Centar za građansko obrazovanje je, od svojih prvih prijedloga organizacije Vlade, iz 2016. godine, zagovarao model kompaktne i funkcionalne Vlade sa jednim potpredsjednikom. Posljednjim dostupnim nacrtom Zakona o Vladi predviđena su maksimalno četiri potpredsjednika. Međutim, danas imamo najglomazniju Vladu u Evropi – sa 32 člana i čak sedam potpredsjednika, saopštili su iz ove nevladine organizacije, podsjećajući da neki od potpredsjednika imaju preklapajuće nadležnosti, a svi zajedno mogu imati više od 30 savjetnika, pored administrativno-tehničkog osoblja i brojnih drugih privilegija koje uživaju.&nbsp;
CGO kroz seriju kratkih osvrta daje uvid u strukturu Vlade i što su aktivnosti, po zvanično dostupnim podacima, pojedinih članova našeg skupog aparata izvršne vlasti.
Podsjećaju da se prethodni osvrt odnosio na ministra bez portfelja Milutina Butorovića iz PES-a.&nbsp;
Nakon rekonstrukcije 44. Vlade, 23. jula 2024. godine, partije koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) – Nova srpska demokratija (Nova) i Demokratska narodna partije (DNP) – postale su i formalno dio izvršne vlasti na najvišem nivou, sa nekoliko ministara i potpredsjednika. Budimir Aleksić iz Nove imenovan je za potpredsjednika za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, dok je Milun Zogović iz DNP-a preuzeo poziciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.
Jedna od prvih aktivnosti oba ova potpredsjednika bila je zvanična posjeta Beogradu i susreti za zvaničnicima Srbije. Aleksić se sreo sa ministrom kulture Nikolom Selakovićem, a Zogović je, zajedno sa partijskom koleginicom ministarkom Majom Vukićević, razgovarao sa predsjednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić.
Većina Aleksićevih aktivnosti kasnije je bila protokolarnog karaktera, uključujući po jedan susret sa ambasadorima Velike Britanije i šefom Delegacije EU, kao i dva sa otpravnicom poslova NR Kine, predstavnicima Jevrejske zajednice i građanskim aktivistom Aleksandrom Sašom Zekovićem. Takođe, primio je delegaciju Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore (SNS CG), zatim predstavnike Organizacionog odbora nagrade „Prosvijetitelj“ i imao radnu posjetu Matici srpskoj u Crnoj Gori. Održao je i sastanak sa delegacijom Univerziteta Crne Gore (UCG) i Maksimom Vučinićem, predsjednikom OD COTEE (Crnogorski operator tržišta električne energije) u cilju intenziviranja saradnje UCG i privrede, kako je navedeno na sajtu. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade zabilježeno je da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 različitih sagovornika. Takođe, najavljeno je da će od 21. do 27. maja boraviti u NR Kini, što mu je prvi službeni put poslije Beograda.
Stručnu podršku Aleksiću pružaju i četiri savjetnika – Zoran Dubljević, Dragan Vukić, Miljan Stanišić i Sanja Jokić. Njihove biografije, ka oni Aleksićeva, nisu dostupne javnosti na sajtu potpredsjednika Vlade. Pretragom se mogu naći podaci da je Dubljević završio engleski jezik, Stanišić sociologiju, a Vukić i Jokić pravo, uz naznaku da su Vukić i Jokić dugogodišnji funkcioneri SNP-a. Dodatno, u platformi za posjetu NR Kini pominje se kao njegov savjetnik mr Aleksandar Ćuković, koji nije naveden na samoj stranici kao dio stalnog savjetničkog tima. Pored toga, Aleksiću je na raspolaganju administrativno-tehničko osoblje.
Na drugoj strani, Zogović je, sudeći po zvaničnoj stranici, imao 16 aktivnosti, ako se izuzmu čestitke za dan Opštine Plužine, za novogodišnje i Vaskršnje praznike, saučešće državnom vrhu Srbije zbog tragedije u Novom Sadu i javno saučešće porodicama nastradalih, saučešće svim građanima Cetinja povodom tragedije na Cetinju, i najava gostovanja na RTCG. Tu su susreti sa britanskom ambasadorkom, ambasadorom EU u Crnoj Gori, otpravnicom poslova NR, a dodatno sa šefom regionalnog ekonomskog odjeljenja za Zapadni Balkan i francuskom ambasadorkom, kao i stalnom predstavnicom UNDP-a. Zogović je imao sastanke i sa predstavnicima Stalnog sekretarijata transportne zajednice, zajedno sa ministarkom saobraćaja Vukićević, radnu posjetu opštini Žabljak sa ministarkom Simonidom Kordić, a primio je i francusko udruženje poslodavaca MEDEF i imao sastanak sa delegacijom predstavnika građevinskih i infrastrukturnih azerbejdžanskih kompanija. Što se tiče događaja, Zogović je otvorio Evropsko prvenstvo u šahu u Petrovcu, govorio na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope i prisustvovao potpisivanju ugovora između CEDIS-a i EBRD-a za finansiranje projekta CEDIS SCADA - Pametna digitalizacija. Takođe, predsjedavao je konstitutivnom i drugom sjednicom Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Njegov savjetnički tim čine Milena Đurović i politički veteran Predrag Bulatović, čije biografije, kao i Zogovićeva, nijesu postavljene na sajtu, ali se pretragom može naći da je Đurović diplomirani politikolog. Dodatno, tu je i tehničko-administrativno osoblje.&nbsp;
Zvanični podaci sa sajta Vlade ukazuju da su aktivnosti oba ova potpredsjednika ograničene i uglavnom protokolarne, a što je u nesrazmjeri sa korišćenjem zaduženih službenih vozila iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, marke Mercedes E280 (PGCG-298 - Aleksić i PGCG-302 - Zogović). Naime, ovim vozilima Aleksić i Zogović mjesečno su prelazili i do 5000 km, kao što je to bio slučaj sa Aleksićem u januaru 2025. godine, iako je tog mjeseca zvanično imao samo jedan sastanak u Podgorici – radnu posjetu Matici srpskoj. Dostupni putni nalozi ukazuju i na brojne nepravilnosti – neprecizno ili nepotpuno unijeti podaci, nečitko pisani nalozi s nedostajućim informacijama o kilometraži ili stanju brojila, a za pojedine postoji sumnja i da su naknadno prepravljani. Takođe, podaci ukazuju da su službena vozila koristili praznicima i u privatne svrhe.
Na partijskoj liniji, DNP značajno promoviše rad Zogovića i njegove medijske nastupe, dok su na društvenim mrežama Nove prenošene samo pojedine zvanične aktivnosti Aleksića.
Aprilska zarada Aleksića, prema javno dostupnim informacijama, iznosila je 2055.70 eura, a Zogovića 1805.31 eura, uz ostale beneficije.
Iako bi funkcije potpredsjednika trebalo da imaju važnu ulogu u upravljanju resorima i koordinaciji vladinih politika, u slučaju Budimira Aleksića i Miluna Zogovića dostupni podaci ukazuju na formalistički i pretežno protokolaran angažman. Ovo je i prilog naglašenoj potrebi preispitivanja glomazne strukture Vlade, ali i insistiranja na transparentnosti, odgovornosti i rezultatima, a ne samo privilegijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CGO: Službeni Mercedesi rade punom parom, Aleksić i Zogović nešto manje

Ukupna vrijednost bulevara Vojislavljevića, čija je gradnja počela danas, iznosi 14,43 miliona eura sa porezom na dodatu vrijednost (PDV), a biće završen za 18 mjeseci, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, Milun Zogović, saopštio je da je projektom predviđena izgradnja javne rasvjete, atmosferske i fekalne kanalizacije, vodovodnih i telekomunikacionih instalacija, te saobraćajne i svjetlosne signalizacije.
On je kazao da će na potezu od Ulice 4. jula do mosta na Morači biti šest raskrsnica.
Zogović je pohvalio rad Ministarstva saobraćaja i ministarke Maje Vukićević i naveo da i ovaj projekat pokazuje da taj resor radi u korist građana.
Iz Ministarstva su rekli da se radi o jednom od značajnih infrastrukturnih projekata Glavnog grada i tog Vladinog resora, koji se realizuje preko Uprave za saobraćaj, odnosno o projektu izgradnje bulevara u Ulici Vojislavljevića, na potezu od kružne raskrsnice u Ulici 4. jula do mosta preko rijeke Morače.
- Radi se o rekonstrukciji postojeće saobraćajnice u moderni bulevarski profil u dužini od oko 3,2 kilometra. Projektom je predviđena izgradnja dvije kolovozne trake sa po dvije saobraćajne trake, razdjelnim pojasom, obostranim trotoarima i biciklističkim stazama, kao i zelenim pojasima – što ukupno daje širinu puta od 24 do 26,5 metara - navodi se u saopštenju.
Planirana je i izgradnja tri kružne i tri četvorokrake raskrsnice, uz savremenu svjetlosnu signalizaciju. Pored toga, obuhvaćeni su radovi na javnoј rasvjeti, atmosferskoj i fekalnoj kanalizaciji, vodovodu, telekomunikacionim instalacijama i saobraćajnoj signalizaciji.
Radove finansiraju Uprava za saobraćaj u iznosu od 9,12 miliona eura i Glavni grad u iznosu od 5,3 miliona eura.
Izvođač radova je Crnagoraput, dok nadzor realizuje Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja. Rok za izvođenje radova je 18 mjeseci.
- Ovo nije izolovan projekat, već dio šire razvojne vizije Ministarstva saobraćaja kada je u pitanju unapređenje saobraćajne infrastrukture, posebno u Glavnom gradu Podgorici - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da im je zadatak da rasterete gradske ulice, smanje gužve, buku i zagađenje i najvažnije, da povećaju bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, naročito pješaka i biciklista.
- Naša je obaveza da gradimo održiv i funkcionalan saobraćajni sistem, koji prati potrebe savremenog grada i doprinosi boljem kvalitetu života svih građana - zaključuje se u saopštenju.

Vrijednost investicije za Bulevar Vojislavljevića 14,43 miliona eura

Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti, kazao je potpredsjednik Vlade Milun Zogović.
Kako je istakao, takvo pojednostavljivanje ima za cilj "očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su na žalost i dalje na snazi."
- Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, „pitanje koje dijeli“. Pristup nametanja neophodnosti očuvanja važeće i aktuelne diskriminacije lišen je svih elemenata dobronamjernosti a što neophodno prati i nedostatak društvene i državničke odgovornosti. Gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost ne postoji dilema da li prednost treba dati dijalogu ili diskriminaciji. Još od vremena Sofista a i prije njih, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za iznalaženje rešenja i raspravljanje problema. Sva važna i velika pitanja se još od tog vremena ipak na kraju moraju rešavati dijalogom. Ne želim da vjerujem da je nivo crnogorske političke i društvene fantastičnosti dosegao do neslućenih visina gdje konceptualno diskriminacija dobija primat u odnosu na dijalog naveo je Zogović u saopštenju za javnost.
Prema njegovim riječima, ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup, jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i iznalaženje rešenja.
- Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potreba uvažavanja rezultata popisa stanovništva želi medijskim falsifikatom prestaviti kao tabu tema koja izaziva podjele. Baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o tako bitnim temama kao što su pitanje srpskog jezika i dvojnog drževljanstva izazivaju društvene podjele. Podjele su davno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima koja je napravila ustavni genocid nad srpskim jezikom. U momentu kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 odsto građana Crne Gore, srpski jezik donosioci Ustava nisu prepoznali kao službeni. Istrajavnje na takvom pristupu je zapravo istrajavanje na konceptu podjela dok je potreba otvaranja dijaloga način da se kroz uvažavanje realnosti podjele prevaziđu. Apsurdno je objašnjavati prednosti koje ima dijalog u odnosu na važeću diskriminaciju čije su direktne posledice podjele društva. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne nikako dijalogu kako je to kod mnogih sada slučaj - kaže Zogović.
Neophodno je, ističe on, da protivnici dijaloga i zagovornici očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva ove zemlje odgovore na pitanje u kojoj to državi EU većinski jezik nije službeni.
- Kao buduća članica EU Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde. Evropska Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva i prava, slobode, demokratije i ravnopravnosti. Osnovna intencija EU je da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode, to je upravo i dodatni razlog da naše društvo iznadje snage da kroz dijalog dodje do rešenja koja će otkloniti aktuelnu diskriminaciju. Time ćemo kao društvo potvrditi da zaista vjerujemo u proklamovane vrijednosti a ne da ih samo pominjemo deklarativno kako je u prošlosti bio slučaj. Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo - zaključio je Zogović.

Zogović tvrdi: Srpski jezik i dvojno državljanstvo ne stvaraju podjele

Građani Cetinja i danas su se okupili na Kruševom ždrijelu i blokirali saobraćaj u znak podrške zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra". Ovog puta su, kako javlja Antena M, propustili poslanika Miluna Zogovića da prođe tim putem, ali i naglasili da se ne osvrću na to da li je njegov dolazak bio provokacija ili ne.
Kako su istakli, ubuduće će samo vozila sa rotacijom, hitne pomoći, policije, vojske i vatrogasnih službi biti propuštena kroz blokadu.
- Posljednji ljudi koji mogu proći kroz ovu blokadu su političari zbog kojih smo zapravo i ovdje. Protestovaćemo dok ne odgovore za svoju odgovornost - poručili su građani.
Takođe, oni su se izvinili svim građanima koji čekaju u kolonama, naglašavajući da kašnjenje nije izazvano njihovom blokadom, već osobama koje su bile propuštene kroz kolonu.
Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi.
U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni.
Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

1250x600

Cetinjani i danas blokirali saobraćaj: Političari su posljednji koji mogu proći, protesti će trajati dok ne preuzmu odgovornost

Francuska je prepoznata kao jedan od najvažnijih partnera Crne Gore na putu EU integracija i nada, se da će dvije države i u budućnosti raditi na proširenju mogućnosti za saradnju, naročito u sektorima koji su ključni za dalji ekonomski napredak, poručio je potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović na sastanku sa predstavnicima MEDEF-a najveće i najznačajnije francuske biznis asocijacije, na čelu sa generalnim direktorom MEDEF International-a Philippe Gautierom, i ambasadorkom Francuske An Mari Maske.
Zogović je iskazao zadovoljno što ima priliku da ugosti brojne predstavnike najuspješnijih francuskih kompanija, i da se raduje unapređenju veza između Francuske i Crne Gore, kao i otvaranju novih mogućnosti za poslovanje i investicije.
- Čast mi je što se mogu obratiti francuskim preduzetnicima koji dolaze iz različitih ključnih sektora, kao što su energetska efikasnost, tretman otpadnih voda, građevinarstvo, vazdušni i željeznički saobraćaj, bankarstvo i konsalting. Svaka od ovih oblasti ima ključnu ulogu u našim naporima da razvijemo održiv i konkurentan privredni model - kazao je Zogović.
On je poručio da su francuske kompanije dobrodošle u Crnu Goru, te da, osim što unapređuju ekonomski ambijent, šalju poruke stabilnosti, poželjnog investicionog i poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.&nbsp;
- Takođe, sektor građevine je u fazi razvoja, a mi smo u potpunosti posvećeni stvaranju modernih i ekološki prihvatljivih infrastrukturnih rešenja. Kroz najznačajnije infrastrukturne projekte, cilj je unaprijediti kvalitet života u različitim regionima i poboljšati ravnomjeran regionalni razvoj - istakao je Zogović.
On je kazao da je Crna Gora postigla značajan napredak u unapređenju poslovne klime, što se ogleda kroz poboljšanje pristupa finansiranju i stvaranje povoljnog okruženja za investicije u svim sektorima.&nbsp;
- Naša posvećenost regionalnom razvoju, energetskoj efikasnosti, inovacijama u građevinskoj industriji, a naročito unapređenju infrastrukture je neupitna. Zajedno možemo otvoriti nove horizonte za oba tržišta i ostvariti dugoročnu saradnju - poručio je Zogović, dodajući da je ponosan što je crnogorska privreda prepoznata kao stabilan okvir za strane investicije.&nbsp;

Zogović: Francuske kompanije dobrodošle u Crnu Goru

Potpredsjednik Vlade i Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović smatra da vlast i opozicija treba da otvore dijalog o izboru troje sudija Ustavnog suda i da neodložno otpočnu razgovori u okviru skupštinskog Odbora za izborno zakonodavstvo.
Time će, ocijenio je Zogović, biti riješena kriza u Šavniku i u Kotoru, kao i druga otvorena pitanja koja opterećuju izborne procese.
- Nesporna je činjenica da je u decembru 2024. godine u Ustavnom sudu bilo troje sudija nezakonito. Ispunjen je uslov za starosnu penziju, što za posljedicu mora imati automatsko prestanak mandata. Međutim, to troje sudija je pribavilo sebi pravo da suprotno zakonu odlučuju o svom statusu. Potvrda tome je odluka ASK-a da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer se nije izuzeo od odlučivanja o tome da li je ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije - naveo je Zogović u saopštenju za javnost.
Na isti način su, kako kaže, pojedine sudije u tom sudu u junu 2024. raspravljale o sopstvenom statusu.
- Samo ovo je dovoljno da do kraja potvrdi besmislenost i neosnovanost propale političke platforme opozicije o takozvanoj odbrani Ustava. Umjesto odbrane Ustava, opozicija je pokušala da odbrani kršenje Ustava kroz neuspjeli pokušaj izazivanja krize. Za početak pristojno je konstatovati da ne postoji kriza parlamenta, a pokušaj prividnog stvaranja krize, na pogrešnom pitanju doživio je potpuni fijasko. Nakon višemjesečne demonstracije demokratičnosti i stpljenja, koje ne pamtimo na političkoj sceni Crne Gore, primjenom poslovničkih procedura lako i efikasno su stvoreni uslovi za normalan rad i fnkcionisanje parlamenta. Time je stavljena tačka na pokušaj stvaranja krize. Parlament radi i funkcioniše, a oni koji su pokušali da blokiraju parlament imaju mogućnost izbora. Ili da se nakon isteka izrečenih mjera vrate redovnom radu i aktivnostima što bi nedvosmisleno potvrdilo da je izrečena sankcija ostvarila cilj, ili da izaberu bojkot i vaninstucionalno djelovanje, što je po meni pogrešno i što im ne preporučujem, ali je potpuno politički legitimno. Ja se zalažem da parlament radi u punom sastavu - istakao je Zogović.
Da bi se to ostvarilo, kako je kazao, neophodan je iskren i suštinski dijalog vlasti i opozicije "na pravim pitanjima". Prema njegovom mišljenju, centralno pitanje na koje i parlamentarna većina i opozicija treba da usmjere svoje aktivnosti je izbor troje sudija Ustavnog suda.
- I tu će se jasno demonstrirati evropski karakter svih političkih aktera. Želim posebno da naglasim i dodatno podsjetim crnogorsku javnost i naše evropske partnere da je parlamentarnoj opoziociji bio ponuđen i Barometar 26 i plaforma parlamentarne većine za dogovor koje su oni odbili uz demonstraciju niza prijetećih sadržaja i političkih ultimatimatuma kojima smo svi svjedočili. Suočeni sa fijaskom opozicije u pokušaju izazivanja krize i jasnom činjenicom da kriza ne postoji sadašnje aktivnosti i obnova pregovaračkog procesa dijela vlasti i dijela opozicije i to na pogrešnim pitanjima kao što su ultimatum o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu, kao i bespotrebno pozivanje Venecijanske komisije nije ništa drugo nego pokušaj spašavanja opozicije nakon političkog brodoloma - ocijenio je Zogović.
Spašavanje opozicije od, kako je rekao, autodestruktivnog ponašanja, nije obaveza ni Vlade ni parlamentarne većine, a ponajmanje , ističe, ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, "čiji angažman posljednjih mjeseci upućuje na zaključak da se uveliko svrstava na jednu stranu, u šta ja kao potpredsjednik Vlade Crne Gore, kao pravnik i kao političar ne želim da vjerujem".
- Gospodin Satler nije guvernadur, niti prinudni upravnik nego ambasador EU u Crnoj Gori koja je nezavisna i suverena država i koja ima svoje institucije. Za mene kao potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj najvažniji angažman gospodina Satlera je u ubrzanju procesa vezano za auto-put koji je u kašnjenju. Za Crnu Goru izgradnja dionice Mateševo-Andrijevica je od prvorazrednog državnog značaja, a u čemu EU ima ključnu ulogu - kazao je Zogović.
On je stava da je insistiranje na mišljenju Venecijanske komisije izgubilo na aktuelnosti nakon što je pokrenut sudski postupak u Crnoj Gori.
- Nakon te činjenice, mišljenje Venecijanske komisije moglo bi se tumačiti kao određena vrsta uticaja i pritiska na postupajući sud da donese željenu odluku. Svaka odluka suda u tako vanrednim okolnostima imala bi jako upitan autoritet. Još jedno opterećenje koje se ne smije potcijeniti, kada je u pitanju objektivnost jeste činjenica da su članovi VK, sa veoma značajnim uticajem u tom tijelu i dalje bivši ministri DPS-a, gospodin Srđan Darmanović, kao i bivši ministar pravde i novoizabrani član predsjedništva DPS-a Zoran Pažin, od kojih se ne može očekivati bilo kakvo djelovanje koje nije kompatibilno političkoj platformi DPS-a - zaključio je Zogović.

Zogović: Vlast i opozicija da otvore dijalog o izboru troje sudija Ustavnog suda

Danas je održana druga sjednica Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj i predsjednik Koordinacionog tijela, Milun Zogović, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Na Dnevnom redu bile su sljedeće teme: Predlog Poslovnika o radu Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora; Razmatranje godišnjih izvještaja o radu za 2024. godinu; Informacija o godišnjim planovima rada za 2025. godinu; Razmatranje mjesečnih izvještaja o radu za januar 2025. godine; Predlog Odluke o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone;Informacija o pristupu Jedinstvenom inspekcijskom informacionom sistemu (JIIS).
- Članovi Koordinacionog tijela su jednoglasno usvojili Poslovnik o radu Koordinacionog tijela, kao i izvještaje o radu za 2024. godinu koje su predložile: Ekološka inspekcija, Prosvjetna inspekcija, Inspekcija rada, Inspekcija zaštite na radu, Turistička inspekcija, Tržišna inspekcija, Inspekcija za stanovanje, Inspekcija za geodeziju, Metrološka inspekcija, Geološka, Rudarska, Inspekcija za ugljovodonike, Budžetska inspekcija, Inspekcija za igre na sreću, Inspekcija za javne nabavke, Inspekcija socijalne i dječije zaštite, Inspekcija za sport, Zdravstveno-sanitarna inspekcija, Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe, Inspekcija za poštansku djelatnost, Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu, Inspekcija za arhivsku djelatnost, Inspekcija za usluge informacionog društva, Inspekcija za drumski saobraćaj, Inspekcija za šumarstvo i lovstvo, Fitosanitarna inspekcija, Inspekcija za vode, Inspekcija za hranu, Inspekcija za ribarstvo, Veterinarska inspekcija, Poljoprivredna inspekcija- navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, koordinaciono tijelo se upoznalo sa informacijom o donošenju i objavljivanju planova rada nadležnih inspekcija za 2025.godinu.
Takođe, koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora je usvojilo jedinstveni obrazac za podnošenje mjesečnih izvještaja, i obavezalo Zaključkom sve inspekcijske službe da do 10-og u tekućem dostavljaju izvještaje o radu za prethodni mjesec, kako bi KT blagovremeno imalo uvid u postupanje i rezultate rada inspekcija.
- U cilju što efikasnijeg i boljeg finkcionisanja inspekcija tokom ljetnje turističke sezone, Koordinaciono tijelo je donijelo Odluku o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone. Zadatak i cilj radne grupe, jeste stvaranje preduslova za sprovođenje inspekcijskih nadzora u punom kapacitetu u toku trajanja ljetnje turističke sezone- saopšteno je iz Vlade.
Na današnjoj sjednici bilo je riječi i o primjeni jedinstvenog inspekcijskog informacionog sistema, eventualnim problemima i otklanjaju istih, u cilju što efikasnijeg i finkcionalnijeg rada nadležnih inspekcija. Sjednici su po ovoj tački dnevnog reda prisustvovale predstavnice Ministarstva javne uprave.
Predsjednk Koordinacionog tijela, Milun Zogović je istakao da će Koordinaciono tijelo koje je konstituisano 25.decembra 2024. godine aktivno pratiti rad i postupanje svih inspekcijskih službi, vršiti monitoring i evaluaciju inspekcija i inspekcijskog nadzora kroz razmatranje izvještaja o radu inspekcijskih organa.
- Upravo u tom cilju ustanovljavamo i podnošenje mjesečnih izvještaja, koji će nam omogućiti da kontinuirano imamo uvid u rad inspekcijskih službi i da na osnovu kredibilnih informacija ažurno sa nivoa Koordinacionog tijela dajemo preporuke i mišljenja, u odnosu na organizaciju i planiranje inspekcijskog nadzora- zaključuje se u saopštenju.

Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora donijelo Odluku o formiranju radne grupe za pripremu ljetnje turističke sezone

Delegacija Nove srpske demokratije (NSD) koju čine šef poslaničkog kluba Dejan Đurović, potpredsjednik stranke i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, poslanik Velimir Đoković i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovala je centralnoj svečanosti povodom proslave Dana državnosti Srbije – Sretenja koja se jutros održala u Orašcu.
Događaju, kako se može vidjeti na fotografiji koju je dostavila NSD, prisustvovali su i lideri Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, kao i potpredsjednik Vlade Crne Gore Milun Zogović.
- Na Sretenje 1804. godine, prije 221 godinu, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika. Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835. godine, na taj dan, u Kragujevcu, donijet prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan Sretenjski, koji je slovio za najliberalniji ustav svog vremena - navedeno je u saopštenju za medije NSD-a.

Proslavi Dana državnosti Srbije prisustvuju Knežević, Joković, Zogović, Kovačević, Vraneš...

Saopštenje potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića povodom tragedije na Cetinju
Potpredsjednik Vlade Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović uputio je izraze najdubljeg saučešća porodicama nastradalih u jučerašnjoj tragediji na Cetinju u kojoj je ubijeno 12 ljudi, od čega dvoje djece.
- Kao i svim građanima Cetinja, uz želje da četvoro teško povrijeđenih izbore svoju bitku za ozdravljenje u Kliničkom centru u Podgorici - dodao je on.
Čin jednog bezumnika predstavlja, kako je rekao, tragediju ne samo za porodice nastradalih i povrijeđenih, nego i za Cetinje i cijelu Crnu Goru.
- Ostaje da se molimo za ozdravljenje teško povrijeđenih, koji se nalaze pod budnom pažnjom ljekarskih timova u Kliničkom centru Crne Gore, da iskrenim solidarnošću i saosećanjem budemo uz porodice stradalih i da se ujedinimo u želji i stremljenjima da se ovo zlo nikada i nigdje više ne ponovi - zaključio je Zogović.

Zogović: Najdublje saučešće porodicama nastradalih, ujedinimo se u stremljenjima da se ovo zlo nikada i nigdje više ne ponovi

Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, koje je danas konstituisano, staraće se o usklađenosti programa rada inspekcijskih organa, predlagati obuke inspektora i obavljati monitoring inspekcija.
Konstitutivnom sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj i ujedno predsjednik Koordinacionog tijela Milun Zogović.
- Na sjednici je razmatran niz važnih pitanja, uključujući konstituisanje Koordinacionog tijela čime je formalno počeo njegov rad, razmjenu mišljenja o ključnim prioritetima i izazovima u oblasti inspekcijskih nadzora, kao i upoznavanje sa predlogom Poslovnika o radu - navodi se u saopštenju.
Kao glavne zadatke Koordinacionog tijela, zakon prepoznaje usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kao i koordinaciju rada svih inspekcijskih organa i pravnih lica koja po zakonu vrše inspekcijske nadzore.
- Koordinaciono tijelo se stara o usklađenosti programa rada ispekcijskih organa, predlaže programe obuka inspektora, daje preporuke, upustva i mišljenja u odnosu na organizaciju i planiranje inspekcijskih nadzora i vrši monitoring i evaluaciju inspekcija i inspekcijskih nadzora - dodaje se u saopštenju.
Zogović je istakao da Koordinaciono tijelo, radi efikasnijeg i djelotvornijeg obavljanja poslova, može obrazovati privremene radne grupe sa jasnim zadacima i ciljevima. To je posebno značajan instrument za proaktivno djelovanje u prevenciji i ranom otkrivanju koruptivnih radnji i drugih djela sa obilježjima korupcije, kao jedne od najvećih pošasti sa kojima se suočava savremeno društvo.
- Antikorupcijske strategije mogu biti djelotvorne, između ostalog, ukoliko se dobro uspostave metodologije analize rizika u vršenju inspekcijskog nadzora, sa ciljem proaktivnog djelovanja u prevenciji i ranom otkrivanju koruptivnih radnji i drugih djela sa obilježjima korupcije, kako bi se spriječila neformalna društvena pravila kojima se sugeriše prihvatljivost korupcije u svakodnevnom životu, kao i izigravanje pravnog okvira - rekao je Zogović.
Prema njegovim riječima, borba protiv korupcije se nalazi u vrhu prioritetnih zadataka kako Koordinacionog tijela za uskađivanje praćenje inspekcijskih nadzora, tako i svih inspekcijskih službi.
- Borba protiv ekonomskih aktivnosti nad kojima država nema nadzor, takođe mora biti u vrhu prioriteta kroz sprovođenje konkretnih mjera za uspostavljanje fer konkurencije i suzbijanje sive ekonomije, kao i kreiranje i jačanje svijesti šire i stručne javnosti o uzrocima i posledicama nelegalnog poslovanja i trgovine. Nakon što uspostavimo punu koordinaciju očekujem da ćemo imati i značajne rezultate i u ovoj oblasti - zaključio je Zogović.

Konstituisano Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras na mitingu u Nišu poručio studentima da ga "ne zanimaju njihovi zahtjevi" i da je to "gotova priča", a studenti su njemu odgovorili da mu je izjava smiješna, te da ništa nije gotovo.
Vučić je u Nišu rekao da "od sada sluša samo narod", ali i da je spreman da svojim politčkim protivnicima "pruži ruku" i ponovo ih pozove na razgovor, kako bi se problemi i razlike rješavali u institucijama, a ne na ulici.
Pored mitinga valsti, u Srbiji su danas održavna dva velika studentska protesta - u Nišu i Subotici.
Reporterka N1 razgovarala je sa studentima u Nišu i pitala ih je kakva je njihova reakcija na Vučićevu izjavu, na što su oni rekli da ne odustaju do ispunjenja svojih zahtjeva. Ključna poruka sa protesta u Nišu je bila upravo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Takođe, reporterka N1 razgovarala je sa studentima koji su se okupili u Subotici, gdje je mnogo njih reklo da im je Vučićeva izjava smiješna, da se pravi glup i slijep i da "ništa nije završeno".

Studenti poručili Vučiću da mu je izjava smiješna i da ništa nije završeno

Na današnju objavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića, koji je kazao da je današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice još &nbsp;jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno i postavio pitanje odgovornosti nadležnih u sistemu bezbjednosti, reagovali su iz Demokratske Crne Gore.
U saopštenju iz te partije, pored ostalog, navode da poslanik Eraković svakako nije neznaven čovjek.
- On dobro zna kao što zna i cijela Crna Gora, da je sve ovo što se dešava i što se dešavalo proteklih decenija u Crnoj Gori isključiva posljedica politike njegove partije i činjenice da su komandovanje bezbjednosnim sektorom prepustili nikom drugom do najvećim kriminalcima na Balkanu- ocjenjuju Demokrate.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-sta-je-potrebno-da-se-desi-da-bi-neko-iz-ovog-sistema-preuzeo-odgovornost-i-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na čelu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori su kadrovi Demokrata. Naime, lider ove partije Aleksa Bečić je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, dok je njen visoki funkcioner Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
&nbsp;- Za razliku od Kanade, Njemačke, Švedske i brojnih drugih najrazvijenijih zemalja svijeta gdje vidimo vrlo često i teška krivična djela, i velike tragedije i zločine, ali nikad političko mešetarenje na tim pitanjima, kod nas svjedočimo potpuno suprotnom- navele su Demokrate.&nbsp;
Tvrde da je Crna Gora jedina zemlja u svijetu koja ima ovako licemjernu partiju kakva je DPS.
- Koja ne propušta niti jedan momenat za jeftino političarenje i mešetarenje na tim pitanjima, ali i jasan pokušaj odbrane kriminalnih struktura u Crnoj Gori- poručile su u saopštenju Demokrate.

Demokrate: Sve što se dešava i što se dešavalo posljedica je politike DPS-a

Atletičar barskog Mornara Matija Vojvodić postavio je novi crnogorski juniorski rekord u trci na 110 metara sa preponama. 
 
On je prvog takmičarskog dana pojedinačnog prvenstva Crne Gore za mlađe juniore u Baru, trku istrčao za 14 sekundi i 42 stotinki. 
 
Najviše uspjeha imali su atletičari barskog kluba 11 medalja, ispred pljevaljskog Rudara sa osam i Mornara sa sedam medalja. 
 
Pojedinačno prvenstvo Crne Gore za mlađe juniore i juniorke okupilo je više od 130 atletičara iz atletskih klubova Podgorica, Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Milenijum, Lovćen, Cetinje, Zeta 2012, Dionis i Nikšić. 
 
Van konkurencije nastupili su takmičari AK Vojvodina iz Novog Sada.

Atletika: Vojvodić popravio crnogorski rekord na 110 metara sa preponama

„Bio sam se našao u čudu, jer o njihovoj prisutnosti u Zagrebu i okolici nisam znao ništa. Oni su imali svoj Glavni stan u Hrvatskom seljačkom domu na Zrinnjevcu, a njihove jedinice nalazile su se južno od Zagreba, po selima koje obuhvaćaju Odru i Sv. Klaru. Jedan drugi manji dio nalazio se na Kordunu u području Pisarovine”. Ovako se o Crnogorskoj narodnoj vojsci (CNV) priśećao Branimir Vidmar, doratni bankarski činovnik u Slavonskome Brodu, od 1941. domobranski natporučnik Hrvatskih oružanih snaga (HOS). Odra i Sveta Klara danas su četvrti u Novome Zagrebu; a Pisarovina je mjesto na Kordunu, oko 25 km od Zagreba - dio je Zagrebačke županije. Nakon što je Titova Jugoslovenska armija uz pomoć sovjetske Crvene armije 13. aprila 1945. probila Sremski front, Vidmarova postrojba se povlačila ka Zagrebu. On je pozvan u Ministarstvo oružanih snaga NDH. Ka prijestonici NDH nastavili da prodiru Titovi ešeloni: 1. armija generala Peka Dapčevića, 2. armija gen. Koče Popovića, 3. armija gen. Koste Nađa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517220516_53cc29744b0f562b59768b4e0e84e918129100ce2943d80f1b901843769304a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517220516_53cc29744b0f562b59768b4e0e84e918129100ce2943d80f1b901843769304a2" data-rendition-name="original" width="1209" height="826" loading="lazy" alt="zagreb 1945"> <figcaption>Nakon što su 13. aprila 1945. probili Sremski front, ešaloni 1. armije gen. Peka Dapčevića, 2. armije gen. Koče Popovića, 3. armije gen. Koste Nađa usmjereni ka glavnome gradu NDH. Na slici: Titovi tenkovi u Zagrebu, 8. maj 1945.Antena M</figcaption> </figure>  Vidmar iz emigracije 1974. piše za „Hrvatski glas” („Od Zagreba do Salzburga”,19-38, Vinipeg- Kanada) —— da je „određen za pomoćnog časnika za vezu između Hrvatskih oružanih snaga i Crnogorske narodne vojske, kojom je zapovijedao general Agram [Boško], a politički vođa im je bio dr. Sekula Drljević sa svojim tajnikom Štedimlijom [Savić Marković]”. Oko godinu ranije, dr Drljević se sa suprugom iz Zemuna, u kojem je imao doratnu advokatsku kancelariju, preselio u Zagreb. Sa statusom političkoga emigranta u NDH, on je u Zagrebu okupio grupu tamošnjih viđenijih Crnogoraca. Održali 26. jula 1944. sastanak i - pozivajući se na Crnogorski sabor od 12. jula 1941. i „odluku o objavljivanju uspostave crnogorske države” - stvorili Državno vijeće, koje će, navedeno je, „rukovoditi borbom crnogorskoga naroda za ostvarenje uspostave crnogorske državne nezavisnosti”. Uz dr Drljevića, članovi Državnoga vijeća: - advokat dr Savo Bašović, primarijus dr. Nastadin Zečević, ljekar dr. Filip Šoć, službenik Dušan Stojanović, novinar Krsto Brajović, publicista Savić Marković Štedimlija; sekretar inž. Duka Perović. Državno vijeće je proširivalo svoj sastav. U Zagreb 12. novembra 1944. doputovao iz Berlina Dušan Krivokapić, rodom iz Nikšića, koji je od 1925. živio uglavnom u Belgiji, baveći se trgovinom. Prije emigriranja iz Crne Gore bio komita - borac Za pravo, čast, slobodu i nezavisnost. Krivokapić je putovao po cijeloj Evropi, zatim boravio u Egiptu, raznim mjestima u Americi. Na zahtjev vlade Kraljevine SHS uhapšen u Beču 1926. i bezuspješno je traženo njegovo izručenje. Po njemačkoj okupaciji Belgije, nastanio se u Berlinu - u kojem je imao poznanike na uticajnim funkcijama u Trećem Rajhu. Dr Drljević 18. novembra 1944. u pismenoj instrukciji Krivokapiću - koji je postao član Državnoga vijeća - piše: - „Molim Vas uložite najveći trud, da ne ostane neprimjećeno od njemačkih političkih ljudi i pored njihovih velikih briga današnjice, da je crnogorska država ne samo zahtjev pravde, nego i preduslov za održanje ravnoteže na Balkanu i slobode na Jadranskom Moru. Nema uglednijega političara u Bugarskoj ni u Hrvatskoj, koji državnu slobodu Crne Gore ne smatra garancijom državne slobode tih zemalja. To važi u jednakoj mjeri i za Albaniju. Ni Grčka ni Rumunija nijesu nikada u istoriji bile hladne prema interesima Crne Gore”. - „Dakle, pitanje crnogorsko nije samo stvar Crne Gore, nego i stvar daleko najvećega dijela balkanskih zemalja. Ne znati to, znači ostati stran interesima i željama Balkana. Uostalom već i samo činjenica, da crnogorska državnost — prvo pod imenom Duklje i Zete a zatim Crne Gore - postoji već 1000 godina dovoljno snažno upozoruje na političku i istorijsku nuždnost postojanja crnogorske države. - Neka Vam je Bog na pomoć!” Liše diplomatskih, uz pomoć svojih njemačkih prijatelja Krivokapić je preduzeo korake i za organizovanje borbenih jedinica Crnogoraca. Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu izdalo mu pasoš i omogućilo put u Zagreb avionom, a sa hrvatske strane data mu je potrebna viza za dolazak u NDH i povratak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517220520_09eb64bac77860dbe3d6d205824c67ad87ac9155f9e5f89f57d8e9823032b2c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517220520_09eb64bac77860dbe3d6d205824c67ad87ac9155f9e5f89f57d8e9823032b2c9" data-rendition-name="original" width="1739" height="920" loading="lazy" alt="Četnici"> <figcaption>Preustrojeni u tri brigade Crnogorske narodne vojske, bivši ĐURIŠIĆEVI četnici, krajem aprila 1945. dobili ulogu u NDH odbrani Zagreba od nastupajućih Titovih armija - južno i istočno od grada na dijelu tzv. Zvonimire linijeAntena M</figcaption> </figure>  Dušan Krivokapić je u Sarajevu, vjerovatno i u Doboju, nastupajući ispred dr Drljevića i Državnoga vijeća, inicijalni pregovarač s Dušanom Arsovićem i drugim oficirima Pavla Đurišića oko izdvajanja jedinicâ Komande Crne Gore, Boke i Staroga Rasa iz četničkih redova Dragoljuba Čiča-Draže Mihailovića - i stvaranja CNV. Komande i jedinice CNV, ustrojene od najvećega broja Đurišićevih četnika u Staroj Gradiški oko 10. aprila 1945, raspoređene su nakon toga u više mjesta i garnizona u Zagrebu i okolini. Evo izvoda iz emigrantskih zapisa natporučnika Branimira Vidmara o njegovim aktivnostima - u svojstvu jednoga od časnika za vezu sa CNV: - „Zapovjednik te hrvatsko-crnogorske misije bio je general Rolf, a ja sam mu bio određen za pomoćnika, dok smo domobranskog natporučnika Brnčića uzeli za pobočnika”. - „General Rolf i ja bili smo se dogovorno sastali sljedećeg dana u 11 sati dopodne pred zgradom Hrvatskog doma, a zatim pošli na dogovore sa crnogorskim zapovjednim generalom Agramom i Sekulom Drljevićem”. - „Ti dogovori odnosili su se isključivo na prehranu i regularno opskrbljivanje Crnogorske narodne vojske po Ministarstvu hrvatskih oružanih snaga u Zagrebu. Njihove potrebe bile su tada spomenute u glavnim crtama, dok je meni stavljeno u dužnost, da sljedećega dana odem u terenski Štab Crnogoraca u Odri i Sv. Klari, gdje ću dobiti brojčana stanja njihovih potreba”. - „Radilo se, uglavnome, o dnevnom snabdijevanju kruhom iz zagrebačkih vojnih pekara, a zatim o cipelama i vojnoj odjeći, što su imali dobiti iz hrvatskih vojnih skladišta. Znam da smo se i smijali kad je došlo pitanje vojničkih kapa, jer mi smo im predložili da bi bilo uputno da oni ne inzistiraju na nošenju ‘šajkače’ iz razumljivih razloga, a, pokraj toga, i zbog možebitnih nesporazuma i zabuna na samome terenu. Sporazumno smo dogovorili, da će se za njih izraditi kape koje neće po obliku povrijediti ni jednu stranu. Odluku za konačni model odložismo za dan-dva”. - „Ja sam imao dužnost da se sljedećega jutra javim u Zapovjedništvo vojnog redarstva, gdje mi je dodijeljen auto i vozač, a također su mi izručena dva sanduka cigareta uz nekoliko boca stare šljivovice, čime sam imao počastiti crnogorski časnički zbor, a ostatak im ostaviti na dar. Otišli smo oko 9 sati ujutro, a vratili se natrag u Zagreb poslije podne”. - „Došavši do prvoga mjesta i primijetivši veće grupe crnogorskih vojnika, usporili smo vožnju u traženju njihova zapovjedništva. Crnogorci, koji su većinom ležali po ledini ispred seljačkih kuća, bili su oštro uprli oči u auto, vjerojatno iz znatiželje, jer je na njemu pisalo ‘Ministarstvo oružanih snaga’. Konačno se zaustavismo kod poveće grupe. Ljudi su izgledali samilosno: izmršavjeli, neošišani, neobrijani, osim toga poderani i zamazani, a od sunca opaljena lica još su pogoršavala njihov izgled”. - „Jednog razgovorljivijeg zatražim da me pobede do njihovog ‘Štaba’, to jest do Zapovjedništva. Nekoliko kuća dalje, uđosmo u dvorište, gdje me on ostavi čekati dok dozove ‘dežurnog oficira’ (službujućeg časnika). Kad se taj pojavio pozdravi me sa ‘spremni’. Začuđeno me pogleda, oči mu se još više otvoriše, te najednom - kao izbezumljen - usklikne: - Ma, bre, ‘Žicare’, jesi li to ti? I ja se istodobno nasmijem i uzvratim: - A jesi li to ti, Risto? Stisnusmo si desnice”…  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517220520_6d065de1db012d0d59664dee60a411d944f05d06cc611dcf5de5245e65bebbe6.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250517220520_6d065de1db012d0d59664dee60a411d944f05d06cc611dcf5de5245e65bebbe6" data-rendition-name="original" width="713" height="872" loading="lazy" alt="Zrinjevac"> <figcaption>O Crnogorskoj narodnoj vojsci zapisaće natporučnik Branimir Vidmar: „Bio sam se našao u čudu, jer o njihovoj prisutnosti u Zagrebu i okolici nisam znao ništa. Oni su imali svoj Glavni stan u Hrvatskom seljačkom domu na Zrinjevcu”. Na slici: Zrinjevac, uoči sloma NDHAntena M</figcaption> </figure>  Vidmar i „od Kolašina u Crnoj Gori” Risto služili 1936/37. obavezni vojni rok u 24. četi škole rezervnih pješadijskih oficira u Sarajevu, „kasarni ‘Jajce’, iznad rijeke Miljacke”. Objašnjava Vidmar da je svirao za bataljonski orkestar - tamburaš, otuda i nadimak. - „Poručnik Risto (ili natporučnik po hrvatskom) uvede me u kuću i ponudi sjesti dok on u nekoliko minuta prikupi ostale časnike. Svi posjedasmo oko dugačkoga stola u predsoblju seljačke”. - „Dok sam ja predavao pismo njihova ‘štaba’ iz Zagreba, podijelio im darove, dotle se Risto već pobrinuo za rakijske čašice, pa smo vodili razgovor pijuckajući šljivovicu. Za to vrijeme su i njihovi časnici prikupili podatke o brojnom stanju i potrebama, a što sam ja pribilježio u svoju tiskanicu. Po završenoj misiji, vratio sam se popodne natrag u Zagreb generalu Rolfu, a on je po tome dalje postupio”. - „Po povratku u Zagreb, pristupili smo odmah i organiziranju ove ‘nove vojne ustanove’, te dogovorili narudžbu pečata i pisaćeg pribora”... U svojstvu vrhovnoga komandanta, dr Sekula Drljević, između ostaloga, 28. aprila 1945. u Zagrebu pripadnicima CNV na svečanosti uručio novi barjak: trobojnicu crveno-crno-zelenu - o tom i drugim događajima kroz dokumente smo podrobno izvijestili u prethodujućim nastavcima ovoga serijala, dostupni su preko donjega linka.

U odbrani NDH – ginu bivši Đurišićevi četnici

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: milun-zogovic