Ustavni odbor razmotrio je prijedlog ustavnih izmjena koje je inicirala Vlada, a kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde, o čemu će se izjasniti Skupština.
Vlada Crne Gore je ovaj prijedlog predala 30. maja u skupštinsku proceduru.
Iz Vlade su ranije kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ustavni odbor razmotrio Vladine ustavne izmjene: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Novoizabrani predsjednik Donald Tramp je upravo je najavio da će nomininovati kongresmena Meta Geca iz Floride za novog američkog ministra pravde.
- Met će zaustaviti zloupotrebu vlade, zaštititi naše granice, razbiti kriminalne organizacije i obnoviti ozbiljno poljuljanu vjeru i povjerenje Amerikanaca u Ministarstvo pravde - poručio je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
Gec je republikanski zakonodavac koji predstavlja prvi kongresni okrug Floride od 2017. godine. Ovaj 42-godišnji političar poznat je po svom otvorenom konzervativizmu, a stekao je reputaciju jednog od najodanijih branitelja Donalda Trampa na Kapitol Hilu.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu "Vilijam i Meri", a često je izazivao kontroverze svojim izjavama na sastancima komisija i u drugim javnim nastupima.
U posljednjim godinama, Gec je bio optužen za trgovinu ljudima, uključujući maloljetnike, ali Ministarstvo pravde SAD-a nije podiglo optužnice protiv njega, iako je i dalje predmet istrage Komisije za etiku Predstavničkog doma.
Gec je takođe predvodio istorijski pokušaj smjene kalifornijskog kongresmena Kevina Mekartija s pozicije predsjednika Predstavničkog doma u oktobru 2023. Mekarti je povezao svoju smjenu s etičkom istragom protiv Geca.
Gec je negirao bilo kakvu krivicu.

Nova Trampova kontroverza: Za ministra pravde nominovao Geca koji je bio pod istragom zbog trgovine ljudima

Situacija na tržištu naftnih derivata u Srbiji, uprkos američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) u većinskom ruskom vlasništvu, za sada nije dramatična, ali bi uskoro mogla dovesti do postepenog zatvaranja oko petine benzinskih stanica, prenose beogradski mediji.
Sankcije američkog OFAC-a na ruski energetski sektor za NIS su na snazi od 9. oktobra, a nema naznaka da će kompanija dobiti licencu za dotok sirove nafte preko Janafovog naftovoda ili drugih pravaca.
SAD su više puta poručile Beogradu da rusko vlasništvo u NIS-u (56,15%) mora biti „nula“, ali Rusi ne žele da prodaju svoj udio. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da je riječ o političkoj odluci Moskve. Pregovori o prodaji većinskog paketa nijesu uspjeli.
Rafinerija NIS-a u Pančevu je, nakon održavanja sistema, započela gašenje na minimum održivosti, dok se ne obezbijedi novi dotok sirove nafte, koji zavisi prije svega od Janafa. Vlasti su odlučile da do kraja sedmice održe platni promet s NIS-om, uz rizik sekundarnih sankcija prema domaćim bankama.
NIS upravlja oko 20% benzinskih stanica, ali ostvaruje gotovo polovinu ukupnog prometa goriva u Srbiji. Negativan razvoj situacije mogao bi dovesti do postepenog zatvaranja 356 stanica NIS-a i Gazproma.
Od 13. decembra sankcije će obuhvatiti i ruski LUKoil, koji će takođe ostati bez snabdijevanja. 
- Kada NIS potroši operativne zalihe, mi im ne možemo izdavati gorivo iz rezervi, niti LUKoilu. U suprotnom bi cijela Srbija bila pod sankcijama- rekao je Vučić, dodajući da će goriva biti, ali na drugim stanicama.
Ukoliko sankcije potraju, Srbija će morati da se više osloni na uvoz derivata iz okruženja, što je skuplje i logistički zahtjevnije, pa stručnjaci upozoravaju da to može izazvati nova poskupljenja i rast inflacije.

Srbiji prijeti zatvaranje petine benzinskih stanica

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković saopštio je da je pozvan da prisustvuje 74. Molitvenom doručku u Vašingtonu, jednom od najznačajnijih međunarodnih okupljanja političkih i društvenih lidera.
Vuković je ovu informaciju objavio na svom Facebook nalogu.
– Izuzetno sam zahvalan na pozivu da prisustvujem 74. Molitvenom doručku u Vašingtonu – poručio je on.

Vuković pozvan na Molitveni doručak u Vašingtonu

Njemačka raspoređuje sistem Strijela (Arrow) kako bi ojačala svoju protivraketnu odbranu od Rusije i obezbijedila evropski vazdušni prostor, prenio je danas Rojters.
Njemačko ratno vazduhoplovstvo je danas pustilo u rad prvi dio sistema protivraketne odbrane dugog dometa Strijela - namijenjen jačanju evropske protivvazdušne odbrane od ruske prijetnje.
Njemačka će sada moći da se brani od balističkih raketa dugog dometa na visini od više od 100 kilometara, naglasio je njemački zvaničnik Holger Nojman, tokom ceremonije u vazduhoplovnoj bazi Holcdorf, južno od Berlina u istočnoj Njemačkoj.
Taj radar se nalazi na prvoj operativnoj lokaciji za projekat koji će zemlju na kraju koštati 3,8 milijardi eura, rekao je novinarima portparol njemačkog Ministarstva odbrane Mitko Miler.
Berlin cilja na potpuno raspoređivanje sistema do 2028. godine sa "završetkom posljednje lokacije", rekao je portparol bez preciziranja ostalih lokacija.
Sistem Strijela, koju su zajedno razvili i proizveli Izrael i SAD, najnovija je verzija raspoređena 2017. godine, tako se prvi put koristi van Izraela.
Na Bliskom istoku u protekle dvije godine omogućila je "presretanje desetina balističkih raketa", rekao je Amir Baram, visoki zvaničnik izraelskog Ministarstva odbrane u Holcdorfu, gdje je podignuta i izraelska zastava.
Sa Strijelom, Berlin "preuzima svoje odgovornosti i jača evropski stub NATO-a", rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus.
To puštanje u rad označava dalji korak u jačanju njemačkih oružanih snaga, što je prioritet vlade od početka ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine.
Puštanje u rad Strijele dopunjuje njemački projekat protivvazdušne odbrane Evropski nebeski štit (ESSI), koji je Berlin predstavio u avgustu 2022. godine, a koji kombinuje svoje rakete za odbranu kratkog dometa Iris-T, sa američkim sistemima Patriot za rakete srednjeg dometa.
Njemačka predvodi taj evropski projekat, koji sada uključuje 24 države članice, između ostalog i Veliku Britaniju, ali ne i Francusku.
Pariz se zalaže za sistem protivvazdušne odbrane koji koristi evropsku opremu, dok je za Berlin prioritet brzo djelovanje u suočavanju sa ruskom prijetnjom.

Njemačka raspoređuje sistem Strijela da obezbijedi evropski vazdušni prostor

Bivša šefica diplomatije EU i rektorka Koledža Evropa Federika Mogerini, kao i nekadašnji generalni sekretar evropske diplomatske službe Stefano Sanino, pušteni su da se brane sa slobode.
Njih je ispitala federalna policija Zapadne Flandrije, saopštilo je Evropsko javno tužilaštvo.
Optužbe uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, ali je tužilaštvo ocijenilo da u njihovom slučaju "ne postoji rizik od bjekstva", prenijele u agencije.
Prema belgijskim zakonima, označavanje osumnjičenih znači da je istraga u toku i da osobe mogu dalje da se ispituju, ali da to ne podrazumijeva krivicu. Kako je EPPO saopštio, osumnjičeni se smatraju nevinim dok istraga traje.
Ranije je saopšteno da su Mogerinijeva i Sanino pritvoreni zbog sumnje da tenderski postupak iz 2021. i 2022. godine, povezan sa osnivanjem diplomatske akademije pri Koledžu Evrope, "nije bio fer".
Fokus istrage su i okolnosti kupovine zgrade u Brižu, u kojoj su smješteni polaznici Koledža, za 3,2 miliona eura, rekle su četiri osobe upoznate s istragom, prenio je Foljo.
Konkurs za domaćina akademije zahtijevao je od kandidata da obezbijede smještaj, a Koledž Evrope je kupio zgradu 2022. godine tokom perioda finansijskih poteškoća i neposredno prije nego što je EEAS raspisala tender kojim je kasnije instituciji dodeljeno 654.000 eura za finansiranje, navode izvori.
Istražitelji ispituju navode da su Koledž Evrope i njegovi predstavnici imali pristup poverljivim informacijama u vezi s tenderom, koji je trebalo da ostane tajan kako bi se omogućila poštena konkurencija između institucija koje su se nadmetale za smještaj nove akademije.
U operaciji sprovedenoj juče učestvovali su belgijska federalna policija, kancelarija EU za borbu protiv prevara (OLAF) i Evropsko javno tužilaštvo (EPPO), a prema riječima očevidaca oko 10 policajaca u civilu je ušlo u zgradu EEAS-a oko 7.30.
OLAF je ranije ispitivao više osoba u vezi sa slučajem i proslijedio nalaze EPPO-u, koje je nadležno za potencijalno krivično gonjenje.
Mogerinijeva je od 2020. godine rektorka Koledža Evrope, a 2022. postala je direktorka Diplomatske akademije EU, projekta koji je u centru istrage.&nbsp;
Sanino je ranije bio generalni sekretar EEAS, a trenutno obavlja visoku funkciju u Komisiji.
Predstavnici sindikata EU upozorili su da bi, ako se navodi potvrde, šteta po ugled evropskih institucija mogla da bude "katastrofalna".

Mogerinijeva i Sanino pušteni da se brane sa slobode

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.