Crna Gora je za samo godinu napravila ključni zaokret u evropskim integracijama i nakon zatvaranja tri poglavlja krajem prošle godine, a ove radićemo još intenzivnije kako bi taj rezultat nadmašili, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Ona je to rekla tokom razgovora sa austrijskom saveznom ministarkom za Evropu, integracije i porodicu, Klaudijom Plakolm. 
 
Gorčević je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, &nbsp;informisala Plakolm o aktuelnom stanju pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom. 
 
Ona je naglasila da se, u skladu s trenutnom dinamikom integracija, očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine, čime bi se stekli uslovi za punopravno članstvo Crne Gore do kraja 2028. godine. 
 
Plakolm je pohvalila ostvareni napredak Crne Gore u proteklih godinu, navodeći da austrijska Vlada ostaje dosljedno proevropska i snažno podržava politiku proširenja EU. 
 
- U tom kontekstu, ona je izrazila punu podršku naporima Crne Gore na njenom putu ka članstvu u Uniji- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su se Gorčević i Plakolm saglasile da promjenljive geopolitičke okolnosti ne smiju ugroziti evropski projekat i da treba istrajati u očuvanju temeljnih vrijednosti evropske demokratije. 
 
Gorčević je čestitala Plakolm na nedavnom imenovanju za ministarku za EU, integracije i porodicu, poželjela joj uspješan mandat i pozvala je da posjeti Crnu Goru

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gorčević sa Plakolm: Promjenljive geopolitičke okolnosti ne smiju ugroziti evropski projekat i put Crne Gore ka EU

Planom rasta za Crnu Goru predviđeno je 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona jesu grantovi, a ostatak novca će biti isplaćen kroz povoljnije kredite i povoljnije zajmove - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević tokom današnje diskusije posvećene reformskoj agendi.
Ona je, kako prenosi Mediabiro, navela da je intenzivna komunikacija koju je resor na čijem je čelu u prethodnoj godini imao sa Evropskom komisijom dovela do toga da se već može govoriti o raspodjeli novca.
- Iako nama nikada cilj i prioritet nije bila finansijska dobit od Evropske komisije, nego približavanje samom evropskom putu i brža integracija, svakako treba pomenuti da za sve ove reforme koje smo mi dogovorili kroz reformsku agendu postoji opcija dobijanja određenog novca koji će se koristiti što za infrastrukturne projekte, što za ulaganje u određene reforme koje su dogovorene. Cjelokupna komunikacija je bila vrlo zahtjevna i mogu reći da je Crna Gora jedna od onih država kandidata koja ima najambiciozniju reformsku agendu. Ona se zaista poklapa sa onim planom zatvaranja poglavlja do kraja 2026. godine, iako se sama reformska agenda sprovodi do kraja 2027. godine - navela je Gorčević.
Podsjetila je na 32 mjere, 130 reformskih koraka iz četiri ključne oblasti politika.
- Osim digitalne i energetske tranzicije, nismo zaboravili vladavinu prava. Ponosna sam što smo uspjeli da resorima nametnemo ovo kao jednu dodatnu motivaciju da reformsku agendu shvate ozbiljno. To je samo jedan od četiri stuba Plana rasta - kazala je Gorčević.
Korak koji je uslov za dobijanje prve tranše koja iznosi sedam posto – nešto manje od 27 miliona, jeste potpisivanje Ugovora o zajmu koji potpisuju Ministarstvo finansija i Centralna banka zajedno sa Evropskom komisijom.
- Nakon potpisivanja tog ugovora najkasnije za desetak dana ili dvije nedjelje možemo očekivati tu prvu tranšu. Sam iznos novca je opredijeljen od strane Evropske komisije na osnovu parametara kojima su se oni vodili. Vodilo se računa o broju stanovnika, te je potpuno normalno da je iznos novca za Crnu Goru manji nego za neke druge države kandidate - istakla Gorčević.

1250x600

1084x550

Gorčević: Planom rasta za Crnu Goru predviđeno 383,5 miliona eura

Politička stabilnost i konsenzus među svim relevantnim političkim i društvenim akterima, uz podršku Evropske komisije (EK), ključni su za održavanje tempa na evropskom putu Crne Gore, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Ona je to rekla na sastanku sa ministrom za evropske poslove i odbranu Irske Tomasom Birnom, na marginama neformalnog sastanka Savjeta za opšte poslove EU u Varšavi. 
 
- Politička stabilnost i konsenzus među svim relevantnim političkim i društvenim akterima, uz potrebnu podršku Evropske komisije, ostaju ključni faktori u održavanju tempa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji- poručila je Gorčević. 
 
Ona je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, rekla da je EU integracija prioritet Vlade, ali i opozicije. 
 
- Iako postoje razlike u tome kako postići ove ciljeve, nema aktivnih političkih aktera koji promovišu euroskepticizam- kazala je Gorčević. 
 
Kako je navela, kroz dijalog i uz podršku evropskih partnera ulažu napore za prevazilaženje izazova u vidu blokade i bojkota parlamenta od opozicije. 
 
- U ovom ključnom trenutku, kada su Vlada i javna uprava potpuno posvećeni ispunjavanju reformskih zadataka i političkih kriterijuma EU, podrška zemalja članica je neprocjenjiva- naglasila je Gorčević. 
 
Iz MEP-a su kazali da je na sastanku razgovarano o predsjedavanju Irske Savjetom EU u drugoj polovini naredne godine, kada se očekuje da Crna Gora zatvori najizazovnija pregovaračka poglavlja, uključujući ona koja se odnose na vladavinu prava. 
 
- Pravovremeno angažovanje stručne podrške, gdje je to moguće, kao i snažna politička podrška, biće ključni za uspješnu implementaciju plana da do kraja 2026. godine Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja- rekla je Gorčević. 
 
Ona je istakla da Irska može igrati značajnu ulogu i na političkom nivou, s obzirom na svoj pozitivan stav o proširenju EU i podršci Zapadnom Balkanu. 
 
Gorčević je kazala da je Irska poznata po svom snažnom zalaganju za vladavinu prava, ljudska prava i demokratske standarde, navodeći da postoji prostor za podršku efikasnoj implementaciji reformi u Crnoj Gori u ovim oblastima. 
 
Birn je poručio da Irska podržava procese proširenja, kao i evropski put Crne Gore. 
 
On je rekao da, iako je teško predvidjeti okolnosti u drugoj polovini 2026. godine, vjeruje da će proširenje svakako biti jedan od prioriteta. 
 
- Irska prepoznaje i podržava značajan napredak koji je Crna Gora napravila u procesu pristupanja EU. Podrška crnogorskom putu ka članstvu u EU će biti jedan od fokusa irskog predsjedavanja Savjetom EU sljedeće godine- poručio je Birn.

Gorčević sa Birnom: Politička stabilnost i konsenzus ključni za evropski put; Irska će podržati evropski put Crne Gore

U Mostaru su danas potpisani ugovori za zajedničke prekogranične projekte mikro i malih preduzeća iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, čija ukupna vrijednost iznosi 4,1 milion eura bespovratnih sredstava Evropske unije, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Na svečanosti u organizaciji Hrvatske agencije za mala preduzeća, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) dodijeljeni su ugovori za sprovođenje ukupno 24 projekta koji su odobreni za finansiranje u sklopu Prvog poziva Fonda projekata manje vrijednosti (SPF) u okviru projekta EmBRACE. Ovaj projekat realizuje se iz podršku Interreg VI-A IPA programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027, koji sufinansira EU. Od 24 podržana projekta, crnogorska mikro i mala preduzeća učestvuju u njih 19.
- Mikro i mala preduzeća predstavljaju stub ekonomija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ona ne samo da imaju ključnu ulogu u ekonomskom razvoju naše tri države, već i zapošljavaju veliki broj ljudi i omogućavaju pristup različitim proizvodima i uslugama. Zato je važno da podstaknemo njihov dalji rast, održivost i konkurentnost- kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević tokom obraćanja na svečanoj dodjeli.
Ona je istakla da je regionalna saradnja od suštinskog značaja za razvoj našeg regiona, a za Crnu Goru i njenu vanjsku politiku, ona predstavlja jedan od prioriteta.
- Zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije kroz programe prekogranične i teritorijalne saradnje, imamo priliku da gradimo dobrosusjedske odnose i podstičemo društveno-ekonomski razvoj kroz projekte koji poboljšavaju kvalitet života u našim zajednicama. Podrška mikro i malim preduzećima iz tri države je snažna potvrda naše zajedničke posvećenosti ekonomskom razvoju kako programskog područja, tako i čitavog regiona- rekla je Gorčević.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Republike Hrvatske Šime Erlić kazao je trilateralni program između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore najpopularniji Interreg program među hrvatskim korisnicima.
- To znači da za ovaj program redovno dobijamo najviše prijava, a cilj je da svake godine s njim idemo još više naprijed. U prošlom finansijskom razdoblju kroz ovaj program na raspolaganju je bilo 59 miliona eura, a zajedničkim odlukama taj iznos smo podigli na više od 117 miliona eura- kazao je Erlić, dodavši da je podsticanje digitalne tranzicije ključno za konkurentnost privrede.
Direktorica Direkcije za evropske integracije BiH Elvira Habota istakla je da sa ovim projektima započinje novo poglavlje u jačanju prekogranične poslovne saradnje u regiji.
- Kroz ove projekte, naši preduzetnici će imati priliku da razmijene iskustva, istraže nove tržišne mogućnosti, povećaju konkurentnost svojih preduzeća, rade na razvoju novih proizvoda i usluga, implementaciji pilot akcija i otvaranju novih radnih mjesta- kazala je Habota.
Objava narednog poziva za preduzeća u sklopu projekta EmBRACE planirana je tokom 2025. godine.

MEP: Oko 4,1 milion eura za zajedničke projekte mikro i malih preduzeća iz Hrvatske, BiH i Crne Gore

&nbsp;Cijeneći važnost aktivne &nbsp;uključenosti civilnog sektora za prevazilaženje izazova i ostvarenje &nbsp;napretka u pregovaračkom procesu, Ministarstvo evropskih poslova &nbsp;kontinuirano organizuje konsultacije sa civilnim sektorom na teme koje &nbsp;su u fokusu pregovaračkih poglavlja, saopšteno je iz Ministarstva &nbsp;evropskih poslova.&nbsp;
&nbsp;- Imajući u vidu trenutni zamah u pregovaračkom procesu i značaj &nbsp;oblasti vladavine prava i poglavlja 23 I 24, Ministarstvo evropskih &nbsp;poslova već ima u planu organizovanje javnih konsultacija na kojim će &nbsp;biti predstavljeni zreli nacrti akcionih planova za poglavlja 23 i 24.Tokom konsultacija, glavni pregovarač, dr Predrag Zenović, zajedno sa &nbsp;šeficama radnih grupa za poglavlja 23 i 24, predstaviće dokumenta i &nbsp;otvoriti prostor za konstruktivne komentare i sugestije nevladinog &nbsp;sektora. Cilj je zajednički rad na unapređenju akcionih planova, kako bi &nbsp;oni bili što djelotvorniji u ispunjavanju evropskih standarda. Pozdravljamo interesovanje i aktivnu uključenost nevladinog sektora u &nbsp;oblast vladavine prava i podržavamo inicijativu Instituta Alternativa &nbsp;upućenu Vladi Crne Gore da nacrte akcionih planova za realizaciju &nbsp;završnih mjerila u oblasti vladavine prava stavi na javnu raspravu. &nbsp;Saglasni smo da je transparentnost od ključnog značaja u procesu izrade &nbsp;ovih strateških dokumenata- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako dodaju, otvorenost i inkluzivnost u procesu evropskih &nbsp;integracija predstavljaju temeljni princip koji omogućava svim &nbsp;zainteresovanim akterima, uključujući civilni sektor, nevladine &nbsp;organizacije i stručnu javnost, da daju svoj doprinos i osiguraju &nbsp;kvalitet i sveobuhvatnost ključnih dokumenata.
- U toku prošle godine Ministarstvo evropskih poslova organizovalo je &nbsp;niz konsultacija na različite teme iz oblasti pregovaračkog procesa, kao &nbsp;i Plana rasta za Zapadni Balkan I Reformske agende. Podsjećamo da su &nbsp;nevladine organizacije uključene i u rad pregovaračkih radnih grupa i &nbsp;drugih radnih tijela koje kooridinara Ministarstvo evropskih poslova. &nbsp;Takođe, u toku prošle godine, Ministarstvo je finansiralo 13 projekata &nbsp;NVO za koje je izdvojeno skoro 77 hiljada eura.Ostajemo posvećeni principima otvorenosti, inkluzivnosti i saradnje, &nbsp;svjesni da je oblast vladavine prava ključna za ostvarenje strateškog &nbsp;cilja Crne Gore – punopravnog članstva u Evropskoj uniji- zaključuju u &nbsp;saopštenju.&nbsp;

MEP: Pripreme za javne konsultacije sa NVO o akcionim planovima za poglavlja 23 i 24 su već u toku

Preporuka Savjeta Evropske unije (EU) da u narednom periodu započne pripreme za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore ključni je korak koji uvodi državu u finalnu fazu pregovora - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je navela da će, dok Crna Gora radi na zatvaranju preostalih poglavlja, EU pripremati teren za prijem nove članice. 
 
- Naš cilj je jasan - do kraja 2026. godine Crna Gora će biti spremna da postane dio evropske porodice - istakla je Gorčević u saopštenju. 
 
Ona je podsjetila da je odluka Savjeta EU došla nakon što je Crna Gora zatvorila tri pregovaračka poglavlja na nedavno održanoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu, prvi put nakon više od sedam godina. 
 
- Nakon što Crna Gora ispuni sve potrebne obaveze i zatvori pregovaračka poglavlja, tijela EU preporučiće državama članicama prihvatanje aplikacije za članstvo, koja je podnijeta 2008. godine - pojasnila je Gorčević. 
 
Nakon toga, kako je dodala, slijedi određivanje datuma pristupanja i finalni proces ratifikacije Ugovora u zakonodavnim domovima svih članica EU. 
 
Prema riječima Gorčević, svi ti koraci predstavljaju krunu višegodišnjeg truda i dokaz su da Crna Gora, vođena evropskim vrijednostima, ima kapacitet da bude dio zajednice najrazvijenijih demokratija. 
 
Gorčević je istakla važnost zajedničkog napora u narednim koracima, pozivajući građane da budu partneri u ovom ključnom periodu. 
 
- Ovo nije samo uspjeh Vlade, već svih nas. Vaša podrška, vjera i istrajnost bili su ključni na ovom putu. Evropska budućnost znači veću stabilnosti i više prilika i prosperiteta za sve građane Crne Gore - poručila je Gorčević.

Gorčević: Crna Gora ulazi u finalnu fazu pregovora za članstvo u EU

Žao mi je što predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zbog lične i političke sujete nema kapacitet da prepozna uspjehe Vlade na polju EU integracija - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Podsjetimo, Milatović je jutros kazao su zatvorena tri pregovaračka poglavlja, što je signal posvećenosti Evropske unije Crnoj Gori na našem putu približavanja punopravnom članstvu, ali je i prilika da se suočimo s pitanjem zašto danas svjedočimo rezultatu koji je ispod očekivanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nedovoljna-posvecenost-vlade-eu-agendi-i-narusavanje-odnosa-s-hrvatskom-razlozi-za-rezultat-ispod-ocekivanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Gorčević navodi da su za samo godinu nakon dobijenog IBAR-a zatvorili tri poglavlja, za šta je prethodnim administracijama bilo potrebno 12 godina.&nbsp;
- Podsjećam predsjednika koliko je pogrešno da proces EU integracija doživljava kao partikularni interes bilo koje političke opcije, umjesto da se radi o opštem društvenom cilju kojem bi on trebalo da pomaže, a ne da podriva. Konstruktivne kritike su uvijek poželjne i dobrodošle, ali svakodnevno preuzimanje uloge dežurnog kritičara svega što vlada radi, ne pristoji jednom predsjedniku - poručila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F1868981919800586317%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorčević: Milatović zbog sujete ne prepoznaje uspjehe na EU putu

Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a predanost reformama i ispunjavanju svih preuzetih obaveza su prioritet - kazao je glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović. 
 
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, danas razgovarao sa šefom Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i politiku proširenja EU Jiržijem Plesitijem, koji boravi u radnoj posjeti Crnoj Gori. 
 
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je sastanak bio posvećen ključnim pregovaračkim poglavljima koja Crna Gora, u saradnji sa evropskim partnerima, planira zatvoriti do kraja godine. 
 
Dodaje se da je posebna pažnja posvećena poglavljima 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informatičko društvo i mediji, kao i poglavlju 20 – Preduzetništvo i industrijska politika. 
 
- Naša državna administracija i resorna ministarstva pokazuju visok stepen predanosti. Zatvaranje ovih poglavlja do kraja godine je prioritet - rekao je Zenović. 
 
On je kazao da su akcioni planovi za ta poglavlja u zreloj fazi i da će svi detalji biti predstavljeni Evropskoj komisiji na vrijeme. 
 
- Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, a predanost reformama i ispunjavanju svih preuzetih obaveza naš su prioritet - zaključio je Zenović. 
 
Plesiti je pohvalio dosadašnji rad crnogorske državne administracije i izrazio zadovoljstvo uloženim naporima u pregovaračkom procesu, koji su omogućili Evropskoj komisiji da predloži državama članicama EU privremeno zatvaranje četiri poglavlja. 
 
On je istakao napredak Crne Gore u poglavljima 23 i 24, što je, kako je rekao, zemlji donijelo pozitivan IBAR. 
 
Plesiti je rekao da očekuje da će ista posvećenost biti usmjerena na ispunjavanje završnih mjerila u ovim poglavljima. 
 
- Razmatrani su i naredni koraci ka ispunjavanju završnih mjerila za Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala i Poglavlje 5 – Javne nabavke, koja su ocijenjena kao poglavlja sa značajnim potencijalom za sljedeće zatvaranje - navodi se u saopštenju. 
 
Kako se dodaje, sastanak je zaključen dogovorom o nastavku bliske komunikacije i saradnje u narednom periodu.

Zenović: Reforme i preuzete obaveze prioritet

Evropska ideja ne živi samo na državnom, već i na lokalnom nivou, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević tokom posjete Nikšiću.

Ona se sastala sa predsjednikom opštine Markom Kovačevićem, obišla EU projekte u Inovaciono-preduzetničkom centru Tehnopolis i novootvorenu zgradu TV Nikšić, kao dio projekta Evropski dan u tvom gradu.

Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Gorčević je sa Kovačevićem i njegovim saradnicima razgovarala o načinima za poboljšanje saradnje, kao i mogućnostima da Opština Nikšić, koja je već uspješna u privlačenju EU fondova, dodatno ojača svoje kapacitete.

Gorčević je istakla da cjelokupna Vlada podržava Nikšić kao kandidata za Evropsku prijestonicu kulture 2030. godine.

Ukazujući da su opštine važan partner u procesu evropske integracije Crne Gore, Gorčević je kazala da je zadovoljna nastavkom prakse posjeta crnogorskim opštinama.

- Želimo da sve opštine budu osposobljene da bolje koriste sredstva EU, unaprijede kvalitet života i modernizuju usluge i servise - kazala je Gorčević.

Ona je navela da joj je drago što evropska ideja ne živi samo na državnom, već i na lokalnom nivou.

- Vjerujem da će Ministarstvo evropskih poslova nastaviti da bude partner Opštini Nikšić, lokalnim organizacijama i nevladinom sektoru - rekla je Gorčević.

Ona je pojasnila da se blizu 70 odsto evropskog zakonodavstva primjenjuje na lokalnom nivou, zbog čega je, kako je navela, neophodno da, uz Vladu, koja vodi pristupne pregovore, lokalne samouprave budu uključene u njihovo planiranje i sprovođenje aktivnosti.

Kovačević je istakao da mu je veliko zadovoljstvo što je Gorčević u posjeti opštini Nikšić, posebno zato što je to prva posjeta nakon pozitivnog izvještaja Evropske komisije.

- Razgovarali smo o budućim zajedničkim aktivnostima i o tome šta mi kao lokalna samouprava možemo uraditi na našem daljem evropskom putu. Utisci su sjajni i vidimo da ćemo u narednom periodu imati mnogo mogućnosti za lokalne samouprave što se tiče povlačenja sredstava iz EU fondova - rekao je Kovačević.

On je istakao da su prezentovali inicijativu da Nikšić bude Evropska prestonica kulture i dobili punu podršku.

- Vidimo da imamo jednu perspektivu za budućnost, koja je dobra i za Nikšić i za Crnu Goru - poručio je Kovačević.

Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Gorčević je obišla projekte koje sprovodi Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis.

- Raduje me što Tehnopolis koristi EU fondove i mislim da je to dobar pokazatelj za partnere u Crnoj Gori kako da koriste evropski novac za uspješne evropske priče - kazala je Gorčević.

Ona je obišla i projekte usmjerene na razvoj IT klastera, poslovnu podršku i mrežu prekogranične saradnje u oblasti razvoja malih i srednjih preduzeća i unaprjeđenje energetske efikasnosti u javnom sektoru.

Gorčević je navela da je 12 aktuelnih i pripremljenih projekata u Tehnopolisu dobra poruka za sve građane Nikšića.

Ona je posjetila i kancelariju inicijative Nikšić – Evropska prijestonica kulture 2030, kao i adaptiranu zgradu Televizije Nikšić.

Gorčević je naglasila da Nikšić ima televiziju koja je za ponos Crnoj Gori i čitavom regionu.

Gorčević: Evropska ideja živi i na lokalnom nivou

Pristupanje još jedne države Evropskoj uniji (EU) podstaklo bi duh optimizma među članicama, jer šalje snažnu poruku da je EU i dalje mjesto kojem treba težiti, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Ona je na panelu “Crna Gora: Sigurna na putu evropske integracije?”, koji je održan u okviru Foruma 2000 u Pragu, rekla da bi to moglo ojačati ulogu EU i podstaći veću integraciju unutar same Unije.

Iz Ministarstva evropskih poslova (MEP) je saopšteno da je Gorčević, na panelu na kome je govorila sa ministrom evropskih poslova Češke Martinom Dvoržakom, poručila da Crna Gora ne smije da propusti momenat kada je politika proširenja opet živa, kao i pozitivno raspoloženje među državama članicama.

- Prije nekoliko dana usvojili smo ključne zakone za zatvaranje četiri poglavlja. Ovo je prvi put u posljednjih sedam godina da Crna Gora privremeno zatvara poglavlja - navela je Gorčević.

Ona je kazala da se očekuje da će se to desiti na Međuvladinoj konferenciji (MVK) sa EU do kraja decembra, koja će biti treća MVK ove godine, nakon što dvije godine prije toga nije održana ni jedna.

Gorčević je rekla da je za takav pomak bio potreban pravi trenutak.

- Nakon nekoliko godina zamora od proširenja na nivou EU i godina u kojima su donosioci odluka u Crnoj Gori bili nezainteresovani za ulazak u EU, stvari su se promijenile s obje strane - navodi se u saopštenju MEP-a.

Gorčević je kazala da je prije godinu Crna Gora dobila proevropsku vladu sa najvećom podrškom u parlamentu ikad, koja je ovog ljeta čak proširena na dvije trećine poslanika.

- S obzirom na to da 80 odsto naših građana podržava pristupanje Crne Gore EU, Vlada čiji sam dio odlučila je iskoristiti taj potencijal i intenzivirati napore u tom pravcu - rekla je Gorčević.

Kako je kazala, da bi završili taj proces, Crnoj Gori je potrebna podrška EU za izgradnju institucionalnih kapaciteta, ubrzanje ekonomskog rasta i sprovođenje reformi na održiv način.

- Potrebna nam je odlučnost EU u vezi sa politikom proširenja, a smatram da bi imenovanje komesarke za proširenje iz Slovenije mogao biti pozitivan signal za Crnu Goru - navela je Gorčević.

Ona je naglasila da se Crna Gora zalaže za pristup zasnovan na zaslugama, jer su napori svakog kandidata individualni, pa bi i odluka o njihovom članstvu trebalo da bude takva.

- Gorčević je imala i bilateralni sastanak sa Dvoržakom, a na marginama Foruma 2000 sastala sa Jaroslavom Zajičekom, direktorom Odjeljenja za vanjsku politiku u Kancelariji predsjednika Češke i Tomašem Pojarom, savetnikom za nacionalnu bezbjednost u Kancelariji predsjednika češke Vlade - navedeno je u saopštenju.

Navodi se da su se sagovornici saglasili da je princip zasnovan na zaslugama najbolji, kao i da Crnu Goru vide kao šansu za proces proširenja.

- Govorili su i o konkretnim oblastima za intenziviranje saradnje, kao što je ekspertska podrška Češke u pregovaračkom procesu, privlačenje investicija iz ove države, kao i saradnja u oblasti odbrane - rekli su iz MEP-a.

Gorčević: Proširenje šalje poruku da je EU mjesto kome treba težiti

Fudbaleri Sutjeske, Arsenala i Mornara ostvarili su pobjede u 26. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige.
Sutjeska je u Nikšiću pobijedila Jezero 2:1 i zabilježila desetu pobjedu ove sezone.
Slavila je golovima Dragana Miranovića u 2. i 64. minutu.
Jedini pogodak za plavski tim postigao je Riju Vakabajaši u 41. minutu.
Domaći teren odbranio je i Arsenal, koji je u Tivtu savladao Otrant Olimpik 2:0.
Tivatski tim do pobjede, osme ove sezone, vodili su 
Abdulsamed Abdulahi u 39. i Nedjeljko Kovinić u 59. minutu.
Mornar je u Kotoru savladao ekipu Bokelja 2:0, golovima Balše Sekulića u 70. i Veljka Batrovića u 86. minutu.
Najbolju priliku za Bokelj imao je Dejan Pepić u 73. minutu, ali je promašio jedanaesterac.
Mornar je u Kotoru prekinuo seriju od četiri vezana meča bez trijumfa i upisao desetu pobjedu, dok je Bokelj je pretrpio šesti poraz zaredom, a na četvrtom duelu uzastopno nije postigao gol.
Posljednju pobjedu Kotorani su ostvarili 22. februara protiv Jedinstva (1:0).
U 16 sati i 30 minuta počeo duel Petrovca i Dečića, dok će vodeća Budućnost igrati na Gradskom stadionu, u 18 sati, protiv bjelopoljskog Jedinstva.

Pobjede Sutjeske i Arsenala, slavio i Mornar

Fudbaleri Rudara pobijedili su danas u Pljevljima ekipu Grblja 4:1, u utakmici 26. kola Druge crnogorske lige.
Domaći sastav, drugoplasirani na tabeli, do 13. pobjede vodili su Antonio Božinoski u 39, Vanja Vučićević u 43, Aleksandar Šofranca u 65. i Stefan Golubović u 79. minutu.
Jedini pogodak za Grbalj postigao je Stefan Radojević u 66. minutu.
Ibar i Iskra igrali su u Rožajama 0:0, a pobjednika nije bilo ni u duelu Podgorice i Lovćena, koji je na DG areni završen 1:1.
Lovćen je poveo golom Balše Radovića u sudijskoj nadoknadi prvog poluvremena iz jedanaesterca.
Cetinjskom timu u prvom poluvremenu dosuđen je još jedan jedanaesterac, ali ga nije iskoristio Boško Guzina u 26. minutu.
Adžibaba je odličnim udarcem pogodio same rašlje za konačnih 1:1..
Lovćen je tako nakon dva vezana meča zaustavljen, dok je domaćin stigao do prvog boda nakon dva poraza.
Konačan rezultat postavio je Nenad Adžibaba u 53. minutu.
Mladost je juče savladala Kom 4:2, dok je Igalo bilo slobodno.

Rudar ubjedljiv protiv Grblja

Nikšić je danas grad podijeljen jednim potpuno prevaziđenim ideološkim konceptom, saopštio je nosilac liste Evropskog saveza na lokalnim izborima u ovom gradu Ivan Radojičić.
- Taj koncept je forsiran od strane nesposobnih, nestručnih i čini mi se što je najgore - nedobronamjernih ljudi. Kako je ideologija "luda kći pametne majke(nauke)", rekao bi moj uvaženi profesir Šušnjić, tome se mora stati na kraj - naglasio je Radojičić.
Građani Nikšića, prema njegovim riječima, ne žele nametnute ideološke okvire koji ignorišu sve što je drugo i drugačije, jer je Nikšić uvijek bio grad otvoren za sve različitosti.
- Još imamo vremena da spriječimo posljedice koje mogu ostaviti prevaziđene i nazadne ideologije i pogubne politike akutelnih političkih činilaca na međuljudske odnose u našm gradu - rekao je Radojičić.
Evropski savez, kako je dodao, želi da gradi mostove razumevanja i saradnje, te će se fokusirati isključivo na odluke koje su vođene stvarnim potrebama grada i dobrobiti građana, a ne političkim interesima.
- Neophodna nam je težnja ka integraciji, dijalogu i zajedničkom napretku. Nikšić će ponovo biti mjesto u kojem se poštuje različitost i smatra bogatstvom - kazao je Radojičić.
On je pozvao sugrađanke i sugrađane da na predstojećim izborima zaokruže broj 8 i podrže Evropski savez da bi Nikšić ponovo bio grad u kojem se poštuju različitosti.

Radojičić: Nikšić podijeljen prevaziđenim ideološkim konceptom, tome se mora stati na kraj

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,&nbsp;
Preskočiću planirano uvodno slovo jer je situacija krajnje dramatična. I delikatna. Bojim se da se desilo ono najgore. Puklo! Vi znate da sam ja ozbiljan novinar, istraživač takoreći, baratam samo provjerenim informacijama, iz pouzdanih izvora. I, kakva su nam saznanja? Podžapali se Docent i Generalni! Ma, je li to moguće!? Imamo i nekih pikanterija, ali ipak ne bih. Moramo da držimo neki nivo. Čuće se!&nbsp;
Pratila sam jučerašnju sjednicu Savjeta i evo, odmah “ruke u tijesto”. I sad ću da se pohvalim da vidite kako sam bila vrijedna.&nbsp;
Ispratila sam sve jučerašnje izvještaje, a onda sam, da bih svojim očima i ušima provjerila kako ste se našli tu đe ste, pogledala i višečasovne sjednice Administrativnog odbora iz 2021. godine, na kojima ste predstavljali (mislim i na ostale članove Savjeta) vizije razvoja RTCG. Ono, jeste da su vizije bile malo mutne, ali bilo je proljeće, a ono dozvoljava i malo lepršavosti i nejasnoća u verbalizaciji i pisanoj formi. Sve u svemu – oni nastupi su neprocjenjivi! Teško bih sebi oprostila da sam propustila to blago.&nbsp;
Sve u svemu, da Vas obradujem - neumorno radim i istražujem, jer ne piše se knjiga sama. Je li tako? Uostalom, vidjećete. Prvi primjerak, sa sve posvetom, ide Vama. Dalje neću, da ne kvarim iznenađenje. Pomenuh li dokumentarac? Nema veze, čućete.&nbsp;
A sad da se vratimo i pratimo radnju. Mjesto zbivanja - multimedijalna sala u zgradi RTCG, hepening – sjednica &nbsp;Savjeta. Moram da primijetim da je događaj bio osmišljen &nbsp;otprilike ovako – ajmo sad svi da skočimo na Marijanu Camović-Veličković. U skakanju su se vrlo istakli, pored Vas, i još neke Vaše kolege, pa nije u redu da to zanemarimo i ne posvetimo im dužnu pažnju. Brzo ću.&nbsp;
Pošto je tok rasprave išao u pravcu - Mi svi, osim Marijane, mislimo da smo fenomenalni, &nbsp;zaključci su usvajani taktikom kad ona (Marijana) progovori, ostatak Savjeta i naravno Generalni, aknu put nje u maniru “jedna glava, devet jezika”.&nbsp;
Da konkretizujemo neke markantne iskaze našeg Nezakonitog oko kojih je bilo sporenja. Sa Marijanom. Koliko čujem, Bobi nije trepnuo kad je vrlo rezolutno saopštio da u “RTCG ne postoji nijedna osoba koja je neadekvatno raspoređena”. Dragi Borise, sve i da apstrahujemo tvoju gadljivost prema sudu i sudskim odlukama, kako tretiramo pravosnažne presude da si nekog nezakonito rasporedio na izvjesno radno mjesto? Kako pravdaš potpis na nalogu da RTCG isplati sudske troškovi i bože zdravlja, vrlo brzo, i razliku u plati? Šta predlažeš? Da ja u poneđeljak, čim svane, odem kod sudije i kažem poslao me Boris da Vam kažem da ta presuda ne važi? Oćemo li tako, ili imaš neku drugu ideju? Ovo su više neka retorička pitanja, pa mu Vi prenesite, jer Bobi sa mnom ne razgovara, od kako sam ga tužila za mobing.&nbsp;
E, kad smo već kod mobinga, rekla bih da ste tu posebno osjetljivi. Toliko da i samo pominjanje te riječi izvlači iz vas svih neviđenu žestinu. Na sjednici Savjeta pomenuti su slučajevi tih nedoličnih radnji, a potenciran je primjer da je “desetak žena u izvjesnim godinama, sa televizije prebačeno u radio”. Bobi nikad čuo. Nema on pojma o tome. Koje žene, koje godine, koji radio? Opet mu neko podmetnuo da potpiše rješenja. Uvažene članice Savjeta zgrožene da neko (čitaj Marijana) može da iznosi takve “neistine”. Uostalom, zar nije potpuno logično da nekog ko čitavog života radi kao televizijski novinar, bez obrazloženja prebacite na radio? Vala tu nema ništa čudno. A, to što se poklopilo da su u pitanju novinarke u izvjesnim godinama, to je potpuno slučajno. Pa, je li? Ja Nezakonitom sve vjerujem. I baš me dirnulo kako u njegovu odbranu skaču koleginice iz Savjeta… Eto, tako dođosmo i do njih.&nbsp;
Uvidom u pomenuti arhivski materijal,sa sjednice Administrativnog odbora iz 2021, priznajem da ne mogu čudu da se načudim zašto sam zapostavila uvažene članice Savjeta Milicu Špajak i Aminu Murić. Doduše, iščitala sam ja još ranije njihove biografije na sajtu RTCG. Ali, šta da Vam kažem. Mnogo su ekstenzivne, pa na kraju ne znate šta ste pročitali. To vam je, da plastično opišem, kao jelovnik u nekom boljem restoranu gdje na desetak strana objašnjavaju zašto vam na ogromnom tanjiru stoji samo zera nečeg sa nečim. Zalud vi čitate šta tu sve ima, kad na tanjiru ne vidite ništa od toga. Ako me razumijete šta hoću da kažem.&nbsp;
E, sad. Uvažene gospođe Špajak i Murić, malo je reći da su briljirale prilikom predstavljanja svojih vizija razvoja RTCG, sada već davne 2021.&nbsp;
Gospođa Špajak je, tada, istakla da je dio njene vizije “izgradnja kapaciteta novinara i menadžmenta”. Vjerovatno je to dug i iscrpljujući proces, pa treba sačekat red. Ja još čekam da mi uvažena gospođa Špajak poradi na “izgradnji kapaciteta”. Napomenućemo još jedan ingeniozan prijedlog uvažene članice Savjeta. Elem, predložila je, po njenim riječima, novi - dosad neviđen - pristup u medijima: da pripadnik manjinske zajednice u DIREKTNOM &nbsp;razgovoru sa novinarom “ispriča priču”. Zanimljivo! Da, to je zaista koristan savjet, jer smo valjda dosad sagovornicima slali pitanja preko goluba pismonoše, pa onda čekali odgovore. Isto preko goluba. Nije bilo DIREKTNOG razgovora, zato program nije ništa valjao. Takva bila vremena.&nbsp;
Gospođa Murić se, prilikom izlaganja svoje vizije, više fokusirala na prevazilaženje podjela i razlika. Pa je tako podijelila jedno prilično lično iskustvo. Naime, ispričala je da je u Podgoricu došla iz Rožaja i da je to promijenilo njen život jer je “upoznala nove kulture, a njeni prijatelji su upoznali njene kulture”. Ja sad ne znam kako to da razumijem. Da je Rožaje u Indiji, mnogo jada za takav kulturološki šok.&nbsp;
Nego, uvaženoj gospođi Murić dugogodišnji direktor bio je Boris Raonić lično, a sad je ona na neki način njemu nadređena, što je samo po sebi neka vrsta traume. Treba imat razumijevanja.&nbsp;
Nego, dobro smo mi svi u svijest. Da podastrem samo jedan vrlo slikovit primjer uređivačke politike, koji ulovih u letu. Riječ je o nekom kvizu, koje mnogo ne volim, ali mi pominanje Čakora automatski zakočilo prst na daljinskom. Razumijete, korijeni su korijeni. Elem, pitanje postavljeno takmičarima bilo je u kojoj zemlji se nalazi Čakor. Takmičarima je to nešto bilo poznato, ali nijesu bili sigurni, pa im je onda voditeljka pročitala “tačan” odgovor. A on glasi: Čakor je planina koja se graniči sa Srbijom!? Za Javni servis evropske Crne Gore Kosovo je Srbija! Zaboga, hoće li, ako ne planiraju da povuku priznanje Kosova, Nik Đeljošaj i Ervin Ibrahimović povući one razdragane čestitke Bobiju kad je postao Generalni?&nbsp;
Znači, uređivačka politika je - provucimo sitne podlosti, ignorišimo realnost, pa možda prođe!&nbsp;
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.&nbsp;
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Koje žene, koje godine, koji radio?

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: ministarstvo-evropskih-poslova