Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), koje je od ustanovljenja statusa „istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore“ učestvovalo u Komisiji za dodjelu ovog prestižnog zvanja, ove godine je isključeno iz tog tijela.
To je saopštio predsjednik CDNK Milorad Popović ističući da su u radu Komisije učestvovali shodno zakonskim odredbama, a da sada nijesu obaviješteni o novom sazivu Komisije, niti da im je traženo da delegiraju svog predstavnika.
- Povodom afere, to jest, nezakonitosti u posljednjem izboru istaknutih kulturnih stvaralaca, obavještavamo javnost da je ovaj izbor neregularan i zbog toga što Komisija nije radila u punom sastavu - poručio je Popović u saopštenju koje je dostavljeno Portalu ETV.
On je decidan da je ovo kršenje Zakona o kulturi Crne Gore iz notornih političkih motiva: diskriminacije crnogorske književnosti i kulture, koja je sistematski sprovodi u posljednjih pet godina.
<h2>MKM DA SE OBJASNI I PREKINE DISKRIMINACIJU</h2>
Popović je ukazao i da je CDNK jedno od najrelevantnijih strukovnih udruženja iz oblasti kulture i član Evropskog saveza pisaca u Briselu, te da je čak 12 njihovih članova dobilo status istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore.
- Zahtijevamo od Ministarstva kulture i medija Crne Gore da se javno očituje zbog kojih razloga, na osnovu kojega pravnog akta ili diskrecione odluke, CDNK je isključeno iz Komisije za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca - poručio je Popović.
CDNK, kako je dodao, zahtijeva od Ministarstva da, shodno Ustavu Crne Gore i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, prekine sistematsku diskriminaciju pisaca, umjetnika i novinara, pripadnika crnogorske nacije.
- Pozivamo prestavnike demokratskih političkih stranaka, subjekte građanskog društva i međunarodne organizacije za ljudska prava, da se javno i principijelno suprotstave velikosrpskom zatiranju crnogorske kulture i nacije - zaključio je Popović.
<h2>ODLUKA BEZ POTVRDE</h2>
Status istaknutog kulturnog stvaraoca ove godine je, pored ostalih, dodijeljen književniku Milutinu Mićoviću koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji i negiranju crnogorske nacije i identiteta.
Član Komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ranije je saopštio da čitav proces zapravo nije ni završen iako je ovakva odluka Vlade objavljena. On je precizirao da potpis na zapisnik sa sjednice pored njega nijesu dali ni Marko Eraković, Radmila Vojvodić i Tatjana Krkeljić - koje su juče, inače, podnijele ostavke u tom tijelu.
- Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo. Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje - istakao je Baletić.
Kazao je da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, a da su onda dobili zapisnike o kojima je trebalo da se izjasne u roku od dva dana.
- I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost. Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena - rekao je Baletić ranije.
U svemu ovome je, cijeni on, najvažnije to što je predsjednica komisije Isidora Damjanović drugi put stavila na glasanje slučaj Milutina Mićovića. Zato je decidan da je njena odgovornost najveća.
- U redovnom i prvom glasanju, gospodin Mićović dobio je svega dva glasa, a neophodno je pet glasova da bi on većinski stekao to priznanje. S tim što vam moram reći da mi to predlažemo Vladi, a Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija daje posljednju riječ. Problem je nastao zbog tvrdnje da se ne može drugi put glasati o istom. Dakle, mi smo u prvom glasanju razmatrali kvalifikacije, odnosno priznanja koja on ima. Tu jeste bilo malih vrjednosnih sudova, ovakvih i onakvih, ali mi smo usvojili to kao relevantno, glasali i on je od osam glasova dobio svega dva, a većina je bila uzdržana - naveo je Baletić cijeneći da je jasno da je neko naredio da se slučaj Mićovića vrati na ponovno razmatranje.
<h2>OSTAVKE I KRŠENJE POSLOVNIKA</h2>
Pošto je javnost burno reagovala na činjenicu da država nagrađuje sopstvene negatore, u Ministarstvu kulture i medija su uputili reagovanje poručujući da je „zlonamjeran svaki pokušaj da se dobitnici statusa kulturnog stvaraoca ili članovi komisije posmatraju kroz podjele na Srbe i Crnogorce“.
Radmila Vojvodić je u zahtjevu za razrješenje iz članstva u Komisiji za dodjelu ove nagrade izrazila neslaganje sa navodima iz upravo tog saopštenja.
- Smatram da je Ministarstvo kulture i medija, kao nadležna institucija, na usvajanje Vladi Crne Gore proslijedila nelegitiman dokument. U tu svrhu skrećem Vašu pažnju na Poslovnik o radu Komisije za utvrđivanju prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, upućujući na član 4, član 9, član 10 i član 17. narečenog Poslovnika. Uz uvid u dostupnu dokumentaciju i korespodenciju o radu Komisije i uvid u ove članove Poslovnika, odnosno načinjena kršenja navedenih poslovničkih procedura, može se lako zaključiti da Komisija nije na propisan način obavila povjereni zadatak - te da je paušalna ocjena o završetku rada Komisije iz aktuelnog saopštenja Ministarstva kulture i medija upućenog javnosti degradirajuća kvalifikacija Komisije kao glasačke mašine - navela je Vojvodić.
Ne zalazeći u pojedinosti netačnosti navoda iz objavljenog saopštenja Ministarstva kulture i medija naglasila je da smatra da je došlo do kompromitacije instituta dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac.
- Te da se potpis, koji sam s povjerenjem deponovala, ne može koristiti na dokumentu Prijedloga Komisije koji nije sačinjen, niti usvojen od strane Komisije. Takođe, molim da me na osnovu ovog zahtjeva razriješite od daljeg učešća, odnosno članstva, u Komisiji - zaključila je Vojvodić.
Krkeljić je, sa druge strane, u ostavci navela da o radu Komisije saznaje isključivo iz medija, ali i takstativno pobrojala kršenje članova Poslovnika u ovom procesu.
- Član 6 stav 1 „Komisija radi i odlučuje na sjednicama, koje saziva Predsjednik Komisije i predlaže dnevni red.“ Nije održana sjednica na kojoj bi bili usvojeni zapisnici i utvrđen konačan predlog, čime je prekršena obaveza iz ovog člana. Član 9 stav 1 alineje 4 i 5 - „pripremi obrazloženje utvrđene liste prijedloga u pisanoj formi“ i „da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi ministru“. Nije pripremljeno obrazloženje utvrđene liste prijedloga, niti je lista prijedloga sa obrazloženjem dostavljena ministru - navela je Krkeljić.
Napominula je da joj nikada nijesu dostavljena obrazloženja za kandidate iz oblasti književnog stvaralaštva i kulturne baštine, te da na ostala nije dala ni saglasnost ni primjedbe. Odsustvo davanja saglasnosti ne može se, kako je podvukla, tumačiti kao prećutna saglasnost.
- Član 9 stav 3 „Obrazloženja iz stava 3 ovoga člana dostavljaju se sekretaru Komisije…“ Bez prethodno pripremljene i utvrđene liste prijedloga ova odredba nije mogla biti sprovedena. Član 11 - „Komisija će nakon razmatranja dostavljenih inicijativa… sačiniti Listu prijedloga koji ispunjavaju uslove za dodjelu statusa.“ Lista prijedloga nikada nije sačinjena - navela je Krkeljić.
Pozvala se i na Član 14 koji predviđa da utvrđenu listu prijedloga potpisuje predsjednik Komisije, a zapisnik sa sjednice svi članovi Komisije.
- Nikada nije održana sjednica na kojoj smo kao članovi potpisali zapisnik. Na osnovu medijskih navoda, stičem utisak da ni predsjedavajući Komisije nije potpisao „utvrđenu listu“, koja uostalom nikada nije bila formalno utvrđena - istakla je Krkeljić.
Član 15 propisuje, kako je navela, da je „Komisija dužna da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi Ministarstvu kulture i medija u roku od sedam dana od dana utvrđivanja.“&nbsp;
- Kako lista nije bila utvrđena, nije mogao ni teći rok od sedam dana - naglasila je Krkeljić.
Član 17, kako je dodala, navodi da se „o radu Komisije vodi se zapisnik… Zapisnik se razmatra i usvaja na narednoj sjednici Komisije, prije prelaska na dnevni red.“&nbsp;
- Posebno ukazujem na kršenje ovog člana u vezi sa zapisnikom sa drugog zasijedanja Komisije od 17. juna 2025. godine, koji sam mejlom zahtijevala, a koji na početku trećeg zasijedanja 23. juna 2025. nije bio dostupan niti smo ga mogli usvojiti. Dakle, sve nepravilnosti u našem radu, a u vezi sa Poslovnikom (nedostatak sjednice, nepotpisani zapisnici, nepostojanje liste i obrazloženja) znače da: - Komisija nije izvršila obavezu iz člana 7 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac (nije utvrdila prijedlog) - navela je Krkeljić.
Ministarstvo, podvlači ona, nije imalo osnov da postupi po članu 8 Uredbe (jer nema prijedloga koji bi dostavilo Vladi).&nbsp;
- Zbog svega gore navedenog, ne mogu nastaviti sa radom u Komisiji - zaključila je Krkeljić.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CDNK naprasno isključeno iz Komisije za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca: Proces neregularan i jer nijesu radili u punom sastavu

Možda se u ovom trenutku u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika. Možda se negdje još prave neke metalne crkve. Ovo je, nakon bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - kaže televizijski i filmski reditelj Branko Baletić, komentarišući to što je Milutinu Mićoviću dodjeljen status istaknutog kulturnog stvaraoca.
Baletić je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, rekao da se status istaknutog kulturnog stvaraoca zaslužuje doprinosom crnogorskoj kulturi i da se takvo priznanje nikada nije dodjeljivalo negatorima države, društva i crnogorskog identita.
- Kulturu shvatam kao posljednju liniju odbrane i nije ni čudo da je sve tu koncentrisano. Sve ove afere, htjeli ili ne, u domenu su kulture, počevši od limene crkve na Rumiji - rekao je Baletić, koji je i član Komisije koja se bavi odabirom kandidata za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac.
Podsjeća da pet godina nije dodijeljen status stvaraocima, iako su mnoge biografije za to vrijeme priložene. Objašnjava da je najveći broj kandidata status istaknutog kulturnog stvaraoca dobija glasovima većine, gotovo, jednoglasno. Slikar Naod Zorić dobio je sedam glasova za, dok je jedan član Komisije bio uzdržan.
- Kada je riječ o Milutinu Mićoviću bilo je rasprave u vezi sa vrijednosnim sistemom. U uredbi (o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac) piše da kandidat mora imati jedno veliko državno priznanje. Mićović ima Miroslavljevo jevanđelje i mi (članovi komisije) nijesmo ulazili u to da li je to priznanje zasluženo dodjeljeno ili ne. Riječ je o velikom priznanju i on (Mićović) je priložio još sedam, osam od kojih su neka bila manje relevantna. Zaključili smo i prihvatili da ispunjava one osnovne uslove - jedna državna i četiri, pet drugih nagrada i glasali smo. Mićović je dobio samo dva glasa. Da bi ušao u red dobitnika trebalo mu je pet. Konstatovano da on, nažalost, nema pet, već samo dva glasa - istakao je Baletić.
Na sljedećem sastanku, kaže Baletić, Komisiji je stigao prigovor od Novice Đurića koji je, istovremeno i njen član i kandidat za priznanje. U ponovljenom glasanju, nakon dvije sedmice, pet članova Komisije podržali su Mićovića, četiri su bila protiv.&nbsp;
&nbsp;- On (Đurić) je uputio prigovor da treba ponovo da glasamo, jer mi nijesmo razumjeli sve njegove nagrade. U tom prigovoru nije bilo nijednog novog podatka. Predsjednica Komisije je konstatovala da su nagrade bolje posložene i da smo bili u zabludi. To je mogla da kaže za sebe. U tom prostoru od dvije sedmice, odlučeno je da se ponovo glasa. Student prve godine prava reći će da je to apsurd i da se ne može o istom glasati dva puta, jer nije bilo nikakvih novih činjenica - naglasio je Baletić.
Uslijedio je, kaže, prigovor na rad Komisije. Dobili su obavještenje da će se o prigovoru raspravljati na sljedećem sastanku koji nikad nije zakazan.
- U Pravilniku o našem radu, piše da onaj ko ne priznaje državu u kojoj živi, njenu kulturu, njeno ime i njen identitet, ne može dobiti ovo priznanje. Međutim, o tome nije bilo diskusije - rekao je Baletić.
Smatra da Vlada Crne Gore mora hitno formirati nezavisnu komisiju, koja bi ispitala cijelu situaciju, jer sve liči, kako kaže na vodvilj. Baletić kaže i da će dodjela priznanja istaknuti kulturni stvaralac dobiti novu dimenziju i potvrditi da se ništa nije slučajno desilo.
- Ako bi ovo prošlo, šta slijedi? Možda se, u ovom trenutku, u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika, možda negdje prave još neke metalne crkve. Ovo je, posle bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - napominje Baletić.
Riječ je, dodaje, o flagrantnim prekršajima iz oblasti prava i ekonomije o čemu bi bilo dobro da struka upozna javnost.
- Ima možda Milutin Mićović pravo da tako misli o državi u kojoj živi. Ali, patologija je da od te države tražite da vas izdržava do kraja života i plaća vam da bi govorili protiv nje. Pozadina je da se unizi Crna Gora i predstavi kao mali rezervat nesposoban da vodi bilo kakvu politiku. Ponoviću, kultura je posljednja odbrana imena, smisla ove države. Zato nije ni čudo što sve ove akcije imaju veze sa kulturom - zaključio je Baletić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTWIg9N_Zlh0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Baletić: Poslije bruke sa Trinaestojulskom nagradom ovo je bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru

Iz Matice crnogorske demantovali su <a href="https://etv.me/drustvo/mkm-svaki-pokusaj-da-se-dobitnici-statusa-kulturnog-stvaraoca-ili-clanovi-komisije-posmatraju-kroz-podjele-na-srbe-i-crnogorce-je-zlonamjeran">navode Ministarstva kulture i medija</a> (MKM) da su oni književniku Milutinu Mićoviću, koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje i negiranju crnogorske nacije i identiteta, dodijelili nagradu „Luča“.
- Nije nam jasno kako se mogla pojaviti ovakva informacija jer čitava crnogorska javnost dobro zna da je Matica crnogorska svojim programskim ciljevima i djelovanjem dijametralno suprotstavljena stavovima koje Milutin Mićović u decenijskom kontinuitetu zastupa i javno saopštava - poručili su u Matici crnogorskoj.
Oni zahtijevaju od MKM da demantuje ovu netačnu informaciju i javnosti objasni kako se mogla pojaviti ovakva dezinformacija, te ko snosi odgovornost za pokušaj obmane javnosti - a na štetu Matice crnogorske.

Matica crnogorska demantuje MKM: Nijesmo dodijelili nagradu Mićoviću, objasnite ko snosi odgovornost za pokušaj obmane javnosti

Kad je Radomir Uljarević, očito ministar kulture u śenci i već dokazani majstor zakulisnih igara, lani Milutina Mićovića nazvao „piscem po moranju“, ta procjena nije bila samo kompliment. To je u stvari bio nacrt strategije: pisac po moranju postao je istaknuti kulturni stvaralac po moranju - ocijenili su u Crnogorskom PEN centru i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Nije, podvlače oni, nagrađen zato što je morao zaslužiti - nego jer je odlučeno da mora dobiti.
- Procedura je zapravo jednostavna: između četiri podobna zida donijeta je odluka, a Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore odradili su isporuku. Kao kakav institucionalni Glovo za državne nagrade i statusne apanaže. Klikne se „dostava“, i stiže povelja i doživotna mjesečna naknada. Plaćaju, naravno, građani Crne Gore: oni koje Mićović naziva „otpadom modernog svijeta“, kojima prijeti „kašenje i gaženje“, oni Crnogorci kojima bi zabranio ime, oni što su „nula ljudi“ ako kažu da nijesu Srbi. Plaćaju i Muslimani, i Hrvati, i Albanci, kojima novi istaknuti kulturni stvaralac uporno negira identitet, uvjeravajući i njih i svijet da su svi oni samo otpali Srbi, otpadnici od porijekla, istine i svjetlosti, pali „u bezobrazije, smrtni zaborav i izdajstvo“ - naveli su u PEN centru i FCJK.
To su, ističu oni, stavovi na koje bi se u svakoj pravnoj državi primijenili članovi 47 i 50 Ustava - zabrana govora mržnje, zabrana diskriminacije. Ali, kako su kazali, u današnjoj Crnoj Gori za širenje mržnje dobijate državne nagrade i doživotnu mjesečnu naknadu.
- Možda je status istaknutoga kulturnog stvaraoca Mićović zavrijedio svojim mizoginim i vulgarnim Fejsbuk obračunima, u kojima razmatra o tome koja je žena dostojna silovanja a koja ne, ili o tome kako poslanica u Parlamentu Crne Gore „kriči“ kao „samozvana pravoslavna ćurka“. Možda je tačku 4 člana 2 <a href="https://etv.me/drustvo/zirojevic-zlonamjerno-je-status-istaknutih-kulturnih-stvaralaca-davati-mrziteljima-crne-gore">Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac</a> ispunio i kad je povodom svirepoga ubistva dvanaest nedužnih Cetinjana slavio riječi Peđe Vukića: „O nesrećni grade, pun zlobe i mržnje, nečovječnog duha, bez srca i duše, nek ti Gospod sudi u pepelu, plamu, sinovima tvojim što dušmanu služe“ pa je time „doprinio razvoju kulturnih vrijednosti Crne Gore i njenoj međunarodnoj afirmaciji“ - naveli su u PEN centru i FCJK.
Oni su ustvrdili da je član komisije za dodjelu ovoga statusa Branko Baletić objavio da Komisija nije donijela takvu odluku, te da mu je status dodijeljen mimo procedura - ali uz jasan politički nalog. Isto, kako su konstatovali, onako kako je ljetos dodijeljena i Trinaestojulska nagrada Bećiru Vukoviću, uprkos kršenju propisa i uprkos žestokim reakcijama kulturne javnosti.&nbsp;
- Projekat nagrađivanja i doživotnog honorisanja onih koji Crnu Goru vide kao „državni eksperiment“ zasad je posve uspješan, iako je u koliziji s pozitivnim pravnim i ustavnim normama. Milutin Mićović je u tome projektu prvo dobio državnu nagradu Miroslavljevo jevanđelje, a sada putem statusa istaknutog kulturnog stvaraoca i budžetsku svijeću. A koliko Ministarstvo kulture i medija, na čelu s ministarkom iz reda Demokrata, fizijatricom Tamarom Vujović ima veze sa svojim poslom i uopšte s crnogorskom kulturom, sasvim je razvidno iz reagovanja koje je MKM ovim povodom proslijedilo medijima. U tome se saopštenju halucinira da je Matica crnogorska Milutinu Mićoviću dodijelilo nagradu, i to nagradu zornoga imena „Luča“, da valjda i nečim crnogorskim osvijetli mrak koji Mićović širi - istakli su u PEN centru i FCJK.
No, kako su dodali, javnost, za razliku od MKM, zna ili se lako može informisati da ovakvu nagradu Mićović nikad dobio nije.
- Doduše, nije to jedina laž u saopštenju MKM. Pokušaj da se problematizovanje dodjele statusa Milutinu Mićoviću podvede pod priču o njegovoj nacionalnoj pripadnosti, osim što je klasični spin, novi je prilog raspirivanju toksičnih podjela u društvu. Takva nam je i državna i kulturna politika: što više raspiruješ plam mržnje, to si više na ljestvici podobnih. Zato se ne treba iznenaditi ako śutra Glavni grad Nagradu „19. decembar“ dodijeli piromanima - za „afirmaciju vatre i poseban doprinos ljetošnjim požarima“ - zaključili su u reagovanju.

PEN centar i FCJK: MKM i Vlada su institucionalni Glovo za državne nagrade i statusne apanaže

Redakcija za kulturu STEGA oglasila se danas saopštenjem povodom, kako kažu, skandalozne odluke Vlade o dodjeli statusa istaknuti kulturni stvaralac.
Podsjećaju da, nakon skandala sa protivzakonitom odlukom o dodjeli Trinaestojulske nagrade, Ministarstvo kulture nastavlja da grubo krši zakon i procedure koje je dužno da sprovodi.
- Aktuelna ministarka Vujović nastavlja tamo đe su stale njene prethodnice Bratić i Vlaović, ocijenjene kao najgore ministarke u ionako lošim vladama Krivokapića i Abazovića. Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Vlada je donijela odluku da dodijeli status istaknutog kulturnog stvaraoca, iako Komisija koju je Vlada obrazovala nije završila sa radom niti je formalno donijela zaključak o listi kandidata koji ispunjavaju uslove za ovo zvanje. Da skandal bude veći, četiri člana Komisije iz medija su saznali da se, uz kršenje pravila i načela povjerljivosti, o jednom kandidatu odlučivalo više puta. I ne samo što se jednom odbijeni kandidat ponovo pojavio u tom svojstvu već je priložio i istu dokumentaciju - navode u saopštenju.
Stoga se, ističu, stručna i laička javnost sa pravom pita kako je moguće dva puta odlučivati o istom i još donijeti dvije različita odluke.
- To je jedino moguće ako se na članove u Komisiji, na koje je to bilo moguće, izvršio pritisak iz partijskih, crkvenih i drugig "uticajnih" krugova. A ko je taj tako važan kandidat i koja su još imena na ovoj listi? To je izvjesni Milutin Mićović, koji se, uistinu, nije pročuo po svojim pseudofilozofskim i kvaziliteranim djelima, već po mrziteljskim pamfletima i istupima. Njegov izbor u dubokoj je suprotnosti sa članom Uredbe koji definiše da se status istaknutog kulturnog stvaraoca “ne može dodijeliti umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu.” U suprotnosti je i sa estetskim kriterijumima, a u otvorenom ratu sa civilizovanim razmišljanjem i djelovanjem - &nbsp;ističu iz kulturne redakcije STEGA.
Šteta je, pak, kažu, što Komisija nije ovo zvanje po kratkom postupku dodijelila i Bećiru Vukoviću, koji na to nestrpljivo čeka, kad je, dodaju, već Novica Đurić, još jedan iz reda novokomponovanih laureata najviših državnih priznanja, odlučivao, valjda, sam o sebi i o članovima svog Udruženja.
- Podsjetimo i da je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo u oblasti kulture, a sada i ovaj status, dobio Dragan Koprivica. Onda za trenutak pomislimo na dotadašnje dobitnike: Dado Đurić, Marina Abramović i Vojo Stanić. I onda – Dragan Koprivica.Doista, da sve to skupa nije pokazatelj urušavanja stubova na kojima treba da počiva jedno savremeno društvo, za ovaj cirkus bila bi adekvatna forma aforizma: onome čije djelo ne vrijedi ni pet para, uzalud će biti i hiljade od države koju ne priznaje, a ponizno od nje dobija (nezaslužene) budžetske apanaže - zaključuju u saopštenju.

STEGA: Odluka o dodjeli statusa Mićoviću u otvorenom sukobu sa civilizovanim razmišljanjem

Član stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac, reditelj Branko Baletić, objasnio je kako je odluka da se književniku Milutinu Mićoviću prihvati kandidatura za ovaj prestižan status koji vodi do nacionalne penzije - donesena pod jako čudnim okolnostima.
Baletić je pojasnio da je prva sjednica održana na Cetinju, da se glasalo o Mićovićevoj kandidaturi i da je on dobio svega dva glasa „za“, dok je ostalih šest članova bilo uzdržano. Jedan član nije prisustvovao prvoj sjednici. Međutim, na sljedećoj sjednici u Podgorici, na kojoj je trebalo da se raspravlja da li kandidature Šerba Rastodera i Radovana Radonjića mogu da potpadnu pod oblast „kulturne baštine“, ponovo je aktuelizovana kandidatura Mićovića, a ovoga puta su bili prisutni svi članovi.
„Ja sam bio u Beogradu, pa sam se, nažalost, javio preko video-poziva. Drugi članovi komisije su se skupili i pojedini su kazali „prvo da vidimo ovo oko Mićovića“... Meni je to bilo neprihvatljivo jer smo već glasali i njegova kandidatura je odbačena. Međutim, morali smo da glasamo da li on uopšte ispunjava uslove i onda je bilo pet glasova za i četiri glasa protiv. Radmila Vojvodić, Marko Eraković, Tatjana Krkeljić i ja, nakon što smo nadglasani, izjavili smo da ne želimo da učestvujemo u tome ni na koji način“, rekao je Baletić za Pobjedu.
Pored pomenuta četiri člana komisije, o kandidaturi su odlučivali i Aleksandar Čilikov, Svetlana Dragojević, Isidora Damjanović, Dalibor Elezović i Novica Đurić.
„Uoči glasanja o kandidaturi Mićovića, ja sam rekao da ne samo da nema dovoljno drugih relevantnih domaćih ili međunarodnih nagrada, već da su njegovi tekstovi loši i puni mržnje. Saznajem da su se telefoni bili usijali i da je izvršen veliki pritisak na pojedine članove Savjeta da promijene mišljenje“, tvrdi Baletić.
Pobjeda je, podsjetimo, juče objavila informaciju da je književnik Milutin Mićović, poznat po osporavanju crnogorske nacije, istorije i kulture, na korak od statusa istaknuti kulturni stvaralac i državne penzije koja iznosi od jedne do dvije prosječne zarade. Izvor Pobjede iz stručne komisije objasnio je, podsjetimo, da je na prvoj sjednici bilo dosta nedoumica oko prijave Mićovića jer je „u brojnim folderima poslao gomilu dokumenata i 'nekih ugovora' koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače.“
Već na drugoj sjednici, kako je tvrdio izvor Pobjede, Mićović je poslao uredniju prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da zadovoljava uslove. Objavili smo, takođe, da su u glasanju uzdržani bili Baletić, Vojvodić i Eraković.
Baletić sada osporava to viđenje našeg izvora i za Pobjedu podsjeća i na član 3 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa, u kojem se navodi da se ovaj status ne može dodijeliti „umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“. Po svemu opisanom, Mićović ne može, prema uvjerenju Baletića, dobiti taj status.
„Sve je ovo pritisak Ministarstva kulture i medija koje se uvijek trudi da u sve žirije ili stručne komisije okupi većinu članova na koje iz nekih razloga može da utiče, te da oni koji brane dostojanstvo države, njen identitet i kulturu, kao i profesionalni integritet umjetnika, budu nadglasani. Ključno pitanje je ko je intervenisao i nametnuo preko drugih članova da na drugoj sjednici ponovo tema bude kandidatura Mićovića. Ja još čekam zapisnik, u kojem bi moralo da bude istinito naveden cio tok sjednice, jer članovi komisije taj zapisnik treba i da potpišu“, rekao je Baletić.

Baletić: Mićović nije prošao, ali onda su se „usijali telefoni“

Književnik Milutin Mićović, poznat po osporavanju crnogorske nacije, istorije i kulture, nagrađen „Miroslavljevim jevanđeljem“ za djelo u kojem negira sve što Crnu Goru čini državom, a koji je zajedno s bratom mitropolitom Joanikijem predviđao i „ukrajinski scenario“, sada je na korak od državne penzije – koju isplaćuje upravo ta ista država.
Komisija za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, koji dobitnicima garantuje doživotnu penziju od jedne do dvije prosječne zarade u Crnoj Gori, utvrdila je da Mićović ispunjava sve uslove za ovaj prestižni status, prije svega jer, kao ključni uslov, posjeduje jednu državnu nagradu – „Miroslavljevo jevanđelje“, ali i četiri druge relevantne domaće ili međunarodne nagrade.
<h3>KOMISIJA</h3>
Na prvoj sjednici, kako saznaje Pobjeda, bilo je dosta nedoumica oko njegove prijave jer je u brojnim folderima poslao gomilu dokumenata i „nekih ugovora“ koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače. Već na drugoj sjednici Mićović je, kako saznaje Pobjeda, poslao uredniju prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da zadovoljava uslove.
O kandidaturi su odlučivali Aleksandar Čilikov, Branko Baletić, Isidora Damjanović, Novica Đurić, Radmila Vojvodić, Marko Eraković, Tatjana Krkeljić i Dalibor Elezović. Izvor Pobjede objasnio je da su, što se tiče Mićovićeve kandidature, uzdržani bili Vojvodić, Baletić i Eraković.
Mićoviću se na listi pridružio i Dragan Koprivica, koji status „istaknuti kulturni stvaralac“ dobija po automatizmu jer je dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo. Takođe, potvrđeni kandidati za nacionalnu penziju, u oblasti književnosti, su i Novica Đurić i Andrija Radulović. Đurić, koji je istovremeno i član komisije za dodjelu ovog statusa, kako bi izbjegao konflikt interesa izašao je iz sale kada se diskutovalo o njegovoj kandidaturi, tvrde izvori Pobjede.
Iz oblasti muzike, kandidati su: Roman Simović, Darko Nikčević, Srđan Bulatović i Senad Gačević. Iz likovne umjetnosti potvrđena je kandidatura: Dimitrija Popovića, Branislava Bana Sekulića, Jelene Tomašević, Naoda Zorića i Toma Pavićevića, dok su za oblast kulturne baštine kandidati za status istaknuti kulturni stvaralac Šerbo Rastoder i Radovan Radonjić.
Nakon liste koju je sačinila komisija, na potezu je Ministarstvo kulture koje u roku od 15 dana, shodno raspoloživim sredstvima u budžetu, treba Vladi da dostavi prijedlog o dodjeljivanju statusa „istaknuti kulturni stvaralac“. Komisija, kako saznaje Pobjeda, nije zasijedala pet godina, a u međuvremenu je preminulo skoro 15 ranijih nosilaca nacionalne penzije po osnovu ovog statusa, pa je vrlo vjerovatno da svi potvrđeni kandidati mogu dobiti nacionalnu penziju.
<h3>NEDOSTOJAN ODNOS</h3>
Član 52 Zakona o kulturi ističe da se umjetniku ili stručnjaku u kulturi, čija su djela ili stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore, može dodijeliti status istaknuti kulturni stvaralac. U uredbi o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa, u članu 3 se navodi da se ovaj status ne može dodijeliti „umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“.
U zemlji gdje je Bećir Vuković mogao dobiti Trinaestojulsku nagradu, a Milutin Mićović sada doživotnu penziju, član 3 uredbe – koji zabranjuje takva priznanja onima što se „nedostojno odnose prema državi“ – funkcioniše kao ukrasna rečenica, taman kao grb na zidu institucije koja više ne zna što predstavlja. I dok se preminuli kulturni poslenici lagano brišu sa spiskova, na njihova mjesta ulaze ne samo oni koji su gradili kulturu Crne Gore, već i oni koji su je, godinama unazad, prepravljali, relativizovali i pokušavali preimenovati.
Na kraju, možda je najpoštenije da Ministarstvo kulture ne šalje formalni prijedlog Vladi – već telegram zahvalnosti: što je status „istaknutog kulturnog stvaraoca“ od duhovne i profesionalne titule pretvoren u politički dekor za one koji Crnu Goru vide kao privremenu istorijsku grešku, jer kad se kultura nagrađuje na osnovu negacije, jasno je – država ne dijeli penzije, nego kapitulira.

I Mićović na domaku nacionalne penzije

Američka vojska saopštila je u petak da je izvela još jedan smrtonosni napad na plovilo za koje se sumnja da je učestvovalo u krijumčarenju droge u istočnom dijelu Tihog okeana.
Južna komanda Sjedinjenih Američkih Država objavila je na društvenim mrežama da se plovilo „kretalo poznatim rutama narko-trgovine u istočnom Pacifiku i bilo uključeno u operacije krijumčarenja droge“.&nbsp;
Navodi se da su u napadu poginule tri osobe. Na video-snimku, koji je priložen uz objavu, vidi se čamac koji pluta morem prije nego što ga zahvata plamen.
Napad izveden u petak povećao je broj poginulih u udarima administracije Donalda Trampa na navodna plovila povezana s trgovinom drogom na najmanje 148 osoba, u najmanje 43 napada sprovedena od početka septembra u Karipskom moru i istočnom dijelu Tihog okeana.
Tramp je izjavio da su Sjedinjene Američke Države u „oružanom sukobu“ s kartelima u Latinskoj Americi i opravdao napade kao nužnu eskalaciju s ciljem suzbijanja dotoka droge. Međutim, njegova administracija ponudila je malo dokaza koji bi potkrijepili tvrdnje o ubijanju „narkoterorista“.
Kritičari su doveli u pitanje ukupnu zakonitost ovih napada, kao i njihovu efikasnost, dijelom zato što se fentanil, koji stoji iza mnogih smrtonosnih predoziranja, u Sjedinjene Američke Države najčešće krijumčari kopnenim putem iz Meksika, gdje se proizvodi od hemikalija uvezenih iz Kine i Indije.
Napadi na plovila izazvali su i snažne kritike nakon otkrića da je vojska u naknadnom udaru usmrtila preživjele iz prvog napada na čamac. Administracija Donalda Trampa i brojni republikanski zakonodavci tvrdili su da je takva akcija bila zakonita i neophodna, dok su demokratski zakonodavci i pravni stručnjaci ocijenili da je riječ o ubistvima, pa čak i mogućem ratnom zločinu.

Američka vojska pogodila plovilo u istočnom Pacifiku, ubijena tri muškarca

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušaće u srijedu, u svojstvu osumnjičene, nekadašnju ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Anu Novaković-Đurović zbog rušenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali februara 2023. godine, saznaje<a href="https://www.antenam.net/clanak/sdt-ce-kao-osunjicenu-saslusavati-novakovic-durovic"> Antena M</a>.
U SDT su, takođe u svojstvu osumnjičenih, pozvani i nekadašnji generalni direktor Direktorata za građevinarstvo Goran Gorašević i nekadašnja državna sekretarka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Zorica Krsmanović.
Iz SDT-a su odbili da potvrde ovu informaciju.
- Uvaženi, Specijalno državno tužilaštvo ne obavještava javnost o dokaznim radnjama koje preduzima ili planira da preduzme radi zaštite interesa postupka i obezbjeđenja svrhe ostvarivanja dokaznih radnji -odgovorio je, nakon dva dana, na upit Antene M specijalni tužilac i portparol Vukas Radonjić.
Krivičnu prijavu zbog rušenja bez rješenja postrojenja Montenegro Petrola u Mahali podnio je još 2023. godine zastupnik te kompanije Nikola Martinović. U toku je i sudski proces pred Privrednim sudom po tužbi Montenegro Petrola protiv države, potencijalno težak četiri miliona eura.
Nekoliko dana uoči akcije tadašnje Vlade Dritana Abazovića, Osnovni sud u Podgorici donio je rješenje kojim je podgoričkoj kompaniji dozvoljeno da u Mahali radi i proizvodi beton, obrađuje materijal, uključujući i šljunak koji ne potiče sa lokacije u Mahali ili iz Morače.
Ipak, Vlada je u akciju rušenja krenula četiri dana kasnije, 13. februara 2023. Abazović je tada optužio Montenegro Petrol da se bavi nelegalnim aktivnostima, optužujući ih za bahatost.
Advokat Martinović je tvrdio da se akcija vlasti i rušenje postrojenja sprovode bez bilo kakve odluke državnog organa, te da je nadležnom tužiocu podnio krivičnu prijavu nakon što je srušeno postrojenje Montenegro Petrola na Morači.
Ovo je bio i predmet televizijske debate na Radio-televiziji Crne Gore, u kojoj je Abazović obećao zastupniku Montenegro Petrola Nikoli Martinoviću da će dostaviti svu dokumentaciju u vezi sa rušenjem postrojenja za proizvodnju betona u Mahali.
Martinović je tada, četiri dana nakon emisije, 27. februara 2023, tražio da mu se kompletna dokumentacija dostavi poštom, u elektronskoj verziji ili ličnim preuzimanjem, akcentirajući odluku o rušenju i dokaze da je pravosnažna i prethodno uručena strankama. Kako je odgovor izostao, Martinović je novi dopis uputio još jednom.&nbsp;
- Kad god treba podsjećati na ispunjenje datog obećanja, očigledno postoji nerazumijevanje u poimanju vrijednosti date riječi kao izraza morala i časti. Za ozbiljne ljude i ovaj dopis je višak, zato nakon ovoga više neću pisati, jer je to očigledno uzaludno - naveo je Martinović u drugom dopisu Abazoviću iz marta 2023. godine. Abazović obećanje do danas nije ispunio.
<h2>Tužba</h2>
Naredne godine, u februaru 2024, pred Privrednim sudom počeo je proces po tužbi Montenegro Petrola zbog nezakonitog rušenja postrojenja, u kojoj kompanija od države traži da joj plati odštetu u iznosu od četiri miliona eura.
Montenegro Petrol tužio je državu jer su, uz veliku medijsku pažnju i prisustvo najviših državnih zvaničnika, 13. februara 2023. srušeni njegovi objekti za proizvodnju šljunka.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojim je rukovodila Novaković-Đurović, 7. februara 2023. predložilo je Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasu uz rijeke Moraču i Cijevnu, tražeći hitno rušenje objekata.
Vlada je dva dana kasnije, na dan kada je vijeće Osnovnog suda donijelo rješenje kojim se dozvoljava rad postrojenja Montenegro Petrola, razmotrila ovu informaciju i zadužila Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agenciju za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasu uz Moraču i Cijevnu.
Ministarstvo je potom državnoj firmi Zaštita prostora Crne Gore, 12. februara, naložilo uklanjanje i rušenje objekata uz rijeke Moraču i Cijevnu, nalažući da se sa rušenjem počne odmah.
Montenegro Petrol podnio je tužbu Privrednom sudu u maju iste godine, u kojoj su istakli da je država postupala krajnje nesavjesno, da je mašinske elemente rušila na nepodoban način, uzrokujući nepotrebnu štetu. Umjesto rastavljanja mašinskih elemenata postrojenja, oni su uništeni bagerom.
U tužbi se navodi i da su građevinski objekti srušeni bez prethodnog omogućavanja vlasniku da stvari iz unutrašnjosti objekata ukloni, pa su tako uništeni informacioni sistemi i oprema u upravljačkim kućicama, koje su služile za upravljanje i kontrolu cjelokupnog postrojenja.
Ističe se i da za rušenje nije postojao bilo kakav zakonit akt.
- O aktivnosti rušenja izvijestili su svi mediji u Crnoj Gori, jer je rušenje poslužilo kao politička promocija Dritana Abazovića, Vladimira Jokovića i Ane Novaković-Đurović - navodi se, između ostalog, u tužbi.

SDT na saslušanje pozvalo Novaković-Đurović

Od početka rata u Pojasu Gaze, Izrael je potrošio desetine milijardi dolara na vojne operacije koje su ostavile razorne posljedice po palestinsku teritoriju i predstavljaju značajan teret za izraelsku ekonomiju.
Prema procjenama, ukupna ekonomska šteta rata iznosi oko 112 milijardi dolara. Bivši vojni ekonomski savjetnik izraelske vojske, Gil Pinhas, procijenio je početkom 2025. godine da je rat Izrael koštao oko 48 milijardi dolara.
Istovremeno, Filip Lazarini, šef UNRWA-e, naveo je da je tokom pojedinih faza sukoba u prosjeku dnevno stradalo oko 100 Palestinaca.
Precizni podaci o iznosu potrošenom isključivo na municiju nijesu javno dostupni, što je uobičajena praksa kada su u pitanju vojni budžeti. Pinhas je naveo da je Izrael od početka rata izdvojio 108 milijardi dolara za municiju i naoružanje, iako sav nabavljeni materijal nije iskorišćen.
Dio troškova odnosi se i na nabavku oružja od domaćih proizvođača, što je ublažilo negativne posljedice rata po izraelsku ekonomiju kroz podsticanje vojne industrije.
Značajan dio ukupnih troškova povezan je sa mobilizacijom velikog broja vojnika. Od oko 465.000 izraelskih rezervista, više od 300.000 bilo je raspoređeno tokom prve godine rata, uz dodatnih 170.000 aktivnih vojnika.
Prema podacima izraelskog Ministarstva finansija, oko 22,3 milijarde dolara potrošeno je samo na rezervne snage, dok su troškovi održavanja stalne vojske u 2025. godini procijenjeni na 4,9 milijardi dolara.
Prema izvještaju Univerziteta Braun o troškovima ratova za 2025. godinu, od 7. oktobra 2023. godine Sjedinjene Američke Države pružile su Izraelu oko 21,7 milijardi dolara vojne pomoći.
Uz to, američke operacije podrške Izraelu u Jemenu, Iranu i širem regionu koštale su između 9,65 i 12,07 milijardi dolara, čime se ukupna američka izdvajanja povećavaju na između 31,35 i 33,77 milijardi dolara.
Dok vojni troškovi nastavljaju da rastu, procjene obnove razorene teritorije takođe su izuzetno visoke. Prema podacima Ujedinjenih nacija, obnova Pojasa Gaze mogla bi koštati oko 70 milijardi dolara i trajati decenijama.

Izrael je na rat u Gazi potrošio 112 milijardi dolara, za obnovu enklave biće potrebne decenije

Najmanje šest osoba je poginulo, a više od 25 je povrijeđeno u izraelskim vazdušnim napadima na istočnu libansku regiju Beka u petak kasno uveče, javili su libanski mediji.
Libanska državna Nacionalna novinska agencija (NNA) navela je da je u napadima poginulo šest osoba, dok je više od 25 ranjenih prevezeno u bolnice širom regije, prenosi Anadolija.
Izraelski ratni avioni izveli su talas žestokih vazdušnih udara na istočne i zapadne planinske lance u istočnoj Bekai, a eksplozije su odjekivale širom tog područja.
Tri napada bila su usmjerena na područje Shara, u podnožju istočnih libanskih planina, dok su avioni nastavili nadlijetati nebom iznad Baalbeka.
Jedan od napada pogodio je zgradu u blizini Fondacije Al-Kard Al-Hasan na autoputu Rijak - Baalbek, sravnivši je sa zemljom, navodi NNA.
Izraelski avioni izveli su još dva dodatna udara na ravnice gradova Kasr Naba i Tamnine al-Tahta, zapadno od Baalbeka.
Izraelska vojska saopštila je da su komandni centri Hezbollah bili meta najnovijih napada u Libanu.
Napadi se događaju usljed ponovljenih izraelskih kršenja sporazuma o prekidu vatre postignutog u novembru 2024. godine, pri čemu su stotine Libanaca ubijene ili ranjene.
Izrael i dalje drži pet libanskih brda koje je zauzeo tokom posljednjeg rata, kao i druga libanska područja koja kontroliše decenijama.

Tag: milutin-micovic