketu „IDEA Franca", koji se nalazi u ulici Janka Vukotića, ukraden mobilni telefon marke „Xiaomi Redmi", te da ga je nakon sat B.V. vratio u isti market.
Na pitanje Televizije E da li se u ovom slučaju radi o Bećiru Vukoviću, u bjelopoljskom tužilaštvu su, dakle, potvrdili njegove inicijale.
- Policijski službenici OB Mojkovac inicirali su zahtjev za donošenje naredbe za izuzimanje video zapisa, nakon čega je dežurni tužilac podnio zahtjev sudiji za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju za izdavanje naredbe za izuzimanje video zapisa sa kamera na toj prodavnici - kazali su Televiziji E u bjelopoljskom tužilaštvu.
Dežurni državni tužilac naložio je, kako su dodali, policijskim službenicima OB Mojkovac da dostave sve specifikacije predmetnog mobilnog telefona, kako bi se sprovelo vještačenje po vještaku ekonomske struke, radi otkrivanja vrijednosti, a samim tim i utvrđivanja postojanja elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

Tag: milos-karadaglic