Završeno je satelitsko snimanje teritorije Crne Gore sa ciljem legalizovanja dosad izgrađenih nelegalnih objekata i sprečavanja izgradnje novih, a periodično će se vršiti satelitsko snimanje i tako će se detektovati eventualna nova gradnja i softverom će se znati koji objekti se grade nelegalno - kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na predstavljanju rezultata rada svog resora nakon godinu rada - Svi objekti koji ubuduće budu građeni nelegalno biće srušeni - poručio je Radunović. Nakon završenog satelitskog snimanja, kako je precizirao, procjenjuje se da ima oko 120.000 nelegalno sagrađenih objekata.&nbsp; On je naveo da su se nekad dozvoljavanjem nelegalne gradnje “kupovali” glasovi na izborima, a poručuje da je sa tim od sada gotovo. Građanima je, kako je precizirao, isplaćeno 13,7 miliona u procesima eksproprijacije. U prethodnoj godini, kako je istakao, usvojen je Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.&nbsp; - Usvojen je Zakon o uređenju prostora, Zakon o izgradnji, Zakon o građevinskom proizvodima, izmene Zakona o državnoj imovinu. Realizacija projekta Velje brdo je uveliko počela. Krenuće izgradnja bulevara ka Veljem brdu. Velje brdo kreće iako mnogi nijesu vjerovali - rekao je Radunović. On je najavio i da će do kraja godina početi gradnja na Veljem brdu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724090712_80079e8079c785b79a571e4d4c2797747812e1fd77997adb8ef453cba5e461f0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724090712_80079e8079c785b79a571e4d4c2797747812e1fd77997adb8ef453cba5e461f0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Konferencija za medije Slavena Radunovića"> <figcaption>Konferencija za medije Slavena Radunovića(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Dodaje da su raspisani konkursi za Centralnu univerzitetsku biblioteku i Drugu podgoričku gimnaziju koja će se nalaziti Preko Morače.&nbsp; - Novim tenderom obezbijeden je rekordni prihod državi od 35 miliona za zakup plaža i privremenih objekata - istakao je Radunović. <h2>Zahtjev UNESCO</h2> Zahtjev koji su dobili od UNESCO je, prema njegovim riječima, teško ispuniti u zadatom roku od šest mjeseci.&nbsp; - Oni predlažu moratorijum na Kotor i praktično cijelu Boku Kotorsku. To bi značilo nemili događaj za Crnu Goru. Treba razmisliti je li nam više korist da budemo u UNESCO ili nam je veća korist da možemo da gradimo - naveo je Radunović.&nbsp; Da ne priča, kako dodaje, o šteti za sve investitore koju dobiju moratorijum UNESCO.&nbsp; - Ogromne štete su to. Smatram da sve relevantne institucije u Crnoj Gori treba da otvore javnu raspravu i da se raspiše referendum za građane Boke da se vidi šta dalje i da li treba biti i dalje u UNESCO - rekao je Radunović.

Miraš Dušević

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radunović: Početak gradnje na Veljem brdu do kraja godine, građani Boke na referendumu da odluče da li i dalje biti u UNESCO

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević ustvrdio je da je ljetnja sezona već kritična i na tome zahvalio Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima turizma i urbanizma - na čijem su čelu Simonida Kordić i Slaven Radunović iz nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF).
- Prodavnice bolje rade, kupovna moć je opala, sve manji broj turista iz okruženja, loše urađena priprema, ozbiljni problemi na relaciji Opština - Vlada (Morsko dobro) - naveo je Medojević u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNebojsaMedojevi%2Fstatus%2F1944993423674528187&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je dodao, svi se žale.
- Previsoke cijene u restoranima, smještaju. Cijene ležaljki zbog visokih cijena zakupa plaža enormne. Sve u svemu, hvala Vladi i resornim ministarstvima turizma i urbanizma - naglasio je Medojević.

Medojević: Sezona je već kritična, hvala Vladi i ministarstvima turizma i urbanizma

Zakon o legalizaciji bespravnih objekata utvrđen je na današnjoj sjednici Vlade.
Time, kako je saopšteno iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović, počinje nova era u tom dijelu nadležnosti.
- Građanima će biti pružena šansa da legalizuju svoje bespravne objekte, ali će za eventualne nove nelegalne objekte važiti princip nulte tolerancije - kazali su u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Satelitski snimak, čija je izrada upravo ugovorena, će, kažu oni, pokazati sve nelegalne promjene na teritoriji Crne Gore.
- I sankcije će, u skladu sa Zakonom, neselektivno uslijediti. Ovaj zakon stavlja tačku na decenije neuređenosti - uvodi se sistem u kojem se gradi planski, odgovorno i po zakonu - zaključili su oni.

Šansa da se legalizuju bespravni objekti, a za nove nulta tolerancija

Pravo na isplatu obeštećenja bivšim vlasnicima za 2025. godinu ostvariće 4.178 korisnika koji su dostavili svu potrebnu dokumentaciju sa podacima za uplatu, kazao je direktor Fonda za obeštećenje Elmir Kurtagić na konferenciji za medije.
Na konferenciji je govorio i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović koji je podsjetio da je proces restitucije u Crnoj Gori otpočeo je još 2004. godine donošenjem Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, ali da je, kako navodi, dinamika isplate sve do 2022. godine bila toliko skromna da isplata izvršnih rješenja dostavljenih od strane nadležnih komisija nije mogla biti završena ni u tridesetogodišnjem periodu, kao i da je dug po tom osnovu samo rastao.
On je saopštio da je Vlada 19. juna donijela Uredbu o utvrđivanju isplate obeštećenja bivšim vlasnicima oduzetih imovinskih prava u novčanim sredstvima za 2025. godinu, na osnovu koje će Fond za obeštećenje od 15. jula vršiti isplatu rata za 2025. godinu u procentualno najvišem iznosu od početka primjene Zakona do danas.&nbsp;
- Naime, Uredba je omogućila povećanje rate sa tri odsto godišnje od preostalog iznosa, koji je isplaćivan u periodu od preko 15 godina, na ovogodišnjih maksimalnih 16 odsto, što predstavlja uvećanje za preko pet puta i čime se iznos ukupnog duga Države prema bivšim vlasnicima i korisnicima prava umanjuje za preko devet miliona eura - pojasnio je Radunović.
Kurtagić je napomenuo da se rokovi u kojima se očekuje konačno utvrđivanje visine obeštećenja i završetak postupka ne mogu precizirati zbog složenosti i velikog obima pravne građe koju prvostepene i drugostepene komisije treba da obrade.
Takođe, naglaso je da Fond za obeštećenje daje puni doprinos kako bi se postupak utvrđivanja prava na obeštećenje sproveo pravilno i u skladu sa zakonom i kako bi se svim podnosiocima zahtjeva omogućilo da svoja prava i ostvare.

Fond za obeštećenje: Pravo na isplatu ima više od 4.000 bivših vlasnika imovine

Prostorni plan Crne Gore, kao strateški dokument, najvažniji nakon Ustava Crne Gore, postavlja jasne smjernice za sve buduće investicije i prostorne intervencije, ali ne nameće konkretne građevinske projekte niti specifične lokacije—takve odluke ostaju u nadležnosti opština koje, kroz svoje prostorno-urbanističke planove, donose konačne urbanističke i građevinske odluke. Na taj način čuvamo autonomiju lokalnih samouprava, uz obaveznu usklađenost sa nacionalnim smjernicama, poručeno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Podsjećamo, Skupština je danas glasovima poslanika parlamentarne većine usvojila Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.0627%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fskupstina-usvojila-prijedlog-o-donosenju-prostornog-plana-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Ministarstva kažu da ovaj krovni dokument prostornog planiranja postavlja dugoročne razvojne okvire, definiše prostorne kategorije i strateške prioritete, te predstavlja temelj za održiv, inkluzivan i uravnotežen razvoj naše države.
- Želimo da istaknemo da Prostorni plan funkcioniše van svakodnevnih političkih rasprava i kratkoročnih interesa. Njegova svrha jeste da, bez obzira na promjene vlasti, obezbijedi kontinuitet, stabilnost, te predvidivo i odgovorno korišćenje prostora u naredne dvije decenije. Tim iskusnih stručnjaka, predvođen rukovoditeljkom izrade plana, gospođom Svetlanom Jovanović, uprkos čestim smjenama vlasti u proteklih pet godina, izradio je plan po najvišim profesionalnim standardama i na bazi svih neophodnih analiza i konsultacija - poručuju iz resora Slavena Radunovića.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine poručuju da daju punu podršku ovom strateškom dokumentu i da su posvećeni njegovoj dosljednoj implementaciji.
- Pozivamo lokalne samouprave da u najkraćem roku usklade svoja planska dokumenta, građevinske investitore da poštuju državne smjernice, te građane i stručnu javnost da aktivno prate i učestvuju u realizaciji projektnih aktivnosti - poručeno je iz tog resora.

MDUP: Prostorni plan ne nameće konkretne građevinske projekte i lokacije, čuvamo autonomiju lokalnih samouprava

Mnogo je bitno da ovaj plan bude usvojen apsolutnom većinom, s obzirom na to da smo se trudili na svaki način da nikakva politika, u smislu strančarenja, ne bude uključena, već da se bavi isključivo interesom države Crne Gore, na način koji je to utvrdila Vlada, a prije svega struka - kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na konferenciji za medije povodom utvrđivanja Prostornog plana Crne Gore.
On je kazao da je juče Vlada utvrdila prijedlog Prostornog plana, te istakao važnost ovog dokumenta s obzirom na to da je baza za buduće prostorno-urbanističke planove, te daje smjernice razvoja i zaštite prostora.
Tokom dana, kako je najavio Radunović, ovaj dokument biće poslat Skupštini Crne Gore.
Rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da je ovo najvažniji strateški dokument i njegove odrednice su važne za svu ostalu plansku dokumentaciju, kako u oblasti infrastrukture, tako u oblasti privrede, tako i u oblasti zaštite prostora.&nbsp;
Ona je istakla da aspekt zaštite prirode mora biti visoko vrednovan, ne samo zato što je Crna Gora ekološka država, nego zato što to mora biti opredjeljenje svih.
- Nije lako u Crnoj Gori planirati infrastrukturu koja ima veliki broj zaštićenih područja prirode i kulturnog nasljeđa, a morfološki je jako zahtjeva za koncipiranje infrastrukturnih rješenja. Nastojali smo u najvećoj mogućoj mjeri to da ispratimo i predlažemo najbolja strateška rješenja - rekla je Jovanović.
<h2>Saglasnost</h2>
Radunović je kazao da razmatraju da one urbanističke planove opština koji su odmakli dovrše, a one koji nijesu da prepuste novim agencijama kojima će da upravljaju lokalne uprave same da završe, a to se odnosi i na Budvu.
- Mislim da što se tiče Budve tu se nije mnogo premnogo odmaklo i možda je bolje da se vrati opštini i da sami odrade taj prostorno-urbanistički plan – rekao je Radunović.
Državna sekretarka u resoru za prostorno planiranje Marina Izgarević Pavićević na pitanje zbog čega je prostorni plan utvrđen bez saglasnosti Agencije na izvještaj o strateškoj procjeni odgovorila je da je odluka donijeta 2018, kao i odluka o strateškoj procjeni o uticaju na životnu sredinu.
- Mi smo dobili od Agencije dobili mišljenje o konfliktima u životnoj sredini koji su prepoznati, a odnose se na HE Komarnica i Veliku plaži, te se apostrofiralo da se vodi računa. Što se tiče zaštite tih područja, to nije u ingerenciji prostornog plana – rekla je Izgarević Pavićević dodajući da se ne mogu "svi konflikti u prostoru riješiti".
Jovanović je dodala da saglasnost neće biti sporna.
- Za HE Komarnica postoji detaljan prostorni plan sa stretškom procjenom na životnu sredinu bez ijedne primjedbe. To je energetski projekat koji je u najvećoj mjeri spreman za realizaciju. Čeka fazu projekta, izdati su urbanističko-tehnički uslovi, podržan je i sa evropskog nivoa. Ukoliko ne dobije saglasnost na projektnu dokumentaciju neće se raditi – kazala je Jovanović.
<h2>Opšta područja</h2>
Na pitanje kako je moguće da je za projektat Velje brdo u Prijedlogu prostornog plana Crne Gore posvećen samo jedan pasos ona je odgovorila da strateški plan ne definiše detaljna građevinska područja.
- Plan definiše samo opšta područja. Planovi nižeg reda detaljnije definišu namjenu – rekla je Jovanović.
Što se tiče Veljeg brda, neophodno je obezbijediti plansku infrastrukturu i zaštitu prostora.
- Obim izgradnje biće detaljnije sadržan u podgoričkom PUP-u – dodala je Jovanović.
Radi se o kapacitetima koji mogu vremenom da se proširuju.
- Podrška državi da vođenjem stambene politike uzme dio ove problematike u svoje ruke. Ne mislimo da izgradnju stanova samo treba prepustiti privatnom sektoru. Imamo višak stambenih objekata u Podgorici, ali imamo ogroman broj podstanara. U svim evropskim državama, a zašto to ne bi radila i Crna Gora, država mora staviti pod kontrolu određeni broj stanova u državnom vlasništvu i zato je segment posvećen Veljem brdu - istakla je Jovanović.
Radunović je dodao da je važnost ovog dokumenta zato što je baza za izradu novih PUP-ova u drugim opštinama i stvaraju se uslovi za realizaciju projekta Velje brdo.
- Kad bih bio maliciozan, kao neke kolege opozicionari i neki mediji, pitao bih što uopšte brinu o Veljem brdu kad je to fikcija koju smo mi iskoristili u predizborne svrhe. Sad kad se vidi da to nije fikcija, već da Vlada stoji čvrsto iza ovog projekta, da će biti stanova za građane po povoljnim uslovima, a biće i komercijalne prodaje, sad se ide u detalje da li će tri dana prije ili kasnije početi gradnja, da li je svaki dokument na vrijeme završen. Sve će doći na svoje i Velje brdo će biti ukras Podgorice – poručio je Radunović.
Podsjeća građane na medijske i političke pritiske na ljude koji su promovisali projekat Velje brdo, te kad krene priča kako hoće odmah da izgrade naselje za 42.000 građana da nikome to nikada nije ni palo na pamet.
- Nama je cilj da isplaniramo toliko naselje, kako ne bi u budućem periodu imali haos u izgradnji kakav smo zatekli kad smo došli na vlast - da se iskidaju borovi, da se izmještaju ulice. Hoćemo da napravimo plan po kom će moći Podgorica da se razvija u dugom periodu, a dinamika zavisi od potražnje - kazao je Radunović.
Imaju već oko 10.000 prijavljenih građana.
- Možemo reći da nisu svi zainteresovani, ali koliko ih ima koji su podlegli pritisku nekih uticajnih medija, koji se nikad afirmativno ne bave djelatnostima iz ovog ministarstva, već isključivo traže mane i probleme, pa se nisu prijavili. Prva faza u koju smo već ušli i za koju je Koordinaciono tijelo donijelo odluku, koje su za sada neformalne, biće veličine, pričam o broju stambenih jedinica, otprilike kao dva Bloka V, sa kojom se kreće u izgradnju odmah. Konkurs je raspisan za bulevar. Čim se stvore uslovi da krenu građevinske mašine na Velje brdo, počeće gradnja. Hoće li to biti u januaru 2026. ili 2026. u decembru ili 2027. neka građani znaju da to nije bitno, radimo punom snagom, pored svih opstrukcija, nažalost, političke opozicije, medija i dijela nevladinog sektora, a ne vidim razlog jer će sigurno vrlo brzo veliki broj njih stati u red za stanove – ocijenio je Radunović.
Na pitanje za bulevar, odnosno kako je moguće da je raspisan tender za glavni projekat, a nije usvojen prostorno-urbanistički plan, odgovorio je da se radi samo o idejnom rješenju.
Na pitanje o Komarnici Jovanović je odgovorila da su stava da je ovaj energetski projekat neophodan Crnoj Gori.
<h2>Aerodromi</h2>
Jovanović je na pitanje o proširenju aerodroma kazala, pored ostalog, da se u Prostornom planu posvetili pažnju aerodromima u Podgorici i Tivtu, ali da su veliku pažnju posvetili i beranskom aerodromu, te da predlažu da bude u kategoriji međunarodnih aerodroma, o čemu će odluku donijeti Agencija za civilno vazduhoplovstvo.
- Problem aerodroma u Beranama što je uzurpiran u prostoru iako ima divan prostor. U plan smo unijeli površine o neposrednom okruženju aerodroma u kom nije dozvoljena gradnja – rekla je Jovanović.
Još nema teritorijalnog razgraničenja Tuzi i Zete, te da će od toga zavisiti proširenje podgoričkog aerodroma.
- Nakon toga granice koje se utvrde biće sastavni dio ovog plana. U tom smislu će se govoriti o aerodromu, kolektoru i drugim problemima. Moramo da posmatramo i van sopstvenih granica opštine, zato se ukazuje na saradnju – navela je Jovanović.
<h2>Plaže</h2>
Na pitanje što će biti sa plažama koje ove turističke sezone neće imati zakupce Radunović je istakao da će one plaže koje ne mogu biti izdate do 15. jula one će biti predate građanima na slobodno korišćenje, te da neće imati mobilijar.&nbsp;
Tako će, prema njegovim riječima, biti do momenta do kad neko ne potpiše četvorogodišnji ugovor.&nbsp;
- Kašnjenje je isključivo proizvod što su ti bivši vlasnici željeli na jedan polukriminalan način željeli da dođu do tih plaža za mnogo manje novca, a pošto će se oni isti uglavnom prijaviti red je da i ispaštaju – naveo je Radunović.
Precizirao je da se za nekih 500 od 560 plaža već zna zakupac, te da su ostali da se ponove tenderi za nekih 40ak plaža za koje se niko nije prijavio.&nbsp;
- Tako je bilo i 2019, ali je Morsko dobro dužno da raspiše tender dva puta. Tu je i 18 plaža gdje su ponuđene basnoslovne cifre, da bi se potom odustalo, da bi se omogućilo da uglavnom bivši zakupci po nižim cijenama zaduže te plaže za manje iznose, a što smo mi rekli da nećemo dozvoliti. Ti se tenderi ponavljaju. Mislim da je više od pola ponovljeno. Veliki je problem što oni koji treba da bude obaviješteni da se tender ponavlja, ili oni koji treba da potpišu sporazum, izbjegavaju poštu, razvlače rokove i tako dalje, vršeći pritisak na Morsko dobro, naše ministarstvo i čitavu Vladu. Mi smo davno donijeli odluku da nećemo popustiti ni pred kakvim ovakvim marifetlucima i da ćemo biti pravedni do kraja - poručio je Radunović.

Jasmina Beharovic

Radunović: Mnogo bitno da Prostorni plan bude usvojen apsolutnom većinom, Velje brdo biće ukras Podgorice

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je još na sastanku sa reisom Rifatom ef. Fejzićem poručio da on u svom mandatu nikad neće srušiti nijedan objekat, pa ni džamiju "Husein Kovač" na Koniku u Podgorici.
- Iz Bošnjačke stranke su se kasnije u to uključili i jedan od mojih kolega ministara, a visoki funkcioner te stranke, je bio kod mene i njega sam obavijestio da ćemo sačekati da se prijave za legalizaciju i da nema ništa od rušenja. Očigledno su politički ili neki drugi razlozi učinili da se gura ta priča kako će Slaven Radunović da ruši džamiju. Jednostavno je neko trebalo samo da ih informiše o tome što su razgovarali sa mnom - naveo je Radunović, odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradunovic-rusenju-dzamije-mora-da-prethodi-elaborat-do-danas-nije-sproveden-ugovor-o-kupoprodaji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ministar je podsjetio da nije njegova odluka o rušenju džamije, već je rješenje donijeto nakon inspekcijskog nadzora 16. jula 2024. godine, kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine, te da su parametri predviđeni ovim dokumentom prekoračeni.&nbsp;
Radunović je potom je pokazao fotografiju Isa Mahmutovića koji je, kako je rekao, dovoljno zadužio njega i pravoslavce u Crnoj Gori.
- On je odbio da ruši kapelu na Lovćenu - naveo je Radunović.
Poslanik BS-a Amer Smailović iskazao je zadovoljstvo zbog ovakve odluke Radunovića, ističući da je ovo situavija u kojoj se treba odgovorno ponijeti.
- Dobili smo uvjeravanja da neće biti rušenja odbjekta. Drago mi je što čujem da se objekat neće rušiti. Sigurno da to niko ne bi dozvolio da se desi - poručio je Smailović.
Radunović je odgovorio da je blago razočaran riječima Smailovića, odnosno što BS javnost o ovome nije obavijestila na vrijeme.

Tamara Klikovac

Radunović: Dok sam ministar neće se rušiti "Husein Kovač" džamija

Izjava premijera Milojka Spajića da će prvi stanovi izgrađeni u projektu "Velje brdo" biti završeni sredinom naredne godine, ostaće vjerovatno samo još jedno neispunjeno (predizborno) obećanje – projekat nije ni započet, a iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za Dan su kazali da se o tom pitanju neće oglašavati dok se ne usvoji Prostorno-urbanistički plan (PUP) Podgorica.
Dan je pitao Ministarstvo koliko je građana dosad, putem sajta veljebrdo.gov.me, iskazalo interesovanje za kupovinu stana, da li se u ovom trenutku preduzimaju aktivnosti u pravcu početka realizacije ovog projekta, da li postoje prepreke za početak njegove realizacije, te da li i dalje imaju očekivanja da bi prvi stanovi mogli biti gotovi sredinom 2026. godine. To je, na predstavljanju projekta "Velje brdo", osam dana prije podgoričkih izbora izjavio predsjednik Vlade Milojko Spajić.
– Povodom Vašeg zahtjeva, ovim putem Vas informišemo da dok se PUP Podgorica ne usvoji, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine neće se oglašavati u vezi sa projektom "Velje brdo" – odgovor je iz resora ministra Slavena Radunovića na upit tog lista.
Projekat rješavanja stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima predstavljen je 21. septembra prošle godine. Spajić je tada najavio da će prvi stanovi na tržištu biti sredinom naredne godine i da će kvadrat koštati 1.000 eura sa kamatom od 1,2 odsto.
– Amerika ima američki san. Crna Gora će uskoro da dobije crnogorski san – rekao je Spajić osam dana uoči lokalnih izbora u Podgorici.
Prema tadašnjoj računici predstavnika Vlade, rata kredita za stan od 100 kvadrata iznosila bi 390 eura s tokom otplate od 30 godina. Mjesečna rata za stan od 60 kvadrata navodno će iznositi 290 eura.
Projekat je planiran na površini od 923 hektara, a na Veljem brdu bi, prema ranijim najavama predstavnika Vlade, trebalo da živi 42.000 ljudi.

"Velje brdo" – premijerovo obećanje nedosanjani crnogorski san

Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, koja broji gotovo 650 članova, predlaže Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem čelu je Slaven Radunović, da zaustavi izradu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada navodeći, pored ostalog, da nacrt ovog akta nije usklađen sa Prostornim planom Crne Gore i Zakonom o planiranju prostora i izgradnje objekata.
U dokumentu, koji potpisuju generalna sekretarka Inženjerske komore Crne Gore Zdenka Perović, predsjednik Strukovne komore arhitekata mr Novica Mitrović i predsjednik Skupštine Strukovne komore arhitekata Jakov Lopušina, istaknuto je da „planski dokument ne uvodi nikakvo poboljšanje prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, već je nastavljena praksa lošeg planiranja čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku“.
<h2>Humanost i izolacija</h2>
Savremene politike razvoja arhitekture i urbanizma u evropskim zemljama, kako navode, prepoznaju značaj izgrađenog okruženja kao ključnog faktora za kvalitet života građana.
- Planiranje prostora koji nema elemente održivosti i humanosti dovodi do izolacije čovjeka od prirodnog okruženja i negativno utiče na zdravlje, produktivnost i sreću korisnika prostora. Imajući u vidu da ovaj dokument nije urađen na način da zadovoljava potreban nivo nacrta planskog dokumenta, a da istovremeno nije urađen u skladu s planerskim pristupom koji bi predstavljao drastičan otklon od dosadašnjeg planiranja kojem svjedočimo gotovo decenijama, predlažemo da se izrada Izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice zaustavi - poručili su iz Strukovne komore arhitekata.
Predlažu i da se nakon usvajanja novog zakona o uređenju prostora i prostornog plana Crne Gore, u skladu sa novim zakonskim rješenjem, počne izrada novog prostorno-urbanističkog plana lokalne samouprave, koji će biti urađen novom metodologijom i sa ciljevima koji odgovaraju isključivo zahtjevima i potrebama društva i javnog interesa.
<h2>Primjedbe na planska rješenja</h2>
U dokumentu povodom nacrta izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice navode da primjedbe dostavljaju nakon detaljne analize nacrta ovog akta, a koji je razmatran na Izvršnom odboru Strukovne komore arhitekata i javne debate za svoje članove 20. decembra prošle godine.
U okviru primjedbi na planska rješenja navode da je predloženi akt u nacrtu planskog dokumenta u suprotnosti sa članom 2 stav 1 tačka 2 Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata koji definiše ciljeve planiranja i izgradnje: „Ravnomjeran i regionalno uravnotežen prostorni razvoj Crne Gore usklađen sa potrebama društva, privrede i kapacitetima prostora“.
- Istovremeno, planski dokument je u suprotnosti sa smjernicama iz Prostornog plana Crne Gore donešenog za period do 2020. godine (na osnovu koga se radi izmjena ovog planskog dokumenta): „Mjere ekonomske politike na nivou Crne Gore moraju biti u funkciji realizacija opredjeljenja ovog Plana. Njima je, prije svega potrebno obezbijediti ravnomjeran regionalni razvoj, prvenstveno kroz brzi razvoj sjevernog regiona i sela“ – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
Dodatno, kako navode, nacrt novog prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (koji je pred usvajanjem) jasno naglašava potrebu za ravnomjernijim ekonomskim razvojem regiona i zaustavljanjem negativnih demografskih trendova, posebno u sjevernom regionu, kao i smanjenje stope opadanja broja stanovnika u sjevernom region i ostalim depopulacionim opštinama u Crnoj Gori.
Ovaj dokument, kako dodaju, naglašava i ograničavanje stambene izgradnju van naselja na već formirana građevinska područja (bez novih stambenih zona), kao i da stambenu izgradnju, koja je suprotna strateškim opredjeljenjima, po područjima i kapacitetima treba ograničiti revizijom aktuelnih planova (važeći PUP-ovi i oni čija izrada je u toku, detaljnih planova, po principima istovremenosti i susretnosti planova/planiranja, precizirati i dodatno provjeriti opšta opredjeljenja).
<blockquote>Nacrt novog prostornog plana Crne Gore do 2040. godine (koji je pred usvajanjem) jasno naglašava potrebu za ravnomjernijim ekonomskim razvojem regiona i zaustavljanjem negativnih demografskih trendova, posebno u sjevernom regionu, kao i smanjenje stope opadanja broja stanovnika u sjevernom region i ostalim depopulacionim opštinama u Crnoj Gori</blockquote>
- U skladu sa tim, ovakav planski dokument je i u suprotnosti sa članom 8 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji naglašava: „Planski dokumenti moraju biti međusobno uskladeni“ – precizirano je u dokumentu.
<h2>Migracije</h2>
Nacrt PUP-a, kako dodaju, nije usklađen sa ciljevima i smjernicama iz Prostornog plana Crne Gore i Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata, „ali bi istovremeno ovako ambiciozno postavljen prostorno-urbanistički plan Glavnog grada, koji obuhvata i opštine Tuzi i Zetu, još više podstakao već izražene migracije iz sjeverog dijela Crne Gore u pravcu centralne regije“.
- Migracije su registrovane i nedavnim popisom stanovništva, ali i analizom u nekoliko strateških dokumenta koje se tiču uravnoteženog razvoja Crne Gore. Podaci dobijeni popisom iz 2023. godine su pokazali da u Pogorici živi 180.186 stanovnika, da ima 64.140 domaćinstava i 88.431 stanova. Imajući u vidu da postojeća planska dokumentacija u Podgorici omogućava 112.679 stanova, da prema procjenama imamo više od 20.000 nelegalnih objekata, od kojih najveći broj nije predviđen planskim dokumentima i da više od 50 odsto domaćinstava u Podgorici ima od tri do pet članova, jasno je da Podgorici u ovom trenutku i ovim planom nije potrebna dodatna stambena gradnja, pogotovo ne u predviđenom obimu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
Dodaju da se prostorni plan glavnog grada bilo koje države ne može samo posmatrati kao lokalni planski dokument (posebno u slučaju Crne Gore, gdje u Podgorici stanuje gotovo trećina stanovništva), već kao plan sa mnogo šireg aspekta i uticajem na čitav prostor Crne Gore.
<h2>Savremeno planiranje&nbsp;</h2>
Ovaj nacrt planskog dokumenta potencira, kako navode, procese tačkastog planiranja, koji se u savremenim shvatanjima planiranja prostora i urbanog razvoja grada smatraju u potpunosti neprihvatljivim.&nbsp;
- Stiče se utisak da se izmjene prostora rade bez implementacija principa postavljenih strateškim dokumentima, bez ikakve prethodne analize, projekcija ili pozitivne planerske prakse, niti ih prate infrastrukturne potrebe, već da se radi o ispunjavanju investicionih zahtjeva, bez obrazloženja hitnosti postupanja ili hitnog javnog interesa – ocijenili su u Strukovnoj komori arhitekata.
Infrastrukturna rješenja ovog planskog dokumenta su, kako su kazali, u velikom broju slučajeva potpuno zanemarena ili loše riješena.&nbsp;
Dodaju da citati iz mišljenja na korigovani nacrt ovog planskog dokumenta za fazu hidrotehnička infrastruktura (u dijelu Velje Brdo) najbolje ilustruju kvalitet predloženih tehničkih rješenja:
- Planom praktično nije razmatrana tehnička infrastruktura, samo su navedene želje bez dokaza da li su ostvarive. Nisu obrađivane potrebe za vodom, te je nepoznato koliko vode treba za predloženi savremeni grad. Nije analizirano da li će izgradnja jednog velikog grada na Veljem brdu imati uticaja na izvorišta Mareza – citirali su u dokumentu.
<blockquote>Stiče se utisak da se izmjene prostora rade bez implementacija principa postavljenih strateškim dokumentima, bez ikakve prethodne analize, projekcija ili pozitivne planerske prakse, niti ih prate infrastrukturne potrebe, već da se radi o ispunjavanju investicionih zahtjeva, bez obrazloženja hitnosti postupanja ili hitnog javnog interesa&nbsp;</blockquote>
<h2>Saobraćajna infrastruktura</h2>
U dijelu saobraćajne infrastrukture u Strukovnoj komori arhitekata sugerišu da treba „obezbijediti dodatnu vezu naselja sa sjevero-zapadne strane na putu za Spuž, iako se planiranjem takve saobraćajnice izlazi iz obuhvata PUP-a (može podržati PPCG čija je izrada u toku)“.
- Pored činjenice da je planirana infrastrukura loše riješena ili nije riješena, posebno zabrinjava činjenica da član Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj sugeriše da se plan višeg reda usklađuje na osnovu plana nižeg reda, iako Zakon o planiranju prostora i izgradnje objekata definiše potpuno suprotno i sugeriše da s problem riješi novim PPCG-om, iako je zakonski osnov za izmjene novog planskog dokumenta Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine (isto je jasno definisano u odluci o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice“ – navode u dokumentu.
Nacrt planskog dokumenta, kako su rekli, sadrži veliki broj djelova koji nisu usklađeni u tekstualnom i grafičkom dijelu.
- Za veliki broj lokacija (zbog konciznosti primjedbi nećemo ih navoditi) očigledna su različita planska rješenja u tekstualnom i u grafičkom dijelu, te je stoga isti nespreman za fazu nacrta plana – dodaju iz Strukovne komore arhitekata.
<h2>Šume i zemljište</h2>
Ovaj nacrt dokumenta, kako ističu, nije u skladu sa članom 45. stav 1 Zakona o šumama, prema kojem se jasno definiše da je promjena namjene šuma u građevinsko ili drugo zemljište moguća isključivo u tri slučaja:
<blockquote>Nacrtom dokumenta nije posebno analiziran potencijalni uticaj na vodoizvorišta na više lokacija, kao ni uticaj solarnih elektrana. Plan ne sadrži konkretne smjernice za poboljšanje aspekta ekologije i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama</blockquote>
- radi izgradnje objekata za zaštitu od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje;
- u slučajevima kada se utvrdi javni interes posebnim zakonom ili na osnovu zakona i
- postupku komasacije i arondacije poljoprivrednog zemljišta i šuma u skladu sa zakonom.
- Ni jednim pravnim aktom u okviru nacrta dokumenta nije definisan javni interes za izgradnju investicionog projekta Velje Brdo, pa nije jasno na osnovu čega je usvojen navedeni planerski pristup bez pravnog osnova – ocijenili su u dokumentu.
Planski dokument, kako su precizirali, karakteriše prenamjena zemljišta koje je bilo predviđeno kao zona sporta, rekreacije ili zelenih površina u građevinsko zemljište, pri čemu posebno ističu lokacije u trećoj zoni parka prirode rijeka Zeta koje se nalaze u neposrednoj blizini vodoizvorišta.
- Nacrtom dokumenta nije posebno analiziran potencijalni uticaj na vodoizvorišta na više lokacija, kao ni uticaj solarnih elektrana. Plan ne sadrži konkretne smjernice za poboljšanje aspekta ekologije i zaštite životne sredine u već izgrađenim cjelinama – naglasili su u dokumentu.
<blockquote>Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađene sredine i njenom uticaju na životnu sredinu</blockquote>
Nekontrolisanom gradnjom koja traje već decenijama, kako su upozorili, trajno se gube prirodna staništa važna za održavanje biodiverziteta i poljoprivredu, a time i dugoročni benefiti koje ta staništa pružaju lokalnom stanovništvu.&nbsp;
- Posebno ističemo dvije lokacije koje je nacrt planskog dokumenta morao da tretira na kvalitetniji i analitički način: Mareza i Ćemovsko polje. U ovim zonama neophodna je primjena standarda zaštite životne sedine i prirode kako bi se poboljšalo njihovo biološko stanje, imajući u vidu da se radi o zonama koje pripadaju parku prirode, odnosno jednoj od posljednjih stepa u ovom dijelu regiona. Glavni grad države koja se deklariše kao ekološka mora voditi računa o kvalitetu izgrađene sredine i njenom uticaju na životnu sredinu – sugerišu u Strukovnoj komori arhitektata.
Ocjenjuju i da planski dokument ne uvodi nikakvo poboljšanje prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na Prostorni plan Podgorice do 2025. godine, već je nastavljena praksa lošeg planiranja čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku.
- Nedostatak jasnih razvojnih strategija i dominacija privatnih interesa stvorili su ambijent u kome dolazi do gubitka kreativnog pristupa u planerskoj praksi u Crnoj Gori. Evidentan je i nedostatak strateške orjentacije prema javnom interesu i principima održivog razvoja – ističu u dokumentu.
<h2>Postupak izrade</h2>
U dijelu primjedbi na proceduru i postupak izrade navode da kreiranje ovog planskog dokumenta neposredno prije usvajanja seta novih zakona, novog Prostornog plana Crne Gore, te razgraničenja između Glavnog grada i opština Zete i Tuzi, nema nikakvo stručno utemeljenje ni obrazloženje.&nbsp;
<blockquote>Veoma je bitno naglasiti da plan u ovakvom obliku nije bio predstavljen, niti u konceptu plana, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu, te smatramo da kao takav ne može biti vraćen samo na jedan korak unazad, ondnosno samo na popravnu javnu raspravu</blockquote>
- Set novih zakona koji su već u proceduri Vlade Crne Gore predviđa povratak nadležnosti u oblasti planiranja lokalnim samoupravama. Istovremeno, Prostorni plan Crne Gore je takođe u završnoj fazi, pa je izrada izmjena i dopuna planskog dokumenta u ovom trenutku u potpunosti neopravdana – kazali su u dokumentu.
Podsjećaju da su koncept plana i prethodno učešće javnosti urađeni od 6. februara do 7. marta 2020, odnosno na vrhuncu pandemije koronavirusa. Dodaju i da je javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice održana u organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od 13. decembra 2022. do 25. januara 2023.
- Veoma je bitno naglasiti da plan u ovakvom obliku nije bio predstavljen, niti u konceptu plana, niti u nacrtu koji je prošao javnu raspravu, te smatramo da kao takav ne može biti vraćen samo na jedan korak unazad, ondnosno samo na popravnu javnu raspravu – ističu iz Strukovne komore arhitekata.
<h2>Mišljenje Savjeta za reviziju</h2>
Naglašavaju i da je Savjet za reviziju mišljenje na ovaj planski dokument uradio u roku od šest dana. Kako su precizirali, rješenje o imenovanju članova ovog tijela donešeno je 19. novembra 2024, a mišljenje 25. novembra 2024.&nbsp;
<blockquote>Potpuno je nejasno kako je Savjet za reviziju ovog planskog dokumenta dao načelno pozitivno mišljenje, iako je plan od prostornog planera, koji je dio Savjeta, dobio negativno mišljenje</blockquote>
- Tekstualni dio ovog dokumenta ima 460 strana i veliki broj grafičkih priloga, odnosno obim materijala zahtijeva mnogo više vremena za posvećenu analizu i dodatno samu izradu mišljenja. Potpuno je nejasno kako je Savjet za reviziju ovog planskog dokumenta dao načelno pozitivno mišljenje, iako je plan od prostornog planera, koji je dio Savjeta, dobio negativno mišljenje. Istovremeno, ozbiljne primjedbe u gotovo svim fazama upućuju da je nacrt planskog dokumenta morao da dobije negativnu ocjenu – naglasili su u Strukovnoj komori arhitekata.
Ukazuju i na to da primjedbe člana Savjeta za reviziju za fazu saobraćaj, koji sugeriše planeru da uradi rješenje koje izlazi iz obuhvata PUP-a (a da se to može riješiti kroz PPCG čija je izrada u toku), predstavlja navođenje planera da krši Zakon o planiranju i izgradnji objekata, ali i odluku o izmjenama odluke o izradi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice, koja naglašava da se izmjene ovog planskog dokumenta rade na osnovu Prostornog plana Crne Gore do 2020 godine.
<blockquote>Smatramo da je Ministarstvo i pored dvije neuspjele javne rasprave moralo da pronađe adekvatan način i neophodne uslove za sprovođenje efektivne javne rasprave u javnom interesu, posebno kao država potpisnica Arhuske konvencije koja podrazumijeva uključivanje građana u politike životne sredine, ali i potvrđuje naše obaveze prema budućim generacijama&nbsp;</blockquote>
- Apelujemo i na članove Savjeta za reviziju planskog dokumenta, podvlačeći njihovu korektivnu ulogu i veliku odgovornost koju imaju u procesu izrade planskog dokumenta, da preispitaju načelno pozitivno mišljenje u dokument koji potpisuju, jer ono može biti pozitivno isključivo konsenzusom svih članova – smatraju u Strukovnoj komori arhitekata.
Ističu i da javna rasprava nije sprovedena na način propisan članom 33 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji definiše: „Javna rasprava sprovodi se organizovanjem okruglih stolova, tribina, prezentacija i dostavljanjem prijedloga, sugestija i komentara“.
- Smatramo da je Ministarstvo i pored dvije neuspjele javne rasprave moralo da pronađe adekvatan način i neophodne uslove za sprovođenje efektivne javne rasprave u javnom interesu, posebno kao država potpisnica Arhuske konvencije koja podrazumijeva uključivanje građana u politike životne sredine, ali i potvrđuje naše obaveze prema budućim generacijama – ocijenili su u dokumentu.

Strukovna komora arhitekata predlaže da se izrada izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada zaustavi

Njemačkoj korporaciji „Lidl“ data je saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju prodajno-skladišnog objekta u Opštini Zeta – navodi se u rješenju koje potpisuje vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte Mirjana Đurišić u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
U rješenju o davanju saglasnosti, objavljenom na sajtu Vlade, precizirano je da je arhitektonski projekat kreirala bjelopopljska kompanija „Optimus Project“, te da će prodajno-skladišni objekat biti u zoni C u Opštini Zeta, koja se nalazi u zahvatu Izmjene i dopune DUP-a „Mahala“.
Kompanija „Lidl“ se, kako se navodi u dokumentu, za davanje saglasnosti obratila Direktoratu glavnog državnog arhitekte 18. novembra 2024. 
Iz ovog direktorata su precizirali da je „Lidl“ dostavio neophodno dokumentacijza za dobijanje saglasnosti, odnosno urbanističko-tehničke uslove broj: UPUV 71-332/24-165 izdati 8. novembra u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta, kao i izjavu projektanta sa tabelarnim prikazom zadatih i ostvarenih urbanističkih parametara. Iz kompanije su dostavili i izjavu ovlašćene geodetske organizacije i dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju objekta u zaštićenoj digitalnoj formi.
- Uvidom u idejno rješenje arhitektonskog projekta konstatuje se da je predviđena izgradnja prodajno-skladišnog objekta bruto razvijene građevinske površine nadzemnih etaža 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 3.419 metara kvadratnih); indeks izgrađenosti 0.29 (planom zadato za UP225 - 0,56, za UP226 - 0,48 i za UP 227 - 0,44): površine pod objektom 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 2.655 metara kvadratnih): indeks zauzetosti 0.29 (planom zadato za UP225 -0.41, za UP226 - 0,35 i za UP 227 - 0,32); spratnosti P (planom zadato P+2). Objekat je propisno udaljen od ivice parcele shodno smjernicama iz planskog dokumenta koji se odnose na građevinsku liniju. Konstatuje se da su projektovani objekti usaglašeni sa propisanim odnosom prema građevinskoj liniji, kao i sa osnovnim urbanističkim parametrima – precizirano je u dokumentu.
Planskim dokumentom, u poglavlju Smjernice za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, za mješovitu namjenu propisano je da krovove treba raditi kose, dvovodne ili viševodne. 
- Daje se mogućnost projektovanja ravnog krova. Osim toga, objekat treba da bude u skladu sa namjenom i uklopljen u okruženje. Uvidom u idejno rješenje, konstatuje se da je objekat formiran kao jednostavna, donekle slomljena kubična struktura sa istaknutom nadstrešnicom i logom. Vizuelno se izdvajaju dvije cjeline objekta. Donja - bijela „demit“ fasada, zajedno sa staklenom zid zavjesom. Ravna fasada je „razbijena“ zadebljanjima u vidu stubova. Gornju cjelinu čini fasada od panela u sivoj boji, sa bočnih strana iskošena, prateći krov. U dijeli ulaza u objekat formirana je nadstrešnica obrađena na isti način i oslonjena na okrugle stubove. Dio objekta za prijem namirnica niži je od ostatka i formiran je poput aneksa. Krov objekta je planiran kao kosi, jednovodan, nagiba dva stepena, prekriven limom. Krov uokviruje atika, prekrivena limom. Parterno uređenje oko objekata čine slobodne zelene površine (25 odsto parcele) obogaćena zelenilom (visoko i nisko rastinje) i ulice, parking i trotoari oko objekta. Idejno rješenje je usaglašeno sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju – istaknuto je u rješenju.
<h2>Jedna najava, tri vlade</h2>
Korporacija Lidl posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država. Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.
Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija, piše Radio Slobodna Evropa.
Tri dosadašnje vlade su, kako ističu, obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.
Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.
Nakon sastanka tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.
Naredna Vlada premijera Dritana Abazovića je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.
Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".
Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.
Aktuelni premijer Milojko Spajić je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.
<h2>Nekretnine i razgraničenje</h2>
Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.
Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.
Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.
Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.
U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.
Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.
Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija Milana Kneževića lidera Demokratske narodne partije.
U januaru prošle godine, Knežević je pozvao Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.
Na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, predsjednikom opštine Tuzi Lindonom Đeljajem i predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem danas dogovoreno je da se nesporna pitanja oko razgraničenja između Glavnog grada i opština Tuzi i Zeta odmah procesuiraju, kao i da se preduzmu sve mjere i radnje sa ciljem rješavanja spornih tačaka u razgraničenju i podjeli imovine, kako bi se samo ono što je neophodno povjerilo arbitraži.
- Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnji postupak razgraničenja bio neefikasan, a svi učesnici sastanka izrazili su spremnost da se ovi procesi što prije okončaju - kazali su iz resora za javnu upravu.

„Lidlu“ data saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta u Zeti

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je danas da priznavanje palestinske države mora biti jedan od koraka ka trajnom miru na Bliskom istoku.
Starmer je naveo da se on i saveznici angažuju da bi bio postignut trajni mir u regionu Bliskog istoka, kao i prekid vatre u Pojasu Gaze, prenio je Rojters. 
&nbsp;
&nbsp;- Priznavanje palestinske države mora biti jedan od tih koraka. Nedvosmislen sam po tom pitanju. Ali to mora biti dio šireg plana koji će na kraju rezultirati rješenjem koje podrazumijeva uspostavljanje dvije države i trajnom bezbjednošću za Palestince i Izraelce- naveo je Starmer.
On je to izjavio nakon što je razgovarao sa francuskim predjsednikom Emanuelom Makronom, koji je rekao da će Francuska priznati palestinsku državnost u septembru ove godine, i nakon što je više od 200 britanskih poslanika potpisalo pismo u kojem ga pozivaju da prizna palestinsku državu.

Više od 200 poslanika traži od Starmera da prizna Palestinu

Švedska aktivistkinja Greta Tunberg nalazi se u Sjevernoj Makedoniji i najavila je da će se sjutra pridružiti protestnoj blokadi izgradnje male hidroelektrane na rijeci Došnica, na planini Kožuv.
- Nalazim se u Skoplju, gdje je makedonski parlament juče odbio da glasa za slanje humanitarne pomoći Gazi. Moramo pokazati solidarnost i uzvratiti. Pridružiću se diskusiji u društvenom centru 'Dunja' i blokadi rijeke Došnice- rekla je Tunberg u videu objavljenom na Instagramu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMiFIAwsNm2%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Greta Tunberg sjutra u Sjevernoj Makedoniji: Pridružiće se blokadi protiv izgradnje male hidroelektrane

Američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu večeras su odustali od pregovora o prekidu vatre u Gazi s palestinskom militantnom grupom Hamasom, dan nakon što su povukli svoje izaslanike s razgovora, prenosi Reuters.
Netanjahu je poručio da Izrael sada razmatra "alternativne" opcije za postizanje svojih ciljeva, a to su vraćanje talaca kući iz Gaze i okončanje vladavine Hamasa na toj teritoriji.
Tramp je rekao da Hamas ne želi da psotigne dogovor i da vjeruje da će vođe Hamasa sada biti "proganjani".
Ove izjave su uslijedile nakon izjava američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa da je Hamas kriv za zastoj u pregovorima o prekidu vatre u kojima posreduju Katar i Egipat.
Netanjahu je podržao Vitkofa i dodao da je Hamas prepreka dogovoru.

Tramp i Netanjahu odustali od pregovora sa Hamasom o prekidu vatre u pojasu Gaze

Jutarnju emisiju Ljetnjeg programa na Televiziji E otvoriće dr Daliborka Novićević, doktorica opšte prakse, sa kojom ćemo razgovarati o tome kako da uživamo i ostanemo zdravi na visokim temperaturama. &nbsp;
A o tome kako jesti pametno kada je vani preko 35 stepeni sve će nam reći nutricionistkinja Enisa Kujundžić.&nbsp;
Ovog jutra za nas kuva Marko Popović, a u goste nam dolazi i muzičar Ivan Bjeković.
Gledajte ljetnji jutarnji program od 08 do 10 sati na TV E.&nbsp;

Ljetnje jutro na TV E: Saznajte kako ostati zdrav i šta jesti kada je vani preko 35

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;danas je u Višem sudu u nastavku odbrane kategorično odbacio navode optužnice da je njemu bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović &nbsp;naredio da ne pokreće krivični postupak protiv Novljanina Duška Roganovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe. Katnić je naglasio da tužilac Miloš Šoškić obmanjuje, prikriva i falsifikuje dokaze.
- U spisima predmeta nema dokaza da je Lazović učestvovao sa mnom u sprovođenju ili ne sprovođenju bilo koje dokazne radnje posebno ne u odnosu na Roganovića- istako je Katnić.
On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji članovi su bili suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar - suspendovani službenik policije.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Bivši glavni specijalni tužilac je, pred vijećem sudije Veljka Radovanovića, objasnio da Lazović nije imao zakonska ovlašćenja, ni obavezu, niti dužnost da može sam pokrenuti pretres i druge dokazne radnje pa ni da podnosi krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoji osnov sumnje da su počinile neko krivično djelo.
<h2>NALOG</h2>
- Rukovodilac specijalnog tima je specijalni tužilac po čijem nalogu postupaju članovi Istražnog tima. Lazović nije bio član istražnog tima - kazao je Katnića. Ponavljajući da članovi istražnog tima ne podnose prijavu ukoliko im to ne naredi specijalni tužilac.
Prema riječima Katnića, Lazović i da je htio nije mogao da preduzima radnje koje mu tužilac stavlja na teret.
On je objasnio da je tražio dopunu izviđaja u slučaju Roganovića jer nije bilo osnovane sumnje da se bavi rasturanjem narkotika u Herceg Novom.
Vijeću je predočio iskaz načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižić koji je u svjedočkom iskazu naveo da nije bilo dovoljno dokaza da se procesuira Roganović pa su na zahtjev postupajućeg tužioca Saše Čađenovića ponovo uzeli izjavu od Milana Kankaraša.
<h2>O DOKAZIMA</h2>
- Nijesmo imali dovoljno dokaza da je Roganović počinio krivično djelo, zato je saslušan Kankaraš o članstvu u kriminalnoj organizaciji i prodaji narkotika. Tužilac Čađenović je dao smjernice da se prikupe obavještenja za Roganovića kako bi se pojačala sumnja - kazao je Katnić.
Čađenović i tim koji je radio na tom predmetu, kako je objasnio, nije mogao da odluči da li ima dovoljno dokaza za procesuiranje Roganovića i zato su došli kod njega.
- Moj stav se poklopio sa njihovim da nema osnovane sumnje da je Roganović počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Dodao je da kada ih je pitao da li postoji neki dokaz osim subjektivnih osjećaja svjedoka i opštih tvrdnji da se porodica Roganović bavi rasturanjem narkotika, Čađenović a i Žižić su rekli da nemaju.
- Tada sam im rekao da nastave rad na tom predmetu a to je potvrdio i svjedok Žižić. Tužilac Čađenović je postupio po ovom nalogu, prikupio dokaze, i podigao optužnicu protiv više osoba među kojima je i Roganović. -Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo - kazao je Katnić.
On je u nastavku odbrane negirao i navode da je Ljuba Milovića i Petra Lazovića štitio od krivičnog gonjenja.
U prilog tome naveo je da je protiv Milovića u tajnosti vođen ozbiljan izviđaj i da se radilo na njegovom procesuiranju još od 2017. godine.
-Nakon sprovedenog izviđaja, iskaza svjedoka analize materijala i Skaj komunikacija koje nam je dostavio Europol utvrđeno je da Lazović nije počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti -kazao je Katnić.
On je istako da je Petar Lazović radio svoj policijski posao - donosio operativne informacije na osnovu kojih su spriječena brojna krivična krivična djela i procesuirano na desetine osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Katnić je predočio sudu 13 predmeta koji su realizovani zahvaljujući informacija Petra Lazovića i u tim slučajevima optužene su osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Osim toga ma osnovu informacije Petra Lazovića u dva navrata je spriječena likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Spriječena je i likvidacija Marka Miljkovića i Veljka Belivuka upravo na osnovu podataka koje je donio Petar Lazović &nbsp;- kazao je Katnić.
Katnić je rekao da ista odluka kao za Petra Lazovića donijeta je i za bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, nekadašnjeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića i službenika policije Nikole Janičića.
- Nije bilo mjesta sumnji da su počinili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Ponovio je da je protiv Milovića vodio izviđaj u tajnosti.
<h2>KONEKCIJE MILOVIĆA</h2>
On je rekao da je Milović u njegovom fokusu bio još od 2017/2018.
- Milović ima konekcije sa strukturama u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i u određenim djelovima BIA - e. On je kao član kavačke kriminalne grupe održavao poslovne veze između te kriminalne grupacije i struktura iz Srbije. Mojoj vezi - kontaktu izgledao je čudno u polovini 2019. i početkom 2020. godine - kazao je Katnić.
Dodao je da je tada došao do podataka da Milović ima konekcije sa djelovima BIA -e i policijskih struktura u Srbiji ali ne samo tamo nego i u Rusiji.
Milović je, prema riječima Katnića, učestvovao u kupovini banke, i u komunikacijama sa Zvicerom konstatuje " ostaje da vidimo hoće li Rusi kupit banku" " Legle su pare u Njemačkoj - 55 milona"
- Toliki novac nije bilo moguće da se izvuče iz Rusije a da to ne znaju bezbjednosne strukture te zemlje - kazao je Katnić.
On je ponovo optužio tužioca Šoškića da je sakrivanjem dokaza ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice.
Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je njega i Lazovića nezakonito optužio za stvaranje kriminalne organizacije.
-Da bi se smatrala kriminalnom organizacijom mora imati najmanje tri člana. A ovdje smo optuženi samo Lazović i Katnić. Čađenović i Petar Lazović su obuhvaćeni optužnicama u drugom predmetu. Obnavljam prijedlog advokata Piperovića da Čađenović bude saslušan kao svjedok - rekao je Katnić.
Ukazujući da je advokat Piperović detaljno obrazložio zbog čega optužba za stvaranje kriminalne organizacije ne može da opstane.
Optuženi Katnić zatražio je od vijeća da se od Europola nabavi kompletna skaj komunikacija jer je tužilac Šoškić prikrivao brojne poruke, mijenjao sadržaj a sve sa ciljem da bi njega i Lazovića optužio.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Tag: ministarstvo-prostornog-planiranja-urbanizma-i-drzavne-imovine