Novoizabrani predsjednik Donald Tramp je upravo je najavio da će nomininovati kongresmena Meta Geca iz Floride za novog američkog ministra pravde.
- Met će zaustaviti zloupotrebu vlade, zaštititi naše granice, razbiti kriminalne organizacije i obnoviti ozbiljno poljuljanu vjeru i povjerenje Amerikanaca u Ministarstvo pravde - poručio je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
Gec je republikanski zakonodavac koji predstavlja prvi kongresni okrug Floride od 2017. godine. Ovaj 42-godišnji političar poznat je po svom otvorenom konzervativizmu, a stekao je reputaciju jednog od najodanijih branitelja Donalda Trampa na Kapitol Hilu.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu "Vilijam i Meri", a često je izazivao kontroverze svojim izjavama na sastancima komisija i u drugim javnim nastupima.
U posljednjim godinama, Gec je bio optužen za trgovinu ljudima, uključujući maloljetnike, ali Ministarstvo pravde SAD-a nije podiglo optužnice protiv njega, iako je i dalje predmet istrage Komisije za etiku Predstavničkog doma.
Gec je takođe predvodio istorijski pokušaj smjene kalifornijskog kongresmena Kevina Mekartija s pozicije predsjednika Predstavničkog doma u oktobru 2023. Mekarti je povezao svoju smjenu s etičkom istragom protiv Geca.
Gec je negirao bilo kakvu krivicu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nova Trampova kontroverza: Za ministra pravde nominovao Geca koji je bio pod istragom zbog trgovine ljudima

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac u ponedjeljak je priznao da je Izrael ubio bivšeg šefa Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu ranije ove godine, upozoravajući da će vojska "obezglaviti" liderstvo jemenskih pobunjenika Huta, takođe povezanih s Iranom.
Izrael dosad nije priznao da je ubio Hanijea, mada ga je Iran okrivio za ubistvo političkog lidera palestinskog pokreta Hamas, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
- Mi ćemo snažno udari na Hute... i obezglaviti njihovo vođstvo – baš kao što smo uradili sa Hanijeom, (Jahjom) Sinvarom i (Hasanom) Nasralahom u Teheranu, Gazi i Libanu, to ćemo učiniti u Hodeidi i Sani - rekao je Kac.
Huti u Jemenu, koje podržava Iran, više od godinu napadaju komercijalne brodove u Crvenom moru kako bi pokušali da sprovedu pomorsku blokadu Izraela, navodeći da djeluju iz solidarnosti s Palestincima u Pojasu Gaze.
Kac je dodao da će "svakome ko digne ruku na Izrael biti odsječena ruka, a duga ruka IDF-a (izraelske vojske) će ga udariti i pozvati ga na odgovornost", saopštilo je Ministarstvo odbrane Izraela.
Hanije, za kojeg se smatralo da je u ime Hamasa pregovarao o prekidu vatre u Pojasu Gaze, ubijen je 31. jula u pansionu u Teheranu, navodno u eksploziji naprave koju su nekoliko nedjelja ranije postavili izraelski operativci.
Dan ranije, Hanije je prisustvovao inauguraciji iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana.
Izrael je 27. septembra ubio lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha u bombardovanju u Bejrutu, poslije čega je uslijedilo ubistvo Hanijevog nasljednika Jahje Sinvara 16. oktobra u Pojasu Gaze.
Izraelski zvaničnici kažu da je Sinvar rukovodio napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. koji je izazvao rat u Pojasu Gaze.

Izrael priznao da je ubio lidera Hamasa Hanijea u Iranu

Vlast u Srbiji je od demokratije napravila šaradu, od države loš i tužan izgovor za kriminal, korupciju i laži. Protest sa Trga Slavija u Beogradu pokazao je da na ulicama nisu samo studenti, srednjoškolci, već ljudi iz svih sektora društva. Imamo podršku, ujedinjeni smo i možemo da istrajemo. Naš plan je da pojačamo pritisak, u svakom smislu te riječi - kazao je za 24 sata Televizije E, Jovan Dražić, student iz Srbije, jedan od učesnika masovnih protesta u Beogradu.
Građani Srbije, postaknuti omladinom, studentima i srednjoškolcima, sve su ujedinjeniji i istrajniji u traženju odgovornosti za tragediju u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 15 ljudi. Svakog dana u vrijeme tragedije, u 11 sati i 52 minuta, petnaestominutnom tišinom, širom Srbije se odaje pošta poginulima. U blokadi su svi fakulteti univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu… pridružuju im se srednje škole. Student, Jovan Dražić, jedan je od mnogih koji gromoglasnom tišinom žele pravdu za sve nevino stradale u tragediji. Jovan kaže da je protest odražn u nedjelju, na beogradskom Trgu Slavija, pokazao koliko je ljudi, zapravo, ujedinjeno.
- Utisak nakon protesta u Beogradu je sjajan. Jer, vidjelo se koliko je ljudi na protestu. Tu nijesu bili samo studenti, već ljudi iz svih sektora društva. Naš utisak je da imamo podršku, da su ljudi ujedinjeni. Naš plan je da pritisak nastavimo i da ga pojačamo, u svakom smislu te riječi. Dakle, da se nastave akcije, da se nastave okupljanja i većeg i manjeg obima. Ubijeđeni smo da možemo da istrajemo u ovome i da ćemo ispuniti naše ciljeve – vjeruje Dražić.
Studenti, smatra on, jesu najbitniji faktor u borbi za pravdu, ali ne smiju biti jedini.
- Mora da se, generalno, uključi društvo. Srešćemo se sa pravnicima, sa poljoprivrednicima, sa prosvjetarima… i nadam se da će se to nastaviti. To je ključno, pritisak sa svih mogućih strana - kaže Dražić.
No, podsjeća Jovan, kad god se narod buni protiv bilo čega što vlast radi, izvjesni mediji imaju motiv da bunt ugase.
- Vlast u Srbiji je od demokratije napravila šaradu, od države, kao pojma, napravila je loš i tužan izgovor za kriminal, korupciju i laži. Konstantno nas napadaju, na najgnusnije načine, što fizički, što verbalno, i to neće prestati. Svako njihovo obraćanje nije usmjereno ka nama, studentima, niti ka ljudima koji su protiv vlasti, već je sve što govore i rade usmjeno, isključivo, ka ljudima koji ih prate, kako bi im stvorili određenu sliku, odnosno, iluziju. Velika sreću za nas je što se ta iluzija raspada. Svakog dana je sve veći broj građana koji shvataju koliko je ova država u rasulu, koliko ništa ne funkcioniše - kaže Dražić.
Govoreći o tome što često protestne skupove obilježavaju i incidenti, umetnutni pojedinci koji provociraju sukobe, Jovan kaže da se svako ko u Srbiji javno želi da iskaže mišljenje, a koje je protiv vlasti, ne može osjećati sigurno. Na svakom koraju vrebaju napadi, svake vrste.
- Imali smo batinaše… koleginicu koja je dolazila iz Slovenije, a sa sobom nosila pisma podrške studentima Srbije, pratila je BIA (Bezbjednosno-informativna agencija). Imamo hapšenja, sve imamo… Ne možete da se osjećate sigurno u ovakvoj situaciji. Kada neko od studenata izlazi sa fakulteta koji u blokadi, uvijek ga savjetujemo da ne ide sam, već u grupi, da ih je barem dvoje, troje, ili četvoro. Napadi su svakako česti. Skoro savkog dana studnetske kampuse obilaze određeni ljudi i bacaju ili eksplozivne naprave, ili stoje ispred faksa i viču, i prijete. Apsolutno nikakva sigurnost ne postoji. Zbog toga se borimo, zbog toga ćemo da istrajemo - uvjeren je Dražić.
Dodaje da je jasno da njhova borba neće biti ni laka, ni kratka, ali vjeruje da će do promjene doći.
- Promijeniće se stvari u ovoj državi. Prije svega, promijeniće se to kako zakoni funkcionišu. Vlast se bavi demagogijom. Vlast nam poručuje da je ispunila naše zahtjeve. Nijesu ispunili nijedan. Od 800 i nešto dokumenata koji postoje o rekonstrukciji željezničke stanice u Novom Sadu, objavljeno je oko 140. Nema dokumenata o ugovoru sa izvođačem, sa podizvođačima, o tome kako je rekonstrukcija tekla, koji su materijali korišćeni, šta je sa nadstrešnicom... ništa nije objavljeno. Kada je riječ o hapšenju odgovornih – ni to se nije desilo. Imali smo slučaj, bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića. On je dao ostavku, ali nije preuzeo odgovornost, pa je uhapšen, pa je zatim pušten. Direktorka Infrastrukture Železnice Srbije, Jelena Tanasković, je svu odgovornost prebacila na njega. A Vesić je jednostavno nestao, nema ga nigdje. Niko nije preuzeo odgovornost, niko nije osuđen. Tražili smo da se osude napadi na studente, na mlade, njihova nezakonita hapšenja… ništa nije ispunjeno. Pokušavaju da nas ignorišu. Ali to im, očigledno, ne uspijeva. Prate jednu mantru, koju mi znamo, i bijemo svoju bitku - zaključio je Dražić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOKnR8IjHlPg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dražić: Bijemo svoju bitku, iz dana u dan nas je sve više

Predstavnici opozicije sastaće se sjutra kako bi razgovarali o aktuelnoj političkoj i, kako je saopšteno, ustavnoj krizi u državi.
Iz Demokratske partije socijalista kazali su da će sastanak biti održan u Skupštini.
- Sjutra će se održati sastanak čelnih ljudi parlamentarne opozicije, na kojem će se razgovarati o aktuelnoj političkoj i ustavnoj krizi u zemlji - navodi se u saopštenju.
Dodaju i da će se na sastanku, ukoliko bude postignuta saglasnost, formulisati i određeni zaključci, odnosno zahtjevi.
Sastanak je zakazan za 12 sati.

Opozicija sjutra o političkoj i ustavnoj krizi

Ponašanje poslanika Nove srpske demokratije Dejana Đurovića je nedopustivo i takvog primitivizma i drskosti kakvo pokazuje se nije događalo u crnogorskom parlamentu - ocijenila je potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković.
Ističe da podrž̌ava poslanicu Jevrosimu Pejović i osuđuje "kako Đurovića koji se ponaša kao siledžija, tako i vojvodu četnič̣kog (Andriju) Mandića koji je postupio neprimjereno".
- Podrška ženi koja trpi nasilje u parlamentu Crne Gore zbog koga smatram da je neophodna reakcija svih ženskih klubova i protest solidarnosti kao sredstvo za zaštitu žene, u ovom slučaju političarke, od svake vrste napada i diskriminacije koju trpi jer joj je predsjednik Skupštine oduzeo riječ nepravedno. Vulgarne riječi i psovke govore upravo o tim poslanicima - navela je Marković.&nbsp;
Osuđuje takva postupanja i, kako dodaje, staje na stranu hrabre žene koja se borila da dobije riječ i koja je, kako navodi, tom prilikom diskriminisana od dva primitivca.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpejovic-tvrdi-da-joj-je-durovic-psovao-majku-zahvalila-vucurovicu-i-nenezicu-sto-su-joj-stali-u-zastitu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ako smo žene suprostavimo se ovoj samovolji i muškoj bahatosti. Podrška novinarima koji trpe užasno postupanje poslanika Đurovića i ponavljam da za sve novinare u Crnoj Gori treba da se obezbijedi imunitet kako bi ih zaštitili i omogućili im profesionalan rad - poručila je Marković.

Marković: Ponašanje Đurovića nedopustivo, podrška Pejović

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: ministar-pravde

Nova Trampova kontroverza: Za ministra pravde nominovao Geca koji je bio pod istragom zbog trgovine ljudima

Izrael priznao da je ubio lidera Hamasa Hanijea u Iranu

Dražić: Bijemo svoju bitku, iz dana u dan nas je sve više

Opozicija sjutra o političkoj i ustavnoj krizi

Marković: Ponašanje Đurovića nedopustivo, podrška Pejović

PRATITE TVe UŽIVO