Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji predstavljaće snažnu potvrdu kredibiliteta politike proširenja i kontinuirane posvećenosti Unije regionu Zapadnog Balkana, ocijenjeno je tokom sastanaka ministarke evropskih poslova Maide Gorčević u Lisabonu.
Tokom radne posjete Portugalu, Gorčević se sastala sa državnom sekretarkom za evropske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Inješ Domingos, kao i sa predsjedavajućom Odbora za evropske poslove Parlamenta Portugala Edit Eštreljom.
Ministarka je zahvalila na snažnoj i kontinuiranoj političkoj i ekspertskoj podršci Portugala procesu pristupanja Crne Gore EU, ističući da je takva podrška posebno dragocjena u završnoj fazi pregovora. Naglasila je da Crna Gora želi da dodatno osnaži bilateralnu saradnju kroz konkretne projekte u oblasti izgradnje administrativnih kapaciteta, digitalizacije javne uprave, zdravstva i održive energije, kao ključnih segmenata za uspješno zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Sagovornike je upoznala sa mapom puta za privremeno zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja, navodeći da je Vlada postavila jasne rokove, precizno definisane obaveze i mjerljive kriterijume kako bi osigurala stalan i nepovratan napredak u svim ključnim reformskim oblastima.
– Nema nikakve dileme kada je riječ o političkoj posvećenosti Crne Gore članstvu u EU. Evropska agenda je naš strateški prioritet i temelj ukupnog društvenog razvoja. Odlučni smo da ispunimo sve obaveze iz pregovaračkog procesa i da, uz snažnu podršku naših partnera, 2028. godine zauzmemo svoje mjesto kao punopravna, 28. država članica Evropske unije. To neće biti samo uspjeh Crne Gore, već i jasan signal da politika proširenja daje rezultate kada postoji kredibilna posvećenost sa obje strane – poručila je Gorčević.
Državna sekretarka Inješ Domingos ponovila je snažnu podršku Portugala evropskoj integraciji Crne Gore, uz očekivanje da će Podgorica nastaviti da potvrđuje svoje liderstvo kroz mjerljive rezultate, posebno u oblasti vladavine prava.
– Pozdravljamo rezultate koje Crna Gora ostvaruje u pregovaračkom procesu. Oni su važni zbog članstva u EU, ali su još važniji zbog dobrobiti cjelokupnog crnogorskog društva. Nastavite sa uspješnim reformama, a Portugal i cijela EU će nastaviti da vas podržavaju kako biste postali sljedeća članica – kazala je Domingos.
Na sastanku sa predsjedavajućom parlamentarnog Odbora za evropske poslove Edit Eštreljom, ministarka je naglasila da privremeno zatvaranje poglavlja ne predstavlja kraj reformskog procesa, već potvrdu njegove zrelosti.
– Članstvo u EU ne doživljavamo kao cilj sam po sebi, već kao okvir za trajnu transformaciju društva. I nakon pristupanja, Crna Gora će nastaviti da se u potpunosti usklađuje sa pravnom tekovinom EU, da dodatno jača institucionalne kapacitete i osigurava da se evropski standardi ne samo formalno usvoje, već dosljedno i efikasno primjenjuju u praksi – u interesu naših građana – istakla je Gorčević.
Predsjedavajuća Odbora ocijenila je da će članstvo Crne Gore dodatno osnažiti evropsku perspektivu Zapadnog Balkana i doprinijeti stabilnosti i napretku regiona, ali i Evrope u cjelini, uz poruku da će Portugal nastaviti da pruža snažnu podršku crnogorskom članstvu u EU.
Tokom boravka u Portugalu, ministarka će održati predavanje na Portugalskom istorijskom društvu za nezavisnost o geopolitičkom značaju proširenja Evropske unije i ulozi Crne Gore kao predvodnice pregovaračkog procesa, te razgovarati sa predstavnicima diplomatskog kora, akademske zajednice, izvršne i zakonodavne vlasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević iz Lisabona: Članstvo Crne Gore biće potvrda kredibiliteta politike proširenja EU

Sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost predstavnika Crne Gore i Evropske komisije (EK) počeće danas u Podgorici.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), &nbsp;Pododbor će otvoriti ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, a u ime Evropske komisije, govoriće šef Delegacije Evropse unije u Crnoj Gori Johan Satler.&nbsp;
- Tokom dvodnevnog sastanka, crnogorska strana će predstaviti zapažene rezultate ostvarene od prethodnog sastanka Pododbora, s fokusom na postignuća u oblasti pravosuđa, temeljnih prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, suzbijanje pranja novca, sprečavanju trgovine ljudima i u drugim relevantnim oblastima u okviru poglavlja 23 i 24 - navodi se u saopštenju.
Iz MEP-a su kazali da je sastanak prilika da se evropskim partnerima predstave planovi i potencijalni izazovi u smislu sprovođenja budućih reformi u oblastima od značaja.
Sastanku će, kako je najavljeno, prisustvovati i potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, ministar pravde Bojan Božović, predsjednice Ustavnog i Vrhovnog suda, Snežana Armenko i Valentina Pavličić, vrhovni i specijalni državni tužioci Milorad Marković i Vladimir Novović.
Na sastanku će učestvovati i brojni visoki zvaničnici Evropske komisije, Delegacije EU u Crnoj Gori kao i drugi predstavnici međunarodne zajednice.

Sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost danas u Podgorici

Pljevaljski srednjoškolci su kroz interaktivnu radionicu o SEPA sistemu imali priliku da saznaju kako izgleda evropski prostor plaćanja u praksi i koje konkretne koristi donosi građanima i privredi Crne Gore.
Radionica „Evropa bez granica u plaćanjima: Otkrij prednosti SEPA sistema“ održana je u Gimnaziji „Tanasije Pejatović“ u Pljevljima, u organizaciji Ministarstva evropskih poslova i Centra za finansije, u saradnji sa tom obrazovom ustanovom i Srednjom stručnom školom „Pljevlja“, u okviru projekta „EU4ME“, koji finansira Evropska unija. Cilj radionice je bolje razumijevanje koristi koje proces pristupanja i buduće članstvo u Evropskoj uniji donose građanima, uz poseban fokus na razvoj finansijske pismenosti i praktičnih znanja mladih.
Događaj su otvorile državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova mr Bojana Bošković i prof. dr Ivana Katnić iz Centra za finansije. Bošković je učenicima predstavila kako izgleda proces pregovaranja Crne Gore sa Evropskom unijom, na koji način administracija radi na ispunjavanju mjerila i pripremi za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i koliko su stručnost i znanje važni u tom procesu.
- Vaše šanse su i u Evropskoj uniji, kad uđemo u Evropsku uniju, ali vaše su šanse i u državnim firmama, organizacijama zato što će nam biti potrebno stručnih kadrova koji će moći da sprovode pravila Evropske unije. Tako da nemojte da razmišljate da idete odavde zato što neće biti posla, posla će biti, samo će morati da bude dovoljno ljudi koji će taj posao znati da rade. Evropska unija je potvrda da se znanje isplati - poručila je Bošković.
U nastavku radionice učenici su upoznati sa ulogom Centralne banke Crne Gore u procesu pristupanja SEPA području, kao i značajem koji ovaj korak ima za finansijski sistem države i njenu integraciju u evropsko tržište plaćanja.
- Ulazak Crne Gore u SEPA sistem je istorijski korak u finasijskom smislu za Crnu Goru i integraciju u evropski sistem, kao i potvrda da naš finansijski sistem funkcioniše u skladu sa najvišim evropskim standardima. U institucionalnom smislu to znači da smo prihvatili pravila Evropske unije, a to posebno dovodi do jačanja povjerenja i stabilnosti u privrednom sektoru, kao i da budemo prepoznati kao ravnopravan partner i na međunarodnom tržištu - rekla je Jela Rakočević iz CBCG.
Kako SEPA funkcioniše u praksi i koja je razlika u odnosu na ranije modele međunarodnih transfera, učenicima je na konkretnom primjeru objasnila prof. dr Ivana Katnić.
- Nekada je banka koristila, i sad koristi, SWIFT sistem, ali je zbog velikog broja posrednika u transferu novca uzimala velike provizije, pa je minimalna provizija za 100 eura bila 25 eura. Od kako je Crna Gora ušla u SEPA sistem to ide mnogo jednostavnije, brže i mnogo jeftinije - objasnila je Katnić.
Poseban segment radionice bio je onlajn kviz znanja o evropskim finansijskim tokovima i SEPA sistemu, u kojem su učenici pokazali veliko interesovanje, a najuspješniji učesnici su nagrađeni.

Plaćanja bez granica: SEPA sistem predstavljen učenicima u Pljevljima

Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, predstavlja jasan i operativan putokaz za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, čime Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovaračkog procesa - poručili su u Ministarstvu evropskih poslova.
Oni ističu da se ovim strateškim dokumentom precizno definiše dinamika donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških akata, u potpunosti komplementarno sa planom Vlade za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i uspješnu finalizaciju pregovora sa Evropskom unijom.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da Program pristupanja 2026–2027 potvrđuje spremnost institucija da uđu u završnicu pregovora sa jasnim rokovima i mjerljivim rezultatima.
- Ovo je godina u kojoj ulazimo u završnicu pregovora, sa jasnim planom, realnim rokovima i punom institucionalnom odgovornošću. Institucije svoj dio posla shvataju odgovorno što nam daje osnov za realan optimizam da će reforme u 2026. godini biti sprovedene po planu i dovesti do uspješnog završetka pregovora - poručila je Gorčević.
Program pristupanja, kako su kazali iz MEP-a, obuhvata ukupno 581 akt u okviru svih 33 pregovaračka poglavlja, od čega je planirano donošenje 77 strateških dokumenata i 504 akta u dijelu zakonodavnog okvira.&nbsp;
- Imajući u vidu cilj Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, najveći dio obaveza planiran je u tekućoj godini. Tako je u 2026. godini predviđeno donošenje 495 akata, od čega 67 strateških dokumenata, 119 zakona i 309 podzakonskih akata, dok je za 2027. godinu planirano ukupno 86 obaveza - navode u saopštenju.
Gorčević je naglasila da Program pristupanja jasno razdvaja ključne obaveze koje vode ka zatvaranju poglavlja od kontinuiranog procesa usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
- Program pristupanja nije samo tehnički dokument - on je politička mapa puta za posljednju godinu pregovora. Fokusirali smo se na obaveze koje su direktno vezane za ispunjenje završnih mjerila, jer je naš cilj jasan: zatvaranje poglavlja do kraja ove godine i pripremanje Crne Gore za članstvo - istakla je Gorčević.
Obaveze koje se odnose na zatvaranje pregovaračkih poglavlja planirane su za realizaciju u prva dva kvartala 2026. godine, ističe se u saopštenju. Najveći broj obaveza planiran je u šest pregovaračkih poglavlja: Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza), Poglavlje 14 – Saobraćajna politika (75), Poglavlje 1 – Sloboda kretanja robe (71), Poglavlje 13 – Ribarstvo (55), Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37) i Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28).
Institucije sa najvećim brojem planiranih akata su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za bezbjednost hrane, Ministarstvo finansija, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo ekonomskog razvoja i Ministarstvo zdravlja.
- Usvajanjem Programa pristupanja 2026–2027, Crna Gora potvrđuje političku odlučnost i administrativnu spremnost da u posljednjoj fazi pregovora ostvari ključni strateški cilj – članstvo u Evropskoj uniji - zaključili su u saopštenju.

Gorčević: Potvrđena spremnost institucija da uđu u završnicu pregovora

Povodom najavljenih protesta profesionalnih prevoznika i blokada graničnih prelaza, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da je resor već otvorio komunikaciju sa Evropskom komisijom o primjeni ETIAS uredbe, uz uvjeravanja da će u najkraćem roku biti uspostavljena zajednička platforma sa partnerima Zapadnog Balkana radi pronalaska održivog rješenja.
- Vlada Crne Gore sa punom pažnjom i razumijevanjem prati zabrinutost i izazove sa kojima se suočava ovaj sektor uzrokovan primjenom ETIAS Uredbe kojom se broj dana boravka u Šengen zoni skraćuje na 90 u periodu od šest mjeseci, čime se ugrožava poslovanje u ovoj djelatnosti, što je slučaj za kompletan region, a ne samo za Crnu Goru - navela je Gorčević.
Ukazala je da ovakve mjere mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja u funkcionisanju međunarodnog drumskog saobraćaja i lanaca snabdijevanja, sa mogućim značajnim posljedicama po privredu i građane.
- Ministarstvo evropskih poslova je već stupilo u komunikaciju sa Evropskom komisijom povodom pitanja primjene ETIAS uredbe i dobili smo uvjeravanje da će se u najkraćem roku uspostaviti zajednička platforma sa partnerima Zapadnog Balkana i Generalnim direktoratom za unutrašnje poslove, kako bi što prije započeo razgovor na ovu temu i došlo do prihvatljivog i održivog rješenja - poručila je Gorčević.

Gorčević o blokadama granica: U komunikaciji smo sa EK, dobili smo uvjeravanje o uspostavljanju zajedničke platforme u najkraćem roku

Ministarstvo evropskih poslova i nevladino udruženje Institut alternativa (IA) potpisali su Memorandum o saradnji kojim se, kako je saopšteno, uspostavlja okvir za zajedničko djelovanje u pogledu Plana rasta za Zapadni Balkan, sa naglaskom na otvorenost i dostupnost informacija u vezi sa sprovođenjem Reformske agende.
Iz Ministarstva evropskih poslova (MEP) su kazali da su memorandum potpisali resorna ministarka Maida Gorčević i predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk, na inicijativu te nevladine organizacije.
Kako su naveli iz MEP-a, Memorandumom se definiše koordinisana komunikacija i saradnja na realizaciji projekta „Monitor reforme i rasta Zapadnog Balkana“, usmjerenog na stvaranje podsticajnog okruženja za aktivno učešće organizacija civilnog društva u praćenju i sprovođenju reformskih koraka predviđenih Reformskom agendom.
- Saradnja se, u skladu sa Memorandumom, odnosi i na praćenje i unapređenje sprovođenja Reformske agende 2024–2027, u skladu sa nacionalnim prioritetima u oblasti evropskih integracija i obavezama koje proističu iz procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU) - kaže se u saopštenju.
Memorandum, kako se navodi, predviđa da MEP, u okviru svojih nadležnosti i važećih propisa, učestvuje na sastancima, konsultacijama i javnim događajima u organizaciji IA, doprinese razmjeni informacija i dostavljanju relevantne dokumentacije neophodne za praćenje sprovođenja Reformske agende i Plana rasta.
Predviđeno je i da MEP daje mišljenja, komentare i preporuke na kratke dokumente javnih politika, analize i istraživanja pripremljene u okviru projekta.
- IA će, kroz aktivnosti projekta, organizovati sastanke, konsultacije i javne događaje radi praćenja reformskih procesa i njihove veće vidljivosti i razumljivosti građanima, pripremati analize i istraživanja uz konsultacije sa MEP-om - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da će AI obezbjeđivati uključivanje organizacija civilnog društva, akademske zajednice, poslovnog sektora i drugih relevantnih aktera u konsultativne procese vezane za Plan rasta i Reformsku agendu.
Kako se navodi u saopštenju MEP-a, projekat „Monitor reforme i rasta Zapadnog Balkana“, u kojem učestvuje IA, koordinira Institut za evropsku politiku – Skoplje, a podržala ga je Evropska komisija, uz kofinansiranje Vlade Crne Gore, preko Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Potpisan Memorandum o saradnju Ministarstva evropskih poslova i Instituta alternativa

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Treći polugodišnji izvještaj u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, koji je pripremilo Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa Ministarstvom finansija i drugim nadležnim institucijama, saopštili su iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako navode, izvještaji se pripremaju radi praćenja realizacije Reformske agende Crne Gore za period 2024–2027, koja predstavlja ključni operativni mehanizam Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
- Crna Gora je ispunila više od polovine mjera predviđenih Reformskom agendom i očekuje da će, za ostvarene rezultate, našoj zemlji biti odobreno još oko 55 miliona eura iz Plana rasta - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako ističu, riječ je o snažnom podsticaju sprovođenju reformi i jasnom signalu povjerenja Evropske unije u reformski proces koji Crna Gora sprovodi.
- U okviru Reformske agende realizovan je vidljiv napredak – od ukupno 45 reformskih koraka, 24 su u potpunosti ispunjena, dok je 21 korak ocijenjen kao djelimično ispunjen - navodi se u saopštenju.
Nakon dostavljanja Trećeg polugodišnjeg izvještaja, slijedi njegova evaluacija od strane Evropske komisije.
- Ukoliko Evropska komisija potvrdi dostavljenu procjenu, Crnoj Gori bi za ostvarene korake bilo odobreno dodatnih 59 miliona eura, proporcionaln umanjenih za sedam odsto, koliko je Crnoj Gori izdvojeno u vidu predfinansiranja tokom maja 2025. Ovim bi se ostvario značajan finansijski i reformski iskorak u okviru Plana rasta - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva evropskih poslova poručuju da ostvareni rezultati ukazuju na napredak u realizaciji planiranih obaveza, ali i na potrebu da se u narednom periodu dodatno intenziviraju aktivnosti na reformama čiji rokovi ističu, uz pojačan nadzor, snažniju tehničku koordinaciju između resora i blisku saradnju sa Evropskom komisijom.
Ministarstvo evropskih poslova posebno ističe resore koji od početka sprovođenja Reformske agende bilježe visok stepen realizacije planiranih aktivnosti, među kojima se izdvajaju Ministarstvo energetike i rudarstva, koje je ispunilo devet od 10 reformskih koraka, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, koje je u potpunosti realizovalo svih pet planiranih koraka, kao i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, koje je ispunilo sve obaveze u svojoj nadležnosti.
- Ispunjenjem više od polovine planiranih mjera, Crna Gora potvrđuje posvećenost ključnim reformskim ciljevima u oblastima obuhvaćenim Reformskom agendom, unapređenje poslovnog okruženja i razvoj privatnog sektora, digitalna i energetska, odnosno zelena tranzicija, razvoj ljudskog kapitala, kao i vladavina prava i temeljna prava, čime se stvaraju uslovi za realizaciju narednih tranši finansijske podrške iz Instrumenta za reforme i rast - zaključeno je u saopštenju.

Crna Gora očekuje još 55 miliona eura iz Plana rasta

Pregovaračko poglavlje 13 - Ribarstvo donosi više šansi za crnogorske ribare, morski ekosistem, ali i građane.
&nbsp;- Zatvaranjem tog poglavlja, Crna Gora obezbjeđuje održivo ribarstvo, bolju zaštitu resursa i stabilan pristup evropskom tržištu. Članstvom u EU crnogorski proizvodi iz mora dobiće ulaznicu za EU tržište, uz državnu podršku ribarima i zajedničko upravljanje morem sa evropskim partnerima - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;Kako su kazali, za one koji su život vezali za more, ribarstvo nije samo posao, već svakodnevna borba sa prirodom i stalno prilagođavanje njenim pravilima.
&nbsp;Između bure i bonace, ribari uče strpljenje, odgovornost i poštovanje prema moru – jer samo oni koji ga razumiju mogu od njega i da žive.
&nbsp;- U pet sati ujutro, dok većina još spava, Miloš Jovanović je na moru. Ribarski dan počinje izlaskom na pučinu i podizanjem opreme iz mora koja je spuštena prethodne noći. Ulovljenu ribu krca na brod, zatim vozi do obale, gdje riba ide dalje u prodaju - naveli su iz Ministarstva.
Jovanović je saopštio da je ribarski posao težak, ali je ujedno i ekonomski isplativ za sve one koji su spremni da mu se potpuno posvete.
&nbsp;- Ovo mora da se voli da bi se radilo. Ovo ne može da se radi ako se stvarno ne voli - kazao je Jovanović.
Ribarstvom se bavi od malih nogu. Ono što je počelo kao dječački hobi, u posljednjih sedam godina preraslo je u profesionalni poziv.
- Opremu većinom nabavljamo iz Italije, iz Hrvatske, kod nas nema toliko toga. Brod je dobar za ovo što ja radim, bavim se ulovom krupne plave ribe - tune i sabljarke - naglasio je Jovanović.
&nbsp;Kako smatra, prostor za napredak u crnogorskom sektoru ribarstva postoji, dodajući da je podrška Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz godine u godinu sve bolja, ali da izazovi i dalje ostaju.
&nbsp;- Jedan od najvećih problema je vrijeme. Nepovoljni vremenski uslovi često onemogućavaju izlazak na more i po nekoliko mjeseci, što direktno utiče na zaradu. Država bi u takvim situacijama mogla malo da pomogne ribarima - istakao je Jovanović.
Problem predstavlja i plasman ulova ribe tokom zimskog perioda, dok ljeti prodaja ide lakše.
- Zimi se ribari suočavaju sa manjom potražnjom i nedostatkom prerađivačkih kapaciteta i izvoza - dodao je Jovanvić.
Privremeno zatvaranje Poglavlja 13, sredinom decembra, kako navode iz resornog Ministarstva, znači da se investicije u ribarstvu neće zaustaviti, već će crnogorski ribari dobiti brojne benefite, uključujući i mogućnost subvencija od 50 do 90 odsto u kopnenu logistiku i infrastrukturu koja im nedostaje. &nbsp;
Zbog toga Jovanović sa optimizmom gleda na ulazak Crne Gore u EU. To će, kako smatra, crnogorskim ribarima donijeti nove prilike za modernizaciju opreme i kupovinu novih brodova.
&nbsp;- Moja očekivanja su, iskreno, velika. Ulaskom u Evropsku uniju vjerujem da ćemo dobiti pristup fondovima koji će nam pomoći da unaprijedimo rad i uslove - zaključio je Jovanović.

Evropski put crnogorskog ribarstva

Bavljenje poljoprivredom se isplati, ali je neophodna podrška Evropske unije (EU), saopštio je vlasnik kompanije Agro Ćupić iz Danilovgrada, Nebojša Ćupić.
Da nije bilo te podrške teško bi, kaže, mogli ovo priuštiti.
- Nikada ne bi mogli sami nabaviti mehanizaciju bez podrške EU - rekao je Ćupić, koji je zahvaljujući znanju, radu i EU podršci izgradio ozbiljno gazdinstvo.&nbsp;
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je on prije dvije godine otvorio firmu Agro Ćupić, te da se danas uspješno bavi ratarstvom i stočarstvom.
- Trenutno imamo oko 50 grla krupne stoke, oko 100 grla sitne stoke i poljoprivrednu mehanizaciju za obradu zemljišta i ostalih žitarica, kao i košenje trava. Brat i ja smo navikli da radimo od malena, tako da nam to ne predstavlja neki veliki posao i teret. Važno je da čovjek ima volju - poručio je Ćupić.
Njegov radni dan, kako je naveo, počinje u šest sati mužom krava, koja zahvaljujući mehanizaciji traje oko dva sata.&nbsp;
- U periodu od maja do sredine novembra stoku puštamo na ispašu i onda nemamo nikakvih obaveza do 18 sati - rekao je Ćupić i dodao da je proizvodnja organizovana, stabilna i potpuno tržišno održiva.
On smatra da se poljoprivreda isplati.
- Apsolutno se isplati. Znači, ne postoji nikakva računica da se ne isplati. Ne znam u kojem poslu bih mogao da zaradim ovoliko, a da ne moramo da odem iz zemlje - rekao je Ćupić.
On je jedan od poljoprivrednika koji je koristio IPARD - program EU koji državama kandidatima, poput Crne Gore, pruža finansijsku i stručnu podršku kako bi modernizovale poljoprivredu i ruralna područja. Kroz ovaj program, poljoprivrednici mogu da dobiju sredstva za ulaganja u novu mehanizaciju, opremu, objekte, preradu hrane ili razvoj seoskog turizma, uz obavezu da dio investicije sami finansiraju i ispune stroge evropske standarde.&nbsp;
Suština IPARD-a je da pomogne usklađivanje poljoprivredne proizvodnje sa standardima EU i unaprijedi kvalitet života na selu.
- Za prvi IPARD projekat sam konkurisao za veliki traktor sa utovarivačem 2021. godine. Tada su mi osam puta vratili biznis plan, jer nije bio dobro napisan. Ipak, nijesam želio da odustanem i uspio sam da dobijem projekat i kupim taj traktor - rekao je Ćupić.
Nakon prvog, uslijedio je još uspješniji drugi projekat.
- Na sljedeći javni poziv, 2023. godine, konkurisao sam za mehanizaciju i prošao iz prve. Sad sam konkurisao opet, jer nam je potreban veći traktor, pa ćemo vidjeti kako ću proći - naveo je Ćupić.&nbsp;
On je dodao da bez podrške EU ne bi mogao nabaviti potrebnu mehanizaciju.
Iz Ministarstva su saopštili da takva ulaganja pripremaju crnogorske poljoprivrednike za tržište EU, gdje će, nakon što Crna Gora postane članica, imati pristup i mnogo većem fondu, kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).
ZPP godišnje obezbjeđuje milijarde eura podrške poljoprivrednicima.&nbsp;
Iz Ministarstva su podsjetili da je Crna Gora ove sedmice zatvorila Poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, što znači da je uspješno uskladila zakone, politike i institucije u tom sektoru sa evropskim pravilima. To je, kako su kazali, posebno važno za mlade koji žele da ostanu na selu i razvijaju posao.&nbsp;
- Od članstva Crne Gore u EU očekujem da će sve biti mnogo savremenije, brže i bolje - poručio je Ćupić.

Ćupić: Poljopvireda se isplati uz podršku EU

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u partnerstvu sa Glavnim gradom, organizovaće danas EU dan na Podgoričkom pazaru, na Trgu nezavisnosti.&nbsp;
Kako je saopšteno iz MEP-a, manifestacija se organizuje uz podršku EU projekata EU4ME i Evropska kuća, a biće održana u periodu od 11 do 14 sati.
- Prvo izdanje ove manifestacije donosi raznovrstan i sadržajan program namijenjen svim generacijama, a poseban događaj biće mini koncert Snežane Ljubojević, koja će se prvi put uživo predstaviti podgoričkoj publici - navodi se u saopštenju.
Događaj će otvoriti ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, nakon čega će uslijediti muzički program.&nbsp;
Na bini će, kako je najavljeno, nastupiti hor Vokalisti, pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarovića, kao i Dječji hor „Zahumlje“, kojim diriguje Ivana Popović, sa obradama poznatih evropskih pop i rock numera.
- U okviru programa, od 13 sati, biće održan i mini koncert Snežane Ljubojević, dok su za najmlađe pripremljene EU igre sa Žarkom Žapcem, kao i kreativna radionica Super Zvjezdana kroz čas crtanja - kazali su iz MEP-a.
Kako su naveli, ljubitelji novih tehnologija imaće priliku da posjete Pollinator Park u virtuelnoj realnosti, gdje će kroz VR iskustvo upoznati svijet oprašivača i njihov značaj za ekosistem.
- Tokom cijelog trajanja događaja biće otvorena i EU kućica na trgu, sa zabavnim kvizom znanja i podjelom promo poklona za najuspješnije učesnike - dodaje se u saopštenju.

EU dan na podgoričkom Trgu nezavisnosti

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ministarstvo-evropskih-poslova