Na portalu E-uprave dostupne su nove usluge namijenjene nevladinim organizacijama (NVO), koje će doprinijeti većoj efikasnosti, dostupnosti i transparentnosti u radu civilnog sektora u Crnoj Gori - saopštio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
On je rekao da će od sada NVO potpuno digitalno i bez odlaska na šalter moći da podnesu zahtjev za upis u Registar udruženja, fondacija i predstavništava stranih NVO, kao i za promjenu podataka i brisanje iz Registra.
- Ove usluge doprinose većoj efikasnosti, dostupnosti i transparentnosti u radu NVO sektora - kazao je Dukaj.
On je rekao da je Ministarstvo javne uprave (MJU) nove e-usluge uvelo kroz realizaciju projekta "E-usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na Covid-19", koji su sproveli sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i uz finansijsku podršku Evropske unije (EU).
- U narednom periodu predstavićemo nove e-usluge koje će dodatno unaprijediti efikasnost i dostupnost naših servisa - istakao je Dukaj.
Kako je rekao, MJU nastavlja da gradi javnu upravu po mjeri građana i privrede.
- Djela i rezultati umjesto najava i obećanja - zaključio je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj: Nove usluge na ePortalu

Usvajanjem zakona o lokalnim izborima, po Konceptu koji je predložio stručni tim koji je formiralo Ministarstvo javne uprave (MJU), bili bi riješeni ključni problemi lokalnih izbora u Crnoj Gori, smatra predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje, Zlatko Vujović.
Stručni tim predstavio je u ponedjeljak Koncept zakona o lokalnim izborima, koji je dostavljen skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Vujović smatra da izrada Koncepta može da ubrza izbornu reformu i podstakne Odbor da brže nađe neka konkretna rješenja.
- Niz rješenja koja smo predvidjeli, kao stručni tim, lišava Crnu Goru problema izbornih procesa koji su opterećirali politička dešavanja - rekao je Vujović u intervjuu agenciji MINA.
On je naveo da se i situacija u Šavniku, gdje već skoro tri godine nijesu završeni lokalni izbori, može riješiti kroz usvajanje zakona o lokalnim izborima, na osnovu Koncepta koji je predložio stručni tim.
Prema riječima Vujovića, prvi način za rješavanje tog problema bio bi tako što se Državnoj izbornoj komisiji (DIK), prema Konceptu, daje nadležnost da na javnom konkursu bira tri člana opštinske izborne komisije (OIK) i da, ukoliko OIK ne sprovodi zakon, preuzme njegovu nadležnost.
- To je velika stvar jer jednostavno onda situacija Šavnika se nikad ne bi mogla ponovo desiti - istakao je Vujović.
On je rekao da je drugi način za rješavanje šavničkog problema to što je predviđeno održavanje opštih lokalnih izbora u jednom danu, što bi podrazumijevalo da se raspišu izbori i u Šavniku.
- Na taj način bismo izašli iz začaranog kruga u kome se sad nalazimo - dodao je Vujović.
Kako je rekao, s druge strane, cilj tokom izrade Koncepta je bio i da se spriječi održavanje velikog broja lokalnih izbora, jer je Crna Gora praktično stalno u procesu izborne kampanje, što izaziva velike probleme.
Vujović je objasnio da opšti lokalni izbori podrazumijevaju održavanje izbora u svim opštinama svake četiri godine, dok bi u slučaju vanrednih izbora mandat novog saziva skupštine opštine trajao samo do datuma održavanja opštih lokalnih izbora.
- Na primjer, ako na pola mandata dođe do vanrednih lokalnih izbora, mandat novog lokalnog parlamenta traje samo dvije godine, do redovnih opštih lokalnih izbora - pojasnio je Vujović i naglasio da je predviđeno da u godini prije opštih lokalnih izbora, ne mogu biti organizovani vanredni.
Kako je rekao, ukoliko iz nekog razloga prestane mandat predsjednika opštine u toj godini, nema vanrednih izbora, već ga zamjenjuje zamjenik, a ukoliko bi eventualno i novom čelniku prestao mandat, u tom slučaju bi upravljanje preuzela Vlada, odnosno odbor povjerenika.
Vujović je naglasio da su u Konceptu predvidjeli rješenja koja bi obezbijedila stabilnost i funkcionalnost opštinskih organa, što je veoma poželjno - da nema blokada u radu i funkcionisanju.
On je podsjetio da su predvidjeli i otvaranje izbornih lista, odnosno preferencijalno glasanje, gdje bi svaki birač imao pravo da glasa za listu i za do pet kandidata unutar stranačke liste.
- Mandati će biti raspodijeljeni na bazi preferencialnih glasova, jer bi se na taj način, zavisno koliko je ko od kandidata unutar liste osvojio preferencijalnih glasova, promijenio redosljed u odnosu na onaj inicijalni koji je partija predložila - dodao je Vujović.
Kako je rekao, na taj način se da daje se velika moć građanima, a sa druge strane nijesu ni partije izgubile svu moć, jer određuju ko će biti njihovi kandidati na izborima, dok birači odlučuju ko će dobiti njihove preferencije.
Vujović je, govoreći o rodnim kvotama, kazao da su predvidjeli i da bude izabrano 40 odsto manje zastupljenog pola, a da rodne kvote imaju prednost na preferencijalnom glasanju.
- Predvidjeli smo rodne kvote i kada govorimo o kandidatima za predsjednika opštine i zamjenika, gdje ta dva kandidata moraju biti suprotnih polova - istakao je Vujović.
On je rekao da se u Konceptu nalazi i predlog rješenja za individualne kandidature, koji rješava i taj problem, a što je bio zahtjev OEBS-a i Evropske unije (EU).
Vujović je kazao da će, kao član Odbora za izbornu reformu, tražiti da to skupštinsko tijelo radi koncepte zakona, u kojima bi bili definisani ključni pojmove i rješenja koja neki zakon treba da sadrži, a onda da tim pravnika nomotehnički pripremi nacrt.
- Na taj način bismo mnogo ubrzali posao - naglasio je Vujović.
On je rekao da je stručni tim za mjesec pripremio Koncept zakona o lokalnim izborima, da bi za mjesec mogao biti napisan tekst zakona, a da bi za dva mjeseca mogao da bude i usvojen.
Vujović je kazao da su u Konceptu predvidjeli da se opšti lokalni izbori održavaju u prvoj nedjelji maja i prvoj nedjelji oktobra.
Kako je naveo, s obzirom na očekivane redovne parlamentarne izbore 2027. godine, najbolje bi bilo da opšti lokalni izbori budu održani na jesen ove, ali može i iduće godine, da bi postojala makar godina razlike u odnosu na parlamentarne.
- To bi bio ogroman napredak i čini mi se da ovom brzinom, kojom je stručni tim radio, a dio tog tima je i u parlamentarnom Odboru, izbija iz ruku argumente onih koji govore da ne može brže da se okonča izborna reforma - rekao je Vujović.
On je kazao da, ako bude političke volja, zakon o lokalnim izborima može biti usvojen prije ljeta.
- Ako bude postojala politička volja, mi možemo da dođemo do zakona u naredna dva mjeseca. A ako nema političke volje, nećemo ga dobiti ni godinama - istakao je Vujović.
Kako je naveo, u vladajućoj koaliciji postoje oni koji žele da zaustave proces oko zakona o lokalnim izborima, dok se nedavno opozicija izjasnila da podržava Koncept.
- Ako se dio vladajuće koalicije tako izjasni, mi možemo imati prije ljeta taj zakon usvojen - dodao je Vujović.
Upitan vjeruje li da će partije biti spremne na dogovor o skraćenju mandata pojedinim lokalnim samoupravama, on je odgovorio da se to u jednom trenutku mora uraditi, jer se čekanjem ne može doći do sinhronizovanja datuma izbora u svim opštinama.
- Mislim da bi bilo najbolje kada dolaze redovni izbori u najvećem broju opština da se tome dodaju i sve ostale i da se izabere datum blizak tome - rekao je Vujović i ukazao da je to onda iduća godina.
Prema njegovim riječima, održavanjem lokalnih izbora u jednom danu bila bi smanjena mogućnost za pritiske i zloupotrebu državnih resursa na lokalnom nivou.
- Zbog toga što jednostavno tako izbori održavaju u svim opštinama, pa ne može fokus onih koji imaju moć biti samo na jednu ili par opština, kao što je to slučaj bio do sada - istakao je Vujović.
On je naglasio da rješenja postoje i da je politička odluka nužna.
- Pa hajde onda da jednostavno izvučemo na površinu one koji su kočničari, da jednostavno znamo ko koči ovu reformu - rekao je Vujović.
On je, govoreći o roku za završetak izborne reforme, istakao da, ako Crna Gora misli da okonča pregovore sa EU do kraja naredne godina, onda mora početi da realizuje tu reformu.
- Ako se ne desi ove, vjerovatno će se ta obaveza prenijeti za narednu. A ako se ne desi naredne, onda nećemo okončati pregovore. To znači da neko mora da počne da pokazuje političku volju, ali i da ulaže rad, da bismo došli do rezultata - zaključio je Vujović.

Vujović: Zakonom po Konceptu stručnog tima riješili bi ključne probleme lokalnih izbora

Predloženim Konceptom zakona o lokalnim izborima Državna izborna komisija će moći i da razriješi člana opštinske izborne komisije ukoliko on ne vrši svoje nadležnosti, ali sa druge strane i da preuzme nadležnost opštinske izborne komisije ukoliko se za to stvore uslovi. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazala vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Ministarstva javne uprave Nina Blažić.
Otvorene izborne liste, lokalni izbori u jednom danu, neposredan izbor gradonačelnika su rješenja koja, kako kaže, treba da doprinesu demokratizaciji procesa u Crnoj Gori i funkcionalnijem, pravednijem i inkluzivnom izbornom sistemu.
- Sva predložena rješenja u suštini znače jedno, više izbora za građane, a značajno više odgovornosti za nosioce vlasti na lokalnom nivou. Ovim konceptom smo predložili da se donese poseban pravni okvir, odnosno da se usvoji pravni okvir kojim će se regulisati izborni sistem na lokalnom nivou. To je međunarodna praksa, to je veoma važno sa aspekta grupisanja pravila izbornog procesa sa aspekta zaštite biračkog prava, sa aspekta definisanja svih instituta koji su jako važni da bismo imali pravedne izborne procese u Crnoj Gori - rekla je Blažić.
Ministarstvo javne uprave, podsjeća ona, otvorilo je široki dijalog o izbornoj reformi, što je važno, jer se izborna reforma tiče svakog građanina Crne Gore. Blažić dodaje i da se samo argumentovanim dijalogom može doći do reforme koja će biti primjenjena.&nbsp;
- Održavanje lokalnih izbora u jednom danu treba da nam donese znatno uređeniji sistem. Održavanje izbora koji će u najvećoj mjeri neutralisati prijevremene izbore, iako smo ovim konceptom predvidjeli rješenja koja se odnose na sprovođenje prijevremenih izbora, ali na način da ona budu što manje zastupljena u praksi. Takođe, predložili smo uvođenje otvorenih izbornih lista, koje treba da daju značajno veću moć biračima. Neposredni izbor predsjednika opštine i njegovog zamjenika je koncept koji treba da doprinese osnaživanju i stabilnosti izvršnog organa na lokalnom nivou, kako bi on u punom kapacitetu mogao da ostvari svoju funkciju - objašnjava Blažić.&nbsp;
Prema njenim riječima, jako je važan i neposredan izbor organa mjesne zajednice, kao najneposrednijeg oblika vlasti i nivoa lokalne samouprave u kojem ona treba da ostvari svoj puni ustavni koncept. To je, dodaje ona, nivo koji je najbliži građanima, koji najviše targetira i može da sabere sve ono što su potrebe građana, kako bi se one efikasno artikulisale prema lokalnoj samoupravi i bile u fokusu lokalnih vlasti i njihovog rješavanja.&nbsp;
- Ono što je jako važno da napomen je da je ovim konceptom posebna pažnja usmjerena na depolitizaciju opštinske izborne komisije i da na taj način ovim rješenjima &nbsp;preveniramo sve ono što su bile krize koje su uticale na usporavanje razvoja lokalnih samouprava u Crnoj Gori - istakla je Blažić.
Ukoliko se uvede rješenje da se svi lokalni izbori održavaju u jednom danu neutralisaće se, kaže, negativne pojave, takozvanog izbornog turizma.
- Imaćemo jasan okvir za održavanje izbora i na taj način će i građani sami znati kada se održavaju izbori. Izbori u jednom danu treba da doprinesu fokusu upravo na lokalne teme, da nemamo prelivanje nacionalnih tema i identitetskih pitanja za vrijeme održavanja lokalnih izbora, čija tema treba da bude potpuno nešto drugo - rekla je Blažić.&nbsp;
Sa druge strane, doaje ona, depolitizacijom opštinske izborne komisije i regulisanjem međusobnih odnosa Državne izborne komisije i opštinskih izbornih komisija rješava se pitanje blokade rada tih izbornih tijela, kao što je primjer Šavnika.&nbsp;
- Predloženim konceptom Državna izborna komisija će moći i da razriješi člana opštinske izborne komisije ukoliko on ne vrši svoje nadležnosti, ali sa druge strane i da preuzme nadležnost opštinske izborne komisije ukoliko se za to stvore uslovi. Neposredan izbor predsjednika opštine i njegovog zamjenika &nbsp;doprinijeće da imamo demokratski izabrane izvršne organe koje će direktno birati građani, tako ćemo imati u sistemu eliminisane situacije poput rotirajućih predsjednika opština, ili eventualno da skupština čiji su mandati istekli ponovno biraju predsjednike opština, što nije u skladu sa Ustavom Crne Gore” - naglasila je Blažić.
Održavanje opštih lokalnih izbora treba da bude pravilo, a izuzetak od tog pravila je, kako je rekla, kada se steknu uslovi da se mogu održati prijevremeni izbori, s tim što odbornici koji dobiju mandat na prijevremenim izborima imaju mandat do održavanja opštih izbora.
- Ono što smo ovim konceptom predvidjeli odnosi se i na to da se prijevremeni izbori ne mogu održati godinu dana prije održavanja opštih izbora. Sve su to neki mehanizmi koji treba da doprinesu da zaista prijevremeni izbori postanu izuzetak a ne pravilo kao što je to nažalost u ovim vremenima - rekla je Blažić.
Otvorene izborne liste daju moć biračima, osnažuju ih da izađu na izbore, i sa takvim listama birači, kako kaže, mogu direktno da utiču na određene procese i tako doprinose promjenama.
- To prvenstveno, vjerujem, može da motiviše i mlade ljude, i možda one birače koji nijesu pronašli svoj izbor među kandidatskim listama, ali imaju ljudi za koje vjeruju da mogu da donesu promjene i da donesu odluke u njihovom najboljem interesu - zakjučila je Blažić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Blažić: Predložili smo pravni okvir kojim će se regulisati izborni sistem na lokalnom nivou

Ministarstvo javne uprave implementiralo je prve elektronske usluge na novoj platformi Elektronske uprave, saopštio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.&nbsp;
- Na Internet adresi <a href="https://euprava.gov.me/pretraga_usluga?_token=AFEZ5s2TIIiYvDjTW0eBmo8sdAebcS6ydMCRNlxM&amp;type=0&amp;area=0&amp;institution=179&amp;search_service" target="_blank">eUprava Pretraga usluga</a> sada možete lako i bez problema onlajn prijaviti ispit za rad u državnim organima i ispit provjere stručne osposobljenosti za posao komunalnog policajca. Prijava je laka i sigurna. Na kraju ćete kao potvrdu prijave dobiti pravno valjan elektronski potpisan dokument - navodi se u saopštenju.&nbsp;
I ostali servisi, kako se dodaje, koje pružaju državni organi uskoro će biti dostupni na novom portalu elektronske uprave.

Dukaj: "eUprava Pretraga usluga" za lako prijavljivanje ispita za rad u državnim organima i ispit provjere stručne osposobljenosti za posao komunalnog policajca

Ministarstvo javne uprave (MJU) implementiralo je prve elektronske usluge na novoj platformi za digitalizaciju i automatizaciju poslovnih procesa - IBM BPM platformi, saopšteno je iz tog resora.
Iz MJU su pojasnili da se prvi digitalizovani procesi, koji su u potpunosti automatizovani, odnose na prijavu ispita za rad u državnim organima sa srednjom i visokom stručnom spremom, kao i ispit za provjeru stručne osposobljenosti za vršenje poslova komunalne policije.
Kako su naveli, usluge koje su implementirane su dostupne na<a href="https://euprava.gov.me/pretraga_usluga?_token=AFEZ5s2TIIiYvDjTW0eBmo8sdAebcS6ydMCRNlxM&amp;type=0&amp;area=0&amp;institution=179&amp;search_service="> novom portalu eUprave</a>, koji će u buduće predstavljati centralnu tačku za pristup elektronskim uslugama Vlade Crne Gore.
- Ovim je napravljen značajan iskorak ka unapređenju usluga za građane i privredu putem ovog savremenog alata koji omogućava kreiranje i izvršavanje elektronskih usluga - rekli su iz MJU.
Oni su kazali da je kroz integraciju više ključnih sistema postignuta veća efikasnost, brža obrada zahtjeva i sigurnost u upravljanju podacima.
Na ovaj način je, kako su istakli iz MJU, smanjena potreba za papirnim poslovanjem, ubrzana procedura i omogućena veća sigurnost i transparentnost-
- Navedeno podrazumijeva da građanin može sa jednog mjesta izvšiti elektronsku identifikaciju na novom portalu eUprave, zatim podnijeti elektronski zahtjev bez potrebe za ličnim prisustvom, platiti elektronsku taksu/naknadu, dok se sami tok usluge evidentira u sistemu za elektronsko upravljanje dokumentima - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, na kraju procesa građanin će dobiti elektronski potpisan dokument, koji osigurava pravnu valjanost.
Iz MJU su kazali da inovativnost javnog sektora nije moguća bez procesa digitalne transfomacije u istom.
Prema njihovim riječima, digitalna transformacija nije samo korak ka ubrzanju procesa, već i ka transparentnijem i sigurnijem elektronskom poslovanju, u skladu sa evropskim standardima i najboljim praksama.
Iz MJU su rekli da je uloga tog resora da kontinuirano obezbjeđuje i unapređuje sve neophodne platforme koje omogućavaju drugim organima državne uprave da unapređuju način komunikacije sa građanima i svoje usluge učine dostupnim i u elektronskom obliku.
Oni su najavili da će u narednom periodu biti implementirane i ostale usluge iz nadležnosti institucija javne uprave, a kojima će građani moći da pristupe na novom portalu eUprave.
- Na ovaj način MJU nastavlja da kontinuirano unapređuje procese javne administracije stvarajući efikasniju, moderniju i održivu javnu upravu za sve građane Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Digitalizovani procesi usluga Ministarstva javne uprave

Ministarstvo javne uprave (MJU) uspostavilo je Certifikaciono tijelo GovME CA, čime je po riječima ministra Maraša Dukaja napravljen važan iskorak imajući u vidu da Ministarstvo po prvi put postaje kvalifikovani davalac elektronskih usluga povjerenja za potrebe organa državne uprave.&nbsp;
- Ranije smo bili ograničeni samo na izdavanje naprednog elektronskog potpisa. Sada imamo mogućnost pružanja čak sedam različitih usluga povjerenja koje su ključne za digitalizaciju javnog sektora - kazao je ministar javne uprave Dukaj.
Cjelokupan proces uspostavljanja ovog sistema i izrade prateće dokumentacije, prema riječima ministra, sproveden je u skladu sa evropskim standardima i najboljim praksama, čime se jasno pokazuje posvećenost evropskom putu Crne Gore.
Sada, kako je istakao, imamo infrastrukturu koja, uz status kvalifikovanog davaoca, omogućava potpunu kontrolu i sigurnost u korišćenju elektronskih usluga u javnoj upravi, čime se dodatno jača povjerenje građana i institucija u digitalne servise Vlade Crne Gore.
- Uspostavljanjem GovME CA stvaramo stabilan temelj za dalju digitalnu transformaciju države, pojednostavljujemo poslovne procese, ubrzavamo rad administracije i još snažnije približavamo Crnu Goru evropskim standardima - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Certifikaciono tijelo za stabilan temelj za dalju digitalnu transformaciju države

Pravo na slobodan pristup informacijama jedno od osnovnih ljudskih prava i ključni element svake demokratske zajednice, i nadamo se da će &nbsp;Zakon o SPI konačno biti usvojen, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj sa okruglog stola "Pravo javnosti da zna! Zakon o slobodnom pristupu informacijama - konačno usvajanje ili novo odlaganje?”, u organizaciji Mreže za afirmaciju nevladinog sektora MANS.
Kako je Dukaj istakao, to pravo omogućava građanima da budu informisani o radu vlasti. Cilj je, između ostalog, vršenje kontrole, uzimanje učešća i smanjenje korupcije, a s druge strane, slobodan pristup informacijama jača odgovornost vlasti i afirmiše povjerenje građana u institucije.
Ustavom Crne Gore, ovo pravo je zagarantovano, kao i međunarodnim dokumentima kojima se uređuje predmetna oblast, kazao je Dukaj.
- Crna Gora ima Zakon o slobodnom prostupu informacijama od 2005. godine. Novi Zakon usvojen je 2012. godine, sa unaprijeđenim rješenjima. Prve izmjene su uslijedile pet godina kasnije, odnosno 2017. godine kada je dopunjen nizom odredbi. Tom prilikom je regulisan institut ponovne upotrebe informacija- kazao je ministar.
Dukaj je naglasio da je 2019. godine, pokrenut postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom prostupu informacijama, ali nakon dugih procedura nije rezultirao usvajanjem predloženog Zakona. Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama utvrđivala je 42. pa i 43. Vlada Crne Gore, kada je i upućivan Skupštini, ali isto povlačen iz skupštinske procedure, zbog promjena izvršne vlasti.
- Krajem 2023. godine, 44. Vlada Crne Gore je Predlog Izmjena i dopuna ovog zakona uputila u skupštinsku proceduru, ali ga je Skupština Crne Gore u junu 2024. godine izostavila sa dnevnog reda, ne zbog suštinskih razloga, nego zbog tehničkih, te je prema tome, naš trud pao u vodu, a procedura je vraćena na početak. Ovu godinu smo, poslije propisanih procesura, otpočeli utvrđivanjem Predloga Zakona na Vladi Crne Gore već 27. januara- kazao je on.
Ministar Dukaj je pojasnio da ovaj zakon ima sve neophodna mišljenja, ne samo naših nego i Evropske komisije .&nbsp;
- Predlog je dostavljen u skupštinsku proceduru. Očekujemo odbore i plenum, i nadamo se da ćemo konačno dobiti novi Zakon o SPI- poručio je ministar Dukaj.
Ovom prilikom Dukaj nije želio da navodi sva unaprijeđena rješenja, ali je iskazao želju da se zakon što prije usvoji.&nbsp;
- Tako bismo prišli planskoj podršci njegove primjene, što je itekako ozbiljan posao, imajući u vidu već identifikovane izazove. Slobodan pristup informacijama je nezaobilazno pravo građana. Samo kada su informisani, građani mogu donositi bolje odluke na izborima i aktivno se angažovati u svojim zajednicama- &nbsp;zaključio je ministar Dukaj.
Na okruglom stolu predstavljen je izvještaj Nacionalnog sistema integriteta za Crnu Goru i održan panel „Zašto nam je potreban novi zakon?”
U uvodnom dijelu programa &nbsp;govorila je i ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Don Meken i &nbsp;izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković.

Dukaj: Očekujemo odbore i plenum, nadamo se da ćemo konačno dobiti novi Zakon o SPI

Ministarstvo javne uprave podržava inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za uvođenje otvorenih izbornih listi, saopšteno je iz resora na čijem je čelu Maraš Dukaj.&nbsp;
Stava su, kako dodaju, da izborna reforma treba da počne sa lokalnog nivoa, uz otvorene liste, neposredan izbor predsjednika opštine i lokalne izbore u jednom danu.&nbsp;
- Naš zajednički cilj treba da budu reformski procesi koji će građanima omogućiti demokratski i snažan uticaj na izbor predstavnika, kao i kreiranje stabilnog političkog sistema - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ministarstvo javne uprave je već preduzelo korake na pripremi konkretnih prijedloga koji će doprinijeti ostvarenju ovog cilja, koji će riješiti i nemile situacije u lokalnim samoupravama.&nbsp;
- Pozivamo i sve naše partnere, državne organe, lokalne samouprave, nevladin sektor, akademsku zajednicu i medije da, uz podršku EU partnera, zajedno napravimo istorijsku reformu za dobrobit Crne Gore i svih njenih građana - poručili su iz Ministarstva javne uprave.

MJU podržava uvođenje otvorenih izbornih listi

Ministar javne uprave Maraš Dukaj učestvovao je na Konferenciji za osnaživanje lokalnih samouprava Zapadnog Balkana u regionalnoj saradnji i EU integracijama, u Tirani, gdje je istakao da se Ministarstvo javne uprave (MJU) Crne Gore sa posebnom pažnjom bavi reformom sistema lokalne samouprave.
- Crna Gora tada nije imala ni početne podatke o stanju u lokalnim samoupravama. Zato smo morali početi od temelja. Prvo smo pripremili sveobuhvatnu Analizu funkcionisanja sistema lokalne samouprave. Prema osmišljenoj metodologiji, prikupljali smo podatke od svih opština i državnih organa, kako bismo objektivno utvrdili nedostatke i izazove u postojećem sistemu - kazao je Dukaj.
On je kazao da je Analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih država u Evropi, monotipski model organizacije lokalne samouprave nije održiv.&nbsp;
Dodao je da postoje ozbiljni izazovi u pogledu lokalnih javnih finansija i funkcionisanja privrednih društava na lokalnom nivou. Takođe, kako je naveo, način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući, jer ne odražava izborni legitimitet.
- Cilj nam je bio da unaprijedimo decentralizaciju, a sa druge bili smo svjesni da nemaju sve opštine kapacitet za preuzimanje novih nadležnosti. Zato smo se opredijelili za postupno unapređenje u ovoj oblasti, odnosno za uvođenje asimetrične decentralizacije. To podrazumijeva uvođenje gradova kao jedinica lokalne samouprave, u kojima će se vršiti širi krug nadležnosti u oblasti primarne zdravstvene zaštite, predškolskog obrazovanja i socijalne i dječije zaštite, kao i prostornog planiranja - kazao je Dukaj.
On je napomenuo da će ovaj model decentralizacije biti uveden novim Zakonom o lokalnoj samoupravi, kojim će se i afirmisati evropske integracije, uvesti inovativni mehanizmi za praćenje rada lokalnih samouprava, unaprijediti međuopštinska saradnja, a kao još jedan od iskoraka - Crna Gora će, po prvi put, dobiti Zakon o lokalnim službenicima i namještenicima.
- Naglasio bih da je Ministarstvo javne uprave podnijelo dvije inicijative Skupštini Crne Gore, a tiču se reforme lokalnog izbornog Sistema. Predložili smo uvođenje neposrednog izbora predsjednika opštine i održavanje lokalnih izbora u jednom danu. Jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - istakao je Dukaj.
- Naš cilj je jasan - jačati decentralizaciju, osnaživati lokalne zajednice i stvaranje sistema u kojem će se vlast približiti građanima, a lokalne institucije raditi u njihovom interesu - zaključio je ministar Dukaj.
Konferenciji za osnaživanje lokalnih samouprava Zapadnog Balkana u regionalnoj saradnji i EU integracijama organizuju Fondovi Zapadnog Balkana u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Japana, Međunarodnim Višegradskim fondom, Mrežom udruženja lokalnih samouprava Jugoistočne Evrope i ReSPA-om.

Dukaj: MJU se sa posebnom pažnjom bavi reformom lokalne samouprave

Vlada je u januaru prošle godine usvojila analizu o funkcionisanju sistema lokalne samouprave koja je pokazala brojne slabosti i ukazala na hitnu potrebu za promjenama, a jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj na panel diskusiji "Reforma izbornog zakonodavstva: jedinstven izborni dan, neposredni izbori predsjednika/gradonačelnika i otvorene liste – izazovi i prednosti". Dukaj je, na ovom događaju koji je organizovala Zajednica opština Crne Gore, naveo da je Vladina analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih zemalja Evrope. - Vjerujem da je jaka i efikasna lokalna samouprava temelj snažnog i pravednog društva. Zato smo mi u Ministarstvu javne uprave visoko postavili prioritet reforme sistema lokalne samouprave. Poseban akcenat smo stavili na decentralizaciju i digitalizaciju lokalne samouprave - istakao je Dukaj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76" data-rendition-name="original" width="2048" height="1364" loading="lazy" alt="Maraš Dukaj"> <figcaption>Maraš Dukaj(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naveo je da način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući jer ne odražava izborni legitimitet. - Danas imamo predsjednike opština koji uopšte nisu bili na izbornim listama i imate rotirajuće predsjednike opština. Zbog toga se postavlja pitanje ko je prvi čovjek jedne opštine - kazao je Dukaj. Dodaje da odnos centralnih i lokalnih vlasti mora biti unaprijeđen, a da mehanizmi međuopštinske saradnje moraju biti osnaženi. - Sva ova pitanja mi smo adresirali kroz novi zakon o lokalnoj samoupravi. Moramo se svi zajedno uključiti. Još u maju prošle godine smo uputili dvije ključne inicijative Skupštini Crne Gore – uvođenje neposrednog izbora predsjednika opština i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu. Uvjeren sam da te inicijative jačaju demokratski karakter izbornog procesa i smanjuju političke tenzije, a samim tim direktno utiču na uspjeh reformskih procesa koje smo temeljno i sistematično započeli od 2022. godine - istakao je Dukaj. Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović istakla je da Ustavom zajamčeno pravo građana na lokalnu samoupravu u posljednjim godinama sve češće i sve očiglednije pokazuje svoju ranjivost. - Naravno da nešto treba mijenjati, ali ne bez prethodnog dijagnostifikovanja problema i njegove temeljne i stručne analize čemu će naš panel nadam se i doprinijeti. Smatraćemo da smo uspjeli ako učinimo očiglednom uzročno-posljedičnu vezu između različitih ideja za izmjenu izbornog zakonodavstva i njihovih posljedica i ako se danas usaglasimo oko modela koji će omogućiti efikasno funkcionisanje lokalnih samouprava u Crnoj Gori - istakla je Manojlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Mišela Manojlović "> <figcaption>Mišela Manojlović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica podsjetio je da se ova nevladina organizacija već 25 godina bavi ovim temama. - Iz godine u godinu se izborna reforma ne dešava, a političari uz partitokratiju vrlo vješto uspijeva da izbjegnu to što im je ključni zadatak – da donose zakone u Skupštini koji treba da naprave napredak u našoj zajednici i to tako traje već nekih 15 godina - istakao je Koprivica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  On jeste za neposredni izbor gradonačelnika i jeste za lokalne izbore u jednom danu, ali da pažnju treba obratiti na detalje. - Po mom mišljenju jako je loša ideja da svi izbori – i parlamentarni i predsjednički i lokalni, budu u jednom danu, jer kod lokalnih izbora treba da se govori o lokalnim temama. Zaista ne možemo reći da su lokalni izbori dominantno imali obilježje lokalnih izbora u posljednjih pet godina. Tu su dominirale državne teme i jako je važno tu nešto uraditi. Postoji dosta otvorenih pitanja. Pitanje je je li to što se predlaže u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom. Ključno je pitanje koji je optimalan momenat da se ti izbori u jednom danu dogode - kazao je Koprivica. Nina Blažić iz Ministarstva javne uprave istakla je da je u 2024. zabilježen izražen trend blokada lokalnih parlamenata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nina Blažić"> <figcaption>Nina Blažić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Sve to doprinosi nestabilnosti sistema lokalne samouprave. S druge strane, neposredan izbor predsjednika opštine bi osigurao stabilan sistem formiranja i legitiman izvršni organ koji ne zavisi isključivo od dogovora političkih partija koje čine skupštinu. Takođe, činjenica da za predsjednika opštine može biti izabrano lice koje se nije identifikovalo sa biračima i nije predstavilo svoju viziju lokalne zajednice biračima ukazuje na deficit legitimnosti ovog organa. Neposredan izbor bi osigurao da predsjednik opštine bude izabran voljom građana čime bi se osigurala njegova legitimnost i samim tim i odgovornost prema biračima za ono što je predstavio kao svoju viziju razvoja lokalne zajednice - kazala je Blažić.

Dukaj: Bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

U Nišu su večeras, tokom i nakon Svenarodnog sabora, u organizaciji Srpske napredne stranke, napadnuti ekipa Televizije Nova- novinarka Ivana Marković i snimatelj Dejan Marković, kao i novinarka Južnih vesti Tamara Radovanović. 
 
Ivana Marković kaže da su ih napala dvojica nepoznatih muškaraca oko 18 časova u centru grada, izvan metalne ograde kojom je Trg kralja Milana, gdje se održavao centralni događaj Sabora, „odvojen“ za posjetioce skupa.
&nbsp;Muškarci su ih fizički gurali, vređali, vikali na megafonu.
- Jedan od njih mi je rekao: ‘marš odavde’, gurajući me, ali sam ja odbila da odem jer smo bili na javnoj površini i pitala ga ko je on. Drugi je snimatelju Dejanu vikao da je ‘ustaša’. Zvala sam policiju da prijavim napad, ali je u blizini bio jedan policijac, kome smo mahali, a on nas srećom vidio, i odveo do Foruma u Obrenovićevoj, kako bismo produžili na studentski protest- kaže Ivana Marković za Danas.
&nbsp;Ona dodaje da je veliki problem što novinari nezavisnih medija nisu mogli da uđu na ograđenu lokaciju na Trgu na kojoj se održava Sabor, pošto su novinarske akreditacije, na kojima je inače pisalo „Srbija ne smije da stane“, dobili samo oni koji rade u &nbsp;prorežimskim kućama.
Južne vesti su, takođe, na svom nalogu na društvenoj mreži Iks objavile snimak na kome se vidi kako je jedan od okupljenih građana gura ruku i pokušava da novinarki Radovanović pomjeri mobilni telefon, kojim je snimala odlazak pristalica SNS posle Svenarodnog sabora.
&nbsp;Udruženje novinara Srbije je ranije danas protestovalo zbog privođenja dopisnika australijskog radija SBS Nikole Doderovića, dok je izvještavao sa mitinga Pokreta za narod i državu na Trgu kralja Milana.
U Nišu je danas održan centralni skup Svenarodnog sabora, u organizaciji aktuelne vlasti, na kojem je govorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Istovremeno je na Trgu kralja Aleksandra, nekoliko stotina metara dalje, organizovan studentski protest „Izbori(mo) se“, na kojem je zahtijevano raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
&nbsp;

Niš: Napadnuti ekipa Televizije Nova i novinarka Južnih vesti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras na mitingu u Nišu poručio studentima da ga "ne zanimaju njihovi zahtjevi" i da je to "gotova priča", a studenti su njemu odgovorili da mu je izjava smiješna, te da ništa nije gotovo.
Vučić je u Nišu rekao da "od sada sluša samo narod", ali i da je spreman da svojim politčkim protivnicima "pruži ruku" i ponovo ih pozove na razgovor, kako bi se problemi i razlike rješavali u institucijama, a ne na ulici.
Pored mitinga valsti, u Srbiji su danas održavna dva velika studentska protesta - u Nišu i Subotici.
Reporterka N1 razgovarala je sa studentima u Nišu i pitala ih je kakva je njihova reakcija na Vučićevu izjavu, na što su oni rekli da ne odustaju do ispunjenja svojih zahtjeva. Ključna poruka sa protesta u Nišu je bila upravo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Takođe, reporterka N1 razgovarala je sa studentima koji su se okupili u Subotici, gdje je mnogo njih reklo da im je Vučićeva izjava smiješna, da se pravi glup i slijep i da "ništa nije završeno".

Studenti poručili Vučiću da mu je izjava smiješna i da ništa nije završeno

Na današnju objavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića, koji je kazao da je današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice još &nbsp;jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno i postavio pitanje odgovornosti nadležnih u sistemu bezbjednosti, reagovali su iz Demokratske Crne Gore.
U saopštenju iz te partije, pored ostalog, navode da poslanik Eraković svakako nije neznaven čovjek.
- On dobro zna kao što zna i cijela Crna Gora, da je sve ovo što se dešava i što se dešavalo proteklih decenija u Crnoj Gori isključiva posljedica politike njegove partije i činjenice da su komandovanje bezbjednosnim sektorom prepustili nikom drugom do najvećim kriminalcima na Balkanu- ocjenjuju Demokrate.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-sta-je-potrebno-da-se-desi-da-bi-neko-iz-ovog-sistema-preuzeo-odgovornost-i-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na čelu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori su kadrovi Demokrata. Naime, lider ove partije Aleksa Bečić je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, dok je njen visoki funkcioner Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
&nbsp;- Za razliku od Kanade, Njemačke, Švedske i brojnih drugih najrazvijenijih zemalja svijeta gdje vidimo vrlo često i teška krivična djela, i velike tragedije i zločine, ali nikad političko mešetarenje na tim pitanjima, kod nas svjedočimo potpuno suprotnom- navele su Demokrate.&nbsp;
Tvrde da je Crna Gora jedina zemlja u svijetu koja ima ovako licemjernu partiju kakva je DPS.
- Koja ne propušta niti jedan momenat za jeftino političarenje i mešetarenje na tim pitanjima, ali i jasan pokušaj odbrane kriminalnih struktura u Crnoj Gori- poručile su u saopštenju Demokrate.

Demokrate: Sve što se dešava i što se dešavalo posljedica je politike DPS-a

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: ministarstvo-javne-uprave