Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine, poručeno je drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije kojoj prisustvuje potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao u nizu panel diskusija posvećenih aktuelnim globalnim i regionalnim krizama, jačanju transatlantskog partnerstva, ulozi Evrope i EU u svijetu, kao i Ukrajini i sukobu na Bliskom istoku.&nbsp; Održan je i sastanak lidera Zapadnog Balkana, fokusiran na evropsku perspektivu i dalji put regiona ka članstvu u EU, na kojem su uvodni govornici bili Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, i ambasador Volfgang Išinger, predsjednik Savjeta fondacije Minhenske bezbjednosne konferencije.&nbsp; U diskusiji, pored ministra Ibrahimovića, učestvovali predstavnici država regiona: Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, Edi Rama, premijer Albanije, Timčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije Srbije i Peter Grk, generalni sekretar Bledskog strateškog foruma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Istaknuta je snažna podrška Evropske komisije procesu proširenja, te ocijenjeno da članstvo u EU predstavlja ključni faktor stabilnosti i razvoja regiona, koji bi značajno doprinio dugoročnom miru, ekonomskom razvoju i jačanju otpornosti na geopolitičke izazove. - Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Ocijenjeno je da, uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za kredibilnom i dosljednom politikom proširenja EU, koja bi državama kandidatima pružila jasne smjernice i omogućila postepeno pidruživanje, zasnovano na individualnim zaslugama - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Ibrahimović je, na marginama konferencije, razgovarao sa komesarkom Martom Kos. Naglasio je da je Crna Gora u potpunosti posvećena evropskom putu i da je neophodno staviti fokus na ubrzanje integracije Zapadnog Balkana.&nbsp; Kos je ocijenila da Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak, te ukazala na važnost dodatnog intenziviranja reformi, u cilju što skorijeg članstva u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Ministar se, drugog dana konferenije u Minhenu, sastao i sa državnim sekretarom u Ministarstvu vanjskih poslova Države Katar Mohamedom Al-Khulaifijem.&nbsp; Obostrano je ocijenjeno da postoji interes dvije države za jačanje političkog dijaloga i unaprjeđenje bilateralne saradnje, naročito u oblastima ekonomije, turizma, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije.&nbsp; Bilo je riječi i o intenziviranju kontakata i saradnje između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Katara.&nbsp; Pored toga, ministar je imao kraće razgovore sa kolegama, šefovima diplomatija Slovenije Tanjom Fajon, Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i BiH Elmedinom Konakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Grlić Radman i Ibrahimović"> </figure>  - Učešćem na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ministar Ibrahimović potvrdio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, jačanju stabilnosti i saradnje na Zapadnom Balkanu, kao i proaktivnom doprinosu globalnoj bezbjednosti i sigurnosti - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: Uz uspješne reforme, članstvo Crne Gore do 2028. dostižan cilj

Evropska budućnost najsigurniji je put za izgradnju trajne sigurnosti i dalji prosperitet regiona, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Minhenu, gdje učestvuje na 61. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.&nbsp; Minhenska bezbjednosna konferencija predstavlja jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma za razmjenu stavova o globalnim bezbjednosnim pitanjima i izazovima.&nbsp; Ovogodišnje, 61. izdanje, okupilo je preko 700 učesnika, uključujući šefove država, ministre, predstavnike međunarodnih organizacija, akademske zajednice, civilnog društva i biznisa, a u fokusu disukusija su aktuelni globalni bezbjednosni izazovi, regionalni sukobi i budućnost transatlantskog partnerstva.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110216_7adcab08336b56572d5651d8bc4dab5db7eea037db20eb1e9bdbca5915bf1d9e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215110216_7adcab08336b56572d5651d8bc4dab5db7eea037db20eb1e9bdbca5915bf1d9e" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Sa Minhenske bezbjednosne konferencije"> <figcaption>Sa Minhenske bezbjednosne konferencije(Photo: MVP )</figcaption> </figure>  Pored učešća na brojnim panel diskusijama na teme bezbjednosti, multilateralizma i hibridnih prijetnji, Ibrahimović je imao i niz bilateralnih susreta sa zvaničnicima drugih država i međunarodnih organizacija.&nbsp; Tokom diskusija i razgovora naglasio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, kao i očuvanju svjetskog poretka zasnovanog na pravilima i dijalogu.&nbsp; - Ukazao je na važnost jačanja stabilnosti na Zapadnom Balkanu, ocijenivši da je „evropska budućnost najsigurniji put za izgradnju trajne sigurnosti i dalji prosperitet regiona“ - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Prvog dana učešća na konferenciji, Ibrahimović se sastao sa koordinatorom za bezbjednost SAD-a za Palestinu i Izrael general-pukovnikom Majklom Fenzelom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110220_5cb7314d22c6154e2d703726217a9aa16cefc40ac61663c8ff9b37d96483be3b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250215110220_5cb7314d22c6154e2d703726217a9aa16cefc40ac61663c8ff9b37d96483be3b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Minhenu "> </figure>  Sagovornci su razmijenili mišljenja o situaciji na Bliskom istoku, a obostrano je ukazano na važnost snhronizacje napora međunarodne zajednice u cilju postizanja trajnog i održivog rješenja.&nbsp; Ministar je istakao da je Crna Gora pozdravila primirje u Gazi i oslobađanje talaca, izrazivši nadu da će ono omogućiti početak obnove Gaze i dugoročnog pomirenja, te ponovio privrženost Crne Gore dvodržavnom rješenju sukoba, na temelju UN rezolucija.&nbsp; U razgovoru sa potpedsjednicom Vlade i ministarkom vanjskih poslova i dijaspore Kosova Donikom Gervalom Švarc, ukazano je na važnost kontinuiranog unaprjeđenja odnosa između Crne Gore i Kosova, utemljenih na principima uzajamnog povjerenja, dobrosusjedstva i zajedničkoj evropskoj i evroatlanskoj perspektivi. Ibrahimović je kazao da će Crna Gora nastaviti da pruža podršku vanjskopolitičkim aspiracijama Kosova, te podsjetio na važnost dijaloga između Beograda i Prištine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110220_6c6999e1c71cdddade04a9e39ca31156f354802d6cb12b1af9f8a33e069466ee.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250215110220_6c6999e1c71cdddade04a9e39ca31156f354802d6cb12b1af9f8a33e069466ee" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Minhenu "> </figure>  - Sagovornci su se saglasili da postoji obostrani interes za jačanje ekonomske saradnje, uključujući infrastrukturne projekte, koji bi doprinijeli boljoj povezanosti - navedeno je u saopštenju MVP. Program Minhenske bezbjednosne konferencije se nastavlja danas, centralna tema ovogodišnjih diskusija je multipolarizacija, a tokom drugog dana biće više riječi o regionalnim konfliktima i krizama, ulozi EU i podršci Ukrajini, transatlantskoj bezbjednosti i saradnji EU, NATO i SAD, kao i ekonomskoj dimenziji bezbjednosti.

Ibrahimović u Minhenu: Evropska budućnost najsigurniji put, podrška vanjskopolitičkim aspiracijama Kosova

Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas, pozvala je ministre spoljnih poslova Evropske Unije koji učestvuju na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da se sastanu u nedjelju kako bi razgovarali o odnosima s Trampovom administracijom i ratu u Ukrajini.
Kalas je sazvala sastanak nakon ovonedjeljnog telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa s &nbsp;Vladimirom Putinom i nedavnih američkih izjava o pitanju Ukrajine, rekao je Rojtersu izvor iz EU koji je želio da ostane anoniman.
- Cilj sastanka biće razmjena informacija i procjena posljednjih kontakata s predstavnicima američke administracije i predstavnicima Ukrajine na konferenciji u Minhenu- navodi se na pozivnici za sastanak.
Kalas je ranije rekla da je govor američkog potpredsjednika Džej Di Vensa na konferenciji djelovao kao da se SAD "žele posvađati" sa Evropom.
Vens je govor na konferenciji iskoristio da bi kritikovao Evropu zbog kršenja slobode govora svojih građana i neuvažavanja volje birača.

EU šefica diplomatije sazvala sastanak svih kolega iz EU- teme SAD i Ukrajina

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens sastao se danas na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, sa kandidatkinjom za kancelarku njemačke krajnje desničarske AfD, Alis Vajdel, samo nedjelju dana prije parlamentarnih izbora u toj zemlji,vprenijela je njemačka televizija ZDF.
&nbsp;Vens je ranije tokom dana kritikovao takozvani „sanitarni kordon“ drugih stranaka kojim se izoluje ekstremno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) od dolaska na vlast, kao i opšte stanje demokratije u Evropi.
Na Vensovu izjavu na konferenciji je žestoko reagovao njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ističući da svako mišljenje ima glas u demokratiji njegove zemlje.
- To omogućava djelimično ekstremističkim partijama kao što je AfD da vode kampanju potpuno normalno kao svaka druga partija- rekao je Pistorijus i ukazao da je Vajdel učestvovala na njemačkoj televiziji u udarno vrijeme u četvrtak uveče zajedno sa drugim kandidatima za kancelara.
Ali je Pistorijus dodao da „demokratija ne znači da je glasna manjina automatski u pravu. Demokratija mora da može da se brani od ekstremista koji žele da je unište,“ dodao je Pistorijus.
Danas je u Njemačkoj održan protest na marginama Minhenske bezbednosne konferencije.
Prema anketama AfD je na drugom mjestu uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj 23. februara, sa oko 20 odsto podrške.

Vens se sastao sa šeficom njemačke ekstremne desnice Alis Vajdel

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens kritikovao je danas Evropsku uniju "zbog neozbiljnih izjava", tokom Minhenske bezbjednosne konferencije.
Vens je &nbsp;poručio Evropi da "ako su Amerikanci mogli da se nose 10 godina sa Gretom Tunberg, mogu i oni sa Elonom Maskom".
- Prijetnja koja me najviše brine u vezi Evrope nije Rusija, nije Kina, nije nijedan drugi spoljašnji akter; ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijeli sa Sjedinjenim Američkim Državama- kazao je Vens na početku.
On je dodao kako u Njemačkoj može da se dogodi "rumunski scenario", odnosno situacija u kojoj su poništeni izbori. Kazao je da su oni poništeni "na osnovu slabih sumnji obavještajne agencije i ogromnog pritiska kontinentalnih susjeda."
Vens je kritikovao i pravila EU o moderiranju sadržaja, njemačku policiju zbog "sprovođenja racija protiv građana osumnjičenih za postavljanje antifeminističkih komentara na internetu kao dio 'borbe protiv mizoginije na internetu'", i švedske planove da osude aktivistu koji učestvuje u spaljivanju Kur'ana.
Takođe se osvrnuo na Veliku Britaniju, fokusirajući se posebno na slučaj optuženog za kršenje zaštitnih zona oko klinika za abortus i brošure škotske vlade na sličnu temu.
Vens je poručio da &nbsp;“ponekad najglasniji glasovi za cenzuru nijesu dolazili iz Evrope, već iz moje sopstvene zemlje,” misleći tu na prethodnu američku administraciju.
Kazao je i kako lidere EU podstiče “da prihvate ono što im njihovi ljudi govore, čak i kad je to iznenađujuće, čak i kad se ne slažu.”
- Magija demokratije nije u ovim kamenim zgradama ili preljepim hotelima. Nije čak ni u velikim institucijama koje smo izgradili zajedno kao zajedničko društvo. Vjerovati u demokratiju znači razumjeti da svaki naš građanin ima mudrost i ima glas, i ako odbijemo da slušamo taj glas, čak i naši najuspješniji borbe će osigurati jako malo- zaključio je Vens.

Vens: Ako su Amerikanci mogli da se nose 10 godina sa Gretom Tunberg, može i EU sa Elonom Maskom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej-Di Vens sastali su se danas tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, tokom koje je ukrajinski lider istakao potrebu za "pravim bezbjednosnim garancijama" prije bilo kakvih pregovora koji bi imali za cilj okončanje rata s Rusijom, prenosi Antena M.
Zelenski je naglasio da Ukrajina zahtijeva konkretna uvjerenja o bezbjednosti prije nego što se uključi u mirovne pregovore.
Vens je sastanak opisao kao "uspješan", ističući da su obje strane saglasne u vezi s važnostima okončanja rata. Ponovio je cilj postizanje "trajnog, dugotrajnog mira", i naglasio potrebu za rješenjem koje bi spriječilo buduće sukobe u regionu, za razliku od prethodnih mirovnih napora u istočnoj Europi.
Zelenski je izrazio zahvalnost za nastavak podrške SAD, ističući da je razgovor bio značajan prvi korak, ali da ima još mnogo posla.
- Bio je to dobar razgovor danas, naš prvi sastanak, ali neće biti posljednji- kazao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinski predsjednik je stakao hitnost nastavka razgovora kako bi se zaustavila ruska agresija i osigurao trajan ishod sukoba.
Zelenski je tokom konferencije izjavio da će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom lično tek nakon što bude usaglašen zajednički plan sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom. On je izrazio uvjerenje da Tramp drži ključ za okončanje sukoba, otkrivajući da mu je američki predsjednik dao svoj lični telefonski broj.
Sastanak je održan nakon nedavnog pomaka u američkoj politici, nakon telefonskog razgovora između Trampa i Putina, koji je označio odstupanje od dugogodišnje američke podrške Ukrajini. Posmatrači, naročito u Evropi, nadaju se da će potpredsjednik Vens pružiti neku jasnoću o Trampovom pristupu pregovaranju o rješenju.

Sastanak Zelenski-Vens: Bez pravih bezbjednosnih garancija pregovori s Rusijom nemogući

Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer naglasio je odlučnost te zemlje da ojača evropske odbrambene kapacitete kao odgovor na evoluirajuće globalne prijetnje tokom sastanka sa potpredsjednikom SAD Džej-Di Vensom.
U razgovoru sa novinarima tokom Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), Štajnmajer je priznao potrebu za povećanim izdvajanjima za odbranu među članicama NATO-a, posebno naglašavajući nedostatak prethodnog cilja od dva odsto BDP-a za odbranu koji je postavljen prije deset godina.
- Njemačka je znatno povećala svoja izdvajanja za sigurnost... ali takođe znamo da ovo nije razlog za samopouzdanje. Konkretno: Povećanje mora da se nastavi. Naša Bundesver (njemačka vojska) mora postati snažnija. Ne da bi vodila rat, već da bi spriječila rat- kazao je on.
Njemački predsjednik je jasno naglasio da će buduće njemačke vlade morati da izdvoje više resursa za odbranu, tvrdeći da cilj od 2% „pripada drugoj eri“ i da će više finansijskih sredstava biti neophodno. On je takođe otvorio delikatno pitanje prisustva američkih trupa u Evropi, pozivajući na koordinaciju bilo kakvih odluka o smanjenju broja američkih vojnika sa evropskim saveznicima.
- Mi dijelimo cilj smanjenja broja američkih trupa, pa hajde da koordiniramo put do toga- rekao je on.
Štajnmajer se takođe osvrnuo na širu budućnost njemačke politike i njen ulogu u evropskom sigurnosnom sistemu. Uprkos unutrašnjim političkim izazovima, uključujući vanredne izbore koji se održavaju za nekoliko dana, Štajnmajer je ponovo potvrdio da će spoljnopolitička i sigurnosna politika Njemačke i dalje biti zasnovana na evropskoj jedinstvenosti, transatlantskim vezama i multilateralnoj saradnji. Naglasio je da sljedeća njemačka vlada mora prioritetno raditi na očuvanju snažne Evropske unije, odbijajući političke uticaje krajnje desnice poput Alternative za Njemačku.
Pored jačanja odbrane, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog šireg geopolitičkog pomjeranja pod administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa, naročito u vezi sa ulogom NATO-a i stabilnošću evropskih i globalnih sigurnosnih aranžmana. Upozorio je na brzoplete mirovne dogovore koji bi mogli oslabiti snagu NATO-a i umanjiti uticaj Evrope i SAD-a. Pozvao je na nastavak podrške Ukrajini, naglašavajući potrebu za „kombinovanom snagom odvraćanja i snage“.
Na temu liberalne demokratije, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog rastućeg uticaja tehnoloških magnata poput Ilona Maska i rastuće koncentracije moći u SAD. Kritikovao je potencijalne prijetnje koje ovi pojedinci predstavljaju, navodeći njihovo nepoštovanje demokratskih normi. Takođe je istakao trajni hibridni rat od strane Rusije i Kine, koji cilja liberalne demokratije putem digitalnih sredstava.
- Ne smijemo sebi dozvoliti da budemo paralizovani poplavom saopštenja- upozorio je Štajnmajer, pozivajući evropske lidere da ne postanu pasivni u odgovoru na geopolitičku nesigurnost.

Štajnmajer: Ne smijemo dozvoliti da tehnološki magnati poput Maska ugroze demokratske norme

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestovaće od danas do nedjelje na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Kako je najavljeno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Ibrahimović će imati i više bilateralnih susreta.
Iz MVP-a su kazali da je Minhenska bezbjednosna konferencija jedinstveni forum za razmjenu mišljenja o međunarodnoj bezbjednosnoj politici.
- Tokom konferencije se razmatraju diplomatske inicijative i mehanizmi za suočavanje sa ključnim bezbjednosnim izazovima današnjice, obuhvatajući i ekonomsku, ekološku i transatlantsku dimenziju bezbjednosti - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je za petak "sastanak u Minhenu viših zvaničnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država".
Danas počinje međunarodna Minhenska konferencija o bezbjednosti koja će trajati do 16. februara.
Tramp je novinarima u Ovalnom kabinetu rekao da će se „Rusi tamo naći s ljudima iz SAD“.&nbsp;
- Pozvana je i Ukrajina. Ne znam tačno ko će predstavljati svaku državu, ali to će biti visoki zvaničnici Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država - kazao je Tramp.
Bijela kuća, koju je kontaktirao AFP, nije iznijela dalje detalje.
Kijev je ubrzo saopštio da ne razmatra učešće na sastanku u Minhenu s ruskim zvaničnicima što je najavio Tramp.
- Dogovoren zajednički stav (sa saveznicima Kijeva) mora biti na stolu za razgovor s Rusima. (…) Za sada nema ničega na stolu. Diskusije s Rusima nisu predviđene - rekao je novinarima Dmitro Litvin, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog.

Tramp najavio sastanak zvaničnika Rusije, Ukrajine i SAD, iz Kijeva kazali da se ne razmatra učešće

Bez obzira na to gdje idem, svuda se suočavam sa optužbama za dvostruke standarde - izjavio je visoki predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj u maju na Univerzitetu Oksford, piše Dojče vele.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je na prošlogodišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: "Šokiran sam koliko smo izgubili povjerenje Globalnog juga".
A njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, nakon što je kritikovala stanje ljudskih prava u Kiniod svog tadašnjeg kineskog kolege Ćin Ganga dobila je odgovor: "Ono što Kini najmanje treba jeste učitelj sa Zapada".
Iz zemalja Globalnog juga odavno stižu optužbe da Zapad podržava globalni poredak zasnovan na pravilima samo kada mu to odgovara. Međutim, u posljednje vrijeme ove optužbe su se pojačale, naročito od početka rata u Ukrajini i sukoba između Izraela i Hamasa.
<h2>Indija: Evropski problemi nisu problemi cijelog svijeta</h2>
Posebno je ruski napad na Ukrajinu natjerao zapadne lidere da ovaj sukob predstave kao borbu za svjetski politički poredak: predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da bi pobjeda Rusije "mogla značiti kraj međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima". Odbrana Ukrajine je odbrana principa tog poretka.
Međutim, pokušaji Zapada da za sankcije protiv Rusije pridobije demokratske zemlje Globalnog juga, koje su mu inače bliske, često su propadali. Tako je bilo sa Indijom, Brazilom i Južnoafričkom Republikom. Sve te zemlje nastavljaju trgovinu sa Rusijom, u nekim slučajevima više nego prije rata, iako ne žele da to bude shvaćeno kao podrška ruskom napadu na Ukrajinu.
Govoreći o ratu u Ukrajini, indijski ministar spoljnih poslova Subrahmanjam Džajšankar je rekao da Evropljani očigledno vjeruju da su "evropski problemi problemi cijelog svijeta, ali problemi svijeta nisu evropski problemi."
A indonežanski ministar odbrane Prabovo Subijanto Džojohadikusumo dodao je da, kada je riječ o zalaganju za mir, zapadne vlade očigledno imaju "jedne principe za Ukrajinu, a druge za Palestince."
<h2>Pravila za sve ili „raznolikost civilizacija"?</h2>
Sofi Ajzentraut, šefica istraživačkog odjeljenja Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), u svom radu "Standardna devijacija – pogledi na zapadne dvostruke standarde i vrijednost međunarodnih pravila" opisuje rastući problem za Zapad: U svijetu sve veće geopolitičke rivalizacije, zapadni model poretka zasnovanog na pravilima sve više gubit kredibilitet, i to baš u trenutku kada Zapad gubi relativnu moć.
Alternativni model nudi, na primjer, Kina. Umjesto globalno važećih pravila, Kina govori o „apsolutnom suverenitetu", što znači ne miješanje u unutrašnje poslove - i o poštovanju „raznolikosti civilizacija".
Kina, kao i Rusija, širom svijeta promoviše ovaj alternativni model. Predsjednik Vladimir Putin rekao je na samitu sa afričkim vladama prošlog ljeta, oko godinu i po nakon početka rata:
„Pravi multipolarni svjetski poredak je u nastajanju, a era u kojoj je jedna zemlja ili grupa zemalja vladala bliži se kraju". Mnoge afričke vlade su ovaj stav dočekale raširenih ruku.
Rasprostranjeno je mišljenje da postojeći poredak međunarodnih pravila i institucija, oblikovan od Zapada, koristi prije svega Zapadu samom, dok se zapadne države ne pridržavaju sopstvenih standarda.
To potvrđuje i anketa MSC-a sprovedena u devet gusto naseljenih zemalja Globalnog juga. Istovremeno, anketa pokazuje da mnogi ljudi u ovom dijelu svijeta ipak vjeruju u vrijednost postojećih međunarodnih pravila.
<h2>Kritika je često opravdana</h2>
Sofi Ajzentraut jasno ističe: Kritika zapadnog licemjerja često je opravdana. Tako zemlje Globalnog juga ukazuju, na primjer, da su SAD i druge zapadne države insistirale na principu teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali su se oglušile o taj princip tokom američke invazije na Irak 2003.
Zapadne države su, takođe, kršile ljudska prava tokom nezakonitih hapšenja u borbi protiv terorizma. A Evropljani su sarađivali sa sjevernoafričkim autokratama kako bi spriječili migraciju u Evropu.
Međutim, Ajzentraut napominje da kritičari iz zemalja poput Kine i Rusije često koriste ove optužbe da bi relativizovali sopstvene prekršaje. Ili opravdavaju spoljnopolitički pristup koji se uopšte ne vodi moralnim principima, već isključivo sopstvenim, usko shvaćenim interesima. Kao posljedica toga, širom svijijeta se dovodi u pitanje vrednost univerzalnih pravila.
<h2>Svijet bez ikakvih pravila bio bi noćna mora</h2>
Zapadne države, prema rečima Sofi Ajzentraut, suočene su s dilemom: Boje se da bi samokritičan odnos prema sopstvenoj nedosljednosti išao na ruku njihovim globalnim rivalima. S druge strane, ako ignorišu kritike, s pravom će biti smatrane arogantnim, što, kako je predsjednik Makron jednom prilikom &nbsp;rekao na MSC-u, "podstiče novi cinizam koji razara globalni poredak".
Autorka preporučuje tri stvari kao odgovor.
Prvo zapadne države bi, naravno, trebalo da što je više moguće smanje takve protivrječnosti između zahtjeva i sopstvenih postupaka.
Drugo, trebalo bi da govore iskrenije o tome gdje „dosljednost ima svoje granice". To takođe znači da svijet više ne dijelimo crno-belo, na države koje poštuju pravila i države koje krše pravila, jer postoji mnogo nijansi sive. Komunikacija uključuje i ukazivanje da autokratski sistemi nemaju otvorenu debatu o sopstvenim protivrječnostima niti mogućnost ispravljanja grešaka.
Na kraju, Ajzentraut smatra da Zapad treba da se suprotstavi onome što kritika zapadnog licemjerja često podrazumijeva, ali ne izgovara otvoreno: naime, da poredak obilježen dvostrukim standardima nije ništa bolji od poretka bez ikakvih standarda. Ne samo zapadne zemlje, već i mnoge zemlje Globalnog juga imaju mnogo toga da izgube u svijetu bez opšteprihvaćenih pravila.

Dojče vele: Da li dvostruki standardi Zapada podrivaju svjetski poredak

Protiv Budvanina &nbsp;S.P. (50) podnijeta je krivična prijava jer je policija kod njega pronašli i oduzeli pet komada vatrenog oružja – dvije puške i tri pištolja, kao i municiju.
Izvršenim pretresom kuće u vlasništvu S.P. pronađeni su i oduzeti puška marke CZ, puška marke Izmech, pištolj marke ČZ, pištolj marke Zastava, i pištolj marke Luger sa 324 komada municije različite vrste i kalibra u ilegalnom posjedu.&nbsp;
- Nakon prikupljenih obavještenja, sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je naložio da se protiv S.P. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - saopšteno je iz Uprave policije.

Budvaninu oduzeti puške, pištolji i 324 komada municije

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore upitala je Vladu zbog čega daje legitimitet nelegalnom generalnom direktoru RTCG-a, podržavajući raspodjelu stanova koja se nalazi na Upravnom i Ustavnom sudu, dok Evropska komisija u svojim izvještajima višestruko opominje da se tamo nešto protivzakonito događa-
U obraćanju Vladi i poslaničkim klubovima, Sindikalna organizacija pita kakva je potreba da se Vlada bavi stanovima zaposlenih u RTCG, na osnovu kojih postupaka, pravila, zakona? 
U saopštenju Vlade medijima navodi se: “Vlada je razmatrala informaciju o izvođenju radova po sistemu „ključ u ruke“ na izgradnji objekta kolektivnog stanovanja na građevinskom zemljištu površine 2.589 m², koje čini urbanističku parcelu oznake „T“ u zahvatu DUP-a „Konik Sanacioni plan“ izmjene i dopune. Razmatran je i zahtjev za davanje saglasnosti za otuđenje i zaključivanje kupoprodajnih ugovora pred notarskim organima za kupovinu stanova pod povoljnim uslovima za 90 zaposlenih u RTCG, koji je dostavila Radio televizija Crne Gore".
- U materijalu dostavljenom Vladi koje je za elektronsku (telefonsku) sjednicu proslijedilo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine piše da se saglasnost daje na osnovu članova 29 i 36 Zakona o državnoj imovini koji podrazumijevaju da se saglasnosti i odluke daju u skladu sa zakonom. Prirodno, jer poštovanje Ustava i zakona je svrha djelovanja Vlade. Ili bi bar trebalo da bude… - navedeno je u saopštenju Sindikalne organizacije Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore.
Iz tog razloga zahtijevaju odgovore i na pitanja kako Vlada, može i smije dati saglasnost na funkcionisanje i odluke nelegalnog generalnog direktora RTCG, da li zna da su stanove dobili članovi menadžmenta koji nijesu bili u firmi kad se zgrada počela raditi, da se dijelilo po pravilniku koji favorizuje položaj na račun radnog staža...
- Kome je direktor dodijelio položaj, iako je tek došao u firmu, a isti dobio stan prije dugogodišnjih zaslužnih radnika - pitaju.
Materijal, kako ističu u Sindikalnoj organizaciji, ne sadrži sve informacije o rang listi podijeljenih stanova koju je potvrdio nelegalni generalni direktor. 
Riječ je o žalbama upućenim Upravnom i Ustavnom sudu Crne Gore na Pravilnik o raspodjeli stanova koji je utvrdio Savjet RTCG, čiji je predsjednik i dio članova prvostepeno osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja, zbog trostrukog nezakonitog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora. 
- Dakle, sve ove činjenice ukazuju na to da je neko (a zna se ko) htio da dobije legitimitet za svoje nelegalne odluke, protivne razumu, logici i etici, tako što bi na telefonskoj sjednici (kad se, budimo realni, materijali slabo ili nikako čitaju) Vlada dala saglasnost za Raonićevu stambenu operaciju vrijednu najmanje 3,5 miliona eura - dodaje se u obraćanju.
Konstatuju da nije prvi put da nelegalni Raonić i njegove službe koriste crnogorske institucije za svoje privatne, a štetne poduhvate, a sve sa novcem građana Crne Gore. 
- Preskačući matično Ministarstvo kulture i medija, 2024. godine je preskočio procedure i “nacrtao” uslove za svoj reizbor preko Ministarstva za evropske integracije. Odlukama crnogorskih sudova i ovaj njegov pokušaj je proglašen neuspješnim, a Raonić treći put nelegalnim - ističe se u obraćanju.
U sindikalnoj organizaciji podsjećaju da je Evropska komisija u svom izvještaju jasno dala do znanja da mandat, djelovanje i odluke nelegalnog menadžmenta RTCG nijesu više ni medijska stvar, već stvar državnog kredibiliteta u evropskim integracijama.
Iz tog razloga smatraju da je njihovo obraćanje oštro, ali iskreno profesionalno, veoma važno i može odvratiti Vladu od loših odluka i poteza i sačuvati joj kredibilitet. Naročito u, kako kažu, iščekivanju pravosnažnih, veoma izvjesnih odluka.
- Da zaključimo, u pripremi je i budžet za 2026. godinu. Ako Raonićev nelegalni menadžment dobije i 100. (stoti) milion za svoje nezakonsko, diskriminišuće i neprofesionalno ponašanje, to će biti poraz - crnogorske Vlade i čitavog društva - poručeno je u obraćanju.

Sindikalna organizacija RTCG: Vlada daje legitimitet nelegalnom direktoru i spornoj raspodjeli stanova

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić čestitao je čelnicima i građanima Tivta, 21. novembar - Dan opštine.
- Dugoročno planiranje i domaćinsko upravljanje učinili su da je Tivat danas jedna od najnaprednijih opština u Crnoj Gori, koja po rezultatima i produktivnosti, polako postaje nacionalni lider i primjer održivog pristupa razvoju - poručio je premijer Spajić u čestitki.
Prema njegovim riječima, realizacija projekta bulevara Tivat – Jaz, saradnja započeta sa svjetskim avio-kompanijama, kao i razvoj Aerodroma, snažno će podstaći unapređenje nacionalne ekonomije i doprinijeti boljoj dostupnosti i konkurentnosti crnogorske ponude.
- Podržani vašim istinskim kosmopolitskim duhom, inkluzivnošću i preduzetništvom, sigurni smo da ćemo u predviđenom roku zatvoriti sva pregovaračka poglavlja i time otvoriti novu stranicu istorije Crne Gore. Uvjeren da iskreno i predano stremimo istom cilju, još jednom vam čestitam 21. novembar - poručio je Spajić.

Spajić: Tivat polako postaje nacionalni lider i primjer održivog pristupa razvoju

Univerzitetu Crne Gore odobren je projekat „Studentski glas u Parlamentu“, u okviru EU programa „Građani, jednakost, prava i vrijednosti” (Citizens, Equality, Rights and Values – CERV).
Kako je saopšteno iz UCG-a, ovaj projekat predstavlja važan iskorak u osnaživanju učešća mladih u javnom životu, povezujući studente iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine sa nacionalnim parlamentima obje države, dajući im prostor za jasno i javno izražavanje stavova i predlaganje politika za mlade.
Projekat je osmišljen da podstakne aktivno učešće studenata u demokratskim procesima i pruži im praktično znanje o funkcionisanju parlamenata, evropskim vrijednostima, kreiranju javnih politika i odgovornom građanstvu. Poseban akcenat stavljen je na simulaciji rada Parlamenta kako bi studenti stekli iskustvo u vođenju parlamentarne debate u realnom okruženju; predlaganju javnih politika; pregovaranju o različitim temama i stavovima; i donošenju odluka u skladu sa demokratskim procedurama i principima opšteg dobra.
U okviru projekta će se razviti “Digitalna platforme za demokratsko učešće”, preko koje će studenti predlagati ideje, glasati o inicijativama i učestvovati u vođenim diskusijama na različite teme. Iz Univerziteta su rekli da će posebna pažnja biti posvećena kritičkom mišljenju, kako bi se kod mladih povećala otpornost na dezinformacije, manipulativne medijske forme i izraze i političku apatiju.&nbsp;
- Kroz projektne aktivnosti i redovan angažman Univerziteta želimo da podstaknemo mlade da grade odgovoran odnos prema sebi i drugima, budu oslonac u izgradji vrijednosnog sistema zajedništva, podrške i opšteg dobra i pomognu nam da iskoračimo iz kulture zasnovane na ličnim interesima, samopromociji i kultu ličnosti - dodaje se u saopštenju.
Navode da će više od dvije hiljade studenata biti direktno uključeno u projektne aktivnosti, dok će rezultati biti primjenjivi, a aktivnosti nastavljene i nakon završetka projekta.
- Odobrenje Evropske komisije potvrđuje relevantnost i kvalitet ove inicijative, a kroz kombinaciju praktičnog učenja, digitalnog angažmana i regionalne saradnje, projekat “Studentski glas u Parlamentu” predstavlja važan korak u održivom i trajnom jačanju demokratskog okruženja - zaključeno je u saopštenju Univerziteta.

Evropska komisija odobrila projekat UCG: Studentski glas u Parlamentu

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Tag: minhenska-bezbjednosna-konferencija