Suspendovani policajci Petar Lazović i Jugoslav Raičević danas su, u Osnovnom sudu, na ročištu za kontrolu optužnice koja ih tereti da su mučili Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020, istakli da ne razumiju navode iz optužnog akta i krivično djelo koje im je tužiteljka stavila na teret. Lazović je kazao da je porazno da se optužnica zasniva na izjavama onih su planirali najteža krivična djela, a spriječili su ih on i njegove kolege. I Raičević je bio kategoričan da nikada nikoga nije prstom takao kunući se u djecu. Branilac Lazovića, advokat Nikola Martinović kazao je da je "Tužilaštvo u zdravlje Petra Lazovića slavi dan kad je rođen, jer da nije njega ne bi imali toliko posla". - Morali bi se baviti stvarnim izvršiocima, ovako dok je Petra biće i optužnica - kazao je advokat Martinović.&nbsp; On je istakao da postupanje Tužilaštva prema Petru Lazoviću može nazvati kampanjom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D853yKhU7qkQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prema riječima Martinovića, svaki optužni akt mora biti jasan u pogledu činjenica, moraju biti predloženi dokazi zasnovani na zakonu, ali u ovom slučaju, kako je naveo, nijedan od tih elemenata nije ispunjen. - Kao dokaz predložena je službena zabilješka koja ne može biti dokaz - kazao je Martinović. On je ukazao i na izveštaj ljekara interniste koji je konstatovao da na tijelu "navodno oštećenog" nema promjena na koži. - Da su ga trojica ili četvorica policajaca šutirala nogama u leđa kako je to izjavio, onda bi u izveštaju ljekara bilo napisano da ima promjena na koži. Osim ako tužiteljka misli da je ljekar lažno svjedočio i falsifikovao dokumentaciju - naglasio je Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126161156_0ed280ae2546b4958fa3db2a4908176e31291509ce79df060f1447f7caa72f8d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241126161156_0ed280ae2546b4958fa3db2a4908176e31291509ce79df060f1447f7caa72f8d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Advokati Martinović i Radović"> <figcaption>Advokati Martinović i Radović(Photo: Marija Žižić/Portal ETV)</figcaption> </figure>  I drugi branilac Lazovića, advokat Marko Radović ukazao je da je u vrijeme izvršenje krivičnog djela koje se stavlja na teret njegovom branjeniku zaprijećena kazna od godinu do osam i za to krivično djelo ne mogu da se primjenjuju mjere tajnog nadzora. On je objasnio da je u međuvremenu u decembru 2023. godine došlo do izmjene Krivičnog zakonika pa je za ovo djelo predviđeno od dvije do 10 godina, ali je ponovio da se Lazoviću i Raičeviću stavlja na teret da su počinili djelo 2020. I odbrana Raičevića, advokati Miloš Vuksanović i Dalibor Kavarić smatraju da optužnica ne može biti potvrđena jer ne sadrži valjane dokaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126161156_d7daa686a89ad0292bce43c2ebc1eb32cf5518e415d43daa6b5c44b0b4cc7055.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241126161156_d7daa686a89ad0292bce43c2ebc1eb32cf5518e415d43daa6b5c44b0b4cc7055" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Advokat Vuksanović"> <figcaption>Advokat Vuksanović(Photo: Marija Žižić/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Vuksanović je istakao da se radi o velikom medijskom i političkom pritisku u ovom slučaju i da se nada da će sud odoljeti tome. - Ovu optužnicu treba odbaciti i postupak obustaviti - kazao je Vuksanović. Sa druge strane, tužiteljka Biljana Pavlović smatra da sud treba da potvrdi optužni akt jer je Tužilaštvo, kako kaže, predložilo dovoljno zakonitih dokaza protiv Lazovića i Raičevića.&nbsp; Ona se pozvala na skaj komunikaciju kao jedan od dokaza protiv optuženih, zatim iskaze oštećenih i mišljenje vještaka neuropsihijatra. Sutkinja Ivana Becić će u zakonskom roku donijeti odluku o optužnici.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lazović: Porazno je da se optužni akt zasniva na izjavama onih koji su pripremali najteža krivična djela

Advokati Marko Radović i Miloš Vuksanović ocijenili su da bi produženje trajanja pritvora sa tri na pet godina dodatno usložilo i onako tešku situaciju pritvorenima. Smatraju da je opravdan gnijev velikog broja okrivljenih koji su najavili štrajk nadležnima u zatvoru, kome će se pridružiti i njihove porodice.
Radović i Vuksanović su, kako su rekli, osjetili obavezu i potrebu da se obratimo javnosti u vezi najava pojedinih političara odnosno predstavnika izvršne vlasti, vezano za podizanje roka trajanja pritvora nakon podizanja optužnice do objave prvostepene presude sa tri na pet godina. 
- Naime, svjedoci smo da pojedini predstavnici izvršne vlasti u posljednje vrijeme odgovornost za sukobe na crnogorskim ulicama žele da prebace na sudove, jer su navodno akteri tih sukoba bila lica koja su izašla ranije iz pritvora zbog neobjavljivanja presude u navedenom roku, pri tom su neki "uperili prst" i u advokate, jer oni navodno zloupotrebljavaju procesna prava sa tim ciljem. Dakle, zagovornici priče o podizanju roka trajanja pritvora, razloge za sukobe vide u tome što okrivljeni nijesu ostajali što duže u pritvoru, jer bi tako bilo mirnije stanje na ulici odnosno u državi - navedeno je u obraćanju dvojice advokata.
Oni napominju da svrha pritvora nije da spriječi remećenje javnog reda i mira od strane pritvorenih lica, niti da se zaštite njihov život i tijelo, nego da se obezbijedi prisustvo okrivljenog u postupku i nesmetano vođenje krivičnog postupka. 
- Ako ovo nije poznato onima iz politike koji se zalažu za podizanje roka, ovo je dobro poznato sudovima, koji nažalost trpe neviđen pritisak izvršne vlasti i javnosti, preko određenih medija, mada je dobrim dijelom odgovornost za ovakve situacije na sudovima. Naravno, ne isključiva - ističe se u obraćanju javnosti.
Radović i Vuksanović dodaju da je bilo je pitanje dana kada će se sudovima "vratiti kao bumerang" nekritičko prihvatanje svega onoga što tuzilaštva predlažu, opterećeni dodatno pritiskom javnosti preko medija.
- Pod takvim pritiskom, i sudovima sada odgovara produženje navedenog roka, posebno što postaje jasno da upotreba Skaj materijala pred našim sudovima, na način na koji to tuzilaštva predlažu a sudovi prihvataju, postaje "omča oko vrata" sudovima, jer umjesto da u fazi kontrole optužnice dobro preispitaju ono što im je tužilaštvo prezentovalo, oni su to prepustili sudećim vijećima, na kojima je najveći teret, a ujedno i odgovornost zbog nedonošenja presuda u navedenom roku - ocijenili su oni.
Da se radilo kako je trebalo, nema tog predmeta, napominju advokati, u kome se ne može donijeti presuda u roku od tri godine od kada je podignuta optužnica.
- Istina, dominantni razlozi zbog kojih je došlo do ovih situacija jesu nastupanje Kovid pandemije i odluka Sudskog savjeta iz jula 2021. godine o penzionisanju sudija, što je dovelo do odlaganja velikog broja suđenja odnosno vraćanja suđenja na početak. Ono što je veoma interesantno jeste da su određeni politički subjekti koji su bili najglasniji da sudije treba penzionisati isti oni koji danas predllažu navedenu izmjenu ZKPa. Kako ni tada nisu dobro izanalizirali situaciju i predvidjeli moguće posljedice, tako čini se ni danas nijesu to uradili - ocijenili su Raqdović i Vuksanović.
U vrijeme kada sudovi pritvore određuju i produžavaju olako, kada tuzilaštva prave koje kakve konstrukcije i od suštinski jednog predmeta prave nekolika, samo da bi obezbijedili osnove za ponovna pritvaranja okrivljenih, a to sve prihvata sud, podizanje navedenog roka bi, smatraju adovokati, samo dodatno usložilo i onako tešku situaciju za pritvorena lica.
- Da se postupanje okrivljenih i advokata ne može uzeti kao razlog probijanja navedenih rokova, možda najbolje svjedoči prvi predmet u kome su dvojica okrivljenih optuženih za teško ubistvo, izašli iz pritvora zbog nedonošenja presude u roku od tri godine od podizanja optužnice. Naime, radi se o događaju, u kome su stradala dva lica, a za koji događaj je izvještavano da se radilo o sukobu krimimalnih klanova, u kom predmetu su upravo ti okrivljeni uredno dolazili kasnije na suđenja i preko svog advokata podnijeli predsjedniku Višeg suda zahtjev za ubrzanje postupka, koji zahtjev je usvojen, a nakon toga i tužbu Vrhovnom sudu Crne Gore radi povrede prava na suđenje u razumnom roku, koja tužba im je usvojena. Međutim, čak ni pored svega toga prvostepeni postupak nije uspio da odmakne dalje od izvođenja dokaza optužbe za sedam i po godina od potvrđivanja optužnice, pa se postavlja pitanje u šta bi se taj pritvor pretvorio da nije bilo njegovog ograničenog trajanja - naveli su Radović i Vuksanović.
Prema njihovom mišljenju, sve ovo izazvalo je opravdan i veliki gnijev kod velikog broja okrivljenih protiv kojih se godinama otvaraju novi predmeti zloupotrebom procesnih ovlašćenja od strane tužilaštava, a što je sve sud prihvatao, samo da bi što duže bili u pritvorima. 
- Upravo zato su i najavili štrajk nadležnima u zatvoru, kome će se pridružiti i njihove porodice - zaključili su Radović i Vuksanović.

Portal ETV

Radović i Vuksanović: Opravdan gnijev okrivljenih koji su najavili štajk sa porodicama

Advokat Miloš Vuksanović danas je podnio ostavku sa funkcije člana Tužilačkog savjeta - kazala je na sjednici Skupštine potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović.
- Saglasno Poslovniku objavljujem da Skupština konstatuje ostavku, čime mu prestaje funkcija člana Tužilačkog savjeta - rekla je Popović.
Podsjećamo, advokat Miloš Vuksanović juče je najavio da će podnijeti ostavku u Tužilačkom savjetu, nakon što je sa kolegom advokatom Markom Radovićem podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv ministra pravde Bojana Božovića, a zbog odluke o izručenju turskog državljanina Binalija Čamgoza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradovic-odluka-o-izrucenju-camgoza-blago-skandalozna-podnijeta-krivicna-prijava-protiv-bozovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Da ne bi bilo kakvih spekulacija da bih mogao uticati na specijalnog tužioca koji zaduži ovu prijavu. Želim da obrišem svaku sumnju i bez ikakvih indirektnih i direktnih uticaja - objasnio je juče Vuksanović.
Bila mu je čast što je bio član Tužilačkog savjeta.
- Ali ovakva situacija zahtijev principijelnost - ističe Vuksanović.

Vuksanović podnio ostavku u Tužilačkom savjetu

Odluka o izručenju turskog državljanina Binalija Čamgoza je blago skandalozna - ocijenio je njegov branilac advokat Marko Radović na konferenciji za medije koja je organizovana povodom ukazivanja na nezakonitosti u tom postupku.
Radović je kazao da su odluku za izručenje dobili u utorak i zato je danas organizovana konferencija za medije.
- Ovo se dešava prvi put u Crnoj Gori. Odluka na koju se pozvao ministar (pravde Bojan) Božović na odluku iz Italije ne može se primijeniti kod nas - rekao je Radović.
Danas su, kako ističe, podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv ministra Božovića.
- Ukoliko se ukaže da su još neke osobe počinile nezakonitosti prijave ću podnijeti i protiv njih - naveo je Radović.
U ovom predmetu su se, prema njegovim riječima, svega nagledali.
- Ali nijesmo vjerovali da se ovakva odluka može donijeti jer ulazi u zonu krivične odgovornosti - ističe Radović.
Ekstradioni postupak protiv Čamgoza se, kako dodaje, završava odlukom ministra.
- Ukoliko su sudovi utvrdili da su ispunjeni uslovi. Božović se pozvao na Zakon o upravnom postupku, vjerovali ili ne. To je pravni skandal, ne radi se o neznanju nego o tome da se Čamgoz pošto poto izruči Turskoj. Da je Čamgoz bio prijetnja za državu, nacionalnu bezbjednost postojala je mogućnost da bude protjeran iz Crne Gore - naglasio je Radović.
U ovom slučaju, kako je rekao, nije moglo tako.
- Da to bude razlog donošenja odluke to nigdje nema. Ne smatram da je Čamgoz bio prijetnja Crnoj Gori. Veća opasnost za Crnu Goru jesu ovakve odluke. Zakon u rukama nekih ljudi je opasna stvar - ocijenio je Radović.
Čamgoz je, kako dodaje, sat nakon donošenja odluke izručen.
- Odbrana je predložila privremenu mjeru, ali on je izručen. Sve što radimo - ne možemo ga vratiti, ali ovakvim odlukama se potkopava pravna sigurnost i krše se zakoni - zaključio je Radović.
Advokat Miloš Vuksanović dodao je da se Čamgoz nalazi u Tuskoj nakon skandalozno odluke Božovića, nakon čega je uslijedila prijava.
- Ne mogu da prihvatim da je ovakvo nezakonito rješenje donijeto. Božović je svojevoljno i sa nekim osobama iz bezbjednosnog sektora donio ovakvu odluku. Radi sprečavanja svih spekulacija, urađen je opasan pravni presedan - smatra Vuksanović.
On će, kako je najavio, podnijeti ostavku u Tužilačkom savjetu.
- Da ne bi bilo kakvih spekulacija da bih mogao uticati na specijalnog tužioca koji zaduži ovu prijavu. Želim da obrišem svaku sumnju i bez ikakvih indirektnih i direktnih uticaja - objasnio je Vuksanović.
Bila mu je čast što je bio član Tužilačkog savjeta.
- Ali ovakva situacija zahtijev principijelnost - ističe Vuksanović.
Čamgoz je, kako je kazao, bio devet mjeseci u kućnom pritvoru.
- On je praktično otet u režiji državnih organa - ocijenio je Vuksanović.
Vjeruje da će SDT uraditi sve što treba.
- Pogotovo što vjerujem u glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića s obzirom na njegovo dugogodišnje iskustvo - rekao je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje Portala ETV da je Čamgoz ostvario kontakte sa kriminalnim grupama Vuksanović je rekao da smatra da je i to dio predstave.
Na pitanje Vijesti da li je saslušan povodom prijetnji državnom sluzbeniku Radović je odgovorio da je on dao izjavu u svojstvu građanina &nbsp;i negirao to.
- Samo obavještenje je uzeto od njega - rekao je on.
Na pitanje da li je Čamgoz bio u kući škaljarskog klana Radović je odgovorio da ne zna čija je kuća.
Vuksanović se, kako je naveo, u jutarnjim časovima vidio sa njegovom porodicom i saopšteno im je da je u blizini njegove kuće uočen snajper.
- To je bila samo priprema za njegovu "otmicu" - kazao je on.
Na pitanje Portala ETV koliko je proteklo od preinačenja odluke o izručenja do izručenja Vuksanović misli da je po tome odmah postupljeno.

Radović: Odluka o izručenju Čamgoza blago skandalozna, podnijeta krivična prijava protiv Božovića

Od sredine oktobra prošle godine, kada je Državna revizorska institucija dala negativno mišljenje na finansiranje vjerskih zajednica u Crnoj Gori, a posebno ukazala da su srednje vjerske škole nezakonito finansirane sa 4,9 miliona eura tokom četiri godine, Specijalno državno tužilaštvo još uvijek nije donijelo odluku nakon prijave koju je podnio Centar za građansko obrazovanje. Uprkos mišljenjima revizora i istrazi tužilaštva, Vlada je ponovo i ove godine opredijelila 1,7 miliona za dvije vjerske privatne škole Medresu ,,Mehmed Fatih“ i Pravoslavnu gimnaziju „Sveti Sava“. Pobjeda je nekoliko puta pokušala da dobije odgovore od SDT-a na pitanje u kojoj je fazi ovaj predmet. Posljednji odgovor je bio i prvi, u novembru prošle godine, kada je, nakon podnešene krivične prijave (koju je podnio CGO), iz tog tužilaštva odgovoreno da je „krivična prijava dodijeljena u rad u skladu sa internim pravilima o dodjeljivanju predmeta i godišnjim rasporedom poslova. U toku je izviđaj“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115061148_d3375fe20758a4f494b9cf5333721a3c3ae111322bf3bcd00a68f2a5001f8c0b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241115061148_d3375fe20758a4f494b9cf5333721a3c3ae111322bf3bcd00a68f2a5001f8c0b" data-rendition-name="original" width="1186" height="667" loading="lazy" alt="Medresa ,,Mehmed Fatih“"> <figcaption>Medresa ,,Mehmed Fatih“(Photo: preporod.info)</figcaption> </figure>  CGO je takođe tražio odgovore od SDT-a i uputio urgenciju, ali nijesu dobili odgovor. Ono što je javnosti poznato, kada je u pitanju ovaj slučaj, jeste da je 28. marta SDT tražilo od DRI da im dostave izvještaj. Na spori ritam specijalnog tužilaštva ukazuje i činjenica da je taj izvještaj javno dostupan na sajtu Državne revizorske institucije od 17. oktobra prošle godine, te da su ga mediji takođe u nekoliko navrata citirali, navodeći odakle su ga preuzeli. DRI je 12. maja dostavila SDT-u svoj, već objavljeni, „Izvještaj o reviziji o pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore“. U odgovoru na dopis SDT-a, DRI navodi da je osnov za negativno mišljenje o finansiranju vjerskih srednjih škola to što je u suprotnosti sa Opštim zakonom o vaspitanju i obrazovanju - U periodu 2019-2023. g., iz budžeta Ministarstva nadležnog za oblast prosvjete finansirane su srednje vjerske škole u ukupnom iznosu od 4,9 miliona eura. Finansiranje je vršeno na osnovu čl. 139 stav 7 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji propisuje da se srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu finansirati iz budžeta Crne Gore, u skladu sa čl. 138 istog zakona. Isplate sredstava vjerskim školama vršene su na osnovu ugovora o finansiranju i aneksa ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade. Međutim, iznos sredstava kojim su finansirane srednje vjerske škole nije određen na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje, što nije u skladu sa čl. 138 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju – pojasnili su SDT-u iz DRI. Istaknuto je da, prema nalazu DRI, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. - Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima. Navedeno nije u skladu sa čl. 139 koji propisuje da se srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa čl. 138 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Zakon u čl. 138 propisuje da ustanova stiče sredstva iz budžeta Crne Gore za jednu školsku godinu na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje – piše u dopisu koji je DRI uputila SDT-u. Oni su postupajućem specijalnom tužiocu Miroslavu Turkoviću u dopisu naveli da je negativno mišljenje nadležnog kolegijuma DRI izraženo u skladu sa članom 80 Uputstva o metodologiji vršenja finansijske revizije i revizije pravilnosti, kojim je propisano da nadležni kolegijum izražava negativno mišljenje kada državni revizor, nakon što prikupi dovoljno adekvatnih revizorskih dokaza, zaključi da slučajevi neusklađenosti, pojedinačno ili zbirno, imaju i materijalan i prožimajući efekat. Tokom protekle četiri godine za vjerske škole uplaćeno je 4,9 miliona eura. Medresa „Mehmed Fatih“ dobila je 3,1 milion, a Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ 1,8 miliona. Od rebalansa budžeta, koji je usvojen u avgustu prošle godine, finansiranje vjerskih škola, Medrese ,,Mehmed Fatih“ i Pravoslavne gimnazije ,,Sveti Sava“ prebačeno je iz Ministarstva prosvjete koje ih je finansiralo od 2018. godine - u Ministarstvo pravde. Osim tog transfera nadležnosti, ništa se drugo nije dogodilo u tom rebalansu za 2024. godinu – iznos je ostao isti - 1,7 miliona eura. Ministar pravde Bojan Božović, nakon nalaza DRI prošle godine, Pobjedi je kazao da će se finansiranje ovih škola posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana. - Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija - rečeno je tada Pobjedi iz Ministarstva pravde. Ministarstvo prosvjete se na ovaj način „oslobodilo“ od samog početka problematičnog finansiranja vjerskih škola, jer ni prvoosnovana medresa, koja se iz budžeta finansira od 2018. godine na prijedlog tadašnjeg ministra prosvjete Damira Šehovića, nije u skladu sa zakonima, jer dio njenog nastavnog kadra nema licence. Prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa Mijajlo Đurić kazao je da ova vjerska škola ne može da dobije licencu jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju. Srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Fatih“ nikada nije podlegla postupku licenciranja, potvrđeno je Pobjedi prošle godine iz Ministarstva prosvjete. Finansiranje Pravoslavne gimnazije „Sveti Sava“ takođe je sumnjivo jer, dok se zgrada ne izgradi, djeca se školuju u poslovnim prostorijama u zgradi pod Goricom, ali su ipak dobili licencu od inspektora Vesne Bratić, iako ne ispunjavaju uslove za to, a koji su propisani zakonom i pravilnicma. Ta škola je dobila licencu u aprilu 2022. godine za vrijeme mandata ministarke Vesne Bratić. Komisija za licenciranje je tada utvrdila da škola, čije se prostorije nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi ispod brda Gorica u Podgorici, ispunjavaju sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu. Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu je 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno-poslovne zgrade ispod Gorice. Za DRI je problematično što Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima. Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program. Upravo je to - koliko košta školovanje jednog đaka, bilo predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministarstva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Po toj računici, obrazovanje tih đaka košta daleko više nego onih koji uče u državnim školama. Transfer sa Ministarstva prosvjete, koje kontroliše obrazovne institucije u Crnoj Gori, na Ministarstvo pravde, objašnjen je time da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica. A nadzor nad primjenom tog zakona radi organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa - odnosno Ministarstvo pravde. A upravo je Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju definisao kako se vjerske škole finansiraju i koje sve uslove mogu da ispune. Zbog toga je Pobjeda i postavila pitanje resoru pravde - da li su škole sada pod njihovom jurisdikcijom. Kako je rečeno da nijesu, ostaje da je za finansiranje nadležna pravda, a za programe i licence – prosvjeta. Problemi koji se tiču donosilaca odluka u resoru prosvjete vjerovatno nijesu prioritet ovog tužilaštva, ukoliko se uzme u obzir i činjenica da nakon duplog negativnog mišljenja DRI, koje je objavljeno u septembru 2021. godine, a tiče se poslovanje tadašnje ministarke Vesne Bratić, takođe još nema odluke tužioca o raspodjeli oko 19 miliona eura iz budžeta. DRI je tada konstatovala da finansijski izvještaj Ministarstva ne daje istinit i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka, a da utvrđene greške imaju materijalan i prožimajući efekat na finansijski izvještaj.

Iz tužilaštva ni glasa o raspodjeli 4,9 miliona eura srednjim vjerskim školama

Prema prognozi Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, danas se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mjestimičnu kišu, ponegdje praćenu pljuskovima i grmljavinom.
U južnim krajevima padavine se očekuju uglavnom tokom jutra i prijepodneva, dok će na sjeveru početi od sredine dana. Duvaće slab do umjeren vjetar, ponegdje pojačan, uglavnom južnih smjerova.
Jutarnje temperature kretaće se od 2 do 14 stepeni, dok će najviše dnevne iznositi između 13 i 23 stepena.
U Podgorici će takođe biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode, ali i uslove za povremenu slabu kišu. Vjetar će biti slab do umjeren, južnih smjerova. Minimalna temperatura biće oko 12 stepeni, a maksimalna dnevna 21 stepen.

Promjenljivo oblačno, ponegdje kiša i grmljavina

Da li se Srbija ubrzano pretvara u novu Belorusiju, kako se u poslednje vreme osnovano pitaju mnogi?
Učestala hapšenja i pritvaranja opozicionih aktivista, posebno posle velikog skupa u Beogradu, 15. marta, redovno su na ivici legitimiteta. Pritvori se produžuju sa pravno sumnjivom argumentacijom, a mnogim pritvorenima uskraćuju se osnovna ljudska prava. Možda i najpoznatiji slučaj hapšenja zbog navodnog planiranja državnog udara rezultirao je produženjem pritvora na treći mesec, iako je jedini "dokaz" kojim pravosuđe raspolaže - pravno neprihvatljiv, jer snimanje razgovora nije obavljeno po zakonu. U međuvremenu je novosadska profesorka stupila i u štrajk glađu i žeđu, prebačena u zatvorsku bolnicu, ali njeni advokat i porodica još ne mogu da je posete.
Sa druge strane, uprkos dokazima dovoljnim bar za "osnovanu sumnju", hapšenja ljudi bliskih vladajućoj stranci redovno izostaju. Pretnje i napadi pripadnika vladajuće stranke i propalica obučenih u crno i pod kapuljačama na neistomišljenike - studente i opozicionare - se često uopšte ne sankcionišu, a ako i dođe do sankcije, presude su na granici ili ispod zakonskog minimuma. Kada je pritisak javnosti toliko jak da hapšenje ipak ne može da se zaobiđe, uhapšeni se vrlo brzo nađe na slobodi, sa objašnjenjima uvredljivim i za razum i za pravnu struku. Kao što je objašnjenje za devojku koja je pod punim gasom automobilom povredila studentkinju na Novom Beogradu, a za koju je rečeno da je to učinila iz prepasti. Čak su i uhapšeni za tragediju u Novom Sadu, koja je i bila povod za polugodišnje proteste, na slobodi, a oni kojima je bila potrebna bolnica iz pritvora su preseljeni u Institut u Sremskoj Kamenici, a ne u zatvorsku bolnicu.
Fizički napadi ne prestaju. Najnoviji ataci privatnih obezbeđenja su rezultirali povređivanjem dve odbornice u Kraljevu, dok je u okolini Kosjerića član SNS - predsednik jedne mesne zajednice - povredio snimatelja televizije N1.&nbsp;
Posle optužbi za "obojenu revoluciju", predsednik Vučić je pojačao huškačku retoriku, i sada preti studentima da će "odgovarati za sve teške zločine koje su izvršili", iako nema nikakvog zločina niti dokaza da su nekakvu zločini bar planirani. No, baš zahvaljujući takvoj zapaljivoj retorici, podele u narodu su došle do granice nepomirljivosti i same ivice otvorenog sukoba. Toliko je sve otišlo daleko, da su se uoči skupa vladajuće stranke u Nišu, nasred auto-puta, za grla pohvatali ljudi iz kabineta predsednika države (u pozadini snimka čuju se vulgarnosti iz grla Suzane Vasiljević, savetnice za medije) i policijskog obezbeđenja predsednika Vlade Đura Macuta. Što će reći, iz istog "tabora".
Primera za sve ovo je i previše, svakodnevni su, ali je i ovo sasvim dovoljno da odgovarajuće ilustruje problem.
No, da li je to dovoljno za uverenje da se Srbija ubrzano pretvara u Belorusiju? Nesumnjivo postoje određene sličnosti, ali su i razlike u stepenu represije i međunarodnom kontekstu značajne. Da pogledamo prvo gde se mogu naći sličnosti.
U Belorusiji, Aleksandar Lukašenko neprikosnoveno vlada od 1994. godine, centralizujući moć i eliminišući opoziciju. Praktično sva opozicija je u inostranstvu, sem one koja je u kazamatima. U Srbiji, Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka dominiraju političkom scenom od 2012. godine, a suštinski ideja na kojoj počiva njegova vladavina traje od 1988. i više puta je skupo koštala i Srbiju i region. Iako Srbija ima formalno demokratske institucije, one su oslabljene i često svedene samo na puko izvršenje najčešće nezakonitih odluka vrha vlasti, a vlast koncentrisana u rukama predsednika i njegovih saradnika, uz svakodnevno kršenje ustavnih nadležnosti.
U Belorusiji su protesti 2020. godine izazvani spornim izborima doveli do masovnih hapšenja (više 19.000 ljudi) i mučenja demonstranata u pritvoru. U Srbiji, protesti još od kovida 2020. i masovnih zločina u školi "Ribnikar" i okolini Mladenovca 2023. godine, a posebno ovi 2024–2025. posle rušenja nadstrešnice u Novom Sadu, suočeni su s policijskom represijom, uključujući upotrebu suzavca, batinjanja i hapšenja. Vlast koristi metode slične beloruskim, poput hapšenja političkih protivnika pod optužbama za "verbalni delikt" ili pokušaje "obojene revolucije".
Belorusija ima strogu medijsku cenzuru, s gotovo apsolutnom kontrolom države nad medijima: sve šta objavljuje drugačiju sliku zemlje od Lukašenkove, nalazi se u inostranstvu. U Srbiji, iako postoje nezavisni mediji, većina javnih glasila je pod uticajem vlasti, što potvrđuju izveštaji međunarodnih i domaćih strukovnih organizacija. Osim vlasničke i finansijske netransparentnosti - zahvaljujući čemu su "mediji" direktno vezani za režim, pomoći države lojalnim "medijima" uz istovremeno gušenje onih drugih, izveštaji ukazuju na napade i pritiske na novinare i SLAPP tužbe ljudi bliskih režimu.
Najzad, već smo pomenuli pravosudnu pristrasnost. U obe zemlje postoje optužbe za selektivnu primenu pravde. U Belorusiji se politički protivnici rutinski hapse i osuđuju, dok se, kako rekosmo, u Srbiji ljudi bliski vlasti često oslobađaju ili dobijaju blaže kazne.
To su sličnosti. Ipak, ima i razlika, i one su u nekim segmentima male, a u drugima značajne.
Belorusija, često nazvana "poslednjom diktaturom Evrope", ima daleko oštriji autoritarni sistem. Smrtna kazna je i dalje na snazi, a pogubljenja su tajna. U Srbiji nema smrtne kazne, a represija, iako prisutna, nije na istom nivou brutalnosti. Protesti u Srbiji, iako susreću brutalnu policijsku silu, nisu doveli do masovnih mučenja kao u Belorusiji.
Produženi pritvor političkih aktivista i demonstranata u kombinaciji s blažim tretmanom ljudi bliskih vlasti ukazuje na selektivnu pravdu, što je karakteristika autoritarnih režima. U Belorusiji je ovaj fenomen ekstremniji, s masovnim hapšenjima i mučenjem, dok u Srbiji još postoji prostor za javnu kritiku i međunarodni pritisak. Slučajevi poput Predraga Koluvije i Zvonka Veselinovića, i ne samo oni, pokazuju da političke veze mogu uticati na pravosudne ishode, što podriva poverenje u institucije. Ipak, upravo činjenica da neke sudije i tužioci dižu glas, pokazuje da srpsko pravosuđe nije potpuno podređeno režimu, već su u toj ulozi i dalje "podobni pojedinci".
Belorusija je izolovana, pod sankcijama EU i SAD, dok je Srbija kandidat za članstvo u EU, što je primorava na određeni nivo usklađivanja s demokratskim standardima. Ovo ograničava Srbiju u primeni ekstremnijih autoritarnih mera, iako su simpatije ka diktatorskim režimima sa Istoka neskrivene. Najzad, više se i ne krije uticaj koji Rusija ima na politička, i ne samo politička, dešavanja u Srbiji. Ipak, ovde se mora uočiti zaoštravanje retorike s nekih adresa u EU prema Srbiji, paralelno sa otvorenim skretanjem režima - a ne kao do sada, njegovih pojedinih delova - u pravcu Rusije. To je posebno izraženo u vreme dve studentske "ekskurzije" (biciklistička i maratonska) u pravcu evropskih institucija.
U Belorusiji su izbori očigledno namešteni, a opozicija je, kako rekosmo, gotovo uništena. U Srbiji, iako su izbori kritikovani kao nefer (npr. izveštaj OEBS-a iz 2023.), a birački spiskovi u neskladu sa realnošću, opozicija i dalje postoji, mada je godinama satanizovana i uskraćena su joj osnovna demokratska prava, i ima određeni - iako značajno ograničen - prostor za delovanje.
Srbija, dakle, pokazuje sve elemente autoritarne vlasti, s kontrolom nad institucijama, medijima i selektivnim pravosudnim procesima, ali nije na nivou Belorusije, gde je diktatura očigledna, s ekstremnom represijom i potpunom eliminacijom opozicije. Srbija se, reklo bi se, i dalje nalazi u "sivoj zoni" između demokratije i autoritarizma, dok je Belorusija jasan primer diktature.&nbsp;
To, na žalost, i dalje ne znači da Srbija ne može lako da sklizne preko te tanke linije, koja deli "sivu" i "crnu zonu". Možda za to bude dovoljna i samo jedna komanda iz Moskve.

Postaje li Srbija - Bjelorusija?

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: milos-vuksanovic