Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela odluku o Savjetu za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija.
To je učinjeno na prijedlog Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama (MIRN).
U tom resoru su kazali da je Strategijom saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija 2022-2026 i Akcionim planom za realizaciju ove strategije 2024-2026 planirano uspostavljanje međuresornog i međusektorskog savjetodavnog tijela u cilju unapređenja dijaloga i saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija u svrhu jačanja podsticajnog okruženja za djelovanje nevladinih organizacija.
- Formiranje ovog tijela će omogućiti razmatranje svih važnih pitanja i akata od značaja za rad i funkcionisanje nevladinih organizacija a koje se odnosi na davanje mišljenja, savjeta i preporuka u cilju unapređenja prakse u ovoj oblasti - istakli su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MIRN: Vlada donijela odluku o Savjetu za saradnju organa drzavne uprave i nevladinih organizacija

Aktivnosti Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama će se ove godine odnositi na intenziviranje i kontinuitetno analiziranje uslova poslovanja preduzeća, kako bi pokrenuli inicijative i predložili konkretne mjere za podršku investicijama, najavio je resorni ministar, Ernad Suljević.
On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da će identifikovati ključne šanse i izazove, i to prije svega na osnovu neposredne komunikacije sa kompanijama, kako bi radili na unapređenju poslovnog ambijenta.
- Konkretno, u tom cilju, Ministarstvo će u ovoj godini kreirati Program podrške investicionim aktivnostima, za koji je opredijeljen budžet u iznosu od 1,2 miliona eura. Kroz podsticajne mjere ove podrške realizovaće se dodjela bespovratnih sredstava za ulaganja u opremu, kao i druga nematerijalna ulaganja malih, srednjih preduzeća i preduzetnika u cilju jačanja njihove konkurentnosti, poboljšanja proizvodnih kapaciteta i unapređenja njihovog poslovanja, što treba da doprinese kreiranju novih radnih mjesta u budućem periodu, poštujući principe ravnomjernog regionalnog razvoja - rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, podrška će biti definisana intenzitetima u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći, a u skladu sa de minimis pravilima definisaće posebne uslove za preduzeća iz opština sa niskim indeksom razvijenosti, kao i preduzeća u većinskom vlasništvu žena i mladih.
- Takođe, u planu je kreiranje Programa podsticaja razvoja lokalnih samouprava, za čije namjene je u budžetu za ovu godinu opredijeljeno 150 hiljada eura. Prioritet će biti zahtjevi manje razvijenih lokalnih samouprava i projekti međuopštinskog karaktera, uz uslov da su oni planirani Strateškom planom razvoja opštine. Shodno navedenom, ova mjera imaće konkretne efekte na veći stepen realizacije pomenutog lokalnog Plana - naveo je Suljević.
On je rekao da će nastaviti i saradnju sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz koji će realizovati više komponenti podrške lokalnim samoupravama, a primarno podršku u izradi Strateških planova razvoja lokalnih samouprava.
- Kada govorimo o manje razvijenim lokalnim samoupravama, iskoristiću priliku da najavim da je ova klasifikacija, odnosno indeks razvijenosti, pod posebnom pažnjom u našem resoru i imamo u planu izmjene u smislu povećanja opsega manje razvijenih lokalnih samouprava i zalaganja da podrška bude usmjerena upravo na ove lokalne samouprave, to jest one kojima je najpotrebnija - dodao je Suljević.
On je naveo da, imajući u vidu da je politika regionalnog razvoja sada podignuta na nivo Ministarstva, imaju dobar osnov da prije svega rade na unapređenju zakonodavnog i strateškog okvira ove politike.
- Upravo smo finalizovali rad na izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju, koje ćemo početkom ove godine da prezentujemo i iskomuniciramo sa svim lokalnim samoupravama i resorima koji su nosioci ove politike. Riječ će zapravo biti o novom zakonu, jer smo pripremili značajan broj izmjena i novosti u odnosu na važeće zakonsko rješenje - objasnio je Suljević.
Na pitanje kakvu saradnju Ministarstvo ima sa lokalnim samoupravama i ostalim nosiocima politika regionalnog razvoja, Suljević je odgovorio da su lokalne samouprave i značajan broj državnih resora upravo prepoznati Zakonom o regionalnom razvoju kao organi koji učestvuju u pripremi i sprovođenju politike regionalnog razvoja.
- Polazeći od sveobuhvatnosti ove politike, međuresorna saradnja i saradnja sa lokalnim samoupravama od ključnog je značaja za kvalitetno planiranje i implementaciju politike. Trenutno, saradnju sa lokalnim samoupravama imamo primarno u vezi izrade Strateških planova razvoja na lokalnom nivou, što kontinuirano pratimo i podržavamo - kazao je Suljević.
Kokretno, u posljednjem kvartalu prošle godine odobrili su podršku u izradi planova za opštine Kotor i Zeta.
- Sa ostalim nosiocima ove politike saradnja se trenutno uglavnom odnosi na predstavljanje naših planova u vezi sa unapređenjem politike regionalnog razvoja, koji jesu ambiciozni, ali smatramo i opravdani, kako bi obezbijedili razumijevanje, prihvatanje i podršku ostalih resora da ovu politiku pozicioniramo i uspostavimo na adekvatniji način, koji će omogućiti i rezultate - rekao je Suljević.
U tom kontekstu, pomenuo je Partnerski savjet za regionalni razvoj, kao Vladino tijelo koje treba dodatno da unaprijedi kreiranje i implementaciju politike regionalnog razvoja.
Suljević je, na pitanje kako komentarišete predloženi kapitalni budžet za ovu godinu, odgovorio da njegov resor konkretno nema planirane projekte za ovogodišnji kapitalni budžet.
- Međutim, mogu reći da kapitalni budžet pokazuje posvećenost Vlade unapređenju infrastrukture i regionalnog razvoja. Planirani iznos od 280 miliona eura veći je 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, što ukazuje na značajne napore za jačanje ekonomije i poboljšanje kvaliteta života građana. Brojni projekti iz oblasti saobraćajne infrastrukture ključni su za bolju povezanost regiona i podsticanje ekonomskog rasta u manje razvijenim opštinama. Značajan fokus na projekte na lokalnom nivou doprinosi ravnomjernijem regionalnom razvoju - smatra Suljević.
Prema zvaničnim informacijama, u prvih 11 mjeseci prošle godine utrošeno je 157 miliona eura, odnosno 66 odsto ukupno planiranog iznosa. Očekuje se da će realizacija kapitalnog budžeta do kraja prošle godine premašiti 93 odsto uz dodatno ulaganje u kapitalne projekte od nekih 50 miliona eura.
- Realizacija od 93 odsto predstavlja pozitivan signal u odnosu na prethodne godine kada je procenat realizacije bio niži, što dalje ukazuje na bolje planiranje, organizaciju, upravljanje i sprovođenje infrastrukturnih projekata - ocijenio je Suljević.
On je naveo da je zadovoljan planiranim infrastrukturnim projektima na nivou države, a pogotovo kada je u pitanju sjeverni region, imajući u vidu da je na listi kapitalnih projekata planiran 41 novi, a od toga su 24 projekta u vezi sa opštinama na sjeveru, koji je ujedno i najmanje razvijen region.
- Najveći broj projekata odnosi se na putnu infrastrukturu, pri čemu bih naročito izdvojio nastavak auto-puta od Mateševa prema Andrijevici, za šta je opredijeljeno stotinu miliona eura. Takođe, što se tiče putne infrastrukture, kao jedan od najznačajnijih projekta, u planu je rekonstrukcija magistralnog puta Berane-Rožaje - precizirao je Suljević.
Osim putne infrastrukture, u planu ove Vlade su takođe i projekti iz oblasti jačanja zdravstvene i obrazovne infrastrukture u Crnoj Gori, a kada je u pitanju sjeverni region, Suljević je istakao planiranu izgradnju Opšte bolnice u Pljevljima, zatim adaptaciju i opremanje Opšte bolnice u Bijelom Polju i rekonstrukciju i adaptaciju Doma zdravlja u Rožajama.
- Planirani projekti bi trebalo da doprinesu poboljšanju kvaliteta obrazovanja i zdravstvene zaštite, zatim otvaranju novih radnih mjesta, povećanju broja poljoprivrednika, povećanju konkurentnosti regiona i diverzifikaciji turističkog proizvoda - dodao je Suljević.
Takođe, kada su u pitanju investicije u sjevernom regionu, Suljević je pomenuo razvojne projekte u oblasti turizma koji se realizuju kroz Posebni program ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore (ekonomsko državljanstvo).
- Ovaj projekat je od samog početka izazvao veliku pažnju javnosti, i Crnu Goru je predstavio kao zemlju koja je atraktivna za investiranje, a to dokazuje i broj podnijetih aplikacija za vrijeme trajanja Programa od 1,11 hiljada aplikacija, kao i prihod koji je država ostvarila kroz ovaj Program, oko 80 miliona eura - naveo je Suljević.
Na pitanje da li rade na promociji potencijala za domaće i strane investitore i na stvaranju povoljnijeg biznis ambijenta, Suljević je odgovorio da je opšte poznata činjenica da je Crna Gora atraktivna investiciona destinacija, sa transparentnim i konkurentnim poreskim sistemom, jednakim tretmanom domaćih i stranih investitora, eurom kao zvaničnom valutom i liberalizovanim spoljno-trgovinski sistemom.
- Vlada nastoji da kroz brojna zakonska rješenja, inicijative i programe utiče na poboljšanje poslovnog ambijenta i jačanje konkurentnosti privrede, kako domaćih, tako i stranih investitora. Tu su prije svega olakšice koje se mogu ostvariti programima Evropa sad 1 i 2, podsticaji za ulaganja u visoko kvalitetni turizam, kao i direktna, bespovratna podrška koja se svake godine nudi kroz programe podrške privredi, koji će i ovo Ministarstvo ponuditi u ovoj godini - kazao je Suljević.
U dijelu unapređenja investicionog ambijenta prepoznati su izazovi i barijere koji se odnose na administrativne i regulatorne prepreke, smanjenje sive ekonomije, uspostavljanje digitalnih procesa, kao i smanjenje parafisklanih nameta na nacionalnom i lokalnom nivou.
- Kao ministar u Vladi mogu sa sigurnošću reći da se svi resori u Vladi, u domenima svoje nadležnosti, trude da rade na smanjivanju barijera ili na njihovom eliminisanju - ocijenio je Suljević.
On je naglasio važnost postojanja Registra nameta, koji sadrži popis nameta na državnom i lokalnom nivou koje su u obavezi da plaćaju građani i preduzeća.
- Cilj ovog Registra jeste transparentnost i unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta, da svi nameti budu na jednom mjestu, i da se olakšaju analize koje će ubrzati donošenje odluka koje se odnose na uvođenje, smanjenje ili ukidanje nameta - rekao je Suljević.
Takođe, za privredne subjekte je ovaj Registar značajan jer omogućava da na transparentan način imaju uvid u listu nameta i iznose istih za oblasti koje se odnose na njihovo poslovanje. Registar trenutno sadrži preko 1,7 hiljada grupisanih, i preko 25 hiljada razvrstanih nameta, koji su preuzeti iz preko 780 zakonska i podzakonska akta.
Na pitanje da prokomentariše kritike koje su se čule u javnosti da nijedna nova investicija nije pokrenuta od promjene vlasti, 2020. godine, Suljević je odgovorio da je Crna Gora atraktivna investiciona destinacija, sa najpovoljnijim poreskim sistemom u regionu, sa brojnim mogućnostima za ulaganja i nove investicije.
- Međutim, to nije dovoljno. Svaki investitor želi predvidiv poslovni ambijent, želi transparentnu poresku politiku, želi stabilizaciju političkih prilika, kvalifikovanu radnu snagu, bolju putnu infrastrukturu, bolju avio povezanost - naveo je Suljević.
On je rekao da moramo biti svjesni da ni Crna Gora nije ostala imuna na globalna dešavanja, što je uz političku nestabilnost koja je obilježila prethodne godine i sve ostale barijere, uticalo da dođe do pada stranih direktnih investicija (SDI) i uopšte pada investicionih aktivnosti.
- Uzimajući sve ovo, jasno je da je za kreiranje povoljne investicione klime potrebno da svi akteri iz različitih sektora u državi rade u cilju unapređenja kako poslovnog, tako i investicionog ambijenta. Tu se prije svega misli na resor zadužen za poreski sistem i poresku politiku, resor finansija kao kreator Zakona o strateškim inveticijama, resor ekonomije, energetike i turizma, ali i mnogi drugi koji direktnim ili indirektnim politikama i djelovanjem utiču na sveukupni ambijent - precizirao je Suljević.
On je, govoreći o resornom Ministarstvu, pomenuo koordiniranje Registrom podsticajnih mjera za investicije sa sveobuhvatnim pregledom dostupnih finansijskih i nefinansijskih programa podrške od Vlade namijenjenih privatnom sektoru.
- Dakle, radi se o javno dostupnoj bazi podataka o investicionim podsticajima koje državni organi pružaju domaćim i stranim investitorima u različitim sektorima. Registar za prošlu godinu sadrži podatke o 65 podsticajnih mjera - rekao je Suljević.
Zbog svega toga, zajednički zadatak je da, kako je zaključio, u narednom periodu dodatno rade na kreiranju još boljeg poslovnog i investicionog ambijenta koji će stvoriti sigurnost budućem investitoru da ulaže svoj kapital u Crnu Goru.

Suljević: Predložićemo konkretne mjere za podršku investicijama, opredijeljeno 1,2 miliona eura

Crna Gora i Turska mogu i dalje jačati saradnju u cilju otvaranja novih prilika za razvoj - poručio je ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević.
On je to rekao na panelu “Stabilni odnosi i nove prilike: ekonomija, diplomatija i obrazovanje između Republike Turske i Crne Gore”.
U uvodnom dijelu penela govorio je i ambasador Turske Bariş Kalkavan, dok su panelisti na događaju bili Naim Gjokaj, državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, Sajma Ademović, profesorka na UDG- u, Selda Jahjagić, predsjednica MASAT- a, Cuneyt Tabak iz TurkCham Montenegra i Cemal Aslan iz KTID.
- Današnja diskusija, posvećena je stabilnosti i razvoju odnosa između naše dvije zemlje,i od izuzetnog je značaja, jer su Turska i Crna Gora povezane dugogodišnjim prijateljstvom, uzajamnim poštovanjem i zajedničkom vizijom. Ovi odnosi počivaju na čvrstim temeljima, izgrađenim kroz decenije saradnje u oblasti ekonomije, kulture, obrazovanja i diplomatije - kazao je Suljević.
Ekonomska i trgovinska saradnja između Crne Gore i Turske bilježe, rekao je on, značajan rast - dok je, kako je naglasio, broj turskih investitora i kompanija prisutnih u Crnoj Gori je u stalnom porastu.
Suljević je uvjeren da takvo djelovanje donosi nove prilike za otvaranje radnih mesta, razvoj infrastrukture i podizanje standarda.
Osvrnuo se i na bilateralne ekonomske odnose koji, kako je rekao, doprinose rastu i stabilnosti, a samim tim i obogaćuju iskustva i znanja koja nesebično djele ove dvije zemlje.
- Jednako važna je i saradnja u obrazovanju, gde naši mladi, kroz programe razmjene i školovanje u Turskoj, donose kući znanje, veštine i inspiraciju, gradeći mostove razumjevanja između naših kultura i naših naroda. MASAT Montenegro je primer posvećenosti u povezivanju mladih profesionalaca i pružanju podrške onima koji žele da doprinesu našim društvima - istakao je Suljević.
Osvrnuo se i na prioritete funkcionisanja svih zemalja, gdje su, kako je naveo, stabilnost i inovacije jedne od ključnih vrijednosti. Uvjeren je, dodaje, da Crna Gora i Turska mogu i dalje jačati međusobnu saradnju u cilju otvaranja novih prilika za razvoj.
- Naša vizija uključuje ne samo održavanje postojećih odnosa, već i njihovo proširenje u oblastima novih tehnologija, održive ekonomije i investicija, nauke i kulture - kazao je Suljević.
Kalkavan je naglasio da su odnosi između Turske i Crne Gore na zavidno visokom nivou i da je osnov dobrih odnosa i jako dobra saradnja između dvije zemlje u domenu kulture i obrazovanja.
Dobrim odnosima umnogome su, ocijenio je on, doprinijeli i studenti koji su diplomirali u Turskoj, i koji su, kako je rekao, pravi most saradnje između dvije države.
Ambasador je istakao da je važno formiranje TurkCham- a i vrlo bliska saradnja sa MASAT-om.

Suljević: Crna Gora i Turska mogu da jačaju saradnju zarad novih prilika za razvoj

Četiri dana Specijalno državno tužilaštvo ćuti na optužbe protiv šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Nema reakcije SDT-a i na svjedočenje bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića u Višem sudu u Podgorici.&nbsp; OPTUŽBE U VIŠEM SUDU Knežević je otvoreno upozorio da je sadašnji šef SPO Šuković svojevremeno bio u stalnim kontaktima sa visoko rangiranim pripadnikom kriminalne organizacije Ivanom Delićem. Šuković je, po iskazu Kneževića, kompromitovao policijsku značku uzimajući za saradnika čovjeka iz svijeta organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Redovno je posjećivao Ivana Delića kući. Zbog toga sam bio protiv toga da se Šuković imenuje na jednom od tadašnjih policijskih sektora - kazao je Knežević tokom ročišta. Umjesto da aktuelni šef SPO bude pod budnom pažnjom SDT-a, situacija je danas sasvim drugačija: Dejanu Kneževiću se, a ne Predragu Šukoviću, sudi za veze sa organizovanim kriminalom.&nbsp; Osim upranja prstom u veze načelnika SPO sa ljudima iz vrha organizovanog kriminala u Budvi, Knežević je strelice optužbe uputio ka Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vadimir Novović. Ustvrdio je Knežević da su u SDT-u, svjesno, sa umišljajem, izostavili Skaj komunikaciju između optuženog suspendovanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i Ivana Delića, koji je obuhvaćen optužnicom u predmetu ,,General”. Da li je time SDT štitilo načelnika specijalnog policijskog odjeljenja?&nbsp; Podaci kojima raspolaže Televizija E ukazuju da Predrag Šuković, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, ima poseban tretman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9" data-rendition-name="original" width="972" height="777" loading="lazy" alt="DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića"> <figcaption>DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KRIVIČNA PRIJAVA ANDREJA MILOVIĆA To se da zaključiti na osnovu tertiranja krivične prijave koju je 9. februara protiv Predraga Šukovića podnio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. U prijavi se teško optužuje Šuković i to na osnovu podataka koje je dostavila Uprava policije.&nbsp; -Podaci ukazuju na postojanje osnova sumnje da je Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja, imao bliske kontakte sa pripadnicima kriminalne organizacije koja se bavila distribucijom narkotika – ističe se u prijavi Andreja Milovića.&nbsp; Osim toga, u prijavi od 9. Februara se takođe tvrdi da je Šuković izvršio krivično djelo ,,pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika Crne Gore koje je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572" data-rendition-name="original" width="900" height="561" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POVLAŠĆENI POSLOVI ŠUKOVIĆA U BUDVI U krivičnoj prijavi se posebno opisuje kako je supruga načelika SPO Biljana Šuković poslovala sa preduzećem ,,Grupa 219 d.o.o. Prvo je supruga načelnika SPO, 1. septembra 2020. godine, od preduzeća Grupa 219, kupila stan u Budvi od 58 kvadrata za svega 60 hiljada eura. No, sporne transkacije iz krivične prijave nastaju dvije godine kasnije. Tada je Biljana Šuković, 28, decembra 2022, stan što je kupila za 60 hiljada eura, prodala ruskom državjaninu Mihailu Maslenikovu za čak 140.000 eura. I to u gotovini.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca" data-rendition-name="original" width="928" height="649" loading="lazy" alt="JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića"> <figcaption>JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istog dana, u istoj zgradi koja je vlasništvo Grupe 219, &nbsp;i to samo 60 minuta nakon što je prodat stan od 58 kvadrata (!) za 140.000 - Biljana Šuković kupuje stan od čak 98 kvadrata i to za 135.000 eura. Dakle: supruga načenika SPO Predraga Šukovića kupila je 40 kvadrata veći stan i platila ga 5.000 manje nego što je Rusu prodala 58 kvadrata?! Ti podaci upućuju na zaključak da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja imao specijalne veze sa vlasnikom kompanije koja gradi zgrade i prodaje stanove. A da bude sve intrigantnije, Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 hapšen je zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave.&nbsp; U krivičnoj prijavi koju potpisuje tadašnji ministar pravde, tvrdi se da su Šukovići novac kojim je kupljen prvi stan dobili od Šukovićevog kuma Radovana Raša Perovića. -Postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan dobijen od Šukovićevog kuma Radovana Raša Petrovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca – precizno se navodi. .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233" data-rendition-name="original" width="712" height="839" loading="lazy" alt='DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"'> <figcaption>DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KUMOVI, ,,PLAVA SVESKA” I ŠVERC NARKOTIKA&nbsp; Ime Radovana Perovića se nalazi Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva od 5. decembra prošle godine za grupu koja je navodno švercovala kokain iz Ekvadora.&nbsp; U istoj toj grupi je i Milo Božović, nekadašnji prvi čovjek Budve i poslanik Nove srpske demokratije u parlaemntu. Božoviću je, dok je bio član Odbora za bezbjednost, specijalni, tajni savjetnik bio upravo – Predrag Šuković. To se dokazalo nakon što je advokat Miroje Jovanović objavio savjete koje je Šuković pismeno davao u takozvanoj ,,Plavoj svesci”. Prilikom davanja iskaza Milo Božović je bez zazora konstatovao da mu je, citiramo, Predrag Šuković prijatelj preko petnaest godina. Zbog svega toga, ministra Miović je tražio od Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca, da preduzme sve neophodne istražne radnje koje bi razjasnile da li ima krivičnog djela u postupcima Predraga Šukovića. Tim prije što je prilikom kupoprodaje stana u Budvi porodica Šuković zaradila čak 80 hiljada eura i niej platila porez na kapitalnu dobit. Nakon svih ovih objava, ali i pod pritiskom medija, Specijalno državno tužilaštvo je reagovalo i sprovelo istragu. I to kakvu ekspresnu istragu: za osam dana su obavili puni izviđaj i procijenili da treba - odbaciti prijavu ministra pravde Andreja Milovića?! Tako je objasnio portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić na pitanje novinarke Televizije E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPECIJALNI TRETMAN ZA ŠUKOVIĆA -Saslušano je više svjedoka, prikupljeni dokazi, podaci i obavještenja od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina i Ministarstva unutrašnjih poslova, a nakon njihove ocjene je, 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti -napisao je, između ostalog, Radonjić u mejlu redakciji Televizije E. &nbsp; Kao što se da zaključiti iz odgovra tužioca Radonjića nigdje se izrekom ne pominje saslušavanje prvoprijavljenog krivičnom prijavom – načelnika SPO Predraga Šukovića. Kao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao neko obazeujuće uputstvo kojim se štiti čelnik Specijalnog policijskog odjeljenja na čiju adresu stižu sve Skaj poruke. I zato nema dileme: Specijalno tužilaštvo neće se konkretno baviti svjedočenjem policajca Dejana Kneževića o vezama Predraga Šukovića sa ljudima iz kriminalnih organizacija. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Tag: ministarstvo-regionalno-investicionog-razvoja