Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine, poručeno je drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije kojoj prisustvuje potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao u nizu panel diskusija posvećenih aktuelnim globalnim i regionalnim krizama, jačanju transatlantskog partnerstva, ulozi Evrope i EU u svijetu, kao i Ukrajini i sukobu na Bliskom istoku.&nbsp; Održan je i sastanak lidera Zapadnog Balkana, fokusiran na evropsku perspektivu i dalji put regiona ka članstvu u EU, na kojem su uvodni govornici bili Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, i ambasador Volfgang Išinger, predsjednik Savjeta fondacije Minhenske bezbjednosne konferencije.&nbsp; U diskusiji, pored ministra Ibrahimovića, učestvovali predstavnici država regiona: Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, Edi Rama, premijer Albanije, Timčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije Srbije i Peter Grk, generalni sekretar Bledskog strateškog foruma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Istaknuta je snažna podrška Evropske komisije procesu proširenja, te ocijenjeno da članstvo u EU predstavlja ključni faktor stabilnosti i razvoja regiona, koji bi značajno doprinio dugoročnom miru, ekonomskom razvoju i jačanju otpornosti na geopolitičke izazove. - Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Ocijenjeno je da, uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za kredibilnom i dosljednom politikom proširenja EU, koja bi državama kandidatima pružila jasne smjernice i omogućila postepeno pidruživanje, zasnovano na individualnim zaslugama - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Ibrahimović je, na marginama konferencije, razgovarao sa komesarkom Martom Kos. Naglasio je da je Crna Gora u potpunosti posvećena evropskom putu i da je neophodno staviti fokus na ubrzanje integracije Zapadnog Balkana.&nbsp; Kos je ocijenila da Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak, te ukazala na važnost dodatnog intenziviranja reformi, u cilju što skorijeg članstva u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Ministar se, drugog dana konferenije u Minhenu, sastao i sa državnim sekretarom u Ministarstvu vanjskih poslova Države Katar Mohamedom Al-Khulaifijem.&nbsp; Obostrano je ocijenjeno da postoji interes dvije države za jačanje političkog dijaloga i unaprjeđenje bilateralne saradnje, naročito u oblastima ekonomije, turizma, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije.&nbsp; Bilo je riječi i o intenziviranju kontakata i saradnje između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Katara.&nbsp; Pored toga, ministar je imao kraće razgovore sa kolegama, šefovima diplomatija Slovenije Tanjom Fajon, Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i BiH Elmedinom Konakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Grlić Radman i Ibrahimović"> </figure>  - Učešćem na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ministar Ibrahimović potvrdio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, jačanju stabilnosti i saradnje na Zapadnom Balkanu, kao i proaktivnom doprinosu globalnoj bezbjednosti i sigurnosti - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: Uz uspješne reforme, članstvo Crne Gore do 2028. dostižan cilj

Evropska budućnost najsigurniji je put za izgradnju trajne sigurnosti i dalji prosperitet regiona, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Minhenu, gdje učestvuje na 61. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.&nbsp; Minhenska bezbjednosna konferencija predstavlja jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma za razmjenu stavova o globalnim bezbjednosnim pitanjima i izazovima.&nbsp; Ovogodišnje, 61. izdanje, okupilo je preko 700 učesnika, uključujući šefove država, ministre, predstavnike međunarodnih organizacija, akademske zajednice, civilnog društva i biznisa, a u fokusu disukusija su aktuelni globalni bezbjednosni izazovi, regionalni sukobi i budućnost transatlantskog partnerstva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110216_7adcab08336b56572d5651d8bc4dab5db7eea037db20eb1e9bdbca5915bf1d9e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215110216_7adcab08336b56572d5651d8bc4dab5db7eea037db20eb1e9bdbca5915bf1d9e" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Sa Minhenske bezbjednosne konferencije"> <figcaption>Sa Minhenske bezbjednosne konferencije(Photo: MVP )</figcaption> </figure>  Pored učešća na brojnim panel diskusijama na teme bezbjednosti, multilateralizma i hibridnih prijetnji, Ibrahimović je imao i niz bilateralnih susreta sa zvaničnicima drugih država i međunarodnih organizacija.&nbsp; Tokom diskusija i razgovora naglasio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, kao i očuvanju svjetskog poretka zasnovanog na pravilima i dijalogu.&nbsp; - Ukazao je na važnost jačanja stabilnosti na Zapadnom Balkanu, ocijenivši da je „evropska budućnost najsigurniji put za izgradnju trajne sigurnosti i dalji prosperitet regiona“ - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Prvog dana učešća na konferenciji, Ibrahimović se sastao sa koordinatorom za bezbjednost SAD-a za Palestinu i Izrael general-pukovnikom Majklom Fenzelom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110220_5cb7314d22c6154e2d703726217a9aa16cefc40ac61663c8ff9b37d96483be3b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250215110220_5cb7314d22c6154e2d703726217a9aa16cefc40ac61663c8ff9b37d96483be3b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Minhenu "> </figure>  Sagovornci su razmijenili mišljenja o situaciji na Bliskom istoku, a obostrano je ukazano na važnost snhronizacje napora međunarodne zajednice u cilju postizanja trajnog i održivog rješenja.&nbsp; Ministar je istakao da je Crna Gora pozdravila primirje u Gazi i oslobađanje talaca, izrazivši nadu da će ono omogućiti početak obnove Gaze i dugoročnog pomirenja, te ponovio privrženost Crne Gore dvodržavnom rješenju sukoba, na temelju UN rezolucija.&nbsp; U razgovoru sa potpedsjednicom Vlade i ministarkom vanjskih poslova i dijaspore Kosova Donikom Gervalom Švarc, ukazano je na važnost kontinuiranog unaprjeđenja odnosa između Crne Gore i Kosova, utemljenih na principima uzajamnog povjerenja, dobrosusjedstva i zajedničkoj evropskoj i evroatlanskoj perspektivi. Ibrahimović je kazao da će Crna Gora nastaviti da pruža podršku vanjskopolitičkim aspiracijama Kosova, te podsjetio na važnost dijaloga između Beograda i Prištine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110220_6c6999e1c71cdddade04a9e39ca31156f354802d6cb12b1af9f8a33e069466ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250215110220_6c6999e1c71cdddade04a9e39ca31156f354802d6cb12b1af9f8a33e069466ee" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Minhenu "> </figure>  - Sagovornci su se saglasili da postoji obostrani interes za jačanje ekonomske saradnje, uključujući infrastrukturne projekte, koji bi doprinijeli boljoj povezanosti - navedeno je u saopštenju MVP. Program Minhenske bezbjednosne konferencije se nastavlja danas, centralna tema ovogodišnjih diskusija je multipolarizacija, a tokom drugog dana biće više riječi o regionalnim konfliktima i krizama, ulozi EU i podršci Ukrajini, transatlantskoj bezbjednosti i saradnji EU, NATO i SAD, kao i ekonomskoj dimenziji bezbjednosti.

Ibrahimović u Minhenu: Evropska budućnost najsigurniji put, podrška vanjskopolitičkim aspiracijama Kosova

Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas, pozvala je ministre spoljnih poslova Evropske Unije koji učestvuju na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da se sastanu u nedjelju kako bi razgovarali o odnosima s Trampovom administracijom i ratu u Ukrajini.
Kalas je sazvala sastanak nakon ovonedjeljnog telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa s &nbsp;Vladimirom Putinom i nedavnih američkih izjava o pitanju Ukrajine, rekao je Rojtersu izvor iz EU koji je želio da ostane anoniman.
- Cilj sastanka biće razmjena informacija i procjena posljednjih kontakata s predstavnicima američke administracije i predstavnicima Ukrajine na konferenciji u Minhenu- navodi se na pozivnici za sastanak.
Kalas je ranije rekla da je govor američkog potpredsjednika Džej Di Vensa na konferenciji djelovao kao da se SAD "žele posvađati" sa Evropom.
Vens je govor na konferenciji iskoristio da bi kritikovao Evropu zbog kršenja slobode govora svojih građana i neuvažavanja volje birača.

EU šefica diplomatije sazvala sastanak svih kolega iz EU- teme SAD i Ukrajina

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens sastao se danas na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, sa kandidatkinjom za kancelarku njemačke krajnje desničarske AfD, Alis Vajdel, samo nedjelju dana prije parlamentarnih izbora u toj zemlji,vprenijela je njemačka televizija ZDF.
&nbsp;Vens je ranije tokom dana kritikovao takozvani „sanitarni kordon“ drugih stranaka kojim se izoluje ekstremno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) od dolaska na vlast, kao i opšte stanje demokratije u Evropi.
Na Vensovu izjavu na konferenciji je žestoko reagovao njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ističući da svako mišljenje ima glas u demokratiji njegove zemlje.
- To omogućava djelimično ekstremističkim partijama kao što je AfD da vode kampanju potpuno normalno kao svaka druga partija- rekao je Pistorijus i ukazao da je Vajdel učestvovala na njemačkoj televiziji u udarno vrijeme u četvrtak uveče zajedno sa drugim kandidatima za kancelara.
Ali je Pistorijus dodao da „demokratija ne znači da je glasna manjina automatski u pravu. Demokratija mora da može da se brani od ekstremista koji žele da je unište,“ dodao je Pistorijus.
Danas je u Njemačkoj održan protest na marginama Minhenske bezbednosne konferencije.
Prema anketama AfD je na drugom mjestu uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj 23. februara, sa oko 20 odsto podrške.

Vens se sastao sa šeficom njemačke ekstremne desnice Alis Vajdel

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens kritikovao je danas Evropsku uniju "zbog neozbiljnih izjava", tokom Minhenske bezbjednosne konferencije.
Vens je &nbsp;poručio Evropi da "ako su Amerikanci mogli da se nose 10 godina sa Gretom Tunberg, mogu i oni sa Elonom Maskom".
- Prijetnja koja me najviše brine u vezi Evrope nije Rusija, nije Kina, nije nijedan drugi spoljašnji akter; ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijeli sa Sjedinjenim Američkim Državama- kazao je Vens na početku.
On je dodao kako u Njemačkoj može da se dogodi "rumunski scenario", odnosno situacija u kojoj su poništeni izbori. Kazao je da su oni poništeni "na osnovu slabih sumnji obavještajne agencije i ogromnog pritiska kontinentalnih susjeda."
Vens je kritikovao i pravila EU o moderiranju sadržaja, njemačku policiju zbog "sprovođenja racija protiv građana osumnjičenih za postavljanje antifeminističkih komentara na internetu kao dio 'borbe protiv mizoginije na internetu'", i švedske planove da osude aktivistu koji učestvuje u spaljivanju Kur'ana.
Takođe se osvrnuo na Veliku Britaniju, fokusirajući se posebno na slučaj optuženog za kršenje zaštitnih zona oko klinika za abortus i brošure škotske vlade na sličnu temu.
Vens je poručio da &nbsp;“ponekad najglasniji glasovi za cenzuru nijesu dolazili iz Evrope, već iz moje sopstvene zemlje,” misleći tu na prethodnu američku administraciju.
Kazao je i kako lidere EU podstiče “da prihvate ono što im njihovi ljudi govore, čak i kad je to iznenađujuće, čak i kad se ne slažu.”
- Magija demokratije nije u ovim kamenim zgradama ili preljepim hotelima. Nije čak ni u velikim institucijama koje smo izgradili zajedno kao zajedničko društvo. Vjerovati u demokratiju znači razumjeti da svaki naš građanin ima mudrost i ima glas, i ako odbijemo da slušamo taj glas, čak i naši najuspješniji borbe će osigurati jako malo- zaključio je Vens.

Vens: Ako su Amerikanci mogli da se nose 10 godina sa Gretom Tunberg, može i EU sa Elonom Maskom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej-Di Vens sastali su se danas tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, tokom koje je ukrajinski lider istakao potrebu za "pravim bezbjednosnim garancijama" prije bilo kakvih pregovora koji bi imali za cilj okončanje rata s Rusijom, prenosi Antena M.
Zelenski je naglasio da Ukrajina zahtijeva konkretna uvjerenja o bezbjednosti prije nego što se uključi u mirovne pregovore.
Vens je sastanak opisao kao "uspješan", ističući da su obje strane saglasne u vezi s važnostima okončanja rata. Ponovio je cilj postizanje "trajnog, dugotrajnog mira", i naglasio potrebu za rješenjem koje bi spriječilo buduće sukobe u regionu, za razliku od prethodnih mirovnih napora u istočnoj Europi.
Zelenski je izrazio zahvalnost za nastavak podrške SAD, ističući da je razgovor bio značajan prvi korak, ali da ima još mnogo posla.
- Bio je to dobar razgovor danas, naš prvi sastanak, ali neće biti posljednji- kazao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinski predsjednik je stakao hitnost nastavka razgovora kako bi se zaustavila ruska agresija i osigurao trajan ishod sukoba.
Zelenski je tokom konferencije izjavio da će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom lično tek nakon što bude usaglašen zajednički plan sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom. On je izrazio uvjerenje da Tramp drži ključ za okončanje sukoba, otkrivajući da mu je američki predsjednik dao svoj lični telefonski broj.
Sastanak je održan nakon nedavnog pomaka u američkoj politici, nakon telefonskog razgovora između Trampa i Putina, koji je označio odstupanje od dugogodišnje američke podrške Ukrajini. Posmatrači, naročito u Evropi, nadaju se da će potpredsjednik Vens pružiti neku jasnoću o Trampovom pristupu pregovaranju o rješenju.

Sastanak Zelenski-Vens: Bez pravih bezbjednosnih garancija pregovori s Rusijom nemogući

Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer naglasio je odlučnost te zemlje da ojača evropske odbrambene kapacitete kao odgovor na evoluirajuće globalne prijetnje tokom sastanka sa potpredsjednikom SAD Džej-Di Vensom.
U razgovoru sa novinarima tokom Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), Štajnmajer je priznao potrebu za povećanim izdvajanjima za odbranu među članicama NATO-a, posebno naglašavajući nedostatak prethodnog cilja od dva odsto BDP-a za odbranu koji je postavljen prije deset godina.
- Njemačka je znatno povećala svoja izdvajanja za sigurnost... ali takođe znamo da ovo nije razlog za samopouzdanje. Konkretno: Povećanje mora da se nastavi. Naša Bundesver (njemačka vojska) mora postati snažnija. Ne da bi vodila rat, već da bi spriječila rat- kazao je on.
Njemački predsjednik je jasno naglasio da će buduće njemačke vlade morati da izdvoje više resursa za odbranu, tvrdeći da cilj od 2% „pripada drugoj eri“ i da će više finansijskih sredstava biti neophodno. On je takođe otvorio delikatno pitanje prisustva američkih trupa u Evropi, pozivajući na koordinaciju bilo kakvih odluka o smanjenju broja američkih vojnika sa evropskim saveznicima.
- Mi dijelimo cilj smanjenja broja američkih trupa, pa hajde da koordiniramo put do toga- rekao je on.
Štajnmajer se takođe osvrnuo na širu budućnost njemačke politike i njen ulogu u evropskom sigurnosnom sistemu. Uprkos unutrašnjim političkim izazovima, uključujući vanredne izbore koji se održavaju za nekoliko dana, Štajnmajer je ponovo potvrdio da će spoljnopolitička i sigurnosna politika Njemačke i dalje biti zasnovana na evropskoj jedinstvenosti, transatlantskim vezama i multilateralnoj saradnji. Naglasio je da sljedeća njemačka vlada mora prioritetno raditi na očuvanju snažne Evropske unije, odbijajući političke uticaje krajnje desnice poput Alternative za Njemačku.
Pored jačanja odbrane, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog šireg geopolitičkog pomjeranja pod administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa, naročito u vezi sa ulogom NATO-a i stabilnošću evropskih i globalnih sigurnosnih aranžmana. Upozorio je na brzoplete mirovne dogovore koji bi mogli oslabiti snagu NATO-a i umanjiti uticaj Evrope i SAD-a. Pozvao je na nastavak podrške Ukrajini, naglašavajući potrebu za „kombinovanom snagom odvraćanja i snage“.
Na temu liberalne demokratije, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog rastućeg uticaja tehnoloških magnata poput Ilona Maska i rastuće koncentracije moći u SAD. Kritikovao je potencijalne prijetnje koje ovi pojedinci predstavljaju, navodeći njihovo nepoštovanje demokratskih normi. Takođe je istakao trajni hibridni rat od strane Rusije i Kine, koji cilja liberalne demokratije putem digitalnih sredstava.
- Ne smijemo sebi dozvoliti da budemo paralizovani poplavom saopštenja- upozorio je Štajnmajer, pozivajući evropske lidere da ne postanu pasivni u odgovoru na geopolitičku nesigurnost.

Štajnmajer: Ne smijemo dozvoliti da tehnološki magnati poput Maska ugroze demokratske norme

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestovaće od danas do nedjelje na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Kako je najavljeno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Ibrahimović će imati i više bilateralnih susreta.
Iz MVP-a su kazali da je Minhenska bezbjednosna konferencija jedinstveni forum za razmjenu mišljenja o međunarodnoj bezbjednosnoj politici.
- Tokom konferencije se razmatraju diplomatske inicijative i mehanizmi za suočavanje sa ključnim bezbjednosnim izazovima današnjice, obuhvatajući i ekonomsku, ekološku i transatlantsku dimenziju bezbjednosti - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je za petak "sastanak u Minhenu viših zvaničnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država".
Danas počinje međunarodna Minhenska konferencija o bezbjednosti koja će trajati do 16. februara.
Tramp je novinarima u Ovalnom kabinetu rekao da će se „Rusi tamo naći s ljudima iz SAD“.&nbsp;
- Pozvana je i Ukrajina. Ne znam tačno ko će predstavljati svaku državu, ali to će biti visoki zvaničnici Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država - kazao je Tramp.
Bijela kuća, koju je kontaktirao AFP, nije iznijela dalje detalje.
Kijev je ubrzo saopštio da ne razmatra učešće na sastanku u Minhenu s ruskim zvaničnicima što je najavio Tramp.
- Dogovoren zajednički stav (sa saveznicima Kijeva) mora biti na stolu za razgovor s Rusima. (…) Za sada nema ničega na stolu. Diskusije s Rusima nisu predviđene - rekao je novinarima Dmitro Litvin, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog.

Tramp najavio sastanak zvaničnika Rusije, Ukrajine i SAD, iz Kijeva kazali da se ne razmatra učešće

Bez obzira na to gdje idem, svuda se suočavam sa optužbama za dvostruke standarde - izjavio je visoki predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj u maju na Univerzitetu Oksford, piše Dojče vele.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je na prošlogodišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: "Šokiran sam koliko smo izgubili povjerenje Globalnog juga".
A njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, nakon što je kritikovala stanje ljudskih prava u Kiniod svog tadašnjeg kineskog kolege Ćin Ganga dobila je odgovor: "Ono što Kini najmanje treba jeste učitelj sa Zapada".
Iz zemalja Globalnog juga odavno stižu optužbe da Zapad podržava globalni poredak zasnovan na pravilima samo kada mu to odgovara. Međutim, u posljednje vrijeme ove optužbe su se pojačale, naročito od početka rata u Ukrajini i sukoba između Izraela i Hamasa.
<h2>Indija: Evropski problemi nisu problemi cijelog svijeta</h2>
Posebno je ruski napad na Ukrajinu natjerao zapadne lidere da ovaj sukob predstave kao borbu za svjetski politički poredak: predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da bi pobjeda Rusije "mogla značiti kraj međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima". Odbrana Ukrajine je odbrana principa tog poretka.
Međutim, pokušaji Zapada da za sankcije protiv Rusije pridobije demokratske zemlje Globalnog juga, koje su mu inače bliske, često su propadali. Tako je bilo sa Indijom, Brazilom i Južnoafričkom Republikom. Sve te zemlje nastavljaju trgovinu sa Rusijom, u nekim slučajevima više nego prije rata, iako ne žele da to bude shvaćeno kao podrška ruskom napadu na Ukrajinu.
Govoreći o ratu u Ukrajini, indijski ministar spoljnih poslova Subrahmanjam Džajšankar je rekao da Evropljani očigledno vjeruju da su "evropski problemi problemi cijelog svijeta, ali problemi svijeta nisu evropski problemi."
A indonežanski ministar odbrane Prabovo Subijanto Džojohadikusumo dodao je da, kada je riječ o zalaganju za mir, zapadne vlade očigledno imaju "jedne principe za Ukrajinu, a druge za Palestince."
<h2>Pravila za sve ili „raznolikost civilizacija"?</h2>
Sofi Ajzentraut, šefica istraživačkog odjeljenja Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), u svom radu "Standardna devijacija – pogledi na zapadne dvostruke standarde i vrijednost međunarodnih pravila" opisuje rastući problem za Zapad: U svijetu sve veće geopolitičke rivalizacije, zapadni model poretka zasnovanog na pravilima sve više gubit kredibilitet, i to baš u trenutku kada Zapad gubi relativnu moć.
Alternativni model nudi, na primjer, Kina. Umjesto globalno važećih pravila, Kina govori o „apsolutnom suverenitetu", što znači ne miješanje u unutrašnje poslove - i o poštovanju „raznolikosti civilizacija".
Kina, kao i Rusija, širom svijeta promoviše ovaj alternativni model. Predsjednik Vladimir Putin rekao je na samitu sa afričkim vladama prošlog ljeta, oko godinu i po nakon početka rata:
„Pravi multipolarni svjetski poredak je u nastajanju, a era u kojoj je jedna zemlja ili grupa zemalja vladala bliži se kraju". Mnoge afričke vlade su ovaj stav dočekale raširenih ruku.
Rasprostranjeno je mišljenje da postojeći poredak međunarodnih pravila i institucija, oblikovan od Zapada, koristi prije svega Zapadu samom, dok se zapadne države ne pridržavaju sopstvenih standarda.
To potvrđuje i anketa MSC-a sprovedena u devet gusto naseljenih zemalja Globalnog juga. Istovremeno, anketa pokazuje da mnogi ljudi u ovom dijelu svijeta ipak vjeruju u vrijednost postojećih međunarodnih pravila.
<h2>Kritika je često opravdana</h2>
Sofi Ajzentraut jasno ističe: Kritika zapadnog licemjerja često je opravdana. Tako zemlje Globalnog juga ukazuju, na primjer, da su SAD i druge zapadne države insistirale na principu teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali su se oglušile o taj princip tokom američke invazije na Irak 2003.
Zapadne države su, takođe, kršile ljudska prava tokom nezakonitih hapšenja u borbi protiv terorizma. A Evropljani su sarađivali sa sjevernoafričkim autokratama kako bi spriječili migraciju u Evropu.
Međutim, Ajzentraut napominje da kritičari iz zemalja poput Kine i Rusije često koriste ove optužbe da bi relativizovali sopstvene prekršaje. Ili opravdavaju spoljnopolitički pristup koji se uopšte ne vodi moralnim principima, već isključivo sopstvenim, usko shvaćenim interesima. Kao posljedica toga, širom svijijeta se dovodi u pitanje vrednost univerzalnih pravila.
<h2>Svijet bez ikakvih pravila bio bi noćna mora</h2>
Zapadne države, prema rečima Sofi Ajzentraut, suočene su s dilemom: Boje se da bi samokritičan odnos prema sopstvenoj nedosljednosti išao na ruku njihovim globalnim rivalima. S druge strane, ako ignorišu kritike, s pravom će biti smatrane arogantnim, što, kako je predsjednik Makron jednom prilikom &nbsp;rekao na MSC-u, "podstiče novi cinizam koji razara globalni poredak".
Autorka preporučuje tri stvari kao odgovor.
Prvo zapadne države bi, naravno, trebalo da što je više moguće smanje takve protivrječnosti između zahtjeva i sopstvenih postupaka.
Drugo, trebalo bi da govore iskrenije o tome gdje „dosljednost ima svoje granice". To takođe znači da svijet više ne dijelimo crno-belo, na države koje poštuju pravila i države koje krše pravila, jer postoji mnogo nijansi sive. Komunikacija uključuje i ukazivanje da autokratski sistemi nemaju otvorenu debatu o sopstvenim protivrječnostima niti mogućnost ispravljanja grešaka.
Na kraju, Ajzentraut smatra da Zapad treba da se suprotstavi onome što kritika zapadnog licemjerja često podrazumijeva, ali ne izgovara otvoreno: naime, da poredak obilježen dvostrukim standardima nije ništa bolji od poretka bez ikakvih standarda. Ne samo zapadne zemlje, već i mnoge zemlje Globalnog juga imaju mnogo toga da izgube u svijetu bez opšteprihvaćenih pravila.

Dojče vele: Da li dvostruki standardi Zapada podrivaju svjetski poredak

Narode Crne Gore i Rusije povezuju veze koje su utemeljene na zajedničkoj prošlosti i duhovnoj bliskosti, kazao je predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (X), naveo da je, na poziv ambasadora Rusije u Crnoj Gori Aleksandra Lukašika, prisustvovao svečanom prijemu povodom Dana Rusije.
- Ovaj susret je prilika da se još jednom podsjetimo istorijskih veza koje povezuju narode Crne Gore i Rusije — veza koje su utemeljene na zajedničkoj prošlosti i duhovnoj bliskosti - kazao je Mandić.
Kako je dodao, narod Crne Gore nikada neće zaboraviti da jedan od velikih Mitropolita i gospodara Crne Gore Vladika Vasilije Petrović Njegoš počiva u Petrogradu, "sa svim počastima koje mu je odala nekadašnja carska Rusija".
Mandić je kazao da je Lukašiku uručio simboličan poklon — kristalnu repliku Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu.
On je Lukašiku poklonio i posebno izdanje monografije „Magična Crna Gora – očima stranaca“, koje svjedoči o ljepotama i duhu naše zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F1933211872095789366%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933211872095789366%7Ctwgr%5Ec14472067ede2c3349d10c49bc9fa2831620236c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić: Veze naroda Crne Gore i Rusije utemeljene na zajedničkoj prošlost

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove i član Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Filip Ivanović kazao je da vjeruje da će Tenderska komisija odabrati najbolji predlog koju kompaniju izabrati za koncesiju za aerodrome, te da će svaka odluka, biti najbolja za Crnu Goru.
Očekuje da će se, kako tvrdi, "zakonskim radom Tenderske komisije, u koji ne sumnja, dobiti najbolji predlog koju kompaniju izabrati za koncesiju za Aerodrome"
- Građani mogu internet pretragom da se uvjere da se radi o dva vrlo renomirana međunarodno priznata ponuđača, i koja god ponuda da se izabere, ukoliko je kvalitetnija, sigurno će biti dobra za Crnu Goru - kazao je Ivanović za RTCG. 
Nije želio da komentariše navode iz Fancuskog konzorcijuma jer su, tvrdi Ivanović, oni odustali od ponude.
Demantovao je da je Srbija bila jedan od ponuđača za koncesije.
Govoreći o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) , Ivanović je kazao da smo čuli sve i svašta, ali na nivou spekulacija.
- Primjena i najčistijeg zakona može biti sporna. Prema tome i sporazum međudržavni može da bude dobar kao što je ovaj dobar, ali naravno da će se voditi računa o tome kakva će njegova implementacija da bude. Pošto smo čuli toliko napada, potpuno je prirodno da naši partneri u Briselu žele da se ograde - kazao je Ivanović. 
Vlada Crne Gore će, tvrdi Ivanović, voditi računa da primjena sporazuma bude i u skladu sa zakonodavstvom.
- EK želi da skine UAE sa tzv. sive liste što se tiče pranja novca. Prema tome, ukoliko EK i brojne druge evropske države sarađuju sa Emiratima, zašto ne bi mogla i Crna Gora? Vidjećemo narednih mjeseci komunikaciju dvije vlade koja će se u skladu sa sporazumom, ticati određenih uslova koje će CG postaviti svojim partnerima u Emiratima, na osnovu kojih će se predlagati odnosno birati tzv entitet, odnosno kompanije koje mogu doći u obzir za ulaganje u Crnu Goru - istakao je Ivanović.

Ivanović: Svaka odluka Tenderske komisije biće najbolja za Crnu Goru

Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori zahvalila je Skupštini Crne Gore na usvajanju odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) u sastav misije vojne pomoći Evropske unije (EU) za podršku Ukrajini.
Crnogorska Skupština danas je usvojila odluku kojom se odobrava upućivanje pripadnika VCG u sastav misije vojne pomoći Ukrajini.
- Iskreno smo zahvalni Skupštini Crne Gore na današnjem usvajanju Odluke o upućivanju pripadnika VCG u sastav misije vojne pomoći EU za podršku Ukrajini - navodi se u objavi ukrajinske ambasade na društvenoj mreži Iks (X).
Dodaje se da je to gest pravog prijateljstva koji visoko cijene.

Ambasada Ukrajine zahvalila zbog odluke o slanju vojnika

Preminuo je legendarni trener košarkaša Mornara Petar Pero Blažević, saopšteno je iz ovog kluba.
Kako su naveli, školske 1972/73. godine došao je iz tadašnjeg Titograda u Bar, u OŠ “Meksiko”, za nastavnika fizičkog. Učenici su bili ushićeni što im fizičko predaje poznata ličnost, bivši košarkaš i aktuelni trener Budućnosti, koji ih je namah osvojio svojim pedagoškim umijećem, sve uz blage riječi i podgorički šarm.
Ne treba naglašavati da je košarka ubrzo postala sport broj 1 ne samo u OŠ “Meksiko”.
Navode, da dolaskom Blaževića u Bar počinje uspon barske košarke, od formiranja KK Mornar, godinu kasnije, do njegove titule prvaka države 2018. godine i učesnika plej-ofa ABA lige.
Od Pera Blaževića su učili mnogi kasniji istaknuti košarkaši, ali i treneri, među kojima su i braća Pavićević, Mihailo i Đorđije.
Mlađi od njih dvojice, Đorđije, s pijetetom govori o svom treneru i potom prijatelju:
- Pero je bio dragocjena, svestrana ličnost, odana sportu, naročito košarci. Njegovi treninzi imali su neki nedokučivi podgorički šmek, kojim nas je, bez suvišnih riječi, motivisao na ozbiljan rad. A kad je bilo vrijeme za šalu, tu je, kao neobično duhovit čovjek, bio bez premca. Mnoge anegdote iz tog perioda se i danas prepričavaju, posebno one kad je šaljivo i dobronamjerno opisivao svoje igrače. Bio je pravi psiholog, znao nas je u dušu. Imali smo sigurnost s njim na klupi, znali smo da će uvijek povući pravi potez u pravom trenutku - zaključio je Đorđije Pavićević, izražavajući iskreno saučešće porodici Blažević u svoje i u ime svog brata Mihaila.

Preminuo legendarni trener košarkaša Mornara Petar Pero Blažević

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: minhenska-bezbjednosna-konferencija