Inspekcije su od 1. juna do 30. septembra realizovale 31.293 inspekcijska pregleda tokom kojih je utvrđeno 12.279 nepravilnosti i po tom osnovu izdata 12.719 prekršajna naloga - podaci su Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Na šestoj sjednici ovog tijela, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović, konstatovano je da su realizovaa 24.222 redovna inspekcijska nadzora, po inicijativi ih je bilo 2.918, dok je kontrolnih inspekcijskih nadzora, u kojima su inspektori pratili postupanje subjekata nadzora po nalozima za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, izvršeno 4.153.
- Od 5.891.796,94 eura svih izrečenih kazni, iznos izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima iznosio je 5.805.946,94 eura, dok je 85.850 eura izrečeno rješenjima o izricanju novčane kazne - precizirano je u saopštenju.
U junu, julu, avgustu i septembru podnešena su 162 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda za prekršaje u iznosu od 179.550 eura.
- Tokom kontrole u spoljnotrgovinskom prometu - Sanitarna inspekcija, Fitosanitarna inspekcija, Inspekcija za hranu i Veterinarska inspekcija donijele su 24.015 rješenja, od čega je za preglede naplaćeno 894.481,19 eura - navodi se u saopštenju.
Ove inspekcije su izdale i 2.799 certifikata i uvjerenja, od čega je za preglede naplaćeno 30.774,80 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za četiri mjeseca više od 31.000 inspekcijskih pregleda, izrečeno oko 5,8 miliona eura kazni

Crna Gora visoko cijeni dugogodišnje partnerstvo sa Ujedinjenim nacijama - koje je kroz različite programe i projekte dalo značajan doprinos jačanju institucija, unapređenju životnog standarda i sprovođenju reformskih procesa - poručio je potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj i predsjednik Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem Milun Zogović na sastanku sa Karolinom Tisot Baranzini, rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori.
Sastanku je, kako je saopšteno iz Zogovićevog kabineta, prisustvovala i Ana Zec, šefica kancelarije UN za koordinaciju. Sagovornici su tokom susreta razmijenili mišljenja o dosadašnjoj i budućoj saradnji Vlade Crne Gore i sistema Ujedinjenih nacija, posebno u oblastima infrastrukturnog, održivog i ravnomjernog regionalnog razvoja.
Zogović je naglasio da se saradnja sa UN ogleda i u podršci na putu evropskih integracija, ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i sprovođenju politika koje su usmjerene ka jačanju društvene kohezije i stvaranju novih razvojnih šansi za građane.
- UN sistem u Crnoj Gori preko svojih organizacija ima značajnu ulogu u razvoju institucija i vladavine prava, reformama u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj zaštiti, podršci manjinskim i ranjivim grupama, zaštiti životne sredine i održivom razvoju - rekao je on.
Održivi razvoj u Crnoj Gori je, prema njegovim riječima, ključni koncept koji oblikuje dugoročne strategije države u oblastima ekonomije, društva i životne sredine.
- Sama činjenica da se Crna Gora 1991. godine proglasila za ekološku državu, najbolje potvrđuje posvećenost tom kontekstu, zato i Ustav Crne Gore prepoznaje zaštitu prirode kao jedno od temeljnih opredeljenja države - ocijenio je Zogović.
Crna Gora je, kako je rekao, među prvim državama u regionu prihvatila i počela da sprovodi Agendu 2030 i ciljeve održivog razvoja i pripremila dobrovoljni nacionalni izvještaj o implementaciji tih ciljeva.
- Što najbolje potvrđuje da je Crna Gora prepoznala značaj ove teme kako na lokalnom tako i na globalnom nivou - zaključio je Zogović.
Sagovornici su se, kako su kazali u Zogovićevom kabinetu, saglasili da Crna Gora kao članica Ujedinjenih nacija, treba da aktivno doprinosi promovisanju multilateralizma, regionalne saradnje, jačanju međunarodnih standarda u oblasti vladavine prava, ljudskih prava i demokratskog razvoja.
- Produbljivanje saradnje između Vlade Crne Gore i sistema UN predstavlja važan korak u ostvarivanju ključnih strateških ciljeva države, kao i u daljem unapređenju kvaliteta života svih građana Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

Zogović sa Tisot Baranzini: Crna Gora cijeni dugogodišnje partnerstvo sa UN

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović sastao se sa predstavnicima investitora iz Arapske Republike Egipat, uz prisustvo delegacije Opštine Zeta. Sastanak je održan u zgradi Vlade, a glavna tema razgovora bila je unapređenje saradnje u oblastima infrastrukture i turizma, sa fokusom na potencijale Zete i drugih razvojno važnih područja, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.&nbsp;
Zogović je, kako se navodi, izrazio dobrodošlicu investitorima i istakao da Crna Gora ostaje otvorena za ozbiljne strane partnere koji žele da dugoročno doprinesu razvoju lokalnih zajednica i ukupne ekonomske stabilnosti države.
- Regionalni razvoj je prioritet Vlade Crne Gore. Ulaganja u infrastrukturu i turizam ne samo da jačaju ekonomiju, već i direktno doprinose kvalitetu života građana. Otvoreni smo za ozbiljne partnere koji žele dugoročno da grade zajedno sa nama - poručio je Zogović.
Kkao se dodaje, obje strane saglasile su se da postoji širok prostor za unapređenje saradnje, posebno u dijelu razvoja turističke ponude i bolje povezanosti regiona.

Zogović sa egipatskim investitorima: Jačanje regionalnog razvoja kroz infrastrukturne i turističke projekte

Izražena je želja da se stvore preduslovi da se saradnja između dviju država u budućnosti razvija u interesu obje države i njihovih stanovnika - kazali su iz Službe za odnose s javnošću Vlade Crne Gore nakon sastanka potpredsjednika izvršne vlasti za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića sa ambasadorom Ruske Federacije u Crnoj Gori Aleksandrom Lukašikom.
Sagovornici su, kako se navodi u saopštenju, razmijenili informacije o mogućnostima bilateralne saradnje Crne Gore i Ruske Federacije, uključujući i ona pitanja koja se tiču resora potpredsjednika Vlade Zogovića.
- Zogović je tokom sastanka napravio osvrt na odnose u prošlosti između Crne Gore i Rusije i ukazao na veliki značaj tih odnosa za našu državu i narod. Zogović je posebno istakao povezanost Crne Gore i Rusije na polju istorije, duhovnosti, kulture, tradicije i obrazovanja - navodi se u saopštenju.

Zogović sa Lukašikom: Izražena želja da se stvore preduslovi da se saradnja između Crne Gore i Rusije u budućnosti razvija

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Milun Zogović, izjavio je danas da genocid u Velici koji su počinile Princ Eugen i Skenderbeg divizija 28. jula 1944. godine u kojem je zvjerski ubijeno više od 500 nevinih i nedužnih civila, djece, žena i staraca, predstavlja jedan od najmonstruoznijih ratnih zločina na tlu Crne Gore, koji nas svake godine okuplja da se uz molitvu zajedno za porodicama sjetimo nevino stradalih građana ubijenih na najsvirepiji način, samo zato što su pripadali jednom narodu.
On je dodao, da se danas u miru i tišini molimo za pokoj duša nevino ubijene djece, žena i staraca, naše braće, komšija i prijatelja, osuđujući ovaj strašan zločin. Zajednička osuda zločina dio je pijeteta i sjećanja na nevino stradale, ali i opomena da se ovakav zločin nikada ne ponovi.
Zogović je naglasio da zaborav zločina u Velici ne bi bio prosto zaborav, već novi zločin prema nevino stradalima, zato osuda ovog monstruoznog zločina mora biti nedvosmislena, bez relativizacije i zaborava, posebno od svih građana Crne Gore.
Potpredsjednik Vlade je istakao da Velički neprebol traje generacijama, te da su zajednička ljudskost, empatija i priznanje genocida obaveza, jer zločin u Velici ima sve karakteristike genocida: planskog i sistematskog ubijanja ljudi samo zato što su pripadnici jedne vjere i nacije.
Podsjetio je da je Skupština Crne Gore 2022. godine usvojila Rezoluciju o osudi genocida u Velici i Pivi.
- Sjećanje na ovaj zločin nije samo lokalna ili naša porodična stvar - to je univerzalna moralna obaveza. Samo istinom, pravdom i kulturom sjećanja možemo graditi bolju budućnost. Pokušaji da se umanje, opravdaju ili negiraju ovakvi zločini su nedopustivi - naveo je on.
Osuđujući ovaj zločin ne pozivaju, kaže on, na osvetu.
- Već na pravdu i pomirenje. Pomirenje je moguće samo ako se istina prizna, svaki zločin osudi i svaka nevina žrtva jednako poštuje - zaključio je Zogović.

Zogović: Osuda genocida u Velici je poziv na pravdu i pomirenje

Saradnje lokalne i državne uprave važna je u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja i unapređenja uslova života građana.
To je saopšteno na sastanku potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića, ministarke javnih radova Majde Adžović i državnog sekretara Ministarstva turizma Vuka Žižića tokom razgovora sa predstavnicima Opštine Kolašin.
Na sastanku je, kako je saopšeno iz Ministarstva javnih radova, bilo riječi o tekućim infrastrukturnim projektima, planiranim investicijama i prioritetima za razvoj opštine, posebno u oblastima putne i komunalne infrastrukture. Poseban akcenat stavljen je na dalji razvoj skijališta.
- Sagovornici su istakli važnost saradnje lokalne i državne uprave u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja i unapređenja uslova života građana - kaže se u saopštenju.
Dogovorena je, kako se dodaje, dalja koordinacija na realizaciji zajedničkih projekata od značaja za Kolašin.

Lokalna i državna saradnja važna u cilju ravnomjernog razvoja

Vlada premijera Milojka Spajića donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa. Vlada je izabrana krajem oktobra 2023. Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost. - Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje. U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima. Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane. Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije. Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor. <h2>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</h2> Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste. U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022. Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. - To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a. Ujedno, od početka Spajićevog mandata do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa. Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti. <h2>Elektronske sjednice</h2> Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave. Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice… Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke. - Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković. Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  <h2>Interne i tajne tačke</h2> A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda. Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi. - Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je Nikolina Radonjić iz Instituta Alternativa. Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili. Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje. "Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije. Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije. <h2>Nedostatak konferencija za medije</h2> Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost. - Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković. Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova. - Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković. <h2>Ignorisanje parlamenta</h2> Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13. Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja. Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane. <h2>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</h2> Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova. Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane. Za druge resore nema podataka. <h2>Hiljade kilometara službenim vozilima</h2> CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila. Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića iz Nove sprske demokratije i Miluna Zogovića iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta. U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine. Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima. Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika. Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu. Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća. Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom... I ministar bez portfelja Milutin Butorović imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje. Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem. Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara. Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO. <h2>Gdje je rješenje?</h2> Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija. - Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković. Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara. Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

Centar za građansko obrazovanje je, od svojih prvih prijedloga organizacije Vlade, iz 2016. godine, zagovarao model kompaktne i funkcionalne Vlade sa jednim potpredsjednikom. Posljednjim dostupnim nacrtom Zakona o Vladi predviđena su maksimalno četiri potpredsjednika. Međutim, danas imamo najglomazniju Vladu u Evropi – sa 32 člana i čak sedam potpredsjednika, saopštili su iz ove nevladine organizacije, podsjećajući da neki od potpredsjednika imaju preklapajuće nadležnosti, a svi zajedno mogu imati više od 30 savjetnika, pored administrativno-tehničkog osoblja i brojnih drugih privilegija koje uživaju.&nbsp;
CGO kroz seriju kratkih osvrta daje uvid u strukturu Vlade i što su aktivnosti, po zvanično dostupnim podacima, pojedinih članova našeg skupog aparata izvršne vlasti.
Podsjećaju da se prethodni osvrt odnosio na ministra bez portfelja Milutina Butorovića iz PES-a.&nbsp;
Nakon rekonstrukcije 44. Vlade, 23. jula 2024. godine, partije koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) – Nova srpska demokratija (Nova) i Demokratska narodna partije (DNP) – postale su i formalno dio izvršne vlasti na najvišem nivou, sa nekoliko ministara i potpredsjednika. Budimir Aleksić iz Nove imenovan je za potpredsjednika za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, dok je Milun Zogović iz DNP-a preuzeo poziciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.
Jedna od prvih aktivnosti oba ova potpredsjednika bila je zvanična posjeta Beogradu i susreti za zvaničnicima Srbije. Aleksić se sreo sa ministrom kulture Nikolom Selakovićem, a Zogović je, zajedno sa partijskom koleginicom ministarkom Majom Vukićević, razgovarao sa predsjednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić.
Većina Aleksićevih aktivnosti kasnije je bila protokolarnog karaktera, uključujući po jedan susret sa ambasadorima Velike Britanije i šefom Delegacije EU, kao i dva sa otpravnicom poslova NR Kine, predstavnicima Jevrejske zajednice i građanskim aktivistom Aleksandrom Sašom Zekovićem. Takođe, primio je delegaciju Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore (SNS CG), zatim predstavnike Organizacionog odbora nagrade „Prosvijetitelj“ i imao radnu posjetu Matici srpskoj u Crnoj Gori. Održao je i sastanak sa delegacijom Univerziteta Crne Gore (UCG) i Maksimom Vučinićem, predsjednikom OD COTEE (Crnogorski operator tržišta električne energije) u cilju intenziviranja saradnje UCG i privrede, kako je navedeno na sajtu. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade zabilježeno je da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 različitih sagovornika. Takođe, najavljeno je da će od 21. do 27. maja boraviti u NR Kini, što mu je prvi službeni put poslije Beograda.
Stručnu podršku Aleksiću pružaju i četiri savjetnika – Zoran Dubljević, Dragan Vukić, Miljan Stanišić i Sanja Jokić. Njihove biografije, ka oni Aleksićeva, nisu dostupne javnosti na sajtu potpredsjednika Vlade. Pretragom se mogu naći podaci da je Dubljević završio engleski jezik, Stanišić sociologiju, a Vukić i Jokić pravo, uz naznaku da su Vukić i Jokić dugogodišnji funkcioneri SNP-a. Dodatno, u platformi za posjetu NR Kini pominje se kao njegov savjetnik mr Aleksandar Ćuković, koji nije naveden na samoj stranici kao dio stalnog savjetničkog tima. Pored toga, Aleksiću je na raspolaganju administrativno-tehničko osoblje.
Na drugoj strani, Zogović je, sudeći po zvaničnoj stranici, imao 16 aktivnosti, ako se izuzmu čestitke za dan Opštine Plužine, za novogodišnje i Vaskršnje praznike, saučešće državnom vrhu Srbije zbog tragedije u Novom Sadu i javno saučešće porodicama nastradalih, saučešće svim građanima Cetinja povodom tragedije na Cetinju, i najava gostovanja na RTCG. Tu su susreti sa britanskom ambasadorkom, ambasadorom EU u Crnoj Gori, otpravnicom poslova NR, a dodatno sa šefom regionalnog ekonomskog odjeljenja za Zapadni Balkan i francuskom ambasadorkom, kao i stalnom predstavnicom UNDP-a. Zogović je imao sastanke i sa predstavnicima Stalnog sekretarijata transportne zajednice, zajedno sa ministarkom saobraćaja Vukićević, radnu posjetu opštini Žabljak sa ministarkom Simonidom Kordić, a primio je i francusko udruženje poslodavaca MEDEF i imao sastanak sa delegacijom predstavnika građevinskih i infrastrukturnih azerbejdžanskih kompanija. Što se tiče događaja, Zogović je otvorio Evropsko prvenstvo u šahu u Petrovcu, govorio na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope i prisustvovao potpisivanju ugovora između CEDIS-a i EBRD-a za finansiranje projekta CEDIS SCADA - Pametna digitalizacija. Takođe, predsjedavao je konstitutivnom i drugom sjednicom Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Njegov savjetnički tim čine Milena Đurović i politički veteran Predrag Bulatović, čije biografije, kao i Zogovićeva, nijesu postavljene na sajtu, ali se pretragom može naći da je Đurović diplomirani politikolog. Dodatno, tu je i tehničko-administrativno osoblje.&nbsp;
Zvanični podaci sa sajta Vlade ukazuju da su aktivnosti oba ova potpredsjednika ograničene i uglavnom protokolarne, a što je u nesrazmjeri sa korišćenjem zaduženih službenih vozila iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, marke Mercedes E280 (PGCG-298 - Aleksić i PGCG-302 - Zogović). Naime, ovim vozilima Aleksić i Zogović mjesečno su prelazili i do 5000 km, kao što je to bio slučaj sa Aleksićem u januaru 2025. godine, iako je tog mjeseca zvanično imao samo jedan sastanak u Podgorici – radnu posjetu Matici srpskoj. Dostupni putni nalozi ukazuju i na brojne nepravilnosti – neprecizno ili nepotpuno unijeti podaci, nečitko pisani nalozi s nedostajućim informacijama o kilometraži ili stanju brojila, a za pojedine postoji sumnja i da su naknadno prepravljani. Takođe, podaci ukazuju da su službena vozila koristili praznicima i u privatne svrhe.
Na partijskoj liniji, DNP značajno promoviše rad Zogovića i njegove medijske nastupe, dok su na društvenim mrežama Nove prenošene samo pojedine zvanične aktivnosti Aleksića.
Aprilska zarada Aleksića, prema javno dostupnim informacijama, iznosila je 2055.70 eura, a Zogovića 1805.31 eura, uz ostale beneficije.
Iako bi funkcije potpredsjednika trebalo da imaju važnu ulogu u upravljanju resorima i koordinaciji vladinih politika, u slučaju Budimira Aleksića i Miluna Zogovića dostupni podaci ukazuju na formalistički i pretežno protokolaran angažman. Ovo je i prilog naglašenoj potrebi preispitivanja glomazne strukture Vlade, ali i insistiranja na transparentnosti, odgovornosti i rezultatima, a ne samo privilegijama.

CGO: Službeni Mercedesi rade punom parom, Aleksić i Zogović nešto manje

Ukupna vrijednost bulevara Vojislavljevića, čija je gradnja počela danas, iznosi 14,43 miliona eura sa porezom na dodatu vrijednost (PDV), a biće završen za 18 mjeseci, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, Milun Zogović, saopštio je da je projektom predviđena izgradnja javne rasvjete, atmosferske i fekalne kanalizacije, vodovodnih i telekomunikacionih instalacija, te saobraćajne i svjetlosne signalizacije.
On je kazao da će na potezu od Ulice 4. jula do mosta na Morači biti šest raskrsnica.
Zogović je pohvalio rad Ministarstva saobraćaja i ministarke Maje Vukićević i naveo da i ovaj projekat pokazuje da taj resor radi u korist građana.
Iz Ministarstva su rekli da se radi o jednom od značajnih infrastrukturnih projekata Glavnog grada i tog Vladinog resora, koji se realizuje preko Uprave za saobraćaj, odnosno o projektu izgradnje bulevara u Ulici Vojislavljevića, na potezu od kružne raskrsnice u Ulici 4. jula do mosta preko rijeke Morače.
- Radi se o rekonstrukciji postojeće saobraćajnice u moderni bulevarski profil u dužini od oko 3,2 kilometra. Projektom je predviđena izgradnja dvije kolovozne trake sa po dvije saobraćajne trake, razdjelnim pojasom, obostranim trotoarima i biciklističkim stazama, kao i zelenim pojasima – što ukupno daje širinu puta od 24 do 26,5 metara - navodi se u saopštenju.
Planirana je i izgradnja tri kružne i tri četvorokrake raskrsnice, uz savremenu svjetlosnu signalizaciju. Pored toga, obuhvaćeni su radovi na javnoј rasvjeti, atmosferskoj i fekalnoj kanalizaciji, vodovodu, telekomunikacionim instalacijama i saobraćajnoj signalizaciji.
Radove finansiraju Uprava za saobraćaj u iznosu od 9,12 miliona eura i Glavni grad u iznosu od 5,3 miliona eura.
Izvođač radova je Crnagoraput, dok nadzor realizuje Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja. Rok za izvođenje radova je 18 mjeseci.
- Ovo nije izolovan projekat, već dio šire razvojne vizije Ministarstva saobraćaja kada je u pitanju unapređenje saobraćajne infrastrukture, posebno u Glavnom gradu Podgorici - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da im je zadatak da rasterete gradske ulice, smanje gužve, buku i zagađenje i najvažnije, da povećaju bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, naročito pješaka i biciklista.
- Naša je obaveza da gradimo održiv i funkcionalan saobraćajni sistem, koji prati potrebe savremenog grada i doprinosi boljem kvalitetu života svih građana - zaključuje se u saopštenju.

Vrijednost investicije za Bulevar Vojislavljevića 14,43 miliona eura

Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti, kazao je potpredsjednik Vlade Milun Zogović.
Kako je istakao, takvo pojednostavljivanje ima za cilj "očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su na žalost i dalje na snazi."
- Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, „pitanje koje dijeli“. Pristup nametanja neophodnosti očuvanja važeće i aktuelne diskriminacije lišen je svih elemenata dobronamjernosti a što neophodno prati i nedostatak društvene i državničke odgovornosti. Gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost ne postoji dilema da li prednost treba dati dijalogu ili diskriminaciji. Još od vremena Sofista a i prije njih, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za iznalaženje rešenja i raspravljanje problema. Sva važna i velika pitanja se još od tog vremena ipak na kraju moraju rešavati dijalogom. Ne želim da vjerujem da je nivo crnogorske političke i društvene fantastičnosti dosegao do neslućenih visina gdje konceptualno diskriminacija dobija primat u odnosu na dijalog naveo je Zogović u saopštenju za javnost.
Prema njegovim riječima, ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup, jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i iznalaženje rešenja.
- Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potreba uvažavanja rezultata popisa stanovništva želi medijskim falsifikatom prestaviti kao tabu tema koja izaziva podjele. Baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o tako bitnim temama kao što su pitanje srpskog jezika i dvojnog drževljanstva izazivaju društvene podjele. Podjele su davno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima koja je napravila ustavni genocid nad srpskim jezikom. U momentu kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 odsto građana Crne Gore, srpski jezik donosioci Ustava nisu prepoznali kao službeni. Istrajavnje na takvom pristupu je zapravo istrajavanje na konceptu podjela dok je potreba otvaranja dijaloga način da se kroz uvažavanje realnosti podjele prevaziđu. Apsurdno je objašnjavati prednosti koje ima dijalog u odnosu na važeću diskriminaciju čije su direktne posledice podjele društva. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne nikako dijalogu kako je to kod mnogih sada slučaj - kaže Zogović.
Neophodno je, ističe on, da protivnici dijaloga i zagovornici očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva ove zemlje odgovore na pitanje u kojoj to državi EU većinski jezik nije službeni.
- Kao buduća članica EU Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde. Evropska Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva i prava, slobode, demokratije i ravnopravnosti. Osnovna intencija EU je da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode, to je upravo i dodatni razlog da naše društvo iznadje snage da kroz dijalog dodje do rešenja koja će otkloniti aktuelnu diskriminaciju. Time ćemo kao društvo potvrditi da zaista vjerujemo u proklamovane vrijednosti a ne da ih samo pominjemo deklarativno kako je u prošlosti bio slučaj. Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo - zaključio je Zogović.

Zogović tvrdi: Srpski jezik i dvojno državljanstvo ne stvaraju podjele

Oba doma Kongresa složila su se da nalože američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, finansijeru seksualnih prijestupnika.
Predstavnički dom je ubjedljivo odobrio mjeru sa 427 glasova za i jednim protiv, a Senat ju je jednoglasno ubrzao bez formalnog glasanja.
Ovi potezi dolaze samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Donald Tramp promijenio svoj stav i pozvao Kongres da glasa za objavljivanje dokumenata nakon javnog otpora mnogih njegovih pristalica.
Prošle sedmice, Tramp i njegove veze s Epstinom ponovo su gurnute u na naslovne strane nakon što je objavljeno više od 20.000 stranica dokumenat, od kojih neki spominju predsjednika. Bijela kuća je negirala bilo kakvu nezakonitost.
Republikanac Klej Higins iz Louizijane bio je jedini prigovor u Predstavničkom domu, navodeći zabrinutost zbog "povređivanja nevinih ljudi" zbog objavljivanja informacija.
Trampov preokret od napada na one na Kapitolu koji su željeli objavljivanje dosijea do izjave da "nema šta skrivati" iznenadio je neke u Vašingtonu.
Republikansko kongresno rukovodstvo bilo je zatečeno nakon što je proteklih nekoliko sedmica uskladilo svoju poruku s predsjednikovom i protivilo se oslobađanju.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson je više puta nazvao pritisak za objavljivanje Epstinovih dosijea "demokratskom prevarom".
Iz Senata će biti upućen na predsjednikov sto, gdje se očekuje da će ga on potpisati i stupiti na snagu.
Za objavljivanje dosijea nije bilo potrebno glasanje u Kongresu jer je Tramp mogao sam narediti objavljivanje.
Prijedlog zakona zahtijeva od državne tužiteljice Pem Bondi da objavi "sve neklasificikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale" vezane za Epstina i njegovu saučesnicu Gilejn Maksvel najkasnije 30 dana nakon što zakon bude donesen.
Ti materijali uključuju internu komunikaciju Ministarstva pravosuđa, zapisnike letova i osobe i subjekte povezane s Epstinom.
Ali zakon takođe daje Bondiju ovlaštenje da uskrati informacije koje bi ugrozile bilo kakvu aktivnu saveznu istragu ili identificirale bilo koje žrtve.
Epstin je pronađen je mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji u Njujorku 2019. godine, a mrtvozornik je utvrdio da se radi o samoubistvu.
Pritvoren je pod optužbom za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, nakon što je prethodno 2008. godine bio osuđen za podsticanje maloljetnice na prostituciju.
Tokom dvije krivične istrage protiv Epstina prikupljene su hiljade dokumenata, uključujući transkripte intervjua sa žrtvama i svjedocima.

Kongres odobrio objavljivanje Epstinovih dokumenata, ostalo je još Tramp da potpiše

Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum je isključila mogućnost američkih napada na kartele na meksičkom tlu, dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je spreman učiniti sve što je potrebno kako bi zaustavio ulazak droge u SAD.
- To se neće dogoditi. On (TrAmp) je to predložio u više navrata ili je rekao: 2Nudimo vam vojnu intervenciju Sjedinjenih Država u Meksiku, šta god vam je potrebno za borbu protiv kriminalnih grupa". Ali ja sam mu svaki put rekla da možemo sarađivati, da nam mogu pomoći informacijama koje imaju, ali da djelujemo na našoj teritoriji, da ne prihvatamo nikakvu intervenciju strane vlade - kazala je Šejnbaum.
Ona je izjavila da je to ranije rekla Trampu i američkom državnom sekretaru Marku Rubiu i da su oni razumjeli.
- Da li bih želio napade u Meksiku kako bi se zaustavile droge? U redu mi je, šta god moramo učiniti da zaustavimo droge - rekao je Tramp u ponedjeljak, dodajući da „"nije zadovoljan Meksikom“.
Američka ambasada u Meksiku podijelila je video u ponedjeljak, na mreži Iks (X), koji je uključivao prethodne Rubiove komentare u kojima je rekao da SAD neće preduzimati jednostrane akcije u Meksiku.

Meksička predsjednica odbila Trampovu ponudu za vojnu intervenciju protiv kartela

Vlada će danas predstaviti Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu koji će iznositi 3,77 milijardi eura.
&nbsp;Na konferenciji za medije, koju u 11 sati organizuje Ministarstvo finansija, biće predstavljeni ključni ciljevi budžeta, prioriteti javne potrošnje, planirane investicije, fiskalne projekcije i očekivani ekonomski efekti.&nbsp;
&nbsp;Iz Vlade je saopšteno da će na konferenciji govoriti ministar finansija, Novica Vuković, kao i generalni direktori direktorata za državni budžet i za javni dug Bojan Paunović i Andrijana Ulić Rajović.
Predvićeno ja da na konferenciji, koja će se održati u Pres centru Vlade, govore i direktori direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavkı, odnosno za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije Jelena Jovetić i Miloš Mišković.

Danas predstavljanje prijedloga budžeta za narednu godinu

Centar za romske inicijative od 2011. godine do danas otkrio je 146 ugovorenih dječjih brakova, a od tekuće godine devet slučajeva. U centru kažu da teško dolaze do dokaza zbog čega takvi brakovi najčešće ostaju bez odgovarajućeg sudskog ishoda.&nbsp;
Bez epiloga je i inicijativa za izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova jer nema dovoljno podrške za obezbjeđivanje neophodnih novčanih sredstava.
Nevladina organizacija "Centar za romske inicijative" godinama se intenzivno bavi otkrivanjem i suzbijanjem dječjih ugovorenih brakova.
Direktorica centra Fana Delija kaže da skoro u svim gradovima bilježe slučajeve ugovorenih dječjih brakova, ali da i dalje prednjače Podgorica, Berane, Nikšić i Tivat.
- Od 2011. do današnjeg dana nažalost smo otkrili 146 slučajeva. Konkretno, kada je ova godina do današnjeg dana otkriveno je 9 slučajeva - rekla je Delija.
U najvećem broju slučajeva djevojčice ispod 16 godina stupaju u brak sa punoljetnim muškarcem.
- Najmlađa žrtva koja je bila identifikovana imala je samo sedam godina, ali zahvaljujući brzoj reakciji smo uspjeli da spriječimo u smislu da ne zasniva brak, dok djevojčicu koja je odmah posle nije imala samo 11 godina, bila punih 4 mjeseca u vanbračnoj zajednici sa punoljetnim licem. Ove godine nam je najmlađi slučaj 14 godina - kazala je Delija.
Posljednjih godina sve teže otkriti ugovorene dječje brakove. Zbog vještog prikrivanja dokaza, slučajevi koji se prijave nadležnim organima ostaju bez odgovarajućeg sudskog epiloga.
- Nažalost, same žrtve najčešće se vraćaju samim počiniocima, imajući u vidu da tako nešto zasniva uža i šira porodica, odnosno da glavnu tu neku odgovornost snose roditelji, a to je najčešće otac - istakla je Delija.
Kako bi zaštitili djevojčice od roditelja i šire familije koja ih primorava na rano stupanje u brak, Centar za romske inicijative pokrenuo je projekat izgradnje skloništa. Nažalost, od 2021. godine prikupljeno je samo 30.000 eura
- I smatram da je velika odgovornost države u dijelu izgradnje ovakvog skloništa - smatra Delija.
Centar za romske inicijative nedavno je pozvao poslanike i odbornike da ličnim primjerom podrže izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova, a odziv je, zaključuje Delija, veoma loš.

Za 14 godina 146 ugovorenih dječjih brakova, najmlađa žrtva imala sedam godina

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Bivši sudija Jovan Stanković kazao je danas u Višem sudu da je "popustio" pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice kada je napisao presudu u korist Carina, iako tužba nije bila uručena tuženom, već njegovoj supruzi.
Današnje ročište trajalo je nešto više od četiri sata i prekinuto je oko 15 h nakon što je Vesni Medenici pozlilo.
U tom predmetu, kako je objasnio, očekivana je bila ta odluka, ali ona nije mogla biti donijeta iz procesnih razloga, jer tužba nije uredno uručena stranci.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Bivši sudija je ispričao da je odluku u korist Carina donio u martu 2022. godine i da je toj odluci prethodio susret sa Medenicom u jednom lokalu u Herceg Novom.
-Medenica je bila na liječenju u Igalu i poslala mi je poruku da se vidimo što sam ja i prihvatio. Sa njom je bila kuma, čijeg imena se ne sjećam - kazao je Stanković.
Na toj kafi, prema njegovim riječima, Medenica mu je rekla da su je zamolili iz Instituta Igalo da pita za jedan postupak, u pitanju je bio radni spor.
- Taj predmet za Igalo je bio zreo za zakazivanje. Tada mi je saopštila da treba da "bacim" pogled i na još jedan predmet ali da ne zna broj. Rekao sam da ću vidjeti da li je zreo za zakazivanje - ispričao je Stanković.
Dodao je i da joj je dan ili dva nakon susreta poslao poruku da mu pošalje broj predmeta i kada je dobio odgovor znao je "o čemu se tu radi jer je predmet bio za Carine čiji je vlasnik njen kum".
- Rekao sam da je tužbu za izjašnjenje primila supruga tuženog i pitao sam je: Što hoćeš od mene? Nadao sam se da će reći da uradim što mislim jer sam joj dva puta naglasio da tužba nije uručena tuženom. Ona mi je poslala poruku:"piši" što sam ja i uradio. Ja sam osjetio pritisak i poslao sam poruku: " dobro napisaću" - ispričao je bivši sudija.
On se pravdao i da ga je bilo strah da ne bude pokrenut disciplinski postupk protiv njega jer je imao dosta predmeta u radu, misli oko 600, i u nekima je prekoračio vrijeme zakazivanje. Iako Medenica više od godinu nije bila na čelu Vrhovnog suda on smatra da je imala uticaj na ljude iz pravosuđa i zato je "podlegao" pritisku.
Svjedok je naveo da je napravio dvije ključne greške -što je dozvolio Medenici da mu se približi i druga što nije rekao "ne".
Stanković je objasnio da ga je to sve natjeralo da podnese ostavku jer nije mogao da se pojavi pred kolegama i građanima.
Ipak, svjedok je na pitanje sutkinje Vesne Kovačević rekao da je on još ranije planirao da napusti sudijsko mjesto, ali je objasnio da je &nbsp;htio da završi sve predmete i da izađe dostojanstveno.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović predočio je iskaz svjedoku koji je dao u SDT-u u kojem je naveo da je "često donosio odluku sa falinkama" i " preko koljena". Stanković je rekao da je u Tužilaštvu bio pod velikim stresom a kada je rekla da donosi odluke sa falinkama i "preko koljena" mislio je na osnovu sudijskog uvjerenja i kad nedostaje jedan element da bude siguran u svoju odluku.
Na pitanje drugog branioca, advokat Zdravka Begovića bivši sudija je rekao da je nelogično &nbsp;da je njegov iskaz danas precizniji nego u Tužilaštvu.
- U suštini radi se o istinitom iskazu i u Tužilaštvu. Vjerujte mi - kazao je Stanković.
Na što se advokat Begović nadovezao i rekao da mu ništa ne vjeruje.
Vesna Medenica je predočila sudskom vijeću da je 50 odsto odluka Stankoviću ukidano i da mu je zbog toga skrenuta pažnja dok je ona bila na čelu Vrhovnog suda.
Advokat Begović je rekao da od "ovog čovjeka zavisi sudbina Vesne Medenice" koji je kalupio predmete preko koljena.
-Iskaz je sračunat, &nbsp;iskonstruisan, da Vesnu Medenicu predstavi kao ženu koja i poslije godinu od prestanka funkcije može da drma crnogorskim pravosuđem, a svi su joj okrenuli leđa - kazao je Begović.
Medenica je kazala da kada se vidjela sa Stankovićem već 15 mjeseci nije bila u pravosuđu.
-Koliko sam uticaja imala vidi se po tome što sam sedam mjeseci bila u pritvoru. Koliko sam uticaja imala vidi se po tome što mi je pritvorski osnov bio tačka 1, kolege su sigurno mislile da ću iskočiti kroz prozor. Koliki uticaj sam imala vidi se i po mom sinu, bio je tri godine u pritvoru, tri puta je odbijeno jemstvo. Toliko o mom uticaju. Više me zovu kolege iz inostanstva nego kolege od kojih sam pravila ljude i odlične sudije. Nije trebalo da se nađem na optuženičku klupu - istakla je Medenica.
Ponovila je da nikada ništa nezakonito od kolega nije tražila.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem vještaka.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Stanković: Donio sam presudu u korist Carina, jer sam "popustio" pod pritiskom Vesne Medenice

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Tag: milun-zogovic