Tom Homan, visoki zvaničnik američke granične službe, danas je saopštio da savezna vlada, s trenutnim učinkom, povlači 700 agenata Imigracione i carinske službe (ICE) s područja Minesote. Odluka dolazi nekoliko dana nakon što je patolog okruga Hennepin službeno klasifikovao smrt Aleksa Pretija kao ubistvo.
Homan je pojasnio da su agenti Carinske i granične zaštite (CBP) i Imigracione i carinske službe (ICE) u Minesoti sada objedinjeni pod jedinstvenim komandnim lancem.
&nbsp;- U svakoj velikoj operaciji u kojoj sam ikad učestvovao postojao je jedinstven komandni lanac i to je smjer kojim idemo naprijed- izjavio je.
Prema izvještaju patologa okruga Hennepin, objavljenom prije nekoliko dana, smrt 37-godišnjeg Aleksa Pretija zvanično je okarakterisana kao ubistvo. Kao uzrok smrti navedene su višestruke prostrelne rane. Prema nalazu, Pretija, koji je po zanimanju bio medicinski tehničar, ustrijelili su agenti ICE-a, a preminuo je u bolnici Hennepin Healthcare tokom hitnog prijema.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SAD povlači 700 agenata ICE-a iz Minesote

Američki medij ProPublica je identifikovala dvojicu službenika Granične službe Sjedinjenih Američkih Država koji su u Minesoti ispalili devet hitaca i ubili Aleksa Pretija sredinom januara.
Prema objavi ProPublice, Pretija su u Minesoti ubili 43-godišnji Hesus Očoa i 35-godišnji Rajmundo Gutjerez.
Njihov identitet je u službenim izvještajima o ovom ubistvu pokušao biti sakriven, ali se spominju u internim dokumentima koji su objavljeni.
Takođe, u svim informacijama koje su iz Granične službe slali u Kongres imena ova dva agenta nisu bila otkrivena.
Oba agenta su poslije smrtonosne pucnjave poslani na odmor, što je potvrdilo Ministarstvo za domovinsku sigurnost SAD-a pod čijom nadležnosti se nalazi ova služba.
Gregori Bovino, jedan od viših službenika Granične službe SAD-a koji je zbog svog izgleda dobio nadimak "Gestapo Gregori", ranije je rekao da se njihova imena neće objavljivati.
Očoa je agent Granične patrole koji se CBP-u pridružio 2018. godine. Gutjerez se pridružio 2014. i radi u CBP-ovom Uredu za terenske operacije.
Raspoređen je u specijalni interventni tim, koji provodi visokorizične operacije nalik onima koje izvode policijske SWAT jedinice. Evidencija pokazuje da su oba muškarca iz Južnog Teksasa.
Očoa, koji se predstavlja kao Džesi, diplomirao je na Univerzitetu Teksas–Pan American s diplomom iz krivičnog pravosuđa, prema riječima njegove bivše supruge Andželike Očoa.
Dugogodišnji stanovnik doline Rio Grande, Očoa je godinama sanjao da radi u Graničnoj patroli i konačno je dobio posao tamo, rekla je ona. Do trenutka kada se par razišao 2021. godine, postao je zaljubljenik u oružje, s oko 25 pušaka, pištolja i sačmarica, kazala je Andžlika Očoa.

1250x600

1084x550

Objavljena imena dvojice agenata koji su ubili Aleksa Pretija u Minesoti

Medijski praćene, ponekad smrtonosne i potencijalno neustavne akcije imigracionih službenika u SAD mogle bi da promijene stavove Amerikanaca o ključnoj politici Donalda Trampa - imigraciji, piše Dojče vele.
Ankete pokazuju da se javno mnjenje promijenilo zbog operacija Imigracione i carinske službe - poznatije kao ICE - u urbanim sredinama. Te operacije su ovog mjeseca dovele do smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu.
Anketa Rojtersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak, koja je obuhvatila odgovore prije i poslije smrti bolničara Aleksa Pretja na kojeg je pucao službenik ICE-a, pokazala je da 53 odsto Amerikanaca ne odobrava Trampovu politiku imigracije, u poređenju s 39 odsto prvog dana njegovog novog mandata u januaru 2025. Odobravanje je sada na 39 procenata, dok je prošlog februara bilo 50 odsto.
Republikanci su uglavnom podržali aktivnosti ICE-a, dok je više od devet od 10 demokrata odbacilo te mjere. Međutim, gotovo dvije trećine glasača koji ne podržavaju deklarativno nijednu stranku reklo je da su akcije ICE-a pretjerane.
<h2>Akcije bez presedana u demokratijama, uključujući SAD</h2>
Mandat i uloga ICE u sprovođenju imigracionih zakona evoluirali su i mijenjali se tokom dvije decenije njegovog postojanja - dugo je bio zadužen za identifikaciju i hapšenje ilegalnih ili nedokumentovanih stranaca. Ranije su operacije na granici vođene uglavnom daleko od očiju javnosti.
Pomijeranje u velike gradove, u Trampovom drugom mandatu, postavilo je službenike ICE-a s pokrivenim licima u gusto naseljene oblasti, gdje svi imaju kamere na telefonima i mogu pratiti i dokumentovati njihove aktivnosti.
- Ovo je spoj nekoliko faktora bez presedana u operativnoj istoriji ICE-a - rekla je Kelsi Norman iz Instituta Bejker za javnu politiku u SAD.
To uključuje dolazak agenata ICE-a u veće gradove, lični cilj Donalda Trampa od milion deportacija, naglo povećanje finansiranja agencije i regrutovanja službenika, kao i nasilno, a sada i smrtonosno ponašanje na ulicama.
To je omogućilo veću pažnju javnosti na Trampov pristup imigracionoj policiji i istaklo neke ekstremnije taktike agenata.&nbsp;
- Taktike koje ICE primhenjuje podshećaju na policijske metode u autoritarnim zemljama. Dobar dio ove militarizovane prakse postojao je i ranije unutar imigracione službe, samo što je ranije bila primjenjivana na granici, gdje nije bila toliko u fokusu javnosti kao sada - rekla je Norman.
Ističe da je ponašanje te službe u Trampovom drugom mandatu bez presedana - i u SAD-u i u drugim demokratijama.
Upotreba sile protiv prolaznika i pokreta građana, uključujuži suzavac i biber-sprej, privukla je pažnju i međunarodnih policijskih tijela, između ostalog i Međunarodnog udruženja šefova policije.
U jednom saopštenju to udruženje poziva Bijelu kuću da okupi službenike za sprovođenje zakona na svim nivoima kako bi „podržala miran, zakonit angažman i politiku zasnovanu na dokazanoj praksi“.
<h2>Na kraju ispašta lokalna policija</h2>
Posmatrači su već ranije upozoravali da su u masovnoj regrutaciji mnogi službenici ICE-a ostali nedovoljno obučeni.
Trenutne tenzije bi mogle da promijene stavove javnosti o kvalitetu i profesionalosti skoro 18.000 agencija za sprovođenje zakona širom SAD, rekla je Keti O'Tul iz konsultantske firme 21CP Solutions.
- Ako se u zajednici dogodi tragedija zbog dJelovanja organa reda, ljudi ne prave razliku između federalnih i državnih ili lokalnih službenika. U nekoliko većih gradova sada postoje tenzije između saveznih i lokalnih agencija za sprovođenje zakona. To ne služi nikome - ističe O'Tul.
Ona, koja je i sama bila šefica policije u Bostonu i Sijetlu, rekla je za Dojče vele da će lokalna policija vjerovatno morati da se nosi sa posljedicama trenutnih kontroverzi oko ICE-a.
- Kada pogledate šta se dešava u Mineapolisu i nekim drugim većim gradovima upravo sada sa svim demonstracijama, lokalna policija je ta koja mora da se nosi sa posljedicama - navela je O'tul.
<h2>Američke vrijednosti: 2. i 4. amandman</h2>
Smrt Rene Gud i Aleksa Pretija privukla je pažnju širom svijeta. Za obične Amerikance ove operacije ističu druge potencijalne rizike - ne samo mogućnost upotrebe smrtonosne sile protiv građana.
Viši saradnik u Institutu Kejto Volter Olson rekao je da postoje dokazi da akcije ICE-a narušavaju građanska prava zagarantovana &nbsp;u Ustavu i Povelji o pravima.
To uključuje, kako je rekao za Dojče vele, očigledna kršenja 4. amandmana, prava na „pretres i zapljenu“, kada je ICE ulazio u domove bez sudskog naloga. Takođe su narušavana prava zagarantovana građanima i ne-građanima.
- Vidjeli smo višestruka očigledna kršenja prava na pretres i zapljenu, uključujući obijanje vrata vlasnika kuća. U jednom poznatom slučaju, unutra nije bilo ilegalaca. U drugim slučajevima, brojnijim ali manje dramatičnim, prekršena su pravila kada policija može zaustaviti nekoga na ulici - rekao je Olson.
Izjave nakon Pretijeve smrti koje su dali istaknuti zvaničnici i pristalice Trampove administracije takođe su skrenule pažnju na 2. amandman, koji pojedincima daje pravo da nose oružje.
Preti je imao dozvolu za oružje u Minesoti i ovlašćenje za nošenje skrivenog oružja. Nijedan od brojnih snimaka njegovog ubistva snimljenih očevicima ne pokazuje kako vadi vatreno oružje, ali ključne ličnosti administracije su primijetile da Preti nije trebalo da donese oružje na protest. To sada nailazi na otpor u Republikanskoj stranci i drugim pokretima.
- Naš 2. amandman je veoma cijenjen kod američke konzervativne strane spektra već mnogo decenija. Trampova administracija - ne samo jedan, već više Trampovih zvaničnika - izašla je i rekla stvari poput toga da ne bi trebalo da nosite pištolj na ulicama grada, u jednom slučaju, ili da nikada ne bi trebalo da imate vatreno oružje na demonstracijama, čak i ako vaša savezna država to dozvoljava, čak i ako imate dozvolu za skriveno nošenje, čak i ako nikada ne koristite pištolj, niti ga vadite ili pokazujete. Ovo je oštar zaokret od 180 stepeni u odnosu na ono što je bio konzervativni stav - ističe Olson.
<h2>Ko je sljedeći?</h2>
Očigledno narušavanje ustavnih prava na ulicama Amerike sada možda dovodi u pitanje temelje američkih ideala slobode i pravde. Olson je rekao da građani možda sada razmišljaju da li ove akcije mogu biti signal za buduće postupke.
- Mislim da se obični Amerikanci sada moraju suočiti sa ovim pitanjem: ako se ovo može raditi u kampanji protiv imigranata, gdje bi još moglo da se primijeni kada kampanja krene protiv ljudi koji se smatraju subverzivnim ili "neameričkim" - zaključio je Olson.

Akcije imigracionih službenika dovode u pitanje osnovne vrijednosti SAD-a

Ekvadorsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je u Mineapolisu agent američke imigracione službe ICE pokušao ući u njihov konzulat tokom masovne deportacijske operacije, ali su ga spriječili zaposleni u konzulatu.
Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora navelo je da je u utorak agent američke službe ICE-a (Immigration and Customs Enforcement) pokušao ući u konzulat te zemlje u Mineapolisu, ali su ga u tome spriječili zaposlenici konzulata koji nisu dozvolili njegov ulazak u prostorije.
Zbog ovog pokušaja ministarstvo je uputilo "notu protesta" Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Kitu, glavnom gradu Ekvadora, zahtijevajući da se ovakvi incidenti "ne ponove". U saopštenju se navodi da je postupanje osoblja konzulata osiguralo zaštitu ekvadorskih državljana koji su se u tom trenutku nalazili u zgradi.
U saopštenju je incident opisan kao "pokušaj upada u Konzulat Ekvadora u Mineapolisu od ICE agenata". Incident se dogodio tokom masovne deportacijske operacije u kojoj je oko 3.000 teško naoružanih agenata ICE-a i američke Granične patrole, po nalogu predsjednika Donalda Trampa datom prije nekoliko sedmica, bilo raspoređeno u saveznoj državi Minnesota.
Ni Stejt department ni Ministarstvo za domovinsku sigurnost, pod čijom su nadležnošću ICE i Granična patrola, nisu odmah odgovorili na upite agencije Rojters za komentar. Ministarstvo vanjskih poslova Ekvadora u saopštenju nije iznijelo mnogo dodatnih detalja o dešavanjima u konzulatu.
Svjedoci koji rade u maloprodajnim objektima u blizini konzulata rekli su da su vidjeli imigracione agente kako pokušavaju ući u zgradu.&nbsp;
- Vidjela sam službenike kako gone dvije osobe na ulici, a onda su te osobe ušle u konzulat i službenici su pokušali ući za njima - ispričala je jedna žena, koja je tražila da ne bude imenovana, navodeći strah od odmazde savezne vlade.&nbsp;
Dodala je da agenti, koliko je ona mogla vidjeti, "nisu uspjeli ući u konzulat".
Podsjeća se da se, u skladu s međunarodnim sporazumima, ambasade, konzularna predstavništva i drugi diplomatski objekti smatraju suverenim teritorijem države koju predstavljaju te su zaštićeni diplomatskim imunitetom od neovlašćenog ulaska agenata drugih vlada.
Operacija pod nazivom "Operation Metro Surge", kojom se sprovodi Trampova pojačana primjena imigracionih propisa u Mineapolisu, dovela je do smrtonosnog ranjavanja dvoje američkih državljana na ulicama ovog najvećeg grada Minesote, što je izazvalo sedmicama duge proteste u gradu i širom zemlje.
Kako je politički pritisak za deeskalaciju tenzija rastao, Trampov zaduženi za pitanja granice Tom Homan u utorak se sastao s gradonačelnikom Mineapolisa i guvernerom Minesote, nastojeći smiriti krizu.

Diplomatski skandal: ICE agent pokušao silom ući u konzulat Ekvadora u Mineapolisu, spriječilo ga osoblje

Prije oko godinu američka Imigraciona i carinska služba (ICE) spadala je među manje poznate agencije Sjedinjenih Država. Međutim, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp počeo drugi mandat, službenici ICE učestvuju u sprovođenju masovnih deportacija po nalogu vlade. Ukupno je, prema Trampovoj administraciji, između 20. januara i 10. decembra 2025. deportovano 605.000 ljudi, a dodatnih 1,9 miliona imigranata navodno je dobrovoljno napustilo SAD, piše Dojče vele. To stalno vodi konfliktima, kao ovih dana u Mineapolisu. Službenici ICE su tu usmrtili već drugu osobu u nekoliko sedmica. Snimci sugerišu da je Američki državljanin ubijen pucnjima iz blizine u leđa. <h2>Skraćeno trajanje obuke</h2> Zahvaljujući kampanji zapošljavanja Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje traži „kvalifikovane patriote Amerikance širom zemlje“, broj operativnog osoblja ICE od početka prošle godine više je nego udvostručen – sa 10.000 na 22.000. Tako obimno jačanje je bez presedana u istoriji imigracione službe, osnovane 2002. godine. Ono otvara pitanja o provjeri i podobnosti kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>S protesta protiv ICE-a u Mineapolis(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Trajanje obuke za rad u ICE-u skraćeno je sa šesnaest na osam sedmica za potrebe kampanje zapošljavanja. Sasvim je ukinuta obaveza učenja španskog jezika, jezika većine ilegalnih imigranata u zemlji. Na pitanja Dojče velle o praksi zapošljavanja agencija nije odgovorila. <h2>Smrtonosni incidenti</h2> Zabrinutost u vezi sa kvalifikacijama pripadnika ICE-a i navodnom politizacijom agencije porasla je nakon smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu. Sedmog januara jedan agent ICE-a ubio je vatrenim oružjem Amerikanku Rene Nikol Gud, što je izazvalo proteste širom zemlje. Na ulice Mineapolisa izašlo je više od 10.000 ljudi koji su protestovali protiv više incidenata u koje je bio umiješan ICE – od ubistva Nikol Gud, preko odvođenja jednog američkog državljanina, pa sve do pritvaranja djece. A ionako napetu situaciju dodatno je pogoršalo ubistvo Amerikanca Aleksa Pretija. Njega su u subotu (24.1.) u Mineapolisu hicima iz vatrenog oružja ubili agenti ICE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd" data-rendition-name="original" width="2273" height="1515" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Član ICE-a u Mineapolisu, 26. januar(Photo: AP Photo&amp;Adam Gray)ADAM GRAY</figcaption> </figure>  <h2>„Naglasak stavljen na kvantitet“</h2> - ICE traži kandidate koji ispunjavaju određene zahtjeve kada je riječ o podobnosti i kvalifikacijama. To uključuje državljanstvo, fizičku spremnost, bezbjednosne provjere i, za određene zadatke, obrazovanje ili iskustvo u oblasti sprovođenja zakona - rekla je u razgovoru za Dojče vele američka advokatica Melisa Hamilton, koja je ranije radila i kao policajka i kao zatvorska čuvarka. Ona objašnjava da je istovremeno u nedavnim kampanjama zapošljavanja veći naglasak stavljen na kvantitet nego na kvalitet, pri čemu su značajna sredstva potrošena kako bi se popunile desetine hiljada radnih mjesta i stvorili podsticaji koji bi trebalo da privuku što veći broj kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5" data-rendition-name="original" width="8002" height="5335" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> </figure>  Hamilton, koja predaje krivično pravo na Univerzitetu Sari u Engleskoj, kaže da ICE traži kandidate na neuobičajen način. - Trenutni pristup razlikuje se po razmjerama i intenzitetu medijske kampanje. Kroz neuobičajeno visok budžet za oglašavanje i široku javnu promociju pokušava se stvoriti veliki basen kandidata - ističe Hamilton. Vašington post imao je uvid u dokument od 30 stranica koji troškove kampanje, koju Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost naziva „regrutovanjem u ratno doba“, za 2026. godinu procjenjuje na 100 miliona dolara. U tim razmjerama kampanja bi trebalo da se nastavi, jer Trampov „Big Beautiful Bill“ daje ICE-u budžet od 170 milijardi dolara za naredne četiri godine za obezbjeđenje granice i sprovođenje zakona unutar zemlje. <h2>Kampanja usmjerena na Trampovu bazu</h2> Međutim, važnija od plakata i slogana čini se „javna kampanja utemeljena na podacima“. Mnogi posmatrači pretpostavljaju da ICE koristi savremene metode i algoritme kako bi dosegao ciljne grupe koje dijele Trampovu ideologiju. Hamilton ukazuje na praksu ciljanja ljudi na osnovu geografske lokacije. Recimo, Gugl ili ono što ljudi vide na Fejsbuku i drugim mrežama prilagođava se tome gdje su. Pa ako su u blizini vojnih baza, određenih sportskih događaja ili sajmova oružja, onda mogu dobijati oglas da se pridruže ICE. Vašington post piše da ICE preplavljuje tržište oglasima na društvenim mrežama i da koristi influensere na platformama poput Rambla, popularnog među pristalicama političke desnice. - Poruka ICE djeluje u posljednjim kampanjama posebno usmjereno na ljude koji su osjetljivi na patriotske teme i teme nacionalne bezbjednosti. Čini se da je osmišljena kako bi privukla Trampove pristalice i implicitno prenosi poruku "America First" - smatra Hamilton.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904" data-rendition-name="original" width="5712" height="3808" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Jack Brook)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Međutim, materijali ne navode direktne političke kriterijume za kandidate. Novi zaposleni privlače se bonusima do 50.000 dolara i pomoći pri otplati studentskih kredita. - Kampanja je posebno usmjerena na ljude koji nemaju posao ili imaju nesigurno zaposlenje, kao i na pripadnike radničke klase - kaže Hamilton. <h2>Koliko je nova strategija uspješna?</h2> Osim toga, od početka godine ukinute su starosne granice. Time se može crpjeti iz većeg basena potencijalnih kandidata. Do sada su kandidati morali da imaju najmanje 21 godinu. Gornja starosna granica, u zavisnosti od zadatka, iznosila je između 37 i 40 godina. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost tvrdi da njegovi postupci zapošljavanja garantuju „stroge standarde obuke i operativne spremnosti“. A Hamilton o uspjehu kampanje kaže da "uspjeh zavisi od primijenjenih kriterijuma".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_6309503244cc0b9d660f069cc2728cd5fb5d9409732f15d80901defa397df1a7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260126130140_6309503244cc0b9d660f069cc2728cd5fb5d9409732f15d80901defa397df1a7" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  - Ako je cilj bio značajno povećati broj zaposlenih, onda se čini da je bilo uspješno. Ako je cilj bio privući službenike sa velikim iskustvom, rezultat je mješovit. Kada je riječ o iskustvu novih zaposlenih, postoji zabrinutost s obzirom na zahtjeve složenog rada u oblasti imigracione kontrole - ističe on. Tu zabrinutost Ministarstvo smatra neopravdanom.&nbsp; - Sa ovim novim patriotama u timu možemo postići ono što su mnogi smatrali nemogućim i ispuniti obećanje predsjednika Trampa da će Amerika ponovo biti bezbjedna - saopšteno je početkom ovog mjeseca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b652d3174cf5a18f00919d01632e25139537fff3d8ef92865f0d2f808d0228d5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260126130140_b652d3174cf5a18f00919d01632e25139537fff3d8ef92865f0d2f808d0228d5" data-rendition-name="original" width="3000" height="2000" loading="lazy" alt="Minesota, Mineapolis, SAD"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

Traže se "patriote": Kako Trampova vlast vrbuje ljude u ICE

Načelnik policije grada Mineapolisa Brajan O’Hara izjavio je da je "ljudima dosta" nakon što su federalni agenti imigracione i carinske službe (ICE) vatrenim oružjem ubili 37-godišnjeg muškarca.
O’Hara je za SiBiEs njuz (CBS News) rekao da je "duboko zabrinjavajuće slušati šta se sve govori i podsjetio da je ubijeni Aleks Preti bio stanovnik Mineapolisa.
- On je koristio svoja prava zagarantovana Prvim amandmanom američkog Ustava i snimao je akciju sprovođenja zakona, a takođe je koristio i svoja prava koja garantuje Drugi amandman da legalno nosi oružje u javnom prostoru u gradu. Mislim da je sasvim očigledno da je riječ o ozbiljnim pitanjima - rekao je O’Hara.
On je podsjetio da je ubistvo Pretija bila treća pucnjava za manje od tri sedmice.
- Sada, ovo je drugi američki državljanin koji je ubijen, ovo je treća pucnjava u roku od tri nedjelje - rekao je O’Hara i upozorio da policijska uprava Mineapolisa ima samo 600 policajaca i da radi pod "nevjerovatnim preoterećenjem".
Načelnik policije grada Mineapolisa je upozorio da takva situacija uzima ogroman danak dok pripadnici policije "pokušavaju da upravljaju ovim haosom".
- Ovo je previše - poručio je O’Hara.
On je naglasio da tvrdnje zvaničnika administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da lokalni organe reda u Mineapolisu ne čine dovoljno da pomognu pripadnicima ICE predstavljaju "duboko razočaranje".

Načelnik policije Mineapolisa: Ljudima je dosta, ubijeni Preti je koristio svoja Ustavom garantovana prava

Bivši američki predsjednik Barak Obama i nekadašnja prva dama Mišel Obama oštro su osudili postupke saveznih organa (ICE) i administracije aktuelnog predsjednika SAD-a Donalda Trampa nakon tragične pogibije Aleksa Pretija, demonstranta koji je stradao tokom imigracione operacije u Minesoti.
U jeku rastućih tenzija, porodica Obama se oglasila putem društvene mreže Iks (X), nazivajući ubistvo Pretija "tragedijom koja slama srce". Iako su vlasti prvobitno tvrdile da je 37-godišnji Preti bio naoružan pištoljem, objavljeni snimci sugerišu da je u rukama imao samo mobilni telefon.
U zajedničkoj izjavi, Barak i Mišel Obama su naglasili da ovaj događaj mora biti poziv na buđenje za sve Amerikance, bez obzira na stranačku pripadnost.
- Savezni organi i imigracioni agenti imaju težak posao. Ali Amerikanci očekuju da svoje dužnosti obavljaju zakonito i odgovorno, te da sarađuju s lokalnim zvaničnicima umjesto da rade protiv njih. To nije ono što vidimo u Minesoti. Zapravo, vidimo suprotno - navodi se u saopštenju.
Oni su direktno prozvali administraciju zbog nedostatka discipline i odgovornosti, optužujući predsjednika i zvaničnike da situaciju koriste za eskalaciju, umjesto za smirivanje tenzija.
<h2>Kontroverzne taktike i "maskirani regruti"</h2>
Obame su u svom obraćanju podsjetile i na smrt Rene Gud, ističući da ovi incidenti izazivaju ozbiljnu zabrinutost za sigurnost građana.
Opisali su taktike agenata ICE-a (Služba za imigraciju i carine) kao akte zastrašivanja i maltretiranja.
- Umjesto da pokušaju uvesti barem neki nivo discipline i odgovornosti među agentima koje su rasporedili, čini se da predsjednik i sadašnji zvaničnici administracije žele dodatno eskalirati situaciju - poručili su, dodajući da je administracija ponudila objašnjenja za pucnjave u kojima su ubijeni Preti i Gud, koja je ubijena ranije ovog mjeseca, "koja nisu utemeljena ni na kakvoj ozbiljnoj istrazi" i koja se čine izravno protivrječnima video dokazima".
Obame su pohvalile mirne proteste u Mineapolisu i širom zemlje, nazivajući ih "pravovremenim podsjetnikom da je na kraju na svakome od nas kao građanima da dignemo glas protiv nepravde, zaštitimo svoje temeljne slobode i pozovemo vlast na odgovornost".
Situacija u Minesoti, poznatoj kao "North Star State", postaje neodrživa. Senatorka Ejmi Klobučar iznijela je šokantan podatak da se u blizini grada nalazi oko 3.000 agenata ICE-a, što znači da su brojčano nadmašili lokalnu policiju u razmjeri tri prema jedan.
Gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Frej uputio je zvaničan zahtjev za pomoć Nacionalne garde kako bi podržali 600 lokalnih policajaca koji su, prema njegovim riječima, iscrpljeni.
- Naša zajednica je umorna. Naši oficiri su umorni. Naši biznisi su umorni. Naš glavni prioritet je sigurnost i ovo će pomoći - izjavio je Frej.
Ministarka unutrašnje sigurnosti Kristi Noem izjavila je da će svi snimci Pretijeve smrti biti detaljno analizirani, ali je stala u odbranu agenata uz opasku da se "sve dogodilo u nekoliko sekundi". Ipak, kritičari ističu da zvanična objašnjenja administracije direktno protivriječe video dokazima koji su se pojavili u javnosti.

Obama: Naše vrijednosti su pod opsadom, ovo je poziv na buđenje

Širom Sjedinjenih Američkih Država organizovani su protesti nakon smrtonosnog ranjavanja Alexa Prettija, kojeg su upucali federalni agenati za imigraciju u Minneapolisu — što je drugi slučaj takvog ubistva u manje od tri sedmice. Prema izvještajima, Alex Pretti (37), medicinski tehničar i specijalista intenzivne njege, bio je ubijen tokom velike federalne operacije nadzora i provođenja imigracionih zakona. Njegova smrt je izazvala nacionalnu reakciju i demonstracije u više gradova, uključujući Minneapolis, New York i San Francisco.&nbsp;
Porodica Prettija u subotu naveče objavila je saopštenje u kojem ističu da im je slomljeno srce, ali i da su veoma ljuti zbog načina na koji su vlasti opisale slučaj — navodeći da su američki predsjednik Donald Trump i njegovi zvaničnici predstavili Alexa kao naoružanog napadača koji je prišao službenicima američke granične patrolе. Prema porodici, takve tvrdnje su netačne i povrijeđuju sjećanje na njihovog sina. – Odvratne laži o našem sinu koje je iznijela administracija su nedopustive i odvratne. Alex definitivno nije držao pištolj kada su ga napali federalni agenti — rekao je član porodice i dodao da je Alex imao telefon u ruci i pokušavao je zaštititi drugu osobu pogođenu od suzavca. Porodica moli da se prenese istina o njihovom sinu — bio je dobar čovjek i posvećen pomaganju drugima.&nbsp;
Dvoje svjedoka ubistva izjavilo je pod zakletvom da Pretti nije mahao oružjem kada je prišao federalnim agentima tokom protesta u subotu. Prema ovim izjavama, on je u ruci držao svoj mobilni telefon i pokušavao je pomoći drugoj osobi nakon što su je agenti oborili na zemlju.&nbsp;
Nakon ubistva, Ministarstvo domovinske sigurnosti objavilo je fotografiju pištolja, za koji su zvaničnici tvrdili da je pronađen na licu mjesta, i nazvalo ga oružjem napadača, ali snimci i izjave svjedoka dovode u pitanje tvrdnje federalnih službi i izazivaju zahtjeve javnosti za nezavisnom istragom.

Roditelji muškarca ubijenog u SAD-u bijesni na vlast: Iznijeli su odvratne laži, on je bio dobar čovjek

Vlasti Mineaopolisa saopštile su da je 37-godišnji Amerikanac Aleks Džefri Preti ubijen u tom gradu od strane federalnog agenta. Ubijeni Aleks Preti bio je medicinski radnik na odjeljenju intenzivne njege u bolnici Ministarstva za boračka pitanja, a članovi njegove porodice saopštili su da je iskreno brinuo o ljudima i da je bio izuzetno uznemiren zbog imigracionih mjera predsjednika Donalda Trampa u njegovom gradu.&nbsp;
Na mrežama se pojavio i snimak u kome navodno jedan od agenata uspijeva da oduzme oružje Pretiju prije nego su zapucali na njega.
Otac ubijenog mladića istakao je da je on učestvovao u protestima nakon ubistva Rene Gud od strane službenika američke imigracione i carinske službe 7. januara.
- Duboko mu je bilo stalo do ljudi i bio je veoma uznemiren onim što se dešavalo u Mineapolisu i širom Sjedinjenih Država sa ICE, kao što su milioni drugih ljudi uznemireni. Mislio je da je užasno otimati djecu i tek tako hvatati ljude po ulicama. Brinuo se za te ljude i znao je da je to pogrešno, pa je učestvovao u protestima - dodao je otac ubijenog, Majkl Preti, prenijela je agencija AP.
Mineapolis već nekoliko nedjelja potresaju protesti zbog prisustva Imigracione i carinske službe (ICE) i njihove brutalnosti prema stanovništvu.
Nasilna smrt Aleksa Pretija dogodila se tri nedjelje nakon smrti Rene Gud, takođe 37-godišnje Amerikanke, koju je u istom gradu ubio agent ICE.
Prema podacima Ministarstva za nacionalnu bezbjednost SAD (DHS), muškarac ubijen danas bio je naoružan poluautomatskim pištoljem i „nasilno se opirao, prije nego što ga je agent, plašeći se za svoj život, upucao“.
Guverner Minesote Tim Volc osudio je „strašnu pucnjavu“ federalnih agenata.
Šef policije Mineapolisa Brajan O’Hara (Brian) izjavio je na konferenciji za novinare da je ubijeni čovjek stanovnik Mineapolisa, da posjeduje važeću dozvolu za vatreno oružje i da nije poznat policiji.
Roditelji su potvrdili da je Preti bio državljanin SAD, rođen u Ilinoisu. Kao i Gud, sudski zapisi pokazali su da nije imao krivični dosije, a njegova porodica je rekla da nikada nije imao nikakve interakcije sa organima reda osim nekoliko saobraćajnih prekršaja.
U nedavnom razgovoru njegovi roditelji, koji žive u Koloradu, rekli su mu da bude oprezan kada protestuje.
- Razgovarali smo sa njim prije otprilike dvije nedjelje, složili smo se da treba da protestuje, ali da ne treba da radi ništa glupo“, rekao je Majkl Preti.&nbsp;
- I on je rekao da to zna. Znao je to - dodao je otac ubijenog muškarca.
Gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Frej pozvao je danas američkog predsjednika Donalda Trampa da okonča operacije ICE u gradu.

Žrtva federalnih agenta u Mineapolisu Aleks Preti bolničar intenzivne njege

Pentagon je naredio oko 1.500 aktivnih vojnika da budu spremni za moguću intervenciju u Minesoti, gdje savezne vlasti sprovode veliku operaciju sprovođenja imigracionih zakona, rekla su u nedjelju dvojica odbrambenih zvaničnika.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti vojnih planova, naveli su da su dvije pješadijske jedinice 11. vazdušno-desantne divizije američke vojske dobile naređenje da se pripreme za raspoređivanje. Jedinica je bazirana na Aljasci i specijalizovana je za djelovanje u arktičkim uslovima.
Jedan odbrambeni zvaničnik rekao je da su vojnici u pripravnosti da budu poslani u Minesotu ako predsjednik Donald Tramp aktivira Zakon o pobuni, rijetko korišteni zakon iz 19. vijeka koji mu omogućava da angažuje aktivnu vojsku u ulozi policije.
Ovaj potez dolazi samo nekoliko dana nakon što je Tramp zaprijetio da će upravo to učiniti kako bi ugušio proteste protiv njegove imigracione ofanzive.
U saopštenju poslanom imejlom, glavni portparol Pentagona Šon Parnel nije negirao da su naređenja izdata, te je poručio da je vojska "uvijek spremna da izvrši naređenja vrhovnog komandanta ako bude pozvana".
Televizija EjBisi njuz (ABC News) prva je objavila ovu informaciju.
Tramp je u četvrtak na društvenim mrežama poručio da će aktivirati zakon iz 1807. godine "ako korumpirani političari Minesote ne budu poštovali zakon i ne zaustave profesionalne agitatora i pobunjenike da napadaju patriote iz ICE-a, koji samo pokušavaju raditi svoj posao".
Dan kasnije je, čini se, povukao prijetnju, rekavši novinarima u Bijeloj kući da trenutno nema razloga da ga primijeni.
- Ako bi mi bio potreban, koristio bih ga. Vrlo je moćan - rekao je Tramp.
On je više puta tokom oba svoja mandata prijetio da će aktivirati Zakon o pobuni. Godine 2020. tako je prijetio da će ga koristiti kako bi ugušio proteste nakon što je Džordž Flojd ubijen tokom policijske intervencije u Mineapolisu, a posljednjih mjeseci prijetio je da će ga iskoristiti i protiv imigracionih protesta.
Zakon je posljednji put aktivirao predsjednik Džordž Buš 1992. godine kako bi ugušio nerede u Los Anđelesu nakon oslobađajuće presude četvorici bijelih policajaca optuženih za premlaćivanje Rodnija Kinga.
Guverner Minesote Tim Volc, demokrata i česta meta Trampove kritike, pozvao je predsjednika da odustane od slanja dodatnih trupa.
- Uputio sam direktan apel predsjedniku: Spustimo tenzije. Prekinite ovu kampanju odmazde. Ovo nismo mi - poručio je Volc prošle sedmice na društvenim mrežama.

Tramp prijeti u vlastitoj državi: Vojska stavila 1.500 vojnika u pripravnost za moguću intervenciju u Minesoti

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Danas se širom svijeta obilježava Dan bezbjednog interneta (Safer Internet Day), međunarodna inicijativa posvećena promociji sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg korišćenja interneta, sa posebnim fokusom na djecu i mlade.
Iako digitalno okruženje nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju i razvoj, dostupni podaci ukazuju na ozbiljne rizike i izazove koji zahtijevaju sistemski odgovor kroz edukaciju i saradnju svih relevantnih društvenih aktera.
Prema istraživanjima o digitalnim navikama djece u Crnoj Gori, čak 91 odsto djece uzrasta od 9 do 17 godina koristi internet, dok ga 87 odsto koristi svakodnevno. Profil na društvenim mrežama ima 72 odsto djece, pri čemu dio njih javno dijeli lične podatke. Trećina djece navodi da ne zna kako da promijeni postavke privatnosti ili zaštiti svoje podatke na mreži, dok je 38 odsto izjavilo da je tokom prethodne godine imalo najmanje jedno neprijatno iskustvo na internetu, poput uznemiravanja, neželjenog sadržaja ili poruka. Dodatno zabrinjava podatak da se oko polovine djece ne osjeća sigurno u online okruženju.
Slični trendovi bilježe se i na globalnom nivou, gdje se mladi korisnici interneta sve češće suočavaju sa cyberbullyingom, neprimjerenim sadržajima i zloupotrebom ličnih podataka. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i koordinisanim pristupom koji uključuje obrazovni sistem, razvoj digitalne pismenosti, ali i aktivniju ulogu roditelja, nastavnika i institucija.
Statistika potvrđuje da intenzivno korišćenje interneta nije praćeno adekvatnim znanjem o digitalnoj bezbjednosti, što dodatno povećava ranjivost djece u online prostoru. Nedovoljna informisanost o rizicima i zaštitnim mehanizmima, kao i ograničena podrška odraslih, čine djecu posebno izloženom potencijalnim zloupotrebama.
Dan bezbjednog interneta predstavlja važnu priliku da se ukaže na prisutne rizike, promovišu konkretne mjere zaštite djece u digitalnom okruženju, te unaprijedi edukacija mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i bezbjednom korišćenju savremenih tehnologija.

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Tag: minesota