Ustavni odbor razmotrio je prijedlog ustavnih izmjena koje je inicirala Vlada, a kojima se predviđa nova struktura Sudskog savjeta bez mjesta za ministra pravde, o čemu će se izjasniti Skupština.
Vlada Crne Gore je ovaj prijedlog predala 30. maja u skupštinsku proceduru.
Iz Vlade su ranije kazali da je Reformskom agendom Crne Gore 2024–2027 za Instrument Evropske unije (EU) za reforme i rast predviđeno da će Ustav biti izmijenjen do juna ove godine. Predložena promjena se odnosi na odredbe amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Prijedlog je, tvrde, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije (EK), mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO).
U dokumentima se navodi da prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu otvara prostor za politički uticaj na pravosuđe, što je u suprotnosti s principom nezavisnosti sudske vlasti.
- Opravdana je potreba za promjenu navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija. Da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerijivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - navedeno je u prijedlogu upućenom Skupštini.
Ističe se da prilikom izmjena ovih ustavnih odredaba treba uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde koji su sadržani u dokumentima Savjeta Evrope, Ujedinjenih nacija i Evropske unije.&nbsp;
Podsjetimo, ministar pravde je u maju 2024. godine odlučio da privremeno ne prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta i da ne učestvuje u glasanju, dok se ne sprovedu ustavne izmjene.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ustavni odbor razmotrio Vladine ustavne izmjene: Bez ministra pravde u Sudskom savjetu

Novoizabrani predsjednik Donald Tramp je upravo je najavio da će nomininovati kongresmena Meta Geca iz Floride za novog američkog ministra pravde.
- Met će zaustaviti zloupotrebu vlade, zaštititi naše granice, razbiti kriminalne organizacije i obnoviti ozbiljno poljuljanu vjeru i povjerenje Amerikanaca u Ministarstvo pravde - poručio je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
Gec je republikanski zakonodavac koji predstavlja prvi kongresni okrug Floride od 2017. godine. Ovaj 42-godišnji političar poznat je po svom otvorenom konzervativizmu, a stekao je reputaciju jednog od najodanijih branitelja Donalda Trampa na Kapitol Hilu.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu "Vilijam i Meri", a često je izazivao kontroverze svojim izjavama na sastancima komisija i u drugim javnim nastupima.
U posljednjim godinama, Gec je bio optužen za trgovinu ljudima, uključujući maloljetnike, ali Ministarstvo pravde SAD-a nije podiglo optužnice protiv njega, iako je i dalje predmet istrage Komisije za etiku Predstavničkog doma.
Gec je takođe predvodio istorijski pokušaj smjene kalifornijskog kongresmena Kevina Mekartija s pozicije predsjednika Predstavničkog doma u oktobru 2023. Mekarti je povezao svoju smjenu s etičkom istragom protiv Geca.
Gec je negirao bilo kakvu krivicu.

Nova Trampova kontroverza: Za ministra pravde nominovao Geca koji je bio pod istragom zbog trgovine ljudima

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da može zamisliti operacije otmica usmjerene protiv stranih lidera, slične nedavnoj američkoj akciji u Venezueli, pri čemu je kao mogući primjer izdvojio njemačkog kancelara Fridriha Merca.
- Otmica neonaciste Merca mogla bi biti odličan obrat u ovom karnevalu događaja - citirala je Medvedeva u nedjelju državna novinska agencija TASS. Medvedev je trenutno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije.
Dodao je da takav scenario nije nerealan.
- Postoje čak i osnove za njegovo krivično gonjenje u Njemačkoj, tako da to ne bi bio nikakav gubitak, posebno jer građani nepotrebno ispaštaju - rekao je Medvedev.
Medvedev, koji je obavljao funkciju predsjednika Rusije od 2008. do 2012. godine, posljednjih godina se profilirao kao jedan od najglasnijih tvrdolinijaša u Kremlju, često upućujući agresivne retoričke napade na Ukrajinu i Zapad.
Takođe je rekao da tvrdnje administracije Donalda Trampa, prema kojima je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji je tokom vikenda otet u vojnoj operaciji Sjedinjenih Američkih Država i odveden u Njujork, nelegitiman, ne izdržavaju ozbiljnu provjeru.
Medvedev se potom osvrnuo na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, navodeći da mu je mandat odavno istekao.
Moskva uporno tvrdi da je Zelenski nelegitiman lider jer izbori nisu održani. Zelenski, međutim, i dalje obavlja dužnost u skladu s Ustavom Ukrajine, koji omogućava produženje predsjedničkog mandata u vrijeme rata.

Medvedev poručio da bi hapšenje "neonaciste" Merca bio odličan obrat i da nije nerealno

Savezna obavještajna služba (BND) Njemačke godinama je prisluškivala tadašnjeg američkog predsjednika Baraka Obamu. Prema istraživanju lista ZEIT, njemačka vanjska obavještajna služba presretala je razgovore američkog predsjednika kada je telefonirao iz predsjedničkog aviona "Air Force One".
Ured saveznog kancelara je nadzor predsjedničkog aviona konačno obustavio 2014. godine.
Operacija je politički posebno osjetljiva jer je savezna kancelarka Angela Merkel 2013. godine kritikovala NSA riječima: "Špijuniranje među prijateljima - to uopšte ne dolazi u obzir".
Süddeutsche Zeitung je 2014. izvijestio da je tadašnja američka državna sekretarka Hilari Klinton bila prisluškivana.
Tadašnji šef Ureda saveznog kancelara Piter Altmajer potom je naložio obustavu te prakse, ali bez saznanja da je i sam američki predsjednik bio meta BND-a. Od tada BND više ne nadzire američki predsjednički avion. Operacija protiv Obame trajala je više godina. Nije poznato kada je počela niti da li je kao meta bio izabran i njegov prethodnik Džordž V. Buš.
Prema informacijama ZEIT-a, BND nije imao odobrenje za nadzor Obame; nejasno je da li su i u kojoj mjeri pojedini službenici Ureda saveznog kancelara bili upoznati s tim.
Sama kancelarka, prema tim navodima, nije bila upućena. Vjerovatno takvu akciju ne bi ni odobrila. Nakon što je Spiegel u oktobru 2013. otkrio da je američka NSA godinama prisluškivala Merkelin mobilni telefon, kancelarka je izrekla danas čuvenu rečenicu da nadziranje među prijateljima uopšte ne dolazi u obzir. U užem krugu povlačila je poređenja sa Stasijem i upozoravala da se države mogu raspasti zbog opsesije nadzorom.
Ured Angele Merkel nije odgovorio na pitanja ZEIT-a. Ni BND nije želio dati komentar.
BND je mogao presretati razgovore američkog predsjednika jer je, prema navodima upućenih izvora, enkripcija komunikacije aviona bila podložna greškama.
Tehničari američkog predsjedničkog aviona koristili su oko desetak frekvencija za Obamine telefonske razgovore, koje je BND poznavao i, prema navodima učesnika, redovno – iako ne neprekidno – nadzirao.
BND je bio svjestan osjetljivosti operacije: Sjedinjene Američke Države nisu bile dio zvaničnog zadatka u kojem savezna vlada definiše koje zemlje BND treba obavještajno obrađivati.
Zbog toga su transkripti Obamine komunikacije čuvani u posebnoj fascikli i to samo u jednom primjerku. Ta fascikla kružila je isključivo u malom, pažljivo odabranom krugu na samom vrhu obavještajne službe, uključujući predsjednika BND-a, potpredsjednike i nadležnog rukovodioca odjela.
Nakon čitanja, transkripti su trebali biti uništeni. Potom su saznanja ulazila u opšte procjene o stavovima Sjedinjenih Američkih Država, koje su prosljeđivane i Uredu saveznog kancelara.

Njemačka obavještajna služba godinama špijunirala razgovore Obame iz predsjedničkog aviona

Delsi Rodrigez preuzela je dužnost vršiteljke dužnosti predsjednice kasno u nedjelju, navodi se na veb stranici Predsjedništva Venecuele, koje je objavilo fotografije s njenog prvog sastanka Vlade.
Rodríguez je u nedjelju održala svoju prvu sjednicu Vijeća ministara u novoj ulozi, nakon što je američka vojska otela predsjednika Nikolasa Madura.
Fotografije prikazuju Rodrigez na čelu stola, okruženu desetinama visokih zvaničnika i ministara.
Sjedila je ispod portreta Madura, bivšeg predsjednika Huga Čaveza i Simona Bolivara, venecuelanskog vojnog oficira koji je izborio nezavisnost od Španskog carstva za veći dio sjeverne Južne Amerike.
Sjednica, 757. po redu, sazvana je kako bi se garantovali mir i nacionalni suverenitet nakon što su Sjedinjene Američke Države silom odvele Madura i njegovu suprugu Siliju Flores.
Ovo je uslijedilo nakon odluke Vrhovnog suda donesene u subotu, kojom je naloženo da tadašnja potpredsjednica Rodrígez preuzme ovlasti i dužnosti vršiteljke dužnosti predsjednice.
Maduro će se pojaviti u ponedjeljak pred saveznim sudom u Njujorku na ročištu za izjašnjenje o krivnji po optužnici s četiri tačke, kojom se tereti da je predvodio 25-godišnju narko-terorističku zavjeru.
Nekoliko sati nakon vojne operacije kojom je Maduro svrgnut s vlasti i izbačen iz zemlje, predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je u subotu da će SAD barem privremeno upravljati Venecuelom i koristiti njene ogromne naftne rezerve za prodaju drugim državama.

Delsi Rodrigez zvanično preuzela dužnost predsjednice Venecuele, održana prva sjednica Vlade

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izvedu i drugi vojni udar na Venecuelu nakon hapšenja predsjednika te zemlje Nikolasa Madura, ukoliko preostali članovi vlade ne budu sarađivali u njegovim naporima da se stanje u toj zemlji "dovede u red", i dodao da su SAD "glavne" u Venecueli.
Tramp je novinarima u predsjedničkom avionu "Air Force One" rekao i da su SAD nakon dešavanja tokom vikenda "preuzele kontrolu" nad Venecuelom, ali da istovremeno komuniciraju sa novim rukovodstvom u Karakasu, prenosi danas "Gardijan".
- Razgovaramo sa ljudima koji su upravo položili zakletvu. Ne pitajte me ko je glavni, jer ću vam dati odgovor koji će biti veoma kontroverzan - naveo je Tramp, odgovarajući na pitanje da li je razgovarao sa privremenom liderkom, odnosno potpredsjednicom Venecuele Delsi Rodrigez.
Na insistiranje novinara da pojasni svoju izjavu, Tramp je rekao da to znači da su Sjedinjenje Američke Države zapravo glavne u Venecueli.
Prethodne nedjelje, Tramp je za "Njujork post" izjavio da američke trupe neće biti stacionirane u Venecueli sve dok potpredsjednica te zemlje Delsi Rodrigez bude sarađivala.
Američki predsjednik je rekao i da su sa Rodrigez više puta razgovarali i da ona "razumije situaciju".
Prema Trampovim riječima, Rodrigez je položila zakletvu kao privremena liderka Venecuele.
- Pretpostavljam da je ona predsjednica. Razgovarala je dugo sa (američkim državnim sekretarom Rubijem) Markom i rekla da će učiniti sve što je potrebno. Nije imala izbora - naveo je ranije Tramp.
SAD su u subotu, oko 2.00 poslije ponoći po lokalnom vremenu, u vojnoj akciji u Karakasu uhapsile Madura i njegovu suprugu Siliju Flores i sproveli ih u Gradsku pritvorsku jedinicu u Njujorku, gdje će im se suditi po optužnici za krijumčarenje narkotika.
Optužnica, koja uključuje i Madurovog sina, objavljena je u subotu.
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro optužen je još 2020. godine u istom predmetu, zajedno sa drugim visokim venecuelanskim zvaničnicima i bivšim kolumbijskim gerilskim liderima.
Međutim, optužnica objavljena u subotu četvrta je i najnovija, a Madura i druge tereti za dodatne nezakonite aktivnosti od 2020. godine.

Tramp: SAD bi mogle da izvedu novi vojni udar na Venecuelu, mi smo glavni u toj zemlji

Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović oporavlja se u klinici u Njemačkoj nakon što je od 3. do 17. decembra prošle godine imao pet operacija i njegovo zdravstveno stanje je sada bolje - potvrdio je za Portal ETV njegov advokat Mihailo Volkov.
- Veljović se oporavlja u klinici u Njemačkoj. Njegovo zdravstveno stanje je bolje, ai i dalje pod strogom pažnjom ljekara na klinici. Ne mogu sa sigurnošću reći kada će napustiti kliniku i vratiti se u Crnu Goru, a sve zbog komplikacija koje su pratile njegove operativne zahvate. Nadamo se da će se brzo stabilizovati da bi mogao napustiti kliniku – kazao je advokat Volkov.
Na ročištu od 24. decembra sutkinja Vesna Kovačević pročitala je medicinsku dokumentaciju iz klinike u Njemačkoj u kojoj je konstatovano da je Veljović imao pet operacija i da je u teškom stanju.
Veljoviću je, krajem prošlog mjeseca, ukinut kućni pritvor nakon čega je otputovao u inostranstvo na liječenje.
On je optužen da je zloupotrijebio službeni položaj i da je član navodne kriminalne organizacije Aleksanda Mrkića koja je, tvrde u Specijalnom državnom tužilaštvu, švercovala cigarete.
Na optuženičkoj klupi su i Mrkićev brat Nikola Mrkić, Arsenije Kalezić, Mujo Nikočević, Stefan Bubanja, Nikola Bubanja, Predrag Veljić, Borislav Lečić, Nemanja Anđelković, Goran Gluščević, Nikola Bačilović, Sadig Elnagar, kao i nekadašnji načelnik kriminalističke policije u Baru Ilija Vasović.
Svi optuženi se brane sa slobode osim Vušovića i Kalezića kojima je ponovo određen pritvor.
Nastavak suđenja zakazna je za 23. januar.

Volkov: Veljović se oporavlja u klinici u Njemačkoj, njegovo zdravstveno stanje je bolje

Sinoć su, na graničnom prelazu Metaljka, policijski službenici Stanice granične policije I Pljevlja, izvršili detaljnu kontrolu putničkog motornog vozila srbijanskih registarskih oznaka kojim je upravljao M.M. (41), državljanin Republike Srbije, saopšteno je iz Uprave policije.
Dodaje se da su ovom prilikom policijski službenici utvrdili da se broj šasije upisan u saobraćajnoj dozvoli ne poklapa sa brojem šasije na vozilu, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima koji je naložio da se izvrše dodatne provjere vozila, nakon čega će izvršiti pravnu kvalifikaciju djela.
- Vozilo je privremeno oduzeto i predato policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja na dalje postupanje - stoji u saopštenju.

Na graničnom prelazu Metaljka oduzet automobil

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrane su 23 saobraćajne nezgode, u kojima je šest osoba povrijeđeno teže, a dvije lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, a u Bijelom Polju četiri.
U Pljevljima su evidentirane tri saobraćajne nezgode, u Beranama dvije, a u Baru, Kotoru, Budvi i Plavu po jedna.
Izdata su 374 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 41 prekršajna prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 23 saobraćajne nezgode

Tražimo ljude koji vjeruju u sebe, ljude koji žele i mogu da naprave razliku, poručuje Ministarstvo unutrašnjih poslova u javnom pozivu za zapošljavanje više od 500 policajaca.
- U cilju nastavka reformi i dodatnog osnaživanja policijske službe, Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je 31.12.2025. godine novi javni poziv za zapošljavanje 514 novih policijskih službenika, koji će trajati 20 dana, odnosno do 20. januara 2026.godine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Javni poziv namijenjen je, kako navodem svima onima koji žele da budu dio suštinskih promjena, koji su spremni da preuzmu odgovornost i da profesionalno i časno služe građanima i državi, a za uzvrat mogu očekivati siguran i stabilan posao, dinamično radno okruženje uz mogućnost napredovanja i specijalizacije kroz nacionalne i međunarodne obuke, ističu u saopštenju.
Kroz potpuno transparentan, zakonit i rigorozan postupak selekcije, kako dodaju, u policijsku službu mogu ući isključivo kandidati sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, spremni da bez kompromisa štite ustavni poredak, zakon i bezbjednost svih građana Crne Gore.
Na javni poziv mogu se prijaviti:
•kandidati do 30 godina starosti,
•kao i kandidati do 40 godina starosti koji su ranije radili u policiji, završili pripravnički staž, Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u Upravi policije.
Kada je riječ o nivou obrazovanja, na javni poziv mogu se prijaviti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacije obrazovanja, bez obzira na oblast ili fakultet koji su završili.
Proces selekcije obuhvata:
•provjeru psihofizičkih sposobnosti,
•detaljne bezbjednosne provjere,
•procjenu integriteta kroz pisana testiranja i intervjue,
•provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja prilagođena policijskim poslovima.
- Biraj policiju. Prijavi se - poručuje MUP.
Sve detaljne informacije su na <a href="https://www.gov.me/mup">www.gov.me/mup</a>, putem e-mail adrese <a href="mailto:javnipoziv.policija@mup.gov.me">javnipoziv.policija@mup.gov.me</a>, kao i putem telefona 067/284-471, svakog radnog dana u periodu od 07.00 do 15.00 časova.