Nekoliko desetina demonstranata uhapšeno je u subotu tokom protesta ispred federalne zgrade u Mineapolisu, povodom obilježavanja mjesec dana od smrti Rene Gud, žene iz Minesote koju je ubio agent federalne Službe za imigraciju i carine (ICE).
Iz šerifove kancelarije rečeno je za TV kanal KSTP da je uhapšeno najmanje 42 ljudi, prenosi danas ABC.
Više stotina nezadovoljnih građana okupilo se juče oko podneva po lokalnom vremenu ispred zgrade "Bishop Henry Whipple Federal Building" u kojoj se nalaze brojne savezne kancelarije, bacajući boce i seksualne igračke ka policajcima koji su čuvali zgradu, prenose agencije.
Organizatori su ponovili kritike na račun imigracijske represije širom Minesote, nazivajući je "federalnom okupacijom".
Nekoliko demonstranata je uhapšeno nakon što je masa počela da baca komade leda, pri čemu je jedan policajac pogođen u glavu, a staklo na policijskom vozilu je razbijeno.
Policija je proglasila okupljanje nezakonitim i naredila demonstrantima da se raziđu. Mnogi su to učinili, međutim, oko stotinak ljudi je to odbilo da učini.
Stotine ljudi okupile su se u subotu i na snijegom pokrivenom polju u parku u Mineapolisu kako bi odali poštu Rene Gud i Aleksu Pretiju, ubijenom 24. januara, a organizatori događaja su ponovili nedavne kritike imigracionih mera širom Minesote.
Imigracioni službenik je ubio Rene Gud, 37-godišnju majku troje djece, u njenom automobilu u Mineapolisu 7. januara.
Video-snimci slučajnih posmatrača prikazuju kako je agent prišao njenom automobilu koji je stajao na sredini ulice, zahtijevajući da otvori vrata i uhvatio kvaku.
Vozilo je krenulo, a drugi imigracioni službenik, koji je bio ispred, povukao je oružje i odmah pucao iz neposredne blizine, iako je vozilo išlo u smjeru ka desno, dok je on bio na lijevoj strani.
Trampova administracija opisuje Gud kao "domaćeg teroristu" koja je navodno pokušala da pregazi službenika, što su odbacile vlasti Mineapolisa i savezne države Minesote.
Preti je ubijen 24. januara tokom sukoba sa imigracionim službenicima na ulici, a video-snimak prikazuje šestoro agenata kako obaraju Pretija na zemlju.
Jedan od njih je uočio da Preti nosi oružje za koje je imao dozvolu, i povikao "Ima pištolj", nakon čega su dva službenika otvorila vatru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Više desetina osoba uhapšeno na protestima u Mineapolisu

Američka služba za carine i zaštitu granica saopštila je da su dva agenta, umiješana u ubistvo Aleksa Pretija u Mineapolisu, poslata na odsustvo.
Kako piše BiBiSi (BBC), ubistvo 37-godišnjeg Aleksa Pretija, medicinskog tehničara na intenzivnoj niezi u bolnici u Mineapolisu, koje se desilo u subotu podstaklo je nove proteste u državi Minesoti, javni gnjev širom SAD i pozive poslanika i Demokratske i Republikanske stranke za smjenu sekretara Ministarstva za unutrašnju bezbjednost.
Prema preliminarnom izvještaju tog ministarstva, poslatog Kongresu, dvojica agenata su pucala na Pretija tokom meteža. Prema prvobitnim izvještajima navodno je Preti bio naoružan.
Nije poznato kada su agenti poslati na odsustvo, niti koliko dugo će biti van posla.
Američka služba za carine i zaštitu granica rekla je BiBiSi da su agenti udaljeni s posla po standardnom protokolu.
Uobičajeno da je da agenti koji su učestvovali u pucnjavi ostanu van posla dok se incident istražuje.
Međutim, komandant Službe za carine i zaštitu granica rekao je novinarima u nedjelju da agenti i dalje rade, ali u drugom gradu.
Novi snimak koji je objavio News Movement i podijelio sa BiBiSi prikazuje sukob Pretija i saveznih oficira 11 dana prije njegove smrti.
I agent Službe za imigracije i carine (ICE), koji je 7. januara ubio 37-godišnju Rene Gud, takođe u Mineapolisu, poslat je na odsustvo dok čeka završetak istrage.

500x500

1250x600

1084x550

Agenti koji su ubili Aleksa Pretija u Mineapolisu poslati na odsustvo

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Njemačka izdala upozorenje za putovanja u SAD zbog dešavanja u Mineapolisu

Medijski praćene, ponekad smrtonosne i potencijalno neustavne akcije imigracionih službenika u SAD mogle bi da promijene stavove Amerikanaca o ključnoj politici Donalda Trampa - imigraciji, piše Dojče vele.
Ankete pokazuju da se javno mnjenje promijenilo zbog operacija Imigracione i carinske službe - poznatije kao ICE - u urbanim sredinama. Te operacije su ovog mjeseca dovele do smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu.
Anketa Rojtersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak, koja je obuhvatila odgovore prije i poslije smrti bolničara Aleksa Pretja na kojeg je pucao službenik ICE-a, pokazala je da 53 odsto Amerikanaca ne odobrava Trampovu politiku imigracije, u poređenju s 39 odsto prvog dana njegovog novog mandata u januaru 2025. Odobravanje je sada na 39 procenata, dok je prošlog februara bilo 50 odsto.
Republikanci su uglavnom podržali aktivnosti ICE-a, dok je više od devet od 10 demokrata odbacilo te mjere. Međutim, gotovo dvije trećine glasača koji ne podržavaju deklarativno nijednu stranku reklo je da su akcije ICE-a pretjerane.
<h2>Akcije bez presedana u demokratijama, uključujući SAD</h2>
Mandat i uloga ICE u sprovođenju imigracionih zakona evoluirali su i mijenjali se tokom dvije decenije njegovog postojanja - dugo je bio zadužen za identifikaciju i hapšenje ilegalnih ili nedokumentovanih stranaca. Ranije su operacije na granici vođene uglavnom daleko od očiju javnosti.
Pomijeranje u velike gradove, u Trampovom drugom mandatu, postavilo je službenike ICE-a s pokrivenim licima u gusto naseljene oblasti, gdje svi imaju kamere na telefonima i mogu pratiti i dokumentovati njihove aktivnosti.
- Ovo je spoj nekoliko faktora bez presedana u operativnoj istoriji ICE-a - rekla je Kelsi Norman iz Instituta Bejker za javnu politiku u SAD.
To uključuje dolazak agenata ICE-a u veće gradove, lični cilj Donalda Trampa od milion deportacija, naglo povećanje finansiranja agencije i regrutovanja službenika, kao i nasilno, a sada i smrtonosno ponašanje na ulicama.
To je omogućilo veću pažnju javnosti na Trampov pristup imigracionoj policiji i istaklo neke ekstremnije taktike agenata.&nbsp;
- Taktike koje ICE primhenjuje podshećaju na policijske metode u autoritarnim zemljama. Dobar dio ove militarizovane prakse postojao je i ranije unutar imigracione službe, samo što je ranije bila primjenjivana na granici, gdje nije bila toliko u fokusu javnosti kao sada - rekla je Norman.
Ističe da je ponašanje te službe u Trampovom drugom mandatu bez presedana - i u SAD-u i u drugim demokratijama.
Upotreba sile protiv prolaznika i pokreta građana, uključujuži suzavac i biber-sprej, privukla je pažnju i međunarodnih policijskih tijela, između ostalog i Međunarodnog udruženja šefova policije.
U jednom saopštenju to udruženje poziva Bijelu kuću da okupi službenike za sprovođenje zakona na svim nivoima kako bi „podržala miran, zakonit angažman i politiku zasnovanu na dokazanoj praksi“.
<h2>Na kraju ispašta lokalna policija</h2>
Posmatrači su već ranije upozoravali da su u masovnoj regrutaciji mnogi službenici ICE-a ostali nedovoljno obučeni.
Trenutne tenzije bi mogle da promijene stavove javnosti o kvalitetu i profesionalosti skoro 18.000 agencija za sprovođenje zakona širom SAD, rekla je Keti O'Tul iz konsultantske firme 21CP Solutions.
- Ako se u zajednici dogodi tragedija zbog dJelovanja organa reda, ljudi ne prave razliku između federalnih i državnih ili lokalnih službenika. U nekoliko većih gradova sada postoje tenzije između saveznih i lokalnih agencija za sprovođenje zakona. To ne služi nikome - ističe O'Tul.
Ona, koja je i sama bila šefica policije u Bostonu i Sijetlu, rekla je za Dojče vele da će lokalna policija vjerovatno morati da se nosi sa posljedicama trenutnih kontroverzi oko ICE-a.
- Kada pogledate šta se dešava u Mineapolisu i nekim drugim većim gradovima upravo sada sa svim demonstracijama, lokalna policija je ta koja mora da se nosi sa posljedicama - navela je O'tul.
<h2>Američke vrijednosti: 2. i 4. amandman</h2>
Smrt Rene Gud i Aleksa Pretija privukla je pažnju širom svijeta. Za obične Amerikance ove operacije ističu druge potencijalne rizike - ne samo mogućnost upotrebe smrtonosne sile protiv građana.
Viši saradnik u Institutu Kejto Volter Olson rekao je da postoje dokazi da akcije ICE-a narušavaju građanska prava zagarantovana &nbsp;u Ustavu i Povelji o pravima.
To uključuje, kako je rekao za Dojče vele, očigledna kršenja 4. amandmana, prava na „pretres i zapljenu“, kada je ICE ulazio u domove bez sudskog naloga. Takođe su narušavana prava zagarantovana građanima i ne-građanima.
- Vidjeli smo višestruka očigledna kršenja prava na pretres i zapljenu, uključujući obijanje vrata vlasnika kuća. U jednom poznatom slučaju, unutra nije bilo ilegalaca. U drugim slučajevima, brojnijim ali manje dramatičnim, prekršena su pravila kada policija može zaustaviti nekoga na ulici - rekao je Olson.
Izjave nakon Pretijeve smrti koje su dali istaknuti zvaničnici i pristalice Trampove administracije takođe su skrenule pažnju na 2. amandman, koji pojedincima daje pravo da nose oružje.
Preti je imao dozvolu za oružje u Minesoti i ovlašćenje za nošenje skrivenog oružja. Nijedan od brojnih snimaka njegovog ubistva snimljenih očevicima ne pokazuje kako vadi vatreno oružje, ali ključne ličnosti administracije su primijetile da Preti nije trebalo da donese oružje na protest. To sada nailazi na otpor u Republikanskoj stranci i drugim pokretima.
- Naš 2. amandman je veoma cijenjen kod američke konzervativne strane spektra već mnogo decenija. Trampova administracija - ne samo jedan, već više Trampovih zvaničnika - izašla je i rekla stvari poput toga da ne bi trebalo da nosite pištolj na ulicama grada, u jednom slučaju, ili da nikada ne bi trebalo da imate vatreno oružje na demonstracijama, čak i ako vaša savezna država to dozvoljava, čak i ako imate dozvolu za skriveno nošenje, čak i ako nikada ne koristite pištolj, niti ga vadite ili pokazujete. Ovo je oštar zaokret od 180 stepeni u odnosu na ono što je bio konzervativni stav - ističe Olson.
<h2>Ko je sljedeći?</h2>
Očigledno narušavanje ustavnih prava na ulicama Amerike sada možda dovodi u pitanje temelje američkih ideala slobode i pravde. Olson je rekao da građani možda sada razmišljaju da li ove akcije mogu biti signal za buduće postupke.
- Mislim da se obični Amerikanci sada moraju suočiti sa ovim pitanjem: ako se ovo može raditi u kampanji protiv imigranata, gdje bi još moglo da se primijeni kada kampanja krene protiv ljudi koji se smatraju subverzivnim ili "neameričkim" - zaključio je Olson.

Akcije imigracionih službenika dovode u pitanje osnovne vrijednosti SAD-a

Ekvadorsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je u Mineapolisu agent američke imigracione službe ICE pokušao ući u njihov konzulat tokom masovne deportacijske operacije, ali su ga spriječili zaposleni u konzulatu.
Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora navelo je da je u utorak agent američke službe ICE-a (Immigration and Customs Enforcement) pokušao ući u konzulat te zemlje u Mineapolisu, ali su ga u tome spriječili zaposlenici konzulata koji nisu dozvolili njegov ulazak u prostorije.
Zbog ovog pokušaja ministarstvo je uputilo "notu protesta" Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Kitu, glavnom gradu Ekvadora, zahtijevajući da se ovakvi incidenti "ne ponove". U saopštenju se navodi da je postupanje osoblja konzulata osiguralo zaštitu ekvadorskih državljana koji su se u tom trenutku nalazili u zgradi.
U saopštenju je incident opisan kao "pokušaj upada u Konzulat Ekvadora u Mineapolisu od ICE agenata". Incident se dogodio tokom masovne deportacijske operacije u kojoj je oko 3.000 teško naoružanih agenata ICE-a i američke Granične patrole, po nalogu predsjednika Donalda Trampa datom prije nekoliko sedmica, bilo raspoređeno u saveznoj državi Minnesota.
Ni Stejt department ni Ministarstvo za domovinsku sigurnost, pod čijom su nadležnošću ICE i Granična patrola, nisu odmah odgovorili na upite agencije Rojters za komentar. Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora u saopštenju nije iznijelo mnogo dodatnih detalja o dešavanjima u konzulatu.
Svjedoci koji rade u maloprodajnim objektima u blizini konzulata rekli su da su vidjeli imigracione agente kako pokušavaju ući u zgradu.&nbsp;
- Vidjela sam službenike kako gone dvije osobe na ulici, a onda su te osobe ušle u konzulat i službenici su pokušali ući za njima - ispričala je jedna žena, koja je tražila da ne bude imenovana, navodeći strah od odmazde savezne vlade.&nbsp;
Dodala je da agenti, koliko je ona mogla vidjeti, "nisu uspjeli ući u konzulat".
Podsjeća se da se, u skladu s međunarodnim sporazumima, ambasade, konzularna predstavništva i drugi diplomatski objekti smatraju suverenim teritorijem države koju predstavljaju te su zaštićeni diplomatskim imunitetom od neovlašćenog ulaska agenata drugih vlada.
Operacija pod nazivom "Operation Metro Surge", kojom se sprovodi Trampova pojačana primjena imigracionih propisa u Mineapolisu, dovela je do smrtonosnog ranjavanja dvoje američkih državljana na ulicama ovog najvećeg grada Minesote, što je izazvalo sedmicama duge proteste u gradu i širom zemlje.
Kako je politički pritisak za deeskalaciju tenzija rastao, Trampov zaduženi za pitanja granice Tom Homan u utorak se sastao s gradonačelnikom Mineapolisa i guvernerom Minesote, nastojeći smiriti krizu.

Diplomatski skandal: ICE agent pokušao silom ući u konzulat Ekvadora u Mineapolisu, spriječilo ga osoblje

Prije oko godinu američka Imigraciona i carinska služba (ICE) spadala je među manje poznate agencije Sjedinjenih Država. Međutim, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp počeo drugi mandat, službenici ICE učestvuju u sprovođenju masovnih deportacija po nalogu vlade. Ukupno je, prema Trampovoj administraciji, između 20. januara i 10. decembra 2025. deportovano 605.000 ljudi, a dodatnih 1,9 miliona imigranata navodno je dobrovoljno napustilo SAD, piše Dojče vele. To stalno vodi konfliktima, kao ovih dana u Mineapolisu. Službenici ICE su tu usmrtili već drugu osobu u nekoliko sedmica. Snimci sugerišu da je Američki državljanin ubijen pucnjima iz blizine u leđa. <h2>Skraćeno trajanje obuke</h2> Zahvaljujući kampanji zapošljavanja Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje traži „kvalifikovane patriote Amerikance širom zemlje“, broj operativnog osoblja ICE od početka prošle godine više je nego udvostručen – sa 10.000 na 22.000. Tako obimno jačanje je bez presedana u istoriji imigracione službe, osnovane 2002. godine. Ono otvara pitanja o provjeri i podobnosti kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>S protesta protiv ICE-a u Mineapolis(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Trajanje obuke za rad u ICE-u skraćeno je sa šesnaest na osam sedmica za potrebe kampanje zapošljavanja. Sasvim je ukinuta obaveza učenja španskog jezika, jezika većine ilegalnih imigranata u zemlji. Na pitanja Dojče velle o praksi zapošljavanja agencija nije odgovorila. <h2>Smrtonosni incidenti</h2> Zabrinutost u vezi sa kvalifikacijama pripadnika ICE-a i navodnom politizacijom agencije porasla je nakon smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu. Sedmog januara jedan agent ICE-a ubio je vatrenim oružjem Amerikanku Rene Nikol Gud, što je izazvalo proteste širom zemlje. Na ulice Mineapolisa izašlo je više od 10.000 ljudi koji su protestovali protiv više incidenata u koje je bio umiješan ICE – od ubistva Nikol Gud, preko odvođenja jednog američkog državljanina, pa sve do pritvaranja djece. A ionako napetu situaciju dodatno je pogoršalo ubistvo Amerikanca Aleksa Pretija. Njega su u subotu (24.1.) u Mineapolisu hicima iz vatrenog oružja ubili agenti ICE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd" data-rendition-name="original" width="2273" height="1515" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Član ICE-a u Mineapolisu, 26. januar(Photo: AP Photo&amp;Adam Gray)ADAM GRAY</figcaption> </figure>  <h2>„Naglasak stavljen na kvantitet“</h2> - ICE traži kandidate koji ispunjavaju određene zahtjeve kada je riječ o podobnosti i kvalifikacijama. To uključuje državljanstvo, fizičku spremnost, bezbjednosne provjere i, za određene zadatke, obrazovanje ili iskustvo u oblasti sprovođenja zakona - rekla je u razgovoru za Dojče vele američka advokatica Melisa Hamilton, koja je ranije radila i kao policajka i kao zatvorska čuvarka. Ona objašnjava da je istovremeno u nedavnim kampanjama zapošljavanja veći naglasak stavljen na kvantitet nego na kvalitet, pri čemu su značajna sredstva potrošena kako bi se popunile desetine hiljada radnih mjesta i stvorili podsticaji koji bi trebalo da privuku što veći broj kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5" data-rendition-name="original" width="8002" height="5335" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> </figure>  Hamilton, koja predaje krivično pravo na Univerzitetu Sari u Engleskoj, kaže da ICE traži kandidate na neuobičajen način. - Trenutni pristup razlikuje se po razmjerama i intenzitetu medijske kampanje. Kroz neuobičajeno visok budžet za oglašavanje i široku javnu promociju pokušava se stvoriti veliki basen kandidata - ističe Hamilton. Vašington post imao je uvid u dokument od 30 stranica koji troškove kampanje, koju Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost naziva „regrutovanjem u ratno doba“, za 2026. godinu procjenjuje na 100 miliona dolara. U tim razmjerama kampanja bi trebalo da se nastavi, jer Trampov „Big Beautiful Bill“ daje ICE-u budžet od 170 milijardi dolara za naredne četiri godine za obezbjeđenje granice i sprovođenje zakona unutar zemlje. <h2>Kampanja usmjerena na Trampovu bazu</h2> Međutim, važnija od plakata i slogana čini se „javna kampanja utemeljena na podacima“. Mnogi posmatrači pretpostavljaju da ICE koristi savremene metode i algoritme kako bi dosegao ciljne grupe koje dijele Trampovu ideologiju. Hamilton ukazuje na praksu ciljanja ljudi na osnovu geografske lokacije. Recimo, Gugl ili ono što ljudi vide na Fejsbuku i drugim mrežama prilagođava se tome gdje su. Pa ako su u blizini vojnih baza, određenih sportskih događaja ili sajmova oružja, onda mogu dobijati oglas da se pridruže ICE. Vašington post piše da ICE preplavljuje tržište oglasima na društvenim mrežama i da koristi influensere na platformama poput Rambla, popularnog među pristalicama političke desnice. - Poruka ICE djeluje u posljednjim kampanjama posebno usmjereno na ljude koji su osjetljivi na patriotske teme i teme nacionalne bezbjednosti. Čini se da je osmišljena kako bi privukla Trampove pristalice i implicitno prenosi poruku "America First" - smatra Hamilton.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904" data-rendition-name="original" width="5712" height="3808" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Jack Brook)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Međutim, materijali ne navode direktne političke kriterijume za kandidate. Novi zaposleni privlače se bonusima do 50.000 dolara i pomoći pri otplati studentskih kredita. - Kampanja je posebno usmjerena na ljude koji nemaju posao ili imaju nesigurno zaposlenje, kao i na pripadnike radničke klase - kaže Hamilton. <h2>Koliko je nova strategija uspješna?</h2> Osim toga, od početka godine ukinute su starosne granice. Time se može crpjeti iz većeg basena potencijalnih kandidata. Do sada su kandidati morali da imaju najmanje 21 godinu. Gornja starosna granica, u zavisnosti od zadatka, iznosila je između 37 i 40 godina. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost tvrdi da njegovi postupci zapošljavanja garantuju „stroge standarde obuke i operativne spremnosti“. A Hamilton o uspjehu kampanje kaže da "uspjeh zavisi od primijenjenih kriterijuma".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_6309503244cc0b9d660f069cc2728cd5fb5d9409732f15d80901defa397df1a7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260126130140_6309503244cc0b9d660f069cc2728cd5fb5d9409732f15d80901defa397df1a7" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  - Ako je cilj bio značajno povećati broj zaposlenih, onda se čini da je bilo uspješno. Ako je cilj bio privući službenike sa velikim iskustvom, rezultat je mješovit. Kada je riječ o iskustvu novih zaposlenih, postoji zabrinutost s obzirom na zahtjeve složenog rada u oblasti imigracione kontrole - ističe on. Tu zabrinutost Ministarstvo smatra neopravdanom.&nbsp; - Sa ovim novim patriotama u timu možemo postići ono što su mnogi smatrali nemogućim i ispuniti obećanje predsjednika Trampa da će Amerika ponovo biti bezbjedna - saopšteno je početkom ovog mjeseca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b652d3174cf5a18f00919d01632e25139537fff3d8ef92865f0d2f808d0228d5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260126130140_b652d3174cf5a18f00919d01632e25139537fff3d8ef92865f0d2f808d0228d5" data-rendition-name="original" width="3000" height="2000" loading="lazy" alt="Minesota, Mineapolis, SAD"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

Traže se "patriote": Kako Trampova vlast vrbuje ljude u ICE

Načelnik policije grada Mineapolisa Brajan O’Hara izjavio je da je "ljudima dosta" nakon što su federalni agenti imigracione i carinske službe (ICE) vatrenim oružjem ubili 37-godišnjeg muškarca.
O’Hara je za SiBiEs njuz (CBS News) rekao da je "duboko zabrinjavajuće slušati šta se sve govori i podsjetio da je ubijeni Aleks Preti bio stanovnik Mineapolisa.
- On je koristio svoja prava zagarantovana Prvim amandmanom američkog Ustava i snimao je akciju sprovođenja zakona, a takođe je koristio i svoja prava koja garantuje Drugi amandman da legalno nosi oružje u javnom prostoru u gradu. Mislim da je sasvim očigledno da je riječ o ozbiljnim pitanjima - rekao je O’Hara.
On je podsjetio da je ubistvo Pretija bila treća pucnjava za manje od tri sedmice.
- Sada, ovo je drugi američki državljanin koji je ubijen, ovo je treća pucnjava u roku od tri nedjelje - rekao je O’Hara i upozorio da policijska uprava Mineapolisa ima samo 600 policajaca i da radi pod "nevjerovatnim preoterećenjem".
Načelnik policije grada Mineapolisa je upozorio da takva situacija uzima ogroman danak dok pripadnici policije "pokušavaju da upravljaju ovim haosom".
- Ovo je previše - poručio je O’Hara.
On je naglasio da tvrdnje zvaničnika administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da lokalni organe reda u Mineapolisu ne čine dovoljno da pomognu pripadnicima ICE predstavljaju "duboko razočaranje".

Načelnik policije Mineapolisa: Ljudima je dosta, ubijeni Preti je koristio svoja Ustavom garantovana prava

Muškarac je pogođen u nogu u srijedu naveče tokom federalne operacije provođenja imigracionih zakona u sjevernom Mineapolisu, javio je Minesota Star Tribjun (Minnesota Star Tribune).
Prema navodima Star Tribjuna, očevici su rekli da se nakon potjere automobilima u kojoj su učestvovali federalni agenti čula serija pucnjeva.
Zvanične informacije od policijskih agencija nisu odmah bile dostupne, ali je grad Mineapolis na društvenoj mreži Iks (X) saopštio da je "svjestan izvještaja o pucnjavi u kojoj su učestvovali federalni organi za provođenje zakona u sjevernom Mineapolisu".
Izvještaj o pucnjavi pojavio se sedmicu nakon što je agent Američke imigracione i carinske službe (ICE) tokom velike deportacione operacije, koju je u gradu naredio američki predsjednik Donald Tramp, pucao i usmrtio 37-godišnju ženu dok je sjedila za volanom svog automobila u stambenoj četvrti Mineapolisa.
Ubistvo Rene Gud, koja je bila dio dobrovoljne mreže susjedskih patrola koja je pratila i nadzirala aktivnosti ICE-a u gradu, izazvalo je talas protesta u Mineapolisu i širom zemlje.
Ranije u srijedu, Tramp je izjavio da će sljedećeg mjeseca obustaviti savezno finansiranje svakoj saveznoj državi koja ima tzv. "gradove utočišta" (sanctuary cities, engl.), u kojima su vlasti zabranile lokalnoj policiji saradnju s federalnim imigracionim službama.

Novi incident Trampovih agenata: U Mineapolisu upucan muškarac nakon potjere automobilima

U Mineapolisu je tokom protesta zbog smrti Rene Nikol Gud, 37-godišnjakinje koju je u srijedu ustrijelio agent Američke imigracione i carinske službe (ICE), uhapšeno najmanje 29 osoba, a jedan policajac je lakše povrijeđen.
Oko hiljadu ljudi izašlo je u petak naveče na ulice kako bi izrazilo nezadovoljstvo, a protesti protiv imigracionih službi održavaju se širom SAD-a.
Protestanti su se okupili ispred hotela Kenapi, gdje su navodno boravili agenti ICE-a. Policija je okupljanje proglasila nezakonitim, navodeći da su neki nasilno ušli u hotel. Na snimkama se vidi kako koriste jaka svjetla, zviždaljke i bubnjeve, a neki bacaju led, snijeg i kamenje na policajce i vozila. Dva hotela su napadnuta – prozori su razbijeni, a na zidovima ispisani grafiti.
Gradonačelnik Mineapolisa, Džejkob Frej, pohvalio je većinu protestanata kao mirne, ali je upozorio da će svi koji uništavaju imovinu ili ugrožavaju druge biti uhapšeni. Načelnik policije Brajan O’Hara potvrdio je da su svi uhapšeni kasnije pušteni, a policija je masovni skup rastjerala oko jedan sat ujutro, primjenjujući „disciplinovan i suzdržan odgovor“.
U subotu su tri kongresmenke iz Minesote – Ilhan Omar, Keli Morison i Endži Krejg – pokušale obići postrojenje ICE-a, ali im je ulazak uskraćen. Kongresmenke su optužile ICE i Ministarstvo domovinske sigurnosti za ometanje nadzora članova Kongresa.
Protesti su izbijeli nakon što je Rene Gud ubijena u svom automobilu. Snimke incidenta pokazuju kako agent ICE-a prilazi vozilu i naređuje joj da izađe, a zatim puca nekoliko puta dok se automobil kreće prije nego što se zabije u rub ulice.

Mineapolis: Masovni protesti nakon smrti Rene Gud koju je ubio agent ICE-a

Agenti američke imigracije (ICE) ubili su 37-godišnju Rene Nikol Gud (inače američku državljanku) u Mineapolisu. Njena smrt navela je masu da se okupi na mjestu pucnjave, prvo da protestuju protiv policije, a zatim da odaju poštu ubijenoj. Sekretarka za unutrašnju sigurnost Kristi Noem branila je agenta ICE koji je ubio ženu, rekavši da je ona pokušala da pregazi agenta. Državni i lokalni zvaničnici osporili su tvrdnje da je pucnjava bila u samoodbrani. Tri videa pucnjave koja je pregledao SiEnEn (CNN) pokazuju "nijansiranu" situaciju, a šta se tačno desilo prije pucnjave ostaje nejasno.
Ministarstvo za unutrašnju sigurnost saopštilo je da je žena Rene Nikol Gud bila "nasilni izgrednik", koji je pokušao da pregazi agente za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE), prenosi BiBiSi (BBC).
Međutim, gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Fraj rekao je da je "u pitanju agent koji je neodgovorno koristio svoju moć, što je rezultiralo smrću", dodajući da je ICE službenicima psujući poručio da napuste grad.
Stotine agenata ICE poslati su u Mineapolis, u saveznoj državi Minesota, kao dio kampanje Bijele kuće za suzbijanje ilegalne imigracije.
Video snimci koje su postavili posmatrači na društvenim mrežama djeluju kao da prikazuju trenutak kada je došlo do pucnjave, koja se dogodila oko 10:25 po lokalnom vremenu u srijedu ujutro.
S različitih uglova može se videti bordo SUV koji blokira ulicu u Mineapolisu.
Grupa ljudi, koji djeluju kao da protestuju, nalazi se uz trotoar.
Pojavljuju se vozila za sprovođenje zakona. Agenti za imigraciju prilaze parkiranom vozilu na ulici, izlaze iz kamiona i govore ženi za volanom da izađe iz SUV-a. Jedan od agenata povuče kvaku na vratima vozača.
Drugi agent se nalazi blizu prednjeg dijela vozila.
Nije jasno tačno koliko je agent bio blizu ili da li ga je vozilo udarilo, na osnovu videa koje je odmah pregledala redakcija BiBiSi.
Taj agent otvara vatru dok bordo SUV pokušava da pobjegne.
Čuju se tri pucnja, a vozilo gubi kontrolu i udara u automobil parkiran u blizini duž ulice.
U objavi na Truth Social, američki predsjednik Donald Tramp je rekao da je ICE agent "brutalno" pregažen.
- Teško je vjerovati da je živ, ali sada se oporavlja u bolnici - napisao je.
Republikanski predsjednik je takođe okrivio "radikalnu ljevicu" što svakodnevno "prijeti, napada i cilja agente za sprovođenje zakona i ICE".
Šef policije Mineapolisa Brajan O'Hara rekao je da je vozač bio u svom vozilu i blokirao je saobraćajnu traku na Portland Aveniji.
Zatim joj je, kako kaže, prišao pješice federalni agent za sprovođenje zakona, "i ona je počela da vozi".
Sekretarka za unutrašnju sigurnost SAD Kristi Noem izjavila je da je žena "ometala" agente tokom dana i pokušala da "upotrijebi svoj automobil kao oružje" u pokušaju da pregazi agenta u činu "domaćeg terorizma".
Federalni agent je pucao "u samoodbrani" i sam je povrijeđen, rekla je Noem, prije nego što je zbrinut i otpušten iz lokalne bolnice.
Noem je dodala da će operacije ICE u tom gradu nastaviti, a FBI će istraživati nesrećni incident.
Međutim, gradski savjet Mineapolisa izjavio je da je Gud jednostavno "brinula o svojim komšijama" kada je ubijena.
Emili Heler ispričala je za SiEnEn da je bila kod kuće kada je vidjela kako agenti ICE raspravljaju s demonstrantima.
Rekla je da je čula agente kako viču na ženu koja je vozila SUV, a zatim je jedan agent pokušao da otvori vrata njenog automobila, a vozač je krenuo unazad i počeo da se povlači.
- Jedan ICE agent je stao ispred njenog vozila i rekao "stanite" i tada je - mislim, već je kretala i onda, iz neposredne blizine, pucao je u njeno čelo kroz šoferšajbnu - ispričala je Heler.
Guverner savezne države Minesota Tim Volc takođe je odbacio zvaničnu verziju incidenta.
- Ne vjerujte ovoj propagandnoj mašini. Država će obezbijediti da bude sprovedena potpuna, poštena i brza istraga kako bi se osigurala odgovornost i pravda - rekao je Volc.
Brojne demokrate dale su slične izjave kao Volc.
Mjesto pucnjave je oko kilometar i po daleko od mjesta gdje je Džordža Flojda 2020. ubio policajac, što je pokrenulo svjetske proteste protiv rasizma.

Agent američke imigracije ubio ženu u Mineapolisu

Četiri dana Specijalno državno tužilaštvo ćuti na optužbe protiv šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Nema reakcije SDT-a i na svjedočenje bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića u Višem sudu u Podgorici.&nbsp; OPTUŽBE U VIŠEM SUDU Knežević je otvoreno upozorio da je sadašnji šef SPO Šuković svojevremeno bio u stalnim kontaktima sa visoko rangiranim pripadnikom kriminalne organizacije Ivanom Delićem. Šuković je, po iskazu Kneževića, kompromitovao policijsku značku uzimajući za saradnika čovjeka iz svijeta organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Redovno je posjećivao Ivana Delića kući. Zbog toga sam bio protiv toga da se Šuković imenuje na jednom od tadašnjih policijskih sektora - kazao je Knežević tokom ročišta. Umjesto da aktuelni šef SPO bude pod budnom pažnjom SDT-a, situacija je danas sasvim drugačija: Dejanu Kneževiću se, a ne Predragu Šukoviću, sudi za veze sa organizovanim kriminalom.&nbsp; Osim upranja prstom u veze načelnika SPO sa ljudima iz vrha organizovanog kriminala u Budvi, Knežević je strelice optužbe uputio ka Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vadimir Novović. Ustvrdio je Knežević da su u SDT-u, svjesno, sa umišljajem, izostavili Skaj komunikaciju između optuženog suspendovanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i Ivana Delića, koji je obuhvaćen optužnicom u predmetu ,,General”. Da li je time SDT štitilo načelnika specijalnog policijskog odjeljenja?&nbsp; Podaci kojima raspolaže Televizija E ukazuju da Predrag Šuković, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, ima poseban tretman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9" data-rendition-name="original" width="972" height="777" loading="lazy" alt="DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića"> <figcaption>DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KRIVIČNA PRIJAVA ANDREJA MILOVIĆA To se da zaključiti na osnovu tertiranja krivične prijave koju je 9. februara protiv Predraga Šukovića podnio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. U prijavi se teško optužuje Šuković i to na osnovu podataka koje je dostavila Uprava policije.&nbsp; -Podaci ukazuju na postojanje osnova sumnje da je Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja, imao bliske kontakte sa pripadnicima kriminalne organizacije koja se bavila distribucijom narkotika – ističe se u prijavi Andreja Milovića.&nbsp; Osim toga, u prijavi od 9. Februara se takođe tvrdi da je Šuković izvršio krivično djelo ,,pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika Crne Gore koje je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572" data-rendition-name="original" width="900" height="561" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POVLAŠĆENI POSLOVI ŠUKOVIĆA U BUDVI U krivičnoj prijavi se posebno opisuje kako je supruga načelika SPO Biljana Šuković poslovala sa preduzećem ,,Grupa 219 d.o.o. Prvo je supruga načelnika SPO, 1. septembra 2020. godine, od preduzeća Grupa 219, kupila stan u Budvi od 58 kvadrata za svega 60 hiljada eura. No, sporne transkacije iz krivične prijave nastaju dvije godine kasnije. Tada je Biljana Šuković, 28, decembra 2022, stan što je kupila za 60 hiljada eura, prodala ruskom državjaninu Mihailu Maslenikovu za čak 140.000 eura. I to u gotovini.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca" data-rendition-name="original" width="928" height="649" loading="lazy" alt="JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića"> <figcaption>JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istog dana, u istoj zgradi koja je vlasništvo Grupe 219, &nbsp;i to samo 60 minuta nakon što je prodat stan od 58 kvadrata (!) za 140.000 - Biljana Šuković kupuje stan od čak 98 kvadrata i to za 135.000 eura. Dakle: supruga načenika SPO Predraga Šukovića kupila je 40 kvadrata veći stan i platila ga 5.000 manje nego što je Rusu prodala 58 kvadrata?! Ti podaci upućuju na zaključak da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja imao specijalne veze sa vlasnikom kompanije koja gradi zgrade i prodaje stanove. A da bude sve intrigantnije, Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 hapšen je zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave.&nbsp; U krivičnoj prijavi koju potpisuje tadašnji ministar pravde, tvrdi se da su Šukovići novac kojim je kupljen prvi stan dobili od Šukovićevog kuma Radovana Raša Perovića. -Postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan dobijen od Šukovićevog kuma Radovana Raša Petrovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca – precizno se navodi. .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233" data-rendition-name="original" width="712" height="839" loading="lazy" alt='DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"'> <figcaption>DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KUMOVI, ,,PLAVA SVESKA” I ŠVERC NARKOTIKA&nbsp; Ime Radovana Perovića se nalazi Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva od 5. decembra prošle godine za grupu koja je navodno švercovala kokain iz Ekvadora.&nbsp; U istoj toj grupi je i Milo Božović, nekadašnji prvi čovjek Budve i poslanik Nove srpske demokratije u parlaemntu. Božoviću je, dok je bio član Odbora za bezbjednost, specijalni, tajni savjetnik bio upravo – Predrag Šuković. To se dokazalo nakon što je advokat Miroje Jovanović objavio savjete koje je Šuković pismeno davao u takozvanoj ,,Plavoj svesci”. Prilikom davanja iskaza Milo Božović je bez zazora konstatovao da mu je, citiramo, Predrag Šuković prijatelj preko petnaest godina. Zbog svega toga, ministra Miović je tražio od Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca, da preduzme sve neophodne istražne radnje koje bi razjasnile da li ima krivičnog djela u postupcima Predraga Šukovića. Tim prije što je prilikom kupoprodaje stana u Budvi porodica Šuković zaradila čak 80 hiljada eura i niej platila porez na kapitalnu dobit. Nakon svih ovih objava, ali i pod pritiskom medija, Specijalno državno tužilaštvo je reagovalo i sprovelo istragu. I to kakvu ekspresnu istragu: za osam dana su obavili puni izviđaj i procijenili da treba - odbaciti prijavu ministra pravde Andreja Milovića?! Tako je objasnio portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić na pitanje novinarke Televizije E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPECIJALNI TRETMAN ZA ŠUKOVIĆA -Saslušano je više svjedoka, prikupljeni dokazi, podaci i obavještenja od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina i Ministarstva unutrašnjih poslova, a nakon njihove ocjene je, 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti -napisao je, između ostalog, Radonjić u mejlu redakciji Televizije E. &nbsp; Kao što se da zaključiti iz odgovra tužioca Radonjića nigdje se izrekom ne pominje saslušavanje prvoprijavljenog krivičnom prijavom – načelnika SPO Predraga Šukovića. Kao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao neko obazeujuće uputstvo kojim se štiti čelnik Specijalnog policijskog odjeljenja na čiju adresu stižu sve Skaj poruke. I zato nema dileme: Specijalno tužilaštvo neće se konkretno baviti svjedočenjem policajca Dejana Kneževića o vezama Predraga Šukovića sa ljudima iz kriminalnih organizacija. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Tag: mineapolis