Berane dokazuje da evropski duh ne stanuje samo u velikim gradovima i institucijama, već i u lokalnim zajednicama koje znaju da ulažu u obrazovanje, kulturu i solidarnost - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), Berane je, uz umjetnost, sport i zabavu, proslavilo Dan Evrope. 
 
„Beranski Trg „21.jul“ i Glavna gradska ulica pretvoreni su u pozornicu razigranih timova, evropskih simbola i sportskog nadmetanja u okviru „Evropskog đira – Igre bez granica“, koji su organizovali MEP i Opština Berane, uz podršku Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori kroz projekat EU4ME“, kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Evropski đir okupio građane svih generacija – učenike, nastavnike i zvaničnike – u duhu evropskih vrijednosti koje se najbolje uče kroz igru, fer-plej i zajedničko djelovanje. 
 
Gorčević je, kako je saopšteno, pohvalila Berane što iz godine u godinu dokazuju da evropski duh ne stanuje samo u velikim gradovima i institucijama, već i u lokalnim zajednicama koje znaju da ulažu u svoju djecu, u obrazovanje, u kulturu i solidarnost. 
 
- Drago mi je i što sa vama mogu da podijelim lijepu i važnu vijest, a to je da je Crna Gora dobila prvu uplatu iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan, u okviru kojeg ćemo naredne tri godine dobiti preko 300 miliona eura - navela je Gorčević. 
 
Ona je kazala da će značajan dio tog novca biti uložen upravo u obrazovanje – nove škole i vrtiće, digitalizaciju. 
 
- Plan rasta nije samo tehnička ili finansijska stvar, to je potvrda da je naš evropski put živ, da se krećemo naprijed i da EU vjeruje u nas - poručila je Gorčević. 
 
Proslava je, kako su naveli iz MEP-a, započela obilaskom izložbe dječjih radova na gradskom trgu, nakon čega je uslijedilo svečano otvaranje „Igara bez granica“. 
 
Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac ocijenio je da su Igre bez granica sjajna prilika za promociju evropskih vrijednosti. 
 
- Berane je Evropa. Lokalna uprava uložoće sve neophodne napore kako bi unaprijedila stanje u svim oblastima i poboljšala kvalitet života građana - istakao je Lutovac. 
 
On je rekao da se aktivno odnose i učestvuju u svim raspoloživim programima EU koji su im dostupni. 
 
- U prethodnih nekoliko mjeseci učestvovali smo u pozivima Cerv, Kreativna Evropa, Interreg Europe, Interreg Adrion, bilateralni i trilateralni pozivi - dodao je Lutovac. 
 
Predstavnica Delegacije EU, Malgorzata Skocinska, naglasila je da su ponosni što su sve crnogorske opštine odlučile da ove godine obilježe Dan Evrope zajedno. 
 
Prema njenim riječima, Dan Evrope označava početak mira i jedinstva u Evropi. 
 
Dan Evrope, kako je rekla Skocinska, nikada nije bio samo obilježavanje istorijske Šumanove deklaracije donijete prije 75 godina, već živi podsjetnik na to kako društvo može izgledati kada se bira saradnja umjesto sukoba. 
 
- Pokazuje da kroz dijalog, solidarnost i međusobnu podršku možemo graditi snažniju zajedničku budućnost. Vaše prisustvo danas potvrđuje da evropske vrijednosti nijesu samo ideali na papiru, već stvarnost koju živimo, kroz sport, zajedništvo, brigu o životnoj sredini i lokalni razvoj - kazala je Skocinska. 
 
U saopštenju se navodi da je veliku podršku i inspiraciju djeci pružio i sportista Vučić Dobrašinović, koji ih je podstakao da njeguju timski duh i ne odustaju od ciljeva. 
 
Evropski đir je, kako je rekao, prilika da pokažu da i u malim sredinama kucaju velika srca, da imaju potencijal, da žele naprijed i da znaju kako do toga doći. 
 
- EU nudi mnogo, i za sport i za omladinu i za razvoj naše zajednice. Na nama je da tu priliku iskoristimo, ali ne gubeći ono što jesmo - kazao je bivši bokser iz Berana. 
 
Iz MEP-a su naveli da su u „Igrama bez granica“, edukativno-sportskom programu, snage odmjerile beranske osnovne škole (OŠ) „Radomir Mitrović“, „Vuk Karadžić“, „Vukašin Radunović“ i „Donja Ržanica“. 
 
Kako su kazali, titulu najboljih ponijeli su učenici OŠ „Vuk Karadžić“, kojima su zvaničnici uručili medalje i nagrade. 
 
- Dok su se igre odvijale u Glavnoj gradskoj ulici, predstavnici Ministarstva i Delegacije EU održali su sastanak sa predsjednikom Opštine u zgradi lokalne uprave, gdje je predstavljen i informativni centar „EU i tačka“ - novo mjesto za informisanje građana o evropskim programima i mogućnostima - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Berane proslavilo Dan Evrope: Evropski duh ne stanuje samo u velikim gradovima

Evropa nije samo zajedničko tržištel, ona je zajednica vrijednosti. Vladavina prava, sloboda, demokratija i solidarnost, to su temelji EU. I Zapadni Balkan prirodno pripada toj zajednici, ne samo geografijom, već i svojim uvjerenjima i aspiracijama, poruka je ministarke evropskih poslova Maide Gorčević na forumu „EU meets the Balkans“ koji se održava u Sofiji.
Osvrnuvši se na naziv foruma „The EU Meets the Balkans“, ministarka Gorčević je kazala da su se Balkan i Evropska unija „već dovoljno upoznali“, te da je sada vrijeme za konkretan iskorak.&nbsp;
- Toliko smo dugo u procesu pristupanja da je došlo vrijeme da pređemo na sljedeći nivo odnosa – punopravno članstvo. Građani naših država žele rezultate, a institucije EU prepoznaju da je kredibilna politika proširenja ključ za stabilnost i otpornost cijelog kontinenta- poručila je.
Forum koji je organizovala Alde partija, Atlanski klub i Evropski liberalni forum je okupio visoke predstavnike država Zapadnog Balkana, Turske i Rumunije, a uvodno obraćanje je imala i EU komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je navela da “sada postoji prilika koju treba da iskoristimo zajedno, zato radimo na ubrzanju pregovora o pristupanju više nego ikada”. Govoreći o evropskoj integraciji kandidata Kos je zaključila da svjedočimo napretku kakav je bio nezamisliv prije nekoliko godina.
Ona je poručila da je proširenje na vidiku naglašavajući da koalicioni sporazum nove njemačke Vlade definiše proširenje EU kao geopolitičku nužnost. Dodala je da sporazum obuhvata i nove ideje poput uključivanja država kandidata u sjednice Evropskog parlamenta u formatu posmatrača.
Gorčević je kazala da su sveobuhvatne reforme koje Vlada sprovodi usmjerene na jačanje institucija, unapređenje životnog standarda građana i ubrzanje puta ka EU.
- Instrument Plana rasta predstavlja šansu koju moramo iskoristiti. Crna Gora ga koristi da dodatno ojača svoje institucije i administrativne kapacitete – jer bez snažnih institucija nema ni održivog razvoja, ni napretka ka članstvu- istakla je Gorčević i naglasila da se evropska integracija ne može svesti samo na tehnički ili ekonomski proces.
Ona je dodala da je Plan rasta za Zapadni Balkanpotencijalno prelomni trenutak za region.
- Postoji jasna potreba za postepenom ekonomskom integracijom sa jedinstvenim tržištem EU – ne smijemo čekati članstvo da bismo ušli u te procese- naglasila je.
Crna Gora će, prema riječima ministarke, koristiti sredstva iz Plana rasta za ključne reforme.
- Od reforme pravosuđa i izbornog zakonodavstva, do digitalne infrastrukture i unapređenja obrazovanja – ovo su investicije koje će pospješiti našu ekonomsku konvergenciju sa EU- kazala je.
Kao snažan signal posvećenosti Crne Gore evropskom putu, ministarka je istakla postojanu i široku podršku javnosti.
- Crna Gora ima stabilnu podršku članstvu u EU. Evropske integracije više nisu samo tema institucija – postale su glavni pravac djelovanja čitavog društva. Danas je evropska agenda mainstream i u politici i među građanima. I zato smo svi zajedno fokusirani na zajednički cilj – da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije do 2028. godine- kazala je ministarka Gorčević.
Gorčević je takođe govorila o važnosti institucionalnog razvoja za privlačenje održivih i kvalitetnih investicija, kao i o bezbjednosnim izazovima: „Zapadni Balkan više se ne posmatra samo kroz prizmu proširenja, već i strateške otpornosti. Crna Gora je NATO članica i 100 posto usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.“

1250x600

1084x550

Gorčević u Sofiji: Zapadni Balkan je već dio evropske zajednice vrijednosti – sada je vrijeme za članstvo

Crna Gora je za samo godinu napravila ključni zaokret u evropskim integracijama i nakon zatvaranja tri poglavlja krajem prošle godine, a ove radićemo još intenzivnije kako bi taj rezultat nadmašili, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Ona je to rekla tokom razgovora sa austrijskom saveznom ministarkom za Evropu, integracije i porodicu, Klaudijom Plakolm. 
 
Gorčević je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, &nbsp;informisala Plakolm o aktuelnom stanju pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom. 
 
Ona je naglasila da se, u skladu s trenutnom dinamikom integracija, očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine, čime bi se stekli uslovi za punopravno članstvo Crne Gore do kraja 2028. godine. 
 
Plakolm je pohvalila ostvareni napredak Crne Gore u proteklih godinu, navodeći da austrijska Vlada ostaje dosljedno proevropska i snažno podržava politiku proširenja EU. 
 
- U tom kontekstu, ona je izrazila punu podršku naporima Crne Gore na njenom putu ka članstvu u Uniji- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su se Gorčević i Plakolm saglasile da promjenljive geopolitičke okolnosti ne smiju ugroziti evropski projekat i da treba istrajati u očuvanju temeljnih vrijednosti evropske demokratije. 
 
Gorčević je čestitala Plakolm na nedavnom imenovanju za ministarku za EU, integracije i porodicu, poželjela joj uspješan mandat i pozvala je da posjeti Crnu Goru

Gorčević sa Plakolm: Promjenljive geopolitičke okolnosti ne smiju ugroziti evropski projekat i put Crne Gore ka EU

Planom rasta za Crnu Goru predviđeno je 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona jesu grantovi, a ostatak novca će biti isplaćen kroz povoljnije kredite i povoljnije zajmove - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević tokom današnje diskusije posvećene reformskoj agendi.
Ona je, kako prenosi Mediabiro, navela da je intenzivna komunikacija koju je resor na čijem je čelu u prethodnoj godini imao sa Evropskom komisijom dovela do toga da se već može govoriti o raspodjeli novca.
- Iako nama nikada cilj i prioritet nije bila finansijska dobit od Evropske komisije, nego približavanje samom evropskom putu i brža integracija, svakako treba pomenuti da za sve ove reforme koje smo mi dogovorili kroz reformsku agendu postoji opcija dobijanja određenog novca koji će se koristiti što za infrastrukturne projekte, što za ulaganje u određene reforme koje su dogovorene. Cjelokupna komunikacija je bila vrlo zahtjevna i mogu reći da je Crna Gora jedna od onih država kandidata koja ima najambiciozniju reformsku agendu. Ona se zaista poklapa sa onim planom zatvaranja poglavlja do kraja 2026. godine, iako se sama reformska agenda sprovodi do kraja 2027. godine - navela je Gorčević.
Podsjetila je na 32 mjere, 130 reformskih koraka iz četiri ključne oblasti politika.
- Osim digitalne i energetske tranzicije, nismo zaboravili vladavinu prava. Ponosna sam što smo uspjeli da resorima nametnemo ovo kao jednu dodatnu motivaciju da reformsku agendu shvate ozbiljno. To je samo jedan od četiri stuba Plana rasta - kazala je Gorčević.
Korak koji je uslov za dobijanje prve tranše koja iznosi sedam posto – nešto manje od 27 miliona, jeste potpisivanje Ugovora o zajmu koji potpisuju Ministarstvo finansija i Centralna banka zajedno sa Evropskom komisijom.
- Nakon potpisivanja tog ugovora najkasnije za desetak dana ili dvije nedjelje možemo očekivati tu prvu tranšu. Sam iznos novca je opredijeljen od strane Evropske komisije na osnovu parametara kojima su se oni vodili. Vodilo se računa o broju stanovnika, te je potpuno normalno da je iznos novca za Crnu Goru manji nego za neke druge države kandidate - istakla Gorčević.

Gorčević: Planom rasta za Crnu Goru predviđeno 383,5 miliona eura

Politička stabilnost i konsenzus među svim relevantnim političkim i društvenim akterima, uz podršku Evropske komisije (EK), ključni su za održavanje tempa na evropskom putu Crne Gore, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Ona je to rekla na sastanku sa ministrom za evropske poslove i odbranu Irske Tomasom Birnom, na marginama neformalnog sastanka Savjeta za opšte poslove EU u Varšavi. 
 
- Politička stabilnost i konsenzus među svim relevantnim političkim i društvenim akterima, uz potrebnu podršku Evropske komisije, ostaju ključni faktori u održavanju tempa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji- poručila je Gorčević. 
 
Ona je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, rekla da je EU integracija prioritet Vlade, ali i opozicije. 
 
- Iako postoje razlike u tome kako postići ove ciljeve, nema aktivnih političkih aktera koji promovišu euroskepticizam- kazala je Gorčević. 
 
Kako je navela, kroz dijalog i uz podršku evropskih partnera ulažu napore za prevazilaženje izazova u vidu blokade i bojkota parlamenta od opozicije. 
 
- U ovom ključnom trenutku, kada su Vlada i javna uprava potpuno posvećeni ispunjavanju reformskih zadataka i političkih kriterijuma EU, podrška zemalja članica je neprocjenjiva- naglasila je Gorčević. 
 
Iz MEP-a su kazali da je na sastanku razgovarano o predsjedavanju Irske Savjetom EU u drugoj polovini naredne godine, kada se očekuje da Crna Gora zatvori najizazovnija pregovaračka poglavlja, uključujući ona koja se odnose na vladavinu prava. 
 
- Pravovremeno angažovanje stručne podrške, gdje je to moguće, kao i snažna politička podrška, biće ključni za uspješnu implementaciju plana da do kraja 2026. godine Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja- rekla je Gorčević. 
 
Ona je istakla da Irska može igrati značajnu ulogu i na političkom nivou, s obzirom na svoj pozitivan stav o proširenju EU i podršci Zapadnom Balkanu. 
 
Gorčević je kazala da je Irska poznata po svom snažnom zalaganju za vladavinu prava, ljudska prava i demokratske standarde, navodeći da postoji prostor za podršku efikasnoj implementaciji reformi u Crnoj Gori u ovim oblastima. 
 
Birn je poručio da Irska podržava procese proširenja, kao i evropski put Crne Gore. 
 
On je rekao da, iako je teško predvidjeti okolnosti u drugoj polovini 2026. godine, vjeruje da će proširenje svakako biti jedan od prioriteta. 
 
- Irska prepoznaje i podržava značajan napredak koji je Crna Gora napravila u procesu pristupanja EU. Podrška crnogorskom putu ka članstvu u EU će biti jedan od fokusa irskog predsjedavanja Savjetom EU sljedeće godine- poručio je Birn.

Gorčević sa Birnom: Politička stabilnost i konsenzus ključni za evropski put; Irska će podržati evropski put Crne Gore

U Mostaru su danas potpisani ugovori za zajedničke prekogranične projekte mikro i malih preduzeća iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, čija ukupna vrijednost iznosi 4,1 milion eura bespovratnih sredstava Evropske unije, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Na svečanosti u organizaciji Hrvatske agencije za mala preduzeća, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) dodijeljeni su ugovori za sprovođenje ukupno 24 projekta koji su odobreni za finansiranje u sklopu Prvog poziva Fonda projekata manje vrijednosti (SPF) u okviru projekta EmBRACE. Ovaj projekat realizuje se iz podršku Interreg VI-A IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027, koji sufinansira EU. Od 24 podržana projekta, crnogorska mikro i mala preduzeća učestvuju u njih 19.
- Mikro i mala preduzeća predstavljaju stub ekonomija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ona ne samo da imaju ključnu ulogu u ekonomskom razvoju naše tri države, već i zapošljavaju veliki broj ljudi i omogućavaju pristup različitim proizvodima i uslugama. Zato je važno da podstaknemo njihov dalji rast, održivost i konkurentnost- kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević tokom obraćanja na svečanoj dodjeli.
Ona je istakla da je regionalna saradnja od suštinskog značaja za razvoj našeg regiona, a za Crnu Goru i njenu vanjsku politiku, ona predstavlja jedan od prioriteta.
- Zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije kroz programe prekogranične i teritorijalne saradnje, imamo priliku da gradimo dobrosusjedske odnose i podstičemo društveno-ekonomski razvoj kroz projekte koji poboljšavaju kvalitet života u našim zajednicama. Podrška mikro i malim preduzećima iz tri države je snažna potvrda naše zajedničke posvećenosti ekonomskom razvoju kako programskog područja, tako i čitavog regiona- rekla je Gorčević.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Republike Hrvatske Šime Erlić kazao je trilateralni program između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore najpopularniji Interreg program među hrvatskim korisnicima.
- To znači da za ovaj program redovno dobijamo najviše prijava, a cilj je da svake godine s njim idemo još više naprijed. U prošlom finansijskom razdoblju kroz ovaj program na raspolaganju je bilo 59 miliona eura, a zajedničkim odlukama taj iznos smo podigli na više od 117 miliona eura- kazao je Erlić, dodavši da je podsticanje digitalne tranzicije ključno za konkurentnost privrede.
Direktorica Direkcije za evropske integracije BiH Elvira Habota istakla je da sa ovim projektima započinje novo poglavlje u jačanju prekogranične poslovne saradnje u regiji.
- Kroz ove projekte, naši preduzetnici će imati priliku da razmijene iskustva, istraže nove tržišne mogućnosti, povećaju konkurentnost svojih preduzeća, rade na razvoju novih proizvoda i usluga, implementaciji pilot akcija i otvaranju novih radnih mjesta- kazala je Habota.
Objava narednog poziva za preduzeća u sklopu projekta EmBRACE planirana je tokom 2025. godine.

MEP: Oko 4,1 milion eura za zajedničke projekte mikro i malih preduzeća iz Hrvatske, BiH i Crne Gore

&nbsp;Cijeneći važnost aktivne &nbsp;uključenosti civilnog sektora za prevazilaženje izazova i ostvarenje &nbsp;napretka u pregovaračkom procesu, Ministarstvo evropskih poslova &nbsp;kontinuirano organizuje konsultacije sa civilnim sektorom na teme koje &nbsp;su u fokusu pregovaračkih poglavlja, saopšteno je iz Ministarstva &nbsp;evropskih poslova.&nbsp;
&nbsp;- Imajući u vidu trenutni zamah u pregovaračkom procesu i značaj &nbsp;oblasti vladavine prava i poglavlja 23 I 24, Ministarstvo evropskih &nbsp;poslova već ima u planu organizovanje javnih konsultacija na kojim će &nbsp;biti predstavljeni zreli nacrti akcionih planova za poglavlja 23 i 24.Tokom konsultacija, glavni pregovarač, dr Predrag Zenović, zajedno sa &nbsp;šeficama radnih grupa za poglavlja 23 i 24, predstaviće dokumenta i &nbsp;otvoriti prostor za konstruktivne komentare i sugestije nevladinog &nbsp;sektora. Cilj je zajednički rad na unapređenju akcionih planova, kako bi &nbsp;oni bili što djelotvorniji u ispunjavanju evropskih standarda. Pozdravljamo interesovanje i aktivnu uključenost nevladinog sektora u &nbsp;oblast vladavine prava i podržavamo inicijativu Instituta Alternativa &nbsp;upućenu Vladi Crne Gore da nacrte akcionih planova za realizaciju &nbsp;završnih mjerila u oblasti vladavine prava stavi na javnu raspravu. &nbsp;Saglasni smo da je transparentnost od ključnog značaja u procesu izrade &nbsp;ovih strateških dokumenata- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako dodaju, otvorenost i inkluzivnost u procesu evropskih &nbsp;integracija predstavljaju temeljni princip koji omogućava svim &nbsp;zainteresovanim akterima, uključujući civilni sektor, nevladine &nbsp;organizacije i stručnu javnost, da daju svoj doprinos i osiguraju &nbsp;kvalitet i sveobuhvatnost ključnih dokumenata.
- U toku prošle godine Ministarstvo evropskih poslova organizovalo je &nbsp;niz konsultacija na različite teme iz oblasti pregovaračkog procesa, kao &nbsp;i Plana rasta za Zapadni Balkan I Reformske agende. Podsjećamo da su &nbsp;nevladine organizacije uključene i u rad pregovaračkih radnih grupa i &nbsp;drugih radnih tijela koje kooridinara Ministarstvo evropskih poslova. &nbsp;Takođe, u toku prošle godine, Ministarstvo je finansiralo 13 projekata &nbsp;NVO za koje je izdvojeno skoro 77 hiljada eura.Ostajemo posvećeni principima otvorenosti, inkluzivnosti i saradnje, &nbsp;svjesni da je oblast vladavine prava ključna za ostvarenje strateškog &nbsp;cilja Crne Gore – punopravnog članstva u Evropskoj uniji- zaključuju u &nbsp;saopštenju.&nbsp;

MEP: Pripreme za javne konsultacije sa NVO o akcionim planovima za poglavlja 23 i 24 su već u toku

Preporuka Savjeta Evropske unije (EU) da u narednom periodu započne pripreme za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore ključni je korak koji uvodi državu u finalnu fazu pregovora - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je navela da će, dok Crna Gora radi na zatvaranju preostalih poglavlja, EU pripremati teren za prijem nove članice. 
 
- Naš cilj je jasan - do kraja 2026. godine Crna Gora će biti spremna da postane dio evropske porodice - istakla je Gorčević u saopštenju. 
 
Ona je podsjetila da je odluka Savjeta EU došla nakon što je Crna Gora zatvorila tri pregovaračka poglavlja na nedavno održanoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu, prvi put nakon više od sedam godina. 
 
- Nakon što Crna Gora ispuni sve potrebne obaveze i zatvori pregovaračka poglavlja, tijela EU preporučiće državama članicama prihvatanje aplikacije za članstvo, koja je podnijeta 2008. godine - pojasnila je Gorčević. 
 
Nakon toga, kako je dodala, slijedi određivanje datuma pristupanja i finalni proces ratifikacije Ugovora u zakonodavnim domovima svih članica EU. 
 
Prema riječima Gorčević, svi ti koraci predstavljaju krunu višegodišnjeg truda i dokaz su da Crna Gora, vođena evropskim vrijednostima, ima kapacitet da bude dio zajednice najrazvijenijih demokratija. 
 
Gorčević je istakla važnost zajedničkog napora u narednim koracima, pozivajući građane da budu partneri u ovom ključnom periodu. 
 
- Ovo nije samo uspjeh Vlade, već svih nas. Vaša podrška, vjera i istrajnost bili su ključni na ovom putu. Evropska budućnost znači veću stabilnosti i više prilika i prosperiteta za sve građane Crne Gore - poručila je Gorčević.

Gorčević: Crna Gora ulazi u finalnu fazu pregovora za članstvo u EU

Žao mi je što predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zbog lične i političke sujete nema kapacitet da prepozna uspjehe Vlade na polju EU integracija - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Podsjetimo, Milatović je jutros kazao su zatvorena tri pregovaračka poglavlja, što je signal posvećenosti Evropske unije Crnoj Gori na našem putu približavanja punopravnom članstvu, ali je i prilika da se suočimo s pitanjem zašto danas svjedočimo rezultatu koji je ispod očekivanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nedovoljna-posvecenost-vlade-eu-agendi-i-narusavanje-odnosa-s-hrvatskom-razlozi-za-rezultat-ispod-ocekivanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Gorčević navodi da su za samo godinu nakon dobijenog IBAR-a zatvorili tri poglavlja, za šta je prethodnim administracijama bilo potrebno 12 godina.&nbsp;
- Podsjećam predsjednika koliko je pogrešno da proces EU integracija doživljava kao partikularni interes bilo koje političke opcije, umjesto da se radi o opštem društvenom cilju kojem bi on trebalo da pomaže, a ne da podriva. Konstruktivne kritike su uvijek poželjne i dobrodošle, ali svakodnevno preuzimanje uloge dežurnog kritičara svega što vlada radi, ne pristoji jednom predsjedniku - poručila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F1868981919800586317%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorčević: Milatović zbog sujete ne prepoznaje uspjehe na EU putu

Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a predanost reformama i ispunjavanju svih preuzetih obaveza su prioritet - kazao je glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović. 
 
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, danas razgovarao sa šefom Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i politiku proširenja EU Jiržijem Plesitijem, koji boravi u radnoj posjeti Crnoj Gori. 
 
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je sastanak bio posvećen ključnim pregovaračkim poglavljima koja Crna Gora, u saradnji sa evropskim partnerima, planira zatvoriti do kraja godine. 
 
Dodaje se da je posebna pažnja posvećena poglavljima 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informatičko društvo i mediji, kao i poglavlju 20 – Preduzetništvo i industrijska politika. 
 
- Naša državna administracija i resorna ministarstva pokazuju visok stepen predanosti. Zatvaranje ovih poglavlja do kraja godine je prioritet - rekao je Zenović. 
 
On je kazao da su akcioni planovi za ta poglavlja u zreloj fazi i da će svi detalji biti predstavljeni Evropskoj komisiji na vrijeme. 
 
- Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a predanost reformama i ispunjavanju svih preuzetih obaveza naš su prioritet - zaključio je Zenović. 
 
Plesiti je pohvalio dosadašnji rad crnogorske državne administracije i izrazio zadovoljstvo uloženim naporima u pregovaračkom procesu, koji su omogućili Evropskoj komisiji da predloži državama članicama EU privremeno zatvaranje četiri poglavlja. 
 
On je istakao napredak Crne Gore u poglavljima 23 i 24, što je, kako je rekao, zemlji donijelo pozitivan IBAR. 
 
Plesiti je rekao da očekuje da će ista posvećenost biti usmjerena na ispunjavanje završnih mjerila u ovim poglavljima. 
 
- Razmatrani su i naredni koraci ka ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala i Poglavlje 5 – Javne nabavke, koja su ocijenjena kao poglavlja sa značajnim potencijalom za sljedeće zatvaranje - navodi se u saopštenju. 
 
Kako se dodaje, sastanak je zaključen dogovorom o nastavku bliske komunikacije i saradnje u narednom periodu.

Zenović: Reforme i preuzete obaveze prioritet

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

U Nišu su večeras, tokom i nakon Svenarodnog sabora, u organizaciji Srpske napredne stranke, napadnuti ekipa Televizije Nova- novinarka Ivana Marković i snimatelj Dejan Marković, kao i novinarka Južnih vesti Tamara Radovanović. 
 
Ivana Marković kaže da su ih napala dvojica nepoznatih muškaraca oko 18 časova u centru grada, izvan metalne ograde kojom je Trg kralja Milana, gdje se održavao centralni događaj Sabora, „odvojen“ za posjetioce skupa.
&nbsp;Muškarci su ih fizički gurali, vređali, vikali na megafonu.
- Jedan od njih mi je rekao: ‘marš odavde’, gurajući me, ali sam ja odbila da odem jer smo bili na javnoj površini i pitala ga ko je on. Drugi je snimatelju Dejanu vikao da je ‘ustaša’. Zvala sam policiju da prijavim napad, ali je u blizini bio jedan policijac, kome smo mahali, a on nas srećom vidio, i odveo do Foruma u Obrenovićevoj, kako bismo produžili na studentski protest- kaže Ivana Marković za Danas.
&nbsp;Ona dodaje da je veliki problem što novinari nezavisnih medija nisu mogli da uđu na ograđenu lokaciju na Trgu na kojoj se održava Sabor, pošto su novinarske akreditacije, na kojima je inače pisalo „Srbija ne smije da stane“, dobili samo oni koji rade u &nbsp;prorežimskim kućama.
Južne vesti su, takođe, na svom nalogu na društvenoj mreži Iks objavile snimak na kome se vidi kako je jedan od okupljenih građana gura ruku i pokušava da novinarki Radovanović pomjeri mobilni telefon, kojim je snimala odlazak pristalica SNS posle Svenarodnog sabora.
&nbsp;Udruženje novinara Srbije je ranije danas protestovalo zbog privođenja dopisnika australijskog radija SBS Nikole Doderovića, dok je izvještavao sa mitinga Pokreta za narod i državu na Trgu kralja Milana.
U Nišu je danas održan centralni skup Svenarodnog sabora, u organizaciji aktuelne vlasti, na kojem je govorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Istovremeno je na Trgu kralja Aleksandra, nekoliko stotina metara dalje, organizovan studentski protest „Izbori(mo) se“, na kojem je zahtijevano raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
&nbsp;

Niš: Napadnuti ekipa Televizije Nova i novinarka Južnih vesti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras na mitingu u Nišu poručio studentima da ga "ne zanimaju njihovi zahtjevi" i da je to "gotova priča", a studenti su njemu odgovorili da mu je izjava smiješna, te da ništa nije gotovo.
Vučić je u Nišu rekao da "od sada sluša samo narod", ali i da je spreman da svojim politčkim protivnicima "pruži ruku" i ponovo ih pozove na razgovor, kako bi se problemi i razlike rješavali u institucijama, a ne na ulici.
Pored mitinga valsti, u Srbiji su danas održavna dva velika studentska protesta - u Nišu i Subotici.
Reporterka N1 razgovarala je sa studentima u Nišu i pitala ih je kakva je njihova reakcija na Vučićevu izjavu, na što su oni rekli da ne odustaju do ispunjenja svojih zahtjeva. Ključna poruka sa protesta u Nišu je bila upravo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Takođe, reporterka N1 razgovarala je sa studentima koji su se okupili u Subotici, gdje je mnogo njih reklo da im je Vučićeva izjava smiješna, da se pravi glup i slijep i da "ništa nije završeno".

Studenti poručili Vučiću da mu je izjava smiješna i da ništa nije završeno

Na današnju objavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića, koji je kazao da je današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice još &nbsp;jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno i postavio pitanje odgovornosti nadležnih u sistemu bezbjednosti, reagovali su iz Demokratske Crne Gore.
U saopštenju iz te partije, pored ostalog, navode da poslanik Eraković svakako nije neznaven čovjek.
- On dobro zna kao što zna i cijela Crna Gora, da je sve ovo što se dešava i što se dešavalo proteklih decenija u Crnoj Gori isključiva posljedica politike njegove partije i činjenice da su komandovanje bezbjednosnim sektorom prepustili nikom drugom do najvećim kriminalcima na Balkanu- ocjenjuju Demokrate.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-sta-je-potrebno-da-se-desi-da-bi-neko-iz-ovog-sistema-preuzeo-odgovornost-i-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na čelu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori su kadrovi Demokrata. Naime, lider ove partije Aleksa Bečić je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, dok je njen visoki funkcioner Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
&nbsp;- Za razliku od Kanade, Njemačke, Švedske i brojnih drugih najrazvijenijih zemalja svijeta gdje vidimo vrlo često i teška krivična djela, i velike tragedije i zločine, ali nikad političko mešetarenje na tim pitanjima, kod nas svjedočimo potpuno suprotnom- navele su Demokrate.&nbsp;
Tvrde da je Crna Gora jedina zemlja u svijetu koja ima ovako licemjernu partiju kakva je DPS.
- Koja ne propušta niti jedan momenat za jeftino političarenje i mešetarenje na tim pitanjima, ali i jasan pokušaj odbrane kriminalnih struktura u Crnoj Gori- poručile su u saopštenju Demokrate.

Demokrate: Sve što se dešava i što se dešavalo posljedica je politike DPS-a

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: ministarstvo-evropskih-poslova