<p>Crna Gora je posvećena i kredibilna saveznica, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović na</b> sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, koji je održan u Briselu.</p> <p>U fokusu razgovora bila je složena geopolitička situacija i aktuelni izazovi, sa fokusom na rusku agresiju na Ukrajinu i uz osvrt na rezultate ostvarene nakon vašingtonskog samita.&nbsp;</p> <p>Ministri su razgovarali i o važnosti Južnog susjedstva i saradnje sa partnerima na Bliskom istoku, kao i o strateškom značaju Zapadnog Balkana za evroatlantsku bezbjednost.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120416124_be1fdd1bb4913d841306f106f9706de564f4078711459d169865d1d82e06c6bf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024120416124_be1fdd1bb4913d841306f106f9706de564f4078711459d169865d1d82e06c6bf" data-rendition-name="original" width="2200" height="1250" loading="lazy" alt="Ibrahimović na ministarskom sastanku"> <figcaption>Ibrahimović na ministarskom sastanku<span>(Photo: MVP)</span></figcaption> </figure>  <p>Na toj liniji, Ibrahimović je kazao da je „na sastanku potvrđeno da će NATO nastaviti da pruža podršku jačanju stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu, te da region ostaje visoko na agendi NATO-a.“&nbsp;</p> <p>Na dvodnevnom sastanku usvojen je set mjera za suzbijanje neprijateljskih i sajber aktivnosti, uključujući bolju zaštitu kritične infrastrukture i unaprijeđenu sajber odbranu, a naglašeno je i da će Alijansa, na tom planu, nastaviti da blisko sarađuje sa Evropskom unijom.&nbsp;</p> <p>NATO ministri su se, u Briselu, sastali sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova<b> Andrijem Sibihom</b> i visokom predstavnicom EU K<b>ajom Kalas</b>, u okviru Savjeta NATO – Ukrajina.&nbsp;</p> <p>- Potvrđena je snažna podrška Ukrajini, kroz postojeće NATO mehanizme, kao i bilateralne aranžmane - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120416124_6bbd9bc86c95f7519b65bf2c088978a31b1e36387df4f0c709c084feaaf55600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024120416124_6bbd9bc86c95f7519b65bf2c088978a31b1e36387df4f0c709c084feaaf55600" data-rendition-name="original" width="1212" height="980" loading="lazy" alt="Ibrahimović na ministarskom sastanku"> <figcaption>Ibrahimović na ministarskom sastanku<span>(Photo: MVP)</span></figcaption> </figure>  <p>Saveznici su se sastali i sa jordanskim kraljem <b>Abdullahom II</b>, kako bi razgovarali o situaciji na Bliskom istoku i važnosti još bliže saradnje NATO-a sa partnerima u tom regionu.&nbsp;</p> <p>Tokom prethodna dva dana u Briselu, saveznici su se saglasili da su složena geopolitička situacija i aktuelni izazovi nametnuli potrebu za demonstracijom jedinstva i snažnim odgovorom Alijanse, u pogledu razvijanja spremnosti kapaciteta i otpornosti na prepreke sa kojima se suočavamo iz dana u dan.&nbsp;</p> <p>S tim u vezi, ministar Ibrahimović je istakao da „Crna Gora nastavlja sa ispunjavanjem strateški važnih vanjskopolitičkih ciljeva, primarno – dosljednim snaženjem pozicije u Alijansi, kao i sprovođenjem NATO politika“.&nbsp;</p> <p>Na marginama ministarskog sastanka, šef crnogorske diplomatije imao je bilateralne susrete sa ministrom vanjskih poslova Estonije <b>Margusom Tsahknom</b> i ministrom za Evropu u britanskom Ministarstvu vanjskih poslova <b>Stivenom Dautijem</b>.&nbsp;</p> <p>U razgovorima je posebno ukazano na važnost jačanja stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu, a bilo je riječi i o daljem unaprjeđenju saradnje na bilateralnom nivou i i napretku Crne Gore u kontekstu vanjskopolitičkih prioriteta.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović na ministarskom sastanku NATO: Crna Gora posvećena i kredibilna saveznica

<p>Crna Gora je u prethodnom periodu kroz saradnju sa državama regiona, ali i sa EUROPOL-om i drugim evropskim i međunarodnim bezbjednosnim organizacijama pokazala da je kredibilan partner u realizaciji ciljeva pokrenutih u okviru incijativa Berlinskog procesa, te da će nastaviti sa usklađivanjem normativnog i institucionalnog okvira sa standardima EU, poruliča je vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i prijekte <b>Tijana Šuković</b> na 10. jubilarnom sastanku ministara unutrašnjih poslova u okviru Berlinskog procesa u organizaciji Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke.&nbsp;</p>
<p>Ministarski sastanak je bio prilika da se sagleda dosadašnji učinak Berlinskog procesa kroz primjere produbljivanja saradnje država Zapadnog Balkana i članica Evropske unije u borbi protiv neregularnih migracija, borbi protiv organizovanog kriminala, efikasnijoj razmjeni policijskih podataka kao i praćenju finansijskih tokova koji služe kriminalnim ciljevima.&nbsp;</p>
<p>Učesnici su imali priliku da predstave rezultate koje su postigli u prethodnom periodu u odnosu na suzbijanju navedenih pojava.&nbsp;</p>
<p>- Tom prilikom v.d. generalne direktorice Šuković istakla da je međunarodna i regionalna saradnja, temeljena na razmjeni informacija i koordinisanim akcijama, ključna za uspješnu borbu protiv svih oblika kriminala - navedeno je u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova.</p>
<p>Na marginama sastanka održani su bilateralni susreti sa predstavnicima država regiona, Ujedinjenog Kraljevstva o daljim oblicima i načinima saradnje u suzbijanju pojava koje su bile predmet ovog ministarskog sastanka, dok je sa predstavnicima EU razgovarano o daljim koracima u procesu evropskih integracija.</p>

Šuković: Crna Gora kredibilan partner u realizaciji ciljeva pokrenutih u okviru incijativa Berlinskog procesa

<p><b>Kada je dalekog 5. oktobra 2020. rušen Slobodan Milošević, samo formalni razlog bila je njegova krađa na izborima.</b> U stvari, kritična masa dostatna da obori Balkanskog kasapina - posle sve nesreće koju je naneo svom i okolnim narodima - formirana je tek na bazi kompromisa, čijem postizanju je pomoglo nezadovoljstvo učinkom šefa države iz sasvim drugačijih pobuda.</p>
<p>Tako su se onima kojima je bilo dosta ludaka, lopova, ubica, bede i ratova priključili oni kojima je Milošević bio izdajnik i nesposobnjaković, koji nije uspeo da ostvari nikad dosanjani velikosrpski san. Nije pobedio. Nije osvojio. Nije očistio. Kritična masa je dakle dostignuta, ali su tadašnjim idealistima i potonji događaji pokazali koja je grupacija bila brojnija i bitnija za promenu: <b>ona čiji su "kadrovici" samo neku godinu kasnije ubili Zorana Đinđića</b>, a sa njime na dugačak i dan-danas neizvesan period, i svaku nadu da se Srbija priključi Zapadu kome geografski i civilizacijski pripada i koji je njen egzistencijalni interes.</p>
<p>Da je u svemu tome značajnu ulogu odigrala Moskva, kako odavno veruju zastupnici teze da Rusija u Srbiji (i Crnoj Gori) likvidira svako prosvetiteljstvo i zaokret ka Zapadu - sada je već na visokom nivou verovatnoće. Činjenica da je posle smrti u Hagu Milošević sahranjen u dvorištu svoje kuće u Požarevcu, a ne, recimo, kao raniji šef države u Aleji zaslužnih građana (poput nekih pevača i fudbalera), i tako ponižen, govori u prilog teze da je on, u stvari, <b>kažnjen zbog neuspeha i da je tako upućena poruka svima posle njega</b>. I šta se od njih očekuje, i kakav će biti epilog ako to ne ostvare. Prezir i zaborav.</p>
<p>Milošević je bio siguran u sebe, verujući da su na njegovoj strani vojska i policija, paravojske i parapolicijske snage, i kriminalci, i crkva. A upravo su oni bili tas na vagi onoga što se naivno verovalo da su demokratske promene u Srbiji. Petog oktobra su ga ćutke izneverili, kao što su neočekivano mirno i ravnodušno primili njegovo potonje "pakovanje" za Hag.</p>
<p>Za verovati je da je <b>Aleksandar Vučić</b> sve to zna. Svestan je sastava, želja i ambicija svojih podržavaoca, čija su vernost i ideali bazirani na "ko da više". Za njega nije novost da oni koje sada kontroliše - iako ih je mnogo jače vezao za sebe nego Milošević - ipak <b>imaju supervizora "istočno od raja"</b> i da će upravo oni po komandi pomoći njegov politički kraj. Kao pragmatičan čovek, takođe, zna da ne može doveka sedeti na dve stolice. A kako iz Brisela stižu samo mlake osude, a iz Moskve konjska glava u krevet, nije bila mudrost pretpostaviti kom će se carstvu privoleti.&nbsp;</p>
<p>Baš tako treba čitati i sinhrone poruke koje su stigle od <b>Sergeja</b> <b>Lavrova</b> i <b>Aleksandra</b> <b>Dugina</b>: "ako - onda". Ministar inostranih poslova Ruske Federacije je pružio ruku, a ideolog modernog ruskog nacizma spremio šibu da udari po dlanu onog koji tu pruženu ruku ne prihvati dovoljno brzo i dovoljno ponizno. Nepotrebno je naglasiti da ta pružena ruka podrazumeva primenu "ruske demokratije", koju karakteriše nepoštovanje bilo kojih ljudskih i građanskih prava i sloboda, i nužnost slepog jurišanja za vođu.</p>
<p>Otvoreno banditsko divljanje na ponovljenim lokalnim izborima na jednom biračkom mestu u malenom Kosjeriću dokazuje Vučićev izbor. Kao i "popunjavanje" policije tetoviranim nasilnicima kojima je mesto u zatvoru, a ne sa onima koji bi trebalo da ih hapse. Kao i iživljavanje nad građanima, studentima i srednjoškolcima poslednjih dana, sa sve besmislenim i pravno neosnovanim, ali brutalnim i bahatim privođenjima. Sa sve iovako odvratnim vokabularom šefa države, kojim kao da se priprema teren za još drastičnija postupanja.&nbsp;</p>
<p>Nekoliko slika poslednjih dana posebno zabrinjava. <b>Zaletanje</b> u punoj brzini četiri policijske "marice" u formaciji koja popunjava širinu beogradske ulice Vojvode Stepe na okupljene građane; policajka (MMA borac) koja grabi studentkinju za kosu i <b>udara</b> joj licem u svoje koleno; policajac (ili "policajac", ko će ga znati) sa zalepljenom <b>ikonom</b> na službenoj uniformi; najzad, student koji je do neprepoznatljivosti <b>prebijen</b> u liftu: slomljena mu je gornja vilica, nos, jagodična kost, naprsla čeona kost, ima i povrede očne duplje...</p>
<p>Autor ovog teksta seća se kako je 10. marta 1991. uveče, na studente iz Studentskog grada - koji su oživeli bunt ugušen dan ranije suzavcem i pokazivanjem tenkova JNA - na starobeogradskoj strani Brankovog mosta primenjena takva policijska brutalnost, kakva dotad u socijalističkoj Jugoslaviji nije viđena. Najgore je prošao student Rovčanin, koga su dok je ležao, tukli pendrecima po licu. Kasnijih godina on je zbog toga imao čitav niz hiruških intervencija, posle petooktobarskih promena je dobio i odštetu od države, ali sadisti u policijskim uniformama nikada nisu odgovarali zbog toga šta su učinili.</p>
<p>Dobro - reći će čitalac - <b>mnogo sadista u različitim uniformama nije odgovaralo zbog zločina izvršenih od 1990. do 2000</b>. Nekažnjeni su ostali mnogi kojima se pripisuju različiti ratni zločini, ali su nekažnjeni ostali i oni koji su "delali" na domaćem terenu, gde su najverovatnije zbog tesnih veza kriminala i policije ostala nerasvetljena brojna ubistva.</p>
<p>Upravo to nesuočavanje sa zločinima, neplaćanje za izvršeno nedelo, mogućnost da se srpskim gradovima slobodno šetaju optuženici za najstrašnije činidbe koje ljudski um može zamisliti, pa i kasnija "konvalidacija" onih koji su pravosnažno osuđeni za monstruoznosti, doveli su dotle da je <b>u Srbiji nenormalno postalo normalno</b>. Da se u uniforme onih koji su ih hapsili oblače kriminalci, da tetovirani mišićavi bizgovi pod zaštitom ko zna kako dobijene "značke" premlaćuju ljude, da građane hapse lica u civilu bez identifikacije i smeštaju u civilna vozila često bez tablica, da dok u najvećem nehigijenskom naselju u Evropi ("ćacilend" u Pionirskom parku) svakodnevno boravi bar 10.000 godina robije, policija hapsi ljude koji fotografišu batinaše ili izvoze kontejner na kolovoz, a tužilac brzopotezno pokreće postupak i smešta u pritvor.</p>
<p>Hoćemo li još malo o potpunom moralnom kolapsu? Kada, recimo, policija privodi 15-godišnjake zbog protesta, dok predsednik države daje pomilovanje četvorici nasilnika koji su devojci bejzbol palicama polomili vilicu, a zbog čega je pala Vlada <b>Miloša Vučevića</b>. Dobro, to je "malo" i mentalni kolaps.</p>
<p>Odavno je u Srbiji sistem vrednosti poklekao pred sistemom bezvrednosti. Kada osuđenog ratnog zločinca, koji je doduše odslužio kaznu, <b>dovedete pred studente Vojne akademije</b> da im drži predavanje; kada drugom ratnom zločincu - koji još robija - <b>promovišete knjigu</b> i to pritom čini opoziciona "vedeta"; kada ubici premijera tokom robije <b>štampate knjige i onda ih država</b> <b>otkupljuje</b> za funduse narodnih biblioteka u istoj količini kao i "Mein kampf"; kada vozilom uletite u masu ljudi i jednu osobu <b>povredite, pa budete pušteni</b> jer ste to učinili "iz prepasti"; kada s pozicije predsednika republike i samozvanog "najboljeg studenta prava u istoriji" pravdate gaženje studenata na ulici, jer <b>vozači "imaju pravo"</b>... Takvih je primera koliko god, svakodnevno.</p>
<p>A takva svakodnevica kreira <b>sliku sistemske anarhije u Srbiji</b>. Ako liči na kontradikciju, nije. Poslednji dani pokazuju da je bezakonje institucionalizovano. Bezmalo svakog dana beleže se slučajevi policijskog kršenja Zakona o policiji, tužioci posao rade selektivno, zida se bez plana i logike, u istoj noći brišu i ponovo iscrtavaju pešački prelazi, iznova i iznova se rekonstruišu već rekonstruisane javne površine... i za sve to niko ne odgovara, ni moralno, a kamo li krivično. Naprotiv, sve se planski normalizuje kroz propagandnu mašineriju, a svako ko se suprotstavi postaje meta nekažnjenog verbalnog, a često i fizičkog nasilja.</p>
<p>Veoma je teško predvideti <b>da li će, kada i kako Srbija uspeti da se izvuče iz moralnog, civilizacijskog i - najzad - materijalnog kala</b>, u kog ju je uvalio 36-godišnji miloševićevsko-radikalsko-naprednjački udruženi zločinački poduhvat. S obzirom na sve viđeno, nada je tanušna. Čak i da se koliko sutra promene ključni politički činioci, da vlast u potpunosti preuzmu sadašnja opozicija i studenti, <b>deluje da će proces lečenja biti dug, mučan i neizvestan.</b></p>

Sistemska anarhija

<p>Evo kako vam je to bilo.</p>
<p>Prvo je Ministarstvo kulture i medija objavilo da je Trinaestojulska nagrada za 2025. godinu dodijeljena Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“. Potom su Crnogorski PEN centar i Udruženje pravnika reagovali i ukazali da je žiri za dodjelu Trinaestojuske nagrade prekršio Zakon o državnim nagradama jer je suprotno članu 17 tog zakona sve tri godišnje nagrade dodijelio autorima koji dolaze iz iste oblasti, kulturno-umjetničkog stvaralaštva.&nbsp;</p>
<p>Zakon je pak jasan – u jednoj oblasti može se dodijeliti samo jedna godišnja nagrada.&nbsp;</p>
<p>Nedugo zatim na portalu Zrcalo Milica Kankaraš-Berber ustanovila je da knjiga „Kuće beskućnika“ ne postoji. Naime, da bi knjiga u Crnoj Gori bila zakonito objavljena, mora, pored ostaloga, pośedovati CIP – kataloški zapis koji izdaje Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Jednostavnom pretragom bibliotečkog sistema Cobiss lako je utvrditi da knjiga „Kuće beskućnika“ nema CIP, odnosno da nije katalogizovana u jedinoj ustanovi sertifikovanoj za taj posao u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Tu se već postavilo pitanje kako je moguće da nagradu dobije knjiga koja nije objavljena, makar ne u skladu sa zakonom, budući da član 24 Zakona o izdavačkoj djelatnosti propisuje da je zabranjeno stavljanje u promet publikacija koje, pored ostaloga, nemaju CIP.</p>
<p>Kako su, dakle, članovi žirija uopšte mogli odlučivati o knjizi koja nije objavljena ako je u javnom pozivu za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. koji je Ministarstvo kulture i medija objavilo 30. 5. 2025. kao jedan od uslova konkursa naznačeno da „ako se prijedlog za dodjelu Trinaestojuske nagrade podnosi za autorsko djelo (...) podnosilac prijedloga je dužan da uz prijedlog dostavi 8 primjeraka djela na koja se prijedlog odnosi“.&nbsp;</p>
<p>Elem, da bi Bećir Vuković uopšte mogao ući u konkurenciju za nagradu, onaj ko ga je predložio morao je dostaviti osam primjeraka knjige „Kuće beskućnika“.&nbsp;</p>
<p>Valjda je onda logično pitanje jesu li članovi žirija dobili te knjige. Ako jesu, onda je riječ o piratskom izdanju, dakle izdanju koje nije publikovano u skladu sa Zakonom o izdavačkoj djelatnosti jer ne pośeduje CIP, pa prema tome ne može ni biti razmatrano za nagradu, već se protiv njegovoga izdavača, shodno Zakonu, mora pokrenuti pravosudni postupak.&nbsp;</p>
<p>Budući da je iz Ministarstva kulture i medija saopšteno da su izdavači sporne knjige „Štampar Makarije“ i „Obodsko slovo“, izdavačke kuće izdavačkoga i knjižarskog tajkuna Radomira Uljarevića, nije nemoguće da je članovima žirija podijeljeno piratsko izdanje jer je Uljarević i ranije povezivan s ovom kriminalnom aktivnošću. Ako ne vjerujete meni, evo vam jedan davni link iz beogradskoga Vremena:</p>
<p>Ako pak knjiga ne postoji ni kao piratsko izdanje, onda je članovi žirija nijesu ni imali u rukama pa shodno propozicijama konkursa nijesu ni mogli odlučivati o njoj, a odlukom da nepostojeću knjigu nagrade prekršili su i uslove konkursa i Zakon o državnim nagradama pa bi bez minuta čekanja neko protiv te vesele družine kršitelja zakona trebalo da pokrene predviđene pravosudne procese.&nbsp;</p>
<p>Zašto vam sve ovo ponavljam. Prvo, jer je besprizornost režima u namjeri da nagradi osobu koja za najznačajniju državnu nagradu ne ispunjava ni minimum kriterija – ni pravnih ni estetskih a ni vrijednosnih, ogledalo njegova odnosa prema pravnome poretku i ustavnim vrijednostima Crne Gore u cjelini. Drugo, jer bi ova nagrada ovakvom laureatu, baš kao i njegovom duhovnom sabratu Milutinu Mićoviću, mogla otvoriti vrata za sticanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, a oni koji to smjeraju previđaju da je i taj status definisan nekim pravnim aktima, prvo Zakonom o kulturi a potom i preciznije određen Uredbom o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac, usvojenom 5. 11. 2009.&nbsp;</p>
<p>A u članu 3 te Uredbe definisano je i ograničenje dodjele statusa, i to ovako: „Status istaknuti kulturni stvaralac ne može se dodijeliti umjetniku odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu.“&nbsp;</p>
<p>I Vuković, a isto tako i Mićović, izvan nedostojnoga odnosa prema Crnoj Gori i njezinu državnom, kulturnom i nacionalnom identitetu – nikakvoga djela i nemaju.</p>
<p>Dodjeljivanjem Trinaestojulske nagrade i eventualno statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Bećiru Vukoviću aktuelni režim bi prekršio Zakon o državnim nagradama, Zakon o izdavačkoj djelatnosti, Zakon o kulturi i Uredbu o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac. Sve što bi tim povodom preduzeli, dakle, izuzev poništenja skandalozne odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade, bilo bi protivzakonito.&nbsp;</p>
<p>Ako su baš riješili da svakog poklonika koljačke ideologije zadovolje nekom nagradom, to danas ovako kako rade ne mogu bez sukoba sa zakonom. Pa nek prvo promijene aktuelne propise, upodobe ih svojem genocidnom dogmatu, a onda lijepo i po zakonu krenu da dijele ordene članovima fan kluba Radovana Karadžića, ali – dogodine!</p>

Kuće beskućnika, knjiga koje nema

<p>Podrška inicijativi predsjednika nikšićke opštine <b>Marka Kovačevića</b> da sjeverne opštine upravljaju svojim resursima stiže i od predsjednika Opštine Zeta <b>Mihaila Asanovića</b>. Kaže da ukoliko do decentralizacije dođe tražiće prihode i od prirodnih, ali i od ekonomskih dobara. Predlozi predsjednika sjevernih i južnih opština ne podrazumijevaju decentralizaciju, već političku i partijsku podjelu državnih resursa, stav je ekološkog aktivista<b> Vuka Ikovića</b>. Predsjednik države<b> Jakov Milatović </b>smatra da nije suština ko, već kako se upravlja javnom imovinom, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.</p>
<p>Predsjednik Zetske opštine Mihailo Asanović saglasan je i podržava inicijativu da sjeverne opštine upravljaju svojim resursima. Kaže da ukoliko primorski gradovi preuzmu kontrolu nad obalom, zašto to ne bi uradili i oni na sjeveru.</p>
<p>Ukoliko do decentralizacije dođe, Asanović će tražiti sve prihode koje ostvaruju nacionalni parkovi posjetama Skadarskom jezeru, ali i one od izvorišta Bolje sestre, kao i od Plantaža i Aerodroma.</p>
<p>- Zašto i mi ostale opštine, na primjer Bar, Cetinje, Tuzi, ne bi upravljali sa Skadarskim jezerom ili mi i Tuzi ne bi upravljali sa Plantažama, pa bi u bordu direktora bio određeni broj članova iz opštine Tuzi i iz opštine Zeta. Međutim, ukoliko krenemo tim putem, smatram da će država izgubiti kontrolu nad svojim resursima - kaže Asanović.</p>
<p>Za predsjednika Opštine Plužina <b>Slobodana Delića</b> svaka inicijativa koja podrazumijeva decentralizaciju je poželjna i prihvatljiva.</p>
<p>Kaže da nije saglasan u potpunosti da resursima upravljaju opštine, ali da bi dobro bilo da u organima odlučivanja budu i predstavnici lokalnih samouprava.</p>
<p>- Lokalne uprave moraju imati svoj uticaj, a u konačnom novim zakonskim aktima mora se definisati pravilna raspodjela prihoda koja se ostavrauju od korišćenja resursa sjevernih opština - smatra Delić.</p>
<p>Da se ne radi o decentralizaciji, već o političkoj i partijskoj podjeli državnih resursa, stav je ekološkog aktiviste Vuka Ikovića.</p>
<p>Na taj način opštine se, dodao je Iković, pretvaraju u partijske firme. Ukazuje i na to da lokalne samouprave nisu isključivi vlasnici prirodnih ili drugih resursa.</p>
<p>- Jedna termoelektrana je vlasništvo svih građana Crne Gore, jedna hidroelektrana, Perućica i Piva, je vlasništvo svih građana Crne Gore, tako da tehnološki i administrativno je totalno samoubistvo sada da opštine preuzmu određene te dijelove, to je ustvari rasparčavanje - naglašava Iković.</p>
<p>Podsjeća i da opštine shodno zakonu o koncesijama ubiraju prihode od prirodnih, ali i onih ekonomskih dobara.</p>
<p>Nije suštinsko pitanje da li će se javnom imovinom upravljati sa centralnog ili lokalnog nivoa, već kako se upravlja, mišljenja je predsjednik države Jakov Milatović.</p>
<p>- Suštinsko pitanje naše budućnosti, domaćinsko, efikasno, dobro upravljanje javnim dobrima na korist građana Crne Gore - kazao je Milatović.</p>
<p>Inicijativa Marka Kovačevića da sjeverne opštine preuzmu upravljanje resursima odgovor je inicijativi primorskih da se Morskom dobru oduzme dio ingerencija. Kovačević je podršku dobio i od predsjednika opštine Pljevlja <b>Darija Vraneša</b>.</p>

Čelnici sjevernih opština i Zete za decentralizaciju, ekolozi skeptični

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se sjutra, 6. jula, navršavaju 33 godine od ratnog zločina u kojem su na mostu „Obrada Cicmila“ u Plužinama svirepo ubijeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh iz Foče.</p>
<p>Kako dodaju, pripadnici specijalne jedinice „Dragan Nikolić“ Vojske Republike Srpske, koji su ih za novčanu nadoknadu trebali prevesti na sigurnu teritoriju Crne Gore, ubili su ih na mostu i bacili u kanjon Pive.</p>
<p>- Suđenje za ovaj zločin počelo je 1993. godine u Podgorici, manje od godinu nakon zločina. Optužnicom su bila obuhvaćena petorica počinilaca, jer je šesti, Milomir Kovač, u međuvremenu počinio samoubistvo. Proces je okončan 1997. godine pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici, kojom su četvorica optuženih osuđeni na po 20 godina zatvora za izvršenje ovog zločina, dok je jedan, Vidoje Golubović, osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela. Ovaj slučaj predstavlja i prvi pravosnažno okončan postupak za ratne zločine pred crnogorskim sudovima - navodi se u saopštenju CGO.&nbsp;</p>
<p>Nažalost, ističu, do danas je kaznu odslužio samo Golubović, dok <b>Zoran Simović, Zoran Vuković, Radomir Kovač i Janko Janjić</b> (koji je 2000. godine počinio samoubistvo) nikada nijesu izdržali kazne - jer bilateralni sporazum između Crne Gore i BiH ne omogućava njihovo izručenje niti prenos izvršenja kazne.</p>
<p>- U junu ove godine, u Nikšiću su ekshumirani posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju porodici Klapuh, kako bi se putem DNK identifikacije konačno potvrdio identitet i omogućila dostojanstvena sahrana - dodaju iz CGO.&nbsp;</p>
<p>CGO poziva nadležne da obezbijede da preostala trojica osuđenih izdrže svoje kazne i da mjesto na kojem je porodica Klapuh ubijena bude adekvatno obilježeno u znak sjećanja i opomene.</p>
<p>CGO, podsjećaju, je ranije objavio kompletnu <b>sudsku dokumentaciju</b> o ovom slučaju i ona je dostupna na linku: <a href="https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/" target="_blank">https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/</a></p>

Pravda i dalje nedostižna za porodicu Klapuh: 33 godine od ratnog zločina u Plužinama

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>