Ustavni odbor razmotrio je prijedlog ustavnih izmjena koje je inicirala Vlada, a kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde, o čemu će se izjasniti Skupština.
Vlada Crne Gore je ovaj prijedlog predala 30. maja u skupštinsku proceduru.
Iz Vlade su ranije kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ustavni odbor razmotrio Vladine ustavne izmjene: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Novoizabrani predsjednik Donald Tramp je upravo je najavio da će nomininovati kongresmena Meta Geca iz Floride za novog američkog ministra pravde.
- Met će zaustaviti zloupotrebu vlade, zaštititi naše granice, razbiti kriminalne organizacije i obnoviti ozbiljno poljuljanu vjeru i povjerenje Amerikanaca u Ministarstvo pravde - poručio je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
Gec je republikanski zakonodavac koji predstavlja prvi kongresni okrug Floride od 2017. godine. Ovaj 42-godišnji političar poznat je po svom otvorenom konzervativizmu, a stekao je reputaciju jednog od najodanijih branitelja Donalda Trampa na Kapitol Hilu.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu "Vilijam i Meri", a često je izazivao kontroverze svojim izjavama na sastancima komisija i u drugim javnim nastupima.
U posljednjim godinama, Gec je bio optužen za trgovinu ljudima, uključujući maloljetnike, ali Ministarstvo pravde SAD-a nije podiglo optužnice protiv njega, iako je i dalje predmet istrage Komisije za etiku Predstavničkog doma.
Gec je takođe predvodio istorijski pokušaj smjene kalifornijskog kongresmena Kevina Mekartija s pozicije predsjednika Predstavničkog doma u oktobru 2023. Mekarti je povezao svoju smjenu s etičkom istragom protiv Geca.
Gec je negirao bilo kakvu krivicu.

Nova Trampova kontroverza: Za ministra pravde nominovao Geca koji je bio pod istragom zbog trgovine ljudima

M.P. (39), inače operativno interesantno lice, uhapšen je zbog sumnje da je prodao marihuanu četrnaestogodišnjacima iz Berana.
On se sumnjiči za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- M.P. će uz krivičnu prijavu u zakonskom roku biti priveden tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost - kazali su u Upravi policije.
Beranska policija je kontrolisala i operativno interesantno lice R.A. (38) iz tog grada kod kojeg je pronašla sedam manjih pvc pakovanja sa 17 grama materije za koju se sumnja da je marihuana.&nbsp;
- Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji se izjasnio da se u radnjama ovog lica ne stiču elementi krivičnog djela, već da se protiv njega podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - kazali su u policiji.
Dodaju da je beranska policija &nbsp;nakon niza aktivnosti locirala mjesto gdje je pronađeno oko 72 grama marihuane.
- Preduzimaju se intenzivne aktivnosti u cilju utvrđivanja identiteta vlasnika ove opojne droge i njegovog procesuiranja zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - poručili su u policiji.
Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje lica zbog svih oblika zloupotrebe opojnih droga i u narednom periodu biće, kažu oni, jedna od prioritetnih aktivnosti službenika RCB „Sjever“.

Berane: Uhapšena operativno interesantna osoba, prodao marihuanu četrnaestogodišnjacima

V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović uručio je rješenje o raspoređivanju u Posebnu jedinicu policije Nemanji Čađenoviću koji je završio pripravnički staž u podgoričkom Odjeljenju bezbjednosti i nedavno na Svjetskom prvenstvu u kik-boksu u Abu Dabiju osvojio titulu vicešampiona.
Iz Uprave policije su saopštili da je Šćepanović naglasio da će kao pripadnik elitnih jedinica Uprave policije Čađenović imati dodatnu motivaciju, mogućnosti i uslove za nesmetano sprovođenje trenažnog procesa.
Za njega i predsjednika Kik-boks saveza Crne Gore Ivana Strugara, nekadašnjeg višestrukog šampiona Evrope i svijeta u kik-boksu, upriličen je prijem.
U policiji ističu da je Šćepanović dao punu podršku daljem sportskom i profesionalnom angažmanu Nemanje Čađenovića, naglasivši da će Uprava policije i u narednom periodu pružati neophodnu podršku njegovom razvoju.
- Osim toga, na sastanku je istaknuta i važnost promocije sporta, zdravih stilova života i uspješnog predstavljanja Crne Gore kroz rad i rezultate sportista koji su ujedno i pripadnici državnih institucija - zaključili su u saopštenju Uprave policije.

Šćepanović uručio Nemanji Čađenoviću rješenje o raspoređivanju u Posebnu jedinicu policije

Srpski svet je od manjina svoga naroda po raznim državama, stvorio jedno moćno sredstvo za borbu protiv njih samih. Unutar toga pojma, podrazumijeva se da je svaki srpski političar, bez obzira u kojoj državi živio i čiji građanin bio, dužan na poslušnost Srbiji i njegovom vođstvu – ocijenili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.
U Crnoj Gori tu činjenicu, ističu oni, demonstriraju na posebno ohol i drzak način.
- Viđeli smo to na primjeru okrugloga stola, održanoga povodom 120 godina ustavnosti Crne Gore. Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Jelena Božović istakla je da se obilježavanjem 120 godina od donošenja Nikoljdanskog ustava, prvog pisanog Ustava u crnogorskoj istoriji, podśeća na prelomni trenutak u kojem su po prvi put jasno uspostavljene granice vlasti i potvrđeno načelo da niko nije iznad Ustava. Dok je ona to izgovarala na video bimu je tekao snimak Ustava, član po član, i onda je naglo preskočen član 40. Jer u njemu ćirilicom piše: „Државна вјера је у Црној Гори источно-православна. Црногорска је црква аутокефална. Она не зависи ни од које стране Цркве, али одржава јединство у догмама с источно-православном Васељенском Црквом. Све остале признате вјероисповијести слободне су у Црној Гори“ – naveli su oni.
Istakli su da ni Božović - ni rektora Univerziteta Crne Gore Vladimira Božovića, iako je naglasio da instituti i principi sadržani u tom Ustavu, čine temelj koji je imao i ima snažan uticaj na ukupni razvoj i funkcionisanje crnogorskog društva, očito ne obavezuje ta činjenica iz člana 40 Nikoljdanskoga ustava.
- Iako Crnogorska pravoslavna crkva predstavlja kontinuitet pravoslavlja u zemlji i nosioca vjerskog autoriiteta, ne samo oni, već cijeli skup je subordinirao političkim interesima Srbije. Indirektno su stali na stranu agresivne svetosavske crkve, koja tendira da napravi nepremostivi jaz između Crnogoraca i Srba - naglasili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.
To je, podvlače oni, školski primjer dezinforamacije kojom se bombraduje Crna Gora.
- Legitimizirali su njene ekstremne stavove, fantazije i ideologiju kao državni projekat lišenja Crne Gore od Crnogoraca. U njihovoj interpretaciji etnički Crnogorci su žrtva, koje se trebaju riješiti i svi srpski problemi će biti riješeni. Zato smo riješeni da političkim sredstvima potražimo pravdu pred državnim, i institucijama Evropske Unije. Ničija nije gorela do zore - zaključili su u saopštenju.

CG stranka u osnivanju: Tražićemo pravdu zbog interpretacije da su Crnogorci žrtva koje se treba riješiti da bi srpski problemi bili riješeni

Rezultati ostvareni tokom 2025. godine potvrđuju odlučnost i efikasnost Direktorata u sprovođenju nadzorne funkcije - ocijenio je generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove Zoran Kujović.
Samo u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma izrečene su, ističe on, novčane kazne u ukupnom iznosu od preko 200.000 eura.
To, prema njegovoj ocjeni, jasno ukazuje na snagu institucionalnog odgovora.
- Po informacijama Direktorata, nadležni organi su, uključujući i predmete iz ranijeg perioda, procesuirali većinu slučajeva i preduzeli zakonom propisane mjere, čime su ostvareni vidljivi operativni rezultati u borbi protiv nezakonitih finansijskih aktivnosti - naveo je Kujović.
Posebno je istakao i rezultate u oblasti nadzora nad zaštitom lica i imovine i detektivske djelatnosti, gdje ukupan iznos očekivanih novčanih kazni, po osnovu izdatih prekršajnih naloga i pokrenutih prekršajnih postupaka iznosi preko 100.000 eura.
- U narednom periodu nastavićemo sa intenzivnim nadzornim aktivnostima, dodatnim jačanjem kontrole i unapređenjem rada, sa jasnim ciljem da Direktorat za bezbjednosno-nadzorne poslove ostane pouzdan stub zakonitog i odgovornog bezbjednosnog sistema - zaključio je Kujović.

Kujović: Samo za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma izrečene kazne od preko 200.000 eura

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.