Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan smijenio je danas ministre pravde i unutrašnjih poslova, u iznenadnoj rekonstrukciji Vlade.
U Službenom listu objavljeno je da će glavni tužilac Istanbula Akin Gurlek biti novi ministar pravde i zamijeniti Jilmaza Tunča, dok je Mustafa Čiftči, guverner istočne provincije Erzurum, imenovan za ministra unutrašnjih poslova umjesto Alija Jerlikaje.
Nije navedeno šta je razlog za smjene, a u Službenom listu piše da su Tunč i Jerlikaja „tražili da budu oslobođeni dužnosti“.
Promjene su uslijedile u vrijeme kada Turska razmatra moguće ustavne reforme i „kontakte“ sa militantnom Radničkom partijom Kurdistana (PKK) s ciljem okončanja višedecenijskog sukoba. Očekuje se da će parlament usvojiti reforme kako bi se taj proces podržao.
Imenovanje Gurleka smatra se kontroverznim, piše AP. Bivši tužilac vodio je suđenja koja su privukla veliku pažnju protiv nekoliko članova glavne opozicione stranke, Republikanske narodne partije (CHP).
Desetine zvaničnika iz opština na čijem su čelu članovi CHP-a uhapšene su u istragama o korupciji. Među njima je i gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji se smatra glavnim Erdoganovim rivalom, a uhapšen je prošle godine.
Kritičari tvrde da su ti sudski procesi politički motivisani, dok vlada insistira da sudstvo djeluje nezavisno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iznenadna rekonstrukcija Vlade: Erdogan smijenio ministre pravde i unutrašnjih poslova

Ustavni odbor razmotrio je prijedlog ustavnih izmjena koje je inicirala Vlada, a kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde, o čemu će se izjasniti Skupština.
Vlada Crne Gore je ovaj prijedlog predala 30. maja u skupštinsku proceduru.
Iz Vlade su ranije kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.
T.K.

1084x550

Ustavni odbor razmotrio Vladine ustavne izmjene: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Novoizabrani predsjednik Donald Tramp je upravo je najavio da će nomininovati kongresmena Meta Geca iz Floride za novog američkog ministra pravde.
- Met će zaustaviti zloupotrebu vlade, zaštititi naše granice, razbiti kriminalne organizacije i obnoviti ozbiljno poljuljanu vjeru i povjerenje Amerikanaca u Ministarstvo pravde - poručio je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
Gec je republikanski zakonodavac koji predstavlja prvi kongresni okrug Floride od 2017. godine. Ovaj 42-godišnji političar poznat je po svom otvorenom konzervativizmu, a stekao je reputaciju jednog od najodanijih branitelja Donalda Trampa na Kapitol Hilu.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu "Vilijam i Meri", a često je izazivao kontroverze svojim izjavama na sastancima komisija i u drugim javnim nastupima.
U posljednjim godinama, Gec je bio optužen za trgovinu ljudima, uključujući maloljetnike, ali Ministarstvo pravde SAD-a nije podiglo optužnice protiv njega, iako je i dalje predmet istrage Komisije za etiku Predstavničkog doma.
Gec je takođe predvodio istorijski pokušaj smjene kalifornijskog kongresmena Kevina Mekartija s pozicije predsjednika Predstavničkog doma u oktobru 2023. Mekarti je povezao svoju smjenu s etičkom istragom protiv Geca.
Gec je negirao bilo kakvu krivicu.

Nova Trampova kontroverza: Za ministra pravde nominovao Geca koji je bio pod istragom zbog trgovine ljudima

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB), Christine Lagarde, saopštila je da očekuje da će ostati na čelu te institucije do isteka njenog mandata u oktobru naredne godine.
Ona je to kazala u razgovoru za The Wall Street Journal (WSJ), odbacujući medijske navode o mogućem ranijem odlasku.
Financial Times je objavio da Lagarde planira da napusti funkciju u ECB-u prije isteka mandata i prije francuskih predsjedničkih izbora naredne godine, kako bi odlazećem francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu omogućila da izabere njenog nasljednika, prenosi Hrportfolio.
- Kada se osvrnem na sve ove godine, mislim da smo mnogo postigli, da sam i ja mnogo postigla. Moramo se konsolidovati i osigurati da je sve zaista čvrsto i pouzdano. Moj osnovni stav je da ću završiti svoj mandat - rekla je Lagarde u intervjuu za WSJ.
Reuters je ekskluzivno objavio da je Lagarde poslala privatnu poruku kolegama, uvjeravajući ih da je i dalje fokusirana na vođenje ECB-a te da će, ukoliko odluči da odstupi, to saznati direktno od nje, a ne iz medija.
Lagarde je za američki list istakla da je njen zadatak da osigurati cjenovnu i finansijsku stabilnost, kao i zaštititi euro i pobrine se da bude stabilan, snažan i spreman za budućnost Evrope.
Prošle subote ECB je predstavila plan koji bi trebalo da osigura likvidnost u eurima centralnim bankama širom svijeta i pripremiti teren za širu upotrebu zajedničke evropske valute u globalnoj trgovini.

Lagarde očekuje da će ostati u ECB-u do kraja mandata

Kontinuirano negiranje crnogorskog identiteta, kvalifikacije poput „ustaška bagra", tvrdnje da su Crnogorci „mutirali” i da će „Srbija ponovo imati more” – dio su sadržaja zbog kojih je Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) odlučio da na šest mjeseci ograniči reemitovanje emisija „Novo jutro” i „Novo jutro – Jutro sa dušom” u okviru programa TV Pink.
Regulator je ocijenio da je riječ o sistematskom podsticanju netrpeljivosti i diskriminacije po osnovu nacionalne i etničke pripadnosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.085%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzbog-spornog-govora-usmjerenog-ka-vise-naroda-zabranjeno-reemitovanje-novog-jutra-i-jutra-s-dusom-jovane-jeremic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Savjet Agencije zaključio je da emiter ozbiljno i grubo krši standarde propisane Evropskom konvencijom o prekograničnoj televiziji, jer u informativno-političkom formatu sa značajnim dosegom publike emituje sadržaje koji negiraju identitet i dostojanstvo pripadnika crnogorske, ali i hrvatske i turske zajednice.
- U emisijama se koristi pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvrjeđivanje pripadnika crnogorske i drugih nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti - <a href="https://amu.me/obavjestenja/saopstenje-savjet-amu-ogranicava-reemitovanje-emisije-novo-jutro-novo-jutro-jutro-sa-dusom/">navedeno je u dokumentima objavljenim sa sajtu SAMU</a>.
<h2>Granice, „AVNOJ-evska Crna Gora” i „Srbija će ponovo imati more”</h2>
Kao ilustrativan primjer navodi se emisija od 18. jula 2025. godine, tokom pregleda štampe, kada je gost izjavio: „Velika je nepravda prema Srbiji što nema izlaz na more i oni znaju da ovakve granice na Balkanu neće potrajati još dugo. Dakle, ovakva, na primer AVNOJ-evska Crna Gora neće postojati još dugo… Doće do promena granica, Srbija će ponovo imati more i to je ono što plaši Brisel.”
U daljem razgovoru voditeljka i gost razmjenjuju poruke koje, prema ocjeni Savjeta AMU, potvrđuju uredničku podršku takvim stavovima:&nbsp;
Gost: „Naravno… pa to su srpske zemlje.”
Voditeljka: „Velikosrpski svet…”
Gost: „Mađarska mora da vrati svoje istorijske teritorije… Kada govorimo o teritoriji Hrvatske, to je stara Mađarska, Rijeka je mađarska luka… Tako i mi moramo da vratimo naše.”
Savjet AMU ocjenjuje da se ovakvim izjavama dovodi u pitanje teritorijalni integritet susjednih država i podstiče antagonizam na nacionalnoj osnovi.
<h2>„Postoje samo dva naroda” i „napravljeni u laboratorijama”</h2>
Posebno zabrinjavajućim ocijenjene su izjave kojima se negira identitet crnogorskog naroda. Voditeljka je u jednoj od emisija navela: 
„Postoje samo dva naroda, sve ostalo su nacionalnosti… srpski i jevrejski narod… sve ostalo su nacionalnosti.”
Na to je gost dodao: &nbsp;„Što bi rekla Jovanka Jolić, ostali su napravljeni u laboratorijama Atlantide.”
Savjet AMU konstatuje da se ovakvim diskursom Crnogorci predstavljaju kao „vještačka tvorevina”, čime se negira njihovo pravo na samoodređenje i ljudsko dostojanstvo.
<h2>„Mutirali” i „veštačke tvorevine"</h2>
U više emisija ponavljane su tvrdnje da su Crnogorci „nastali od Srba”, te da su se „malo izmenili, modifikovali, mutirali”.&nbsp;
U jednoj od rasprava voditeljka kaže: „Naš jedini greh je što su svi oni nastali od Srba…”&nbsp;
Gost dodaje: &nbsp;„Pa da, bivši Srbi…”
Voditeljka nastavlja: „Ne, oni su uvek Srbi, samo što su se malo izmenili, modifikovali, mutirali su… To su sve veštačke tvorevine.”
Savjet AMU ocjenjuje da upotreba termina poput „mutirali” u kontekstu nacionalne pripadnosti ima dehumanizujući karakter i predstavlja težak oblik simboličkog nasilja.
Crna Gora se u emisijama kvalifikuje i kao „pravoslavna srpska zemlja”, uz tvrdnje da je „na proustaškom putu”, čime se savremeni politički kurs države dovodi u vezu sa fašističkom ideologijom.
Savjet ocjenjuje da ovakav diskurs ne samo da negira pravo građana da se slobodno izjašnjavaju o svom nacionalnom identitetu, već ih svodi na „iskrivljenu" ili „degenerisanu" verziju drugog naroda, čime se dovodi u pitanje njihovo Ijudsko dostojanstvo i pravo na samoodređenje.&nbsp;
- Upotreba termina poput „mutirali" u kontekstu nacionalne pripadnosti ima dehumanizujući karakter, jer sugeriše biološku devijaciju ili nenormalnost, što predstavlja naročito težak oblik simboličkog nasilja u javnom diskursu - ocijenili su u SAMU.&nbsp;
Iznošenjem tvrdnji da je današnja Crna Gora „nastala na antisrpskom narativu", te insistiranjem da je jedini legitimni identitetski okvir „srpski" implicitno se, napominju SAMU, negira postojanje i legitimnost crnogorskog nacionalnog identiteta kao takvog.&nbsp;
- Time se građani koji se izjašnjavaju kao Crnogorci predstavljaju kao politički projekat, kao produkt manipulacije ili kao svjesni nosioci neprijateljske ideologije. Takvo kolektivno etiketiranje prelazi granice dozvoljene javne polemike i ulazi u zonu govora koji podstiče netrpeljivost prema pripadnicima određene nacionalne zajednice - navedeno je u dokumentu.
<h2>„Ustaška bagra” i „turkizacija Crne Gore”</h2>
U odnosu na hrvatsku zajednicu korišćen je narativ o „ustaškim orgijama", „ustaškoj bagri" i „izvozu antisrpstva", pri čemu se savremeni politički i društveni akteri dovode u direktnu vezu sa istorijskom fašističkom ideologijom.
- Takvo generalizovanje briše razliku između pojedinaca i kolektiva i ima za posljedicu kolektivnu stigmatizaciju pripadnika hrvatske manjine i hrvatskih državljana - istakli su u SAMU.
Kada je riječ o građanima Turske, u emisijama su iznošene tvrdnje o „turkizaciji Crne Gore”, „sto hiljada Turaka koji su ušli bez kontrole” i ocjene da su „sa Bosfora doneli kriminal”, uz tvrdnje da će „Crnogorci i Srbi postati manjina u sopstvenoj zemlji”.
Savjet AMU navodi da ovakve tvrdnje, izrečene bez dokaza i u formi alarmantnog narativa, predstavljaju obrazac ksenofobnog diskursa kojim se pripadnici jedne nacionalne grupe predstavljaju kao demografska i bezbjednosna prijetnja.&nbsp;
- Imajući u vidu navedeno, jasno je da sporni sadržaji zahvataju više zaštićenih osnova - nacionalnu i etničku pripadnost - te da su objektivno podobni da podstaknu netrpeljivost i neprijateljstvo prema ciljanim grupama. Imajući u vidu da korišćenje pogrdnih, stigmatizujućih i dehumanizujućih izraza u analiziranim emisijama nije incidentno, već se negativni narativi i kvalifikacije ponavljaju u kontinuitetu kroz više emisija i od strane istih ili ideološki srodnih gostiju, jasno je da su izrečeni svjesno i sa namjerom da uvrijede, omalovaže i diskvalifikuju pripadnike ciljnih grupa - ističe se, pored ostalog, u dokumentu.
Ovakav kontinuitet, ističu u SANU, ne može se posmatrati kao slučajna posljedica spontanih istupa, već kao uređivački obrazac.
- Tome naročito doprinosi aktivna uloga voditelja emisija, koji ne samo da ne ograničavaju sporni govor, već ga iniciraju i usmjeravaju sugestivnim pitanjima, prihvataju ga bez kritičkog odmaka i dodatno afirmišu kroz komentare koji polaze od pretpostavke o „ustaštvu u Crnoj Gori", „izvozu antisrpstva" i „antisrpskom narativu". Time se kreira okvir u kojem je neprijateljski diskurs prema određenim nacionalnim grupama predstavljen kao legitimna i očekivana forma javne debate - napominje se u dokumentu.
<h2>Kontinuitet, a ne incident</h2>
Regulator ističe da sporni govor nije izolovan incident, već obrazac koji se ponavlja od jula 2025. do februara 2026. godine, kroz više izdanja emisija „Novo jutro” i „Novo jutro – Jutro sa dušom”. Posebno se ukazuje na aktivnu ulogu voditelja, koji, kako se navodi, „ne samo da ne ograničavaju sporni govor, već ga iniciraju i usmjeravaju sugestivnim pitanjima”.
U jednoj od emisija, 18. novembra 2025. godine, gost je bio i predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković, čiji su istupi dodatno potvrdili kontinuitet problematičnog narativa u programu.
Tokom komentarisanja fudbalske utakmice između Crne Gore i Hrvatske, koja se odigrala u Podgorici, Dajković je hrvatske navijače koji su uzvikivali sporne slogane, okarakterisao kao „najobičniju ustašku bagru koju treba protjerati iz Crne Gore“, dodajući da su to „nasljednici ustaša po sopstvenom priznanju“.&nbsp;
Dajković, takođe, osporava zvanične rezultate popisa, tvrdeći da su „Srbi većina u Crnoj Gori“, te da „ko god govori srpskim jezikom… makar u duši (je) Srbin“. U nastavku je izjavio da „čak i hrvatske ustaše znaju da su Crnogorci Srbi“.
Poseban segment emisije bio je posvećen prisustvu državljana Turske u Crnoj Gori. Dajković je govorio o „grupi turskih ekstremista“ koja je, prema njegovim riječima, napala mladiće u Podgorici, te iznio tvrdnju da je „100.000 Turaka ušlo u našu zemlju bez ikakve kontrole“, uz ocjenu da bi „Crnogorci i Srbi (mogli) postati manjina u sopstvenoj zemlji“. U nastavku je sugerisao postojanje „projekta“ usmjerenog ka demografskoj promjeni, uz generalizacije o kriminalnim djelima koja, kako je naveo, počinjavaju „turski državljani“, pozivajući se na rubrike crne hronike.
U emisiji su izrečene i brojne uvrede na račun političkih i medijskih aktera, uključujući kvalifikacije poput „izdajnici“, „bjelosvjetske barabe“ i druge pogrdne izraze.
Saglasnost sa širim političkim tezama voditelja Dajković je iskazao i u dijelu u kojem je Hrvatska označena kao „izvoznik antisrpstva i ustaškog nacizma“, na šta je odgovorio komentarom o „evropskim vrijednostima“, sugerišući da takva praksa diskvalifikuje evropski put.
<h2>Šest mjeseci bez reemitovanja</h2>
Savjet AMU je još 25. jula 2025. obavijestio Regulatorno tijelo za elektronske medije Srbije o uočenim kršenjima. U odgovoru je navedeno da Savjet tog tijela nije konstituisan, te da nijesu preduzete korektivne mjere. U međuvremenu, prema nalazima Agencije, emitovanje istovrsnog sadržaja je nastavljeno.
Pozivajući se na član 7 stav 1 Evropske konvencije o prekograničnoj televiziji, kojim se propisuje obaveza poštovanja ljudskog dostojanstva i osnovnih prava drugih, Savjet je zaključio da su ispunjeni uslovi za izricanje mjere.Ograničenje reemitovanja emisija „Novo jutro” i „Novo jutro – Jutro sa dušom” određeno je na period od šest mjeseci.&nbsp;
Savjet je ocijenio da blaže mjere ne bi bile djelotvorne, imajući u vidu da su istom emiteru i ranije, 2020. i 2022. godine, izricane slične sankcije.
- Sloboda izražavanja ne obuhvata pravo na govor kojim se negira identitet, kolektivno vrijeđa ili podstiče neprijateljstvo prema određenoj nacionalnoj ili etničkoj grupi - navodi se u obrazloženju.
Savjet AMU zaključuje da je mjera nužna i proporcionalna cilju zaštite ljudskog dostojanstva, zabrane diskriminacije i očuvanja multietničke tolerancije u društvu.

Kontinuitet šovinističkog diskursa u programu Pink TV: „Crnogorci mutirali”, „ustaška bagra”, „napravljeni u laboratorijama”, „turkizacija"...

Program stručnog osposobljavanja omogućio je hiljadama visokoobrazovanih mladih ljudi da steknu prvo profesionalno iskustvo, ali se i najbolji programi moraju prilagođavati novim okolnostima i potrebama tržišta rada.
To je ocijenjeno na konferenciji „Program stručnog osposobljavanja - nova perspektiva i put ka Garanciji za mlade?“, koju je organizovao Savjet omladinskih inicijativa predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića.
Iz Savjeta omladinskih inicijativa je saopšteno da je cilj konferencije bio da se sagledaju efekati Programa stručnog osposobljavanja i definišu pravci za njegovo unapređenje u susret implementaciji modela Garancije za mlade.
Kako su naveli, na konferenciji je istaknuto da zapošljivost mladih predstavlja jedno od ključnih pitanja koje zahtijeva sistemski, međuresorni i dugoročni pristup, ali i da je vrijeme za novu fazu u zapošljavanju mladih.
U diskusiji su učestvovali izvršni direktor Fondacije „Prona“ Vuk Vučeraković, Branko Stešević iz Ministarstva sporta i mladih, Tatjana Ćalasan iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Gordana Bošković iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i Ivan Medenica iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
- Istaknuto je da je Program stručnog osposobljavanja, kada je započet 2012. godine, predstavljao revolucionaran iskorak u politici zapošljavanja mladih u Crnoj Gori, jer je po prvi put sistemski omogućio hiljadama visokoobrazovanih mladih ljudi da steknu prvo profesionalno iskustvo - navodi se u saopštenju.
Međutim, kako se dodaje, na događaju je ocijenjeno da se i najbolji programi moraju prilagođavati novim okolnostima i potrebama tržišta rada, kao i da je prirodno očekivati da i ovaj program uđe u fazu unapređenja.
- Posebna pažnja posvećena je modelu Garancije za mlade, koji podrazumijeva da svaka mlada osoba, u roku od četiri mjeseca od završetka školovanja ili ulaska u evidenciju nezaposlenih, dobije kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, praksu ili obuku - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Na konferenciji je istaknuto da se model trenutno pilotira u nekoliko opština u Crnoj Gori, kao i da je u toku proces njegove dalje institucionalne i javne komunikacije, kako bi mladi bili pravovremeno informisani o mogućnostima koje donosi.
- Učesnici su se saglasili da zapošljivost mladih ne može biti samo pitanje statistike, već pitanje povjerenja, pristupa prilikama i sistemske podrške - dodaju u saopštenju.&nbsp;
Na konferenciji je ukazano i na to da mladi danas, pored kvalitetnog programa, očekuju i savremene, digitalne servise - bržu komunikaciju sa institucijama, transparentne procedure i jednostavan pristup informacijama putem onlajn platformi.
- Naglašeno je i da formalno obrazovanje ne može samo odgovoriti na sve potrebe tržišta rada, te da neformalno obrazovanje, dodatne obuke i programi razvoja vještina imaju ključnu ulogu u osnaživanju mladih - ističe se u saopštenju.
Kako se navodi, svi panelisti su istakli važnost snažnije povezanosti obrazovnog sistema, neformalnog sektora i privrede, kako bi mladi već tokom studija sticali praktična iskustva i razvijali kompetencije koje su zaista tražene.
Savjet omladinskih inicijativa najavio je nastavak rada na formulisanju konkretnih preporuka koje će doprinijeti modernizaciji Programa stručnog osposobljavanja i kvalitetnoj implementaciji Garancije za mlade.

Savjet omladinskih inicijativa predlaže unapređenje programa stručnog osposobljavanja

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan pregledan je danas u prijepodnevnim časovima u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, nakon čega je hospitalizovan na Klinici za kardiologiju zbog opšteg infektivnog sindroma i daljih kardioloških obrada i dijagnostike.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika, Karan je stabilnog zdravstvenog stanja i pod stalnim je nadzorom ljekara.
– Javnost će biti blagovremeno obaviještena o zdravstvenom stanju predsjednika Republike Srpske – navodi se u saopštenju.

Hospitalizovan predsjednik Republike Srpske Siniša Karan

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: ministar-pravde