Protiv Opštine Ulcinj vodi se otvorena kampanja jer nijesu savili kičmu pred ovakvim nastupom državne vlasti i pokazali su da su ujedinjeni - ocijenio je izvršni direktor Fidelity consultinga Miloš Vuković govoreći o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Sve se, kako je rekao, radi po paf-paf metodi iza zatvorenih vrata.
- A kako bi se stvorio institucionalni pritisak na sve one koji misle drugačije od njih. U tome su nadmašili one koji su bili na vlasti prije 2020. godine. To je indikativno, a način na koji se vlast opravdava nije viđen u crnogorskoj istoriji - rekao je Vuković za A plus.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.5095%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Frakocevic-netransparentnost-nedovoljna-komunikacija-i-sadrzaj-samo-neki-od-razloga-zbog-kojih-necemo-podrzati-sporazume-sa-uae&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vuković ocjenjuje da je pritisak premijera Milojka Spajića nastavak kampanje koja se vodi protiv lokalne uprave.
- Tako su se dijelile fotografije po mrežama i u medijima kako je Velika plaža zapuštena i prljava. Spajića boli protivljenje lokalne zajednice - rekao je Vuković.
Vuković smatra da Alabar sada sprovodi krizni PR po medijima i sanira štetu.
- Premijer je uveo Ulcinj u cijelu priču. U pitanju je manipulativna i spinerska kampanja protiv svih ljudi koji su ukazali na greške u koracima koje je Vlada uradila. Napomenuo bih da ovdje niko od nas nije protiv investicija, Alabar jeste kredibilan investitor, ali je Vlada upropastila cijelu ovu priču - kazao je Vuković.
Spajića je nazvao “usputnim premijerom”, uz poruku da neće odustati od podrške svim ljudima koji su protiv ovog sporazuma.
- Što bi se reklo - ćeraćemo se još. Usputni premijer nas je samo napunio dobrom energijom. Izlazili smo na crtu i mnogo moćnijem režimu. Spajić će se suočiti sa ljudima kojima se ne lomi kičma sa njegovim prijetnjama. Ignorisanje ovih ljudi vodi do sveopšteg bunta - poručio je Vuković.
Vuković tvrdi da Vlada planira da otvori firmu koja će biti kopi-pejst modela Beograd na vodi.
- Tu će 33 odsto vlasnik biti država, a 67 odsto će biti u vlasništvu firme Alabara. Država se tu neće ništa pitati - zaključio je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vuković: Spajić je usputni premijer, sad se vrši pritisak na sve koji misle drugačije

Izvršni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Miloš Vuković je, komentarišući Sporazum Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kazao da je posrijedi perfidna igra koja se zove "puštanje PDV-a".
- Izvadio sam podatke iz Poreske uprave. Oporezivi promet u 2024. je 327 miliona eura u Ulcinju, prihod je u 2023. bio preko 200 miliona eura, dobit firmi u skupu Opštine preko 16 miliona eura... Jasno je zašto su pustili informaciju da je domaći PDV sedam miliona eura, a nisu stavili da postoji PDV pri uvozu koji je najmanje duplo veći od PDV u zemlji. Nemojte sumnjati da je ovo nastavak perfidne igre da se Ulcinj napravi gorim nego što jeste - ocijenio je Vuković na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Ovo je, ističe on, nastavak brutalnog kršenja crnogorskih zakona. Pitao je zašto se ide u hitnu proceduru kad projekta za Veliku plažu nema u fiskalnoj strategiji gdje nisu predviđene pare za njega.
- Ako nema fiskalne procjene, kako je premijer rekao da će Ulcinj godišnje imati 50 miliona prihoda. Rekao je još goru stvar - da će zemlja imati 500 do 700 miliona eura godišnje od dividendi... To se neće desiti - naveo je Vuković.
On pita i kako premijer zna da projekat iznosi 35 milijardi eura zbog čega se izbjegava tender, ako projekat još ne postoji.
- Premijer ne zna lokaciju u Crnoj Gori, a zna dvije van države... - konstatuje Vuković.
Vuković je poručio predstavnicima Opštine Ulcinj da nisu sami da će stati u njihovu odbranu.
- Branićemo vas kao što smo branili sebe. Ovo je jedan od najvećih udara na jednu opštinu. Ujedinili ste se kao zajednica i jasno rekli da ne želite da se investicija sprovodi na ovaj način - istakao je Vuković.
On je zatražio da se sporazumi ne usvoje i da se o njima pregovara i dogovara.
- Odbranili smo veliki broj lokacija, odbranićemo i ovu. Možda nismo dovoljno jaki, možda nemamo toliko para, ali imamo nešto što drugi nemaju - a to je srce i ljuba prema Velikoj plaži, Ulcinju i Ulcinjanima - zaključio je Vuković.

Tamara Klikovac

Vuković: Nastavak perfidne igre da se Ulcinj napravi gorim nego što jeste, odbranićemo Veliku plažu

Imajući u vidu dokazanu ranjivost crnogorske ekonomije u vremenima krize očekuje nas izuzetno teška godina, posebno u kontekstu usložnjavanja globalnih ekonomskih i bezbjednosnih prilika - ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika vlasnik i izvršni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Miloš Vuković.
Prema njegovim riječima, naša ekonomija okrenuta je potrošnji, pa nije teško zaključiti da će u 2025. dodatno usporiti ukoliko SAD, kao najveća ekonomija svijeta, uđu u recesiju, a evropske države povaćaju budžete na odbranu koje će finansirati iz smanjene potrošnje i zaduženja po visokim kamatama.
<h2>Možemo očekivati dodatno povećanje poreza, akciza, naknada...</h2>
- Ukoliko ovo usporavanje ekonomije bude značajnijeg intenziteta, možemo očekivati dodatno povećanje poreza, akciza, naknada kako bi se popunila velika rupa u budžetu zbog izostanka planiranih prihoda. Zanimljiv je i nedavni SIGMA izvještaj za 2024, koji ukazuje na sporu i neefikasnu implementaciju reformi javne uprave, naročito u oblasti upravljanja ljudskim resursima i koordinaciji javnih politika - kaže Vuković.
Kako ukazuje, uočene su i značajne slabosti u digitalizaciji, fiskalnoj odgovornosti te u nadzoru i kontroli rada institucija, uključujući i nedovoljnu podršku nadzornim organima od strane Parlamenta.&nbsp;
- Lokalnim samoupravama prijeti finansijska nestabilnost zbog prezaduženosti i loše naplate prihoda. Stoga, smatram da ekonomskoj politici Crne Gore ne treba paf-paf već pristup tri puta mjeri jednom kroji - upozorava Vuković.
Najproblematičnijim stavkama u budžetu smatra one koje su u njemu trebale da budu, ali ih ipak nema.
- Da pojasnim: direktor Fonda za zdravstveno osiguranje je izjavio da nedostaje oko 80 miliona eura za pokrivanje svih izdataka koje će FZO imati u ovoj godini. Dodatno, u budžetu nedostaje još najmanje 20 miliona eura izdataka za Fond PIO. Samo ove dvije cifre će se morati naći u budžetu kroz rebalans, što znači da će deficit budžeta biti veći od onoga koji je planiran. Dodatno bih izdvojio nizak kapitalni budžet u odnosu na BDP, koji nije dovoljan da u značajnoj mjeri investiciono „zavrti“ ekonomsku aktivnost u zemlji. Nedostaje i implementacija čuvenog obećanja o smanjenju neproduktivne potrošnje za 200 miliona eura - podsjeća Vuković.&nbsp;
Kako dodaje, to nije jedino neispunjeno obećanje.
- Minimalna plata nije 700 eura, prosječna penzija nije 600 eura, nema radnog vremena od sedam sati, nema pune zaposlenosti, nema famoznog kalkulatora koji je obećavao povećanje svih plata za 25 odsto. U konačnom, građani shvataju da su bili obmanuti nerealnim obećanjima za koje su oni koji su ih izgovarali znali da neće biti moguće ispuniti ih - rekao je Vuković.
<h2>Ekonomski mazohizam koji će se izučavati kao studija slučaja&nbsp;</h2>
Vuković smatra da uspješna turistička sezona djelimično hoće “izvući “ situaciju kao i godinama ranije, ali ukazuje i da se ne koristi potencijal koji imamo za proširenje sezone na 12 mjeseci.
- Zanimljivo je da je fiskalnom strategijom, koja je imala za cilj da zbrda-zdola opravda neodrživo smanjenje doprinosa za PIO, predviđeno povećanje broja turista za osam odsto godišnje. Ne samo da nema rasta od 8%, već imamo pad broj turista za oko četiri odsto. Dodatno, više nego udvostručiti PDV za sektor koji generiše 30 odsto BDP-a (sa sedam na 15 odsto), zbilja predstavlja čin ekonomskog mazohizma koji će se izučavati kao studija slučaja na fakultetima širom regiona - tvrdi Vuković.
<h2>Pad cijena moguć tek kada se smanje cijene na globalnom nivou</h2>
Komentarišući rast cijena u Crnoj Gori, Vuković naglašava da su tri komponente uticale na to - snažna uvozna zavisnost, koja ima najveći uticaj na rasta cijena, visoki troškovi poslovanja, za što je odgovorna Vlada i inflacija, koja je nastala zbog povećanja zarada, a koja je, kako tvrdi, imala najmanji uticaj na ukupnu inflaciju.
- Resursi Vlade i trgovaca su, dakle, limitirani, zbog čega je jedino moguće rješenje njihov dogovor. Ipak, treba biti realan i ne očekivati spektakularna sniženja sve dok cijene na globalnom nivou ne budu niže - naglašava Vuković.&nbsp;
<h2>Čekaju nas nova zaduženja</h2>
Na osnovu svega rečenog, smatra da će Vlada svakako morati ići u zaduženje radi refinansiranja starih kredita i zaduženja za nove investicije, ali, kako dodaje, po većim kamatama.&nbsp;
- Ovdje se postavljaju dva laka pitanja za svakog domaćina. Prvo, ako stari dug refinansirate po skupljima kamatama pri čemu ste mogli da snizite pomenuti dug, da li se domaćinski ponašate prema svom imanju? Drugo, da li možete finasirati ozbiljnije investicije sa kamatama od pet do šest odsto? Svaki dobar privrednik će vam reći da je to izuzetno teško i da investicije ne mogu tako biti isplative sa tolikim kamatnim stopama. Dodatno, planirana zaduženja neće biti dovoljna da pokriju nove izdatke za odbranu, ukoliko se ona povećaju sa dva na pet odsto BDP-a, a što iznosi dodatnih 220 miliona eura godišnje, kojih sada nema u projekcijama - ističe Vuković.&nbsp;
<h2>Prosječna penzija od 600 eura – najveća prevara u crnogorskoj ekonomskoj istoriji</h2>
Vuković podsjeća i da je premijer Milojko Spajić obećao (i nalijepio na bilborde) da će prosječna penzija u februaru iznositi 600 eura što se nije dogodilo.&nbsp;
- Naravno, svi smo znali da prosječna penzija u februaru ne može iznositi 600 eura, ali to nije spriječilo propagandiste da nas do skoro ubjeđuju da će biti 600 eura. Sada, kada su javno obavljeni podaci o prosječnoj penziji koja iznosi 520 eura, imamo dobro poznati muk, kako bi javnost zaboravila na ova obmanjujuća obećanja.Posebno bih se osvrnuo na prevarene penzionere koji su 30-40 godina uredno uplaćivali doprinose za penzije i sada su dočekali da imaju iste penzije kao oni koji imaju nižu stručnu spremu od njih i uplaćivali su 15 godina doprinose. Zaista mislim da je navedena prevara jedna od najvećih u crnogorskoj ekonomskoj istoriji - zaključuje Vuković.

Vuković: Građani shvataju da su obmanuti, ne treba nam paf-paf već pristup "tri puta mjeri, jednom kroji"

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
<h2>Komunikacija sa akademskom zajednicom</h2>
Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.
Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.
- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.
<h2>Inflacija, uzroci, analize...</h2>
Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.
- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.
<h2>Budžet i udar na najranjivije</h2>
Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.
- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.
No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.
- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.
Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.
- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.
Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.
- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

Evropska komisija je rekla da crnogorski budžet krši Mastriške kriterijume, da deficit treba da bude tri posto, a veći je od toga, te da da odnos javnog duga i BDP-a mora biti ispod 60 posto. Prijedlog budžeta je fiskalno neodgovoran, inflatoran, potrošački - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Fidelity consulting-a Miloš Vuković.
U vladinom Prijedlogu budžeta za 2025.godinu nedostaje program Evropa sad 2 onakav kakav je, kako kaže, obećan građanima Crne Gore.
&nbsp;- Podsjetiću da je bila obećana plata 700 eura, nama je minimalna plata 600 eura. Podsjetiću građane da je obećana puna zaposlenost četiri posto, ona je sada skoro 11. Podsjetiću da je bila obećana prosječna penzija 600 eura, a ona nije tolika. Takođe, da su trebali da smanje neproduktivne troškove za 200 miliona eura, oni ne da se nijesu smanjili, nego su se povećali. Umjesto da Vlada kupi kanadera, kako je premijer obećao da će da nađe sredstva, u avgustu mjesecu kad je bila ljetnja sezona, oni planiraju da kupe avion za vožnju funkcionera. Umjesto da kupe avion za To Montenegro, koji, kako vidimo, nema puno svojih letjelica, oni kupuju avion za potrebe vožnje visokih funkcionera - rekao je Vuković.
Robnih rezervi, koje su procijenjene na 22 miliona eura, podsjeća on, nema, niti, kako kaže, čuvene premijerove firme za dostavu.
&nbsp;- Već svjedočimo inflaciji, ili epidemiji obećanja, koja kad treba da sprovedete vidimo da ona nijesu efektuirana, i onda se posle ljute na nas, koji to malo pratimo, i kad mi kažemo okej vi ste tada obećali to, mi smo tada znali da to što ste obećali ne može da se desi i oni sad pokušavaju da nas ubijede, ne samo nas nego i sve građane Crne Gore, da zapravo nijesu oni obećali ono što jesu, nego ovo što su sad isporučili - naveo je Vuković.
Podsjeća i da nema obećane optimizacije javne uprave, da raste broj ugovora o djelu. Neproduktivna potrošnja raste, a rastu, kaže i tekući izdaci.
<h2>Može dogoditi da cijeli sjever dođe na Velje brdo i da ostane još prostora</h2>
- Projekat Velje brdo, takođe, najavljen, sa 10.000 stanova, da je to jedan grandiozan projekat i sad imamo podizanje uloga. Premijer je prije neki dan rekao da neće biti 10.000, nego 15.000 stanova, za ljude u stanju potrebe po cijeni od 1.000 &nbsp;eura po kvadratnom metru, da će još 5.000 biti prodato na komercijalnosti. Pričamo o naselju u Podgorici koje može da primi, tehnički, 80.000 ljudi. Podsjetiću vas, sad sam gledao rezultate popisa, Podgorica ima nekih 180.000 stanovnika, pa Nikšić sa 65.000. Znači, Velje brdo bi moglo da bude druga najveća opština u Crnoj Gori - objašnjava Vuković.
Dodaje da Vlada strateški loše promišlja, jer na sjeveru postoji osam opština, Andrijevica, Kolašin, Mojkovac, Žabljak, Pljevlja, Šavnik, Plužine, Gusinje, gdje živi samo 55.000 ljudi.
- To su opštine u kojima postoji najdublja demografska starost. Dakle, sjever demografski nestaje, ljudi se iseljavaju, oni koji su ostali su sve stariji i stariji. I šta Vlada radi, ona u Podgorici, koja je već povećala broj stanovnika sa 160.000 na 180.000 stanovnika, pravi novo naselje koje može da primi 80.000 ljudi. Tehnički se može dogoditi da cijeli sjever dođe na Velje brdo i da ostane još prostora - naglasio je Vuković.
Smatra da prvo treba graditi na sjeveru jer, ako se nastavi dosadašnji trend, svi će doći da žive u Podgoricu, a sjever će, kako kaže, postati potpuno depopulisan.
<h2>Fiskalna strategija još nije usvojena&nbsp;</h2>
&nbsp;- Dužan sam javno izvinjenje premijeru i Vladi, jer sam stalno pričao da kalkulator Evropa sad 2 ne postoji i ne radi, zapravo, postoji, ali samo za funkcionere, jer su oni rekli da će svima biti povećane plate 25 posto, a na kraju se ispostavlja da će biti povećane na 30 posto, ali samo za jedan ili dva posto ljudi. Ogroman broj ljudi u Crnoj Gori je prevaren tim kalkulatorom koji je maknut sa sajta. Ne sporim da treba nekim ljudima povećati plate, ne 50 nego, i 100 posto, ljudi koji iznose određene procese. Ali, zbilja povećavati plate ljudima koji su tu namješteni politički, koji nijesu prošli nikakve selekcije, već im je partijska knjižica bila ključ da dođu do visokih položaja, zbilja mislim da nije primjereno, dok građanima, onima koji rade u javnom i privatnom sektoru, plate povećane svega pet posto, kroz Fiskalnu strategiju - istakao je Vuković.&nbsp;
Povećanje potrošnje za nekih 50 ili 100 milona su mandatorni troškovi, smatra on, i oni se moraju platiti. Upozorava i da postoji velika neizvjesnost kod naplate prihoda.
&nbsp;- S jedne strane &nbsp;imate 100 posto obaveznog troška, koji je porastao za milijardu eura zadnje četiri godine, a s druge strane prihode koji su uslovljeni velikim inflatornim pritiskom na sve građane. Povećane su cijene stanova za duplo, inflacija je skočila za nekih 40, 50 posto, kamate su takođe visoke, i na kraju kad izvagate taj porast plate i porast ovih drugih troškova, imate da je kupovna moć građana manje više ista kao prije pet godina. Definitivno je trebalo nešto uraditi sa rashodnom stanom budžeta, jer, podsjetiću, priča oko Fiskalne strategije, koja je krovni dokument u ekonomskoj politici Crne Gore, bila je jedna potpuno netransparentna, zato što metodološki nije dobro urađena - naglasio je Vuković.
Za pripremu strateškog dokumenta i međuresorske konsultacije, podsjeća on, trebalo je formirati stručnu radnu grupu, a za Fiskalnu strategiju prvi put, nije bilo formirane radne grupe.
- Imamo jednu čudnu situaciju, da Fiskalna strategija, koja nije još usvojena, iz koje proizlaze ovi paketi poreskih rasterećenja, kroz smanjenja poreza na doprinose, oni su usvojeni, a krovni dokument koji to reguliše još nije usvojen. Jedna stvarno velika konfuzija. I ono što je kao šlag na torti je izvještaj Evropske komisije, ja ću citirati: ,,Srednjoročni plan prihoda i rashoda, ove Vlade nije kredibilan”. Da to pokušam da prevedem vama kao novinarki, ne biste prenijeli nekredibilan izvor, e tako nas Evropska unija posmatra - poručio je Vuković.
U Fiskalnoj strategiji, kako podsjeća, planirani su prihodi od turizma povećani za osam odsto svake godine, a već ove godine je zabilježen je pad od četiri odsto.
Suficit u budžetu, objašnjava Vuković, nastaje kad se ne realizuju stavke iz kapitalnog budžeta, ove godine je kapitalni budžet planiran na 240 miliona, a biće, kako kaže, manje od 200 miliona.
- Kapitalni budžet je nedovoljan! Podsjetiću da je 2009.godine bio oko šest posto BDP-a, a ove godine je svega tri posto, tako da sam stvarno očekivao snažniji investicioni zamah, ali jednostavno nije Vlada napravila adekvatan kapitalni budžet zato što se projekti, teorijski, postavljaju na maksimalne iznose, a onda imamo da se od tog iznosa realizuje 5, 10,15, 20 posto, i onda se svake godine, što se kaže, preliva iz jednog kapitalnog budžeta u drugi - rekao je Vuković.
<h2>Neko ipak prati sve što rade&nbsp;</h2>
Kada bi se Crnoj Gori ponovio na primjer covid kao 2020.godine, bili bi, kaže on, u istoj i možda još težoj situaciji, što govori da se ekonomija nije diversifikovala. Stopa najniže nezaposlenosti nije istorijska, poručuje on, jer je niža bila 2008.godine.
- Niko ovdje ne kritikuje neke dobre stvari koje se rade, ja prvi. Ali, kad vidim da se neke stvari namjerno, svjesno spinuju, i namjerno se pokazuju boljim nego što jeste, kao što je ovo reći, istorijski najniža stopa nezaposlenosti. Ili je neznanje, ili je svjesno plasiranje informacija građanima koji ne prate ove stvari. Epidemija i inflacija iznošenja netačnih informacija, neistina, da li je svjesno ili nesvjesno, zbilja ne znam, ali kad ovako posmatramo set ovih, već dvadesetak izjava, koje isključuju jedna drugu, ili je dan ili je noć, ili je crno ili je bijelo. Imate bukvalno, kako da kažem, istinu protiv neistine. Moj savjet je da se malo ozbiljnije bave analizom podataka i plasiranjem informacija u javnost, jer neko prati sve što rade - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVZHF2iRA7UY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Svjedočimo inflaciji ili epidemiji obećanja

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E ugostićemo psihološkinju Mariju Babić, NLP trenericu Aleksandru Anđelić, trenera džiu džice Davora Markovića.
Naši gosti biće i organizatori i učesnici Inženjerske škole nauke koji će izvesti zanimljive eksperimente.
Razgovaraćemo i sa članovima Gradske muzike Kotor - dobitnicima &nbsp;međunarodnog zlatnog odličja, a iz Ulcinja donosimo priču o turističkoj sezoni.

Ljetnje jutro na TV E: Psihološkinja Marija Babić, eksperimenti Inženjerske škole nauke, Gradska muzika Kotor...

U Skupštini Crne Gore završena je rasprava o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama kojim se, između ostalog predlaže da se odloži implementacija zakona koji je usvojen prošle godine i to za 1.1.2026. a do 30.9. ove godine da se formira novo preduzeće. Poslanici će se izjasniti naknadno.
Poslanik Milan Zečević u ime predlagača pojasnio je pojedinosti novog zakonskog rješenja i ukazao na razloge izmjena.
- Predviđa se da se odloži implementacija zakona koji smo usvojili prošle, a do 30. septembra ove godine da se osnuje novo preduzeće koje će se baviti doznakom, prevozom, sječom i prodajom drvnih asortimenata. Ministar Vladimir Joković dao je pozitivan odgovor da će se preduzeće osnovati u tom roku - poručio je Zečević.
Kaže da će ovim izmjenama privatnici moći da sijeku svoju šumu, a sanitar moći da se doznači i posiječe.
Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović tražila je odgovornost za štetu koja je nanesena lošim zakonskim rješenjem i ukazuje da je zakon usvojen stihijski, a da se sada sektor vraća na stariji model koji je već bio predmet kritika.
Despotović je navela je da u budžetu nema sredstava za osnivanje novog preduzeća ni za zapošljavanje radnika, te da će Uprava ponovo biti zadužena za realizaciju doznaka. Smatra da neko mora odgovarati za cijeli proces i štetu koja je nastala.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica ocijenio je da je sve što se dešavalo nakon usvajanja Zakona bila svojevrsna farsa, te da nije ponuđeno nijedno obrazloženje zbog čega propis nije sproveden u djelo. Postavio je pitanje kako je moguće da se firma sada može osnovati, ako to nije bilo moguće još od avgusta prošle godine.
- Imamo izvještaj Državne revizorske institucije koji potvrđuje da je osnivanje ovog preduzeća neophodno. Umjesto da se zakon primjenjuje, mijenja se bez ikakve institucionalne odgovornosti za njegovo ignorisanje. Nemamo nijedno službeno objašnjenje ko je odgovoran što firma nije osnovana… - poručio je Pižurica.
On je naglasio da se vrlo precizno može utvrditi kolika je šteta nanesena državnom budžetu i da neko mora da snosi odgovornost zbog toga. Najavio je da će, iz protesta i zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti, glasati protiv predloženih izmjena i dopuna zakona. Uputio je i apel nadležnim institucijama da ispitaju čitav slučaj.
Poslanik Zečević saglasio se sa stavovima prethodnih govornika, navodeći da su izmjene i dopune zakona jedini izlaz iz trenutne situacije, dok se, kako je kazao, o svim drugim aspektima može raspravljati u narednih pet mjeseci. I on je pozvao na utvrđivanje odgovornosti.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović podsjetio je da je poznato ko je decenijama omogućavao devastaciju i pljačku šuma, kao i ko je, kako je rekao, praktično besplatno dao šume Draganu Brkoviću u Pljevljima. Naglasio je da bi formiranje firme imalo smisla ukoliko bi doprinijelo obnovi proizvodnje u „Velimir Jakić“, i dodao da sjedište firme mora biti u Pljevljima kako bi podržao izmjene.
- Promet drveta odvija se izvan poreskog sistema... Koncesionari su u 2024. godini, po važećem modelu, budžetu uplatili 6,2 miliona eura, u odnosu na količinu eksploatisane drvne mase. Nakon što dobiju oblovo drvo, prerađuju ga u dasku i pelet, izvoze i ostvaruju pravo na povrat PDV-a, čime efektivno nadoknade plaćenu koncesiju - praktično dobiju drvo besplatno… - istakao je Bojović. Dodao je i da cijeli sektor u BDP-u učestvuje sa manje od jedan odsto.
Potpredsjednik Skupštine i poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković podsjetio je da je prošle godine bio protiv Zakona, smatrajući da dijelovi tog propisa zahtijevaju drugačije definisanje korišćenja šuma. Ukazao je i da nova firma zahtijeva angažovanje nekoliko stotina radnika kojih nema na tržištu.
- Preduzeću su potrebne desetine miliona eura da bi zaista profunkcionisalo. U ovogodišnjem budžetu nema sredstava za mehanizaciju. Ako nemamo to, bojim se da se ništa neće promijeniti. Doći ćemo u situaciju da to preduzeće mora raspisivati tendere za izvođenje radova u šumi, a na njih će se javljati isti ljudi kao i do sada. Bojim se da mijenjamo formu, ali ostavljamo istu suštinu… - rekao je Nurković.
Dodao je i da će se ovim pristupom smanjiti prihodi opštinama, naročito onima na sjeveru. Ukazao je i na dramatičan pad zaposlenosti u sektoru: nekada je, kako je naveo, bilo angažovano više od 10.000 ljudi, dok ih je danas ostalo svega oko 2.500.

Zečević: Zakon o šumama predviđa formiranje novog preduzeća

Fudbalerke Budućnosti nijesu uspjele da se plasiraju u finale kvalifikacionog turnira za UEFA Ligu šampiona. 
 
Budućnost je večeras u Mujavi, u polufinalnom meču, poražena od slovačkog Spartaka 3:0. 
 
Podgorički sastav nije razočarao, na momente bio je i ravnopravan rival. ali na evropskom debiju nije mogao više od časmog poraza. 
 
Petostruki slovački šampion poveo je golom Andree 
Bogorove u 37. minutu. 
 
Samo četiri minuta kasnije prednost je duplirala 
Zuzana Narozna, a konačan rezultat postavila je Katarina Vredikova u 73. minutu. 
 
Budućnost će u meču za treće mjesto igrati sa moldavskom Agaristom, koja je u drugom polufinalnom meču ubjedljivo poražena od malteškog Sveigi junajteda 5:0.

Budućnost bez finala na kvalifikacionom turniru za plasman u LŠ

Skupština je danas usvojila Zakon o formiranju Kreditno-garantnog fonda, koji bi navodno trebalo da podstakne i ubrza privredni razvoj Crne Gore i poveća pristup finansijama za preduzeća, preduzetnike i sve koji se bave preduzetništvom.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, rekao je ranije u Skupštini, obrazlažući predloženi akt, da je glavni cilj donošenja ovog zakona da se kroz aktivnosti Fonda podstakne i ubrza privredni razvoj Crne Gore i poveća pristup finansijama za mikro, mala i srednja preduzeća, preduzetnike, kao i fizička lica koja se bave preduzetništvom.
Prema njegovim riječima, Kreditno-garantni fond će targetirati potencijalne klijente koji nijesu u dovoljnoj mjeri obuhvaćeni finansijama, čime će se dodatno aktivirati potencijal u bankarskom sektoru, posebno prema mikro, malim i srednjim preduzećima.
Konsultantski partner Crne Gore u osnivanju Kreditnog-garantnog fonda bila je Evropska banka za obnovu i razvoj, koja će i u daljem postupku biti strateški partner.
Zakonom je definisana nezavisnost Fonda. Njegov početni kapital je 10,6 miliona eura, koje obezbjeđuje Vlada.
Đeljošaj je objasnio da će 600 hiljada eura biti početna sredstva kako bi se Fond stavio u funkciju, dok će deset miliona eura biti u funkciji podršci privrede.
- Kada Fond bude garantovao za kredite, 50 odsto garancije će ići od Fonda, a 50 odsto od komercijalne banke od koje će se uzeti kredit i tu će se podijeliti teret i rizik sa komercijalnim bankama - naveo je Đeljošaj.

Usvojen Zakon o formiranju Kreditno-garantnog fonda

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Tag: milos-vukovic