Srpski biznismen Miodrag Kostić preminuo je 13. novembra u 65. godini, saopštila je MK Grupa čiji je bio osnivač i vlasnik.
- Tokom 40 godina aktivne profesionalne karijere stvorio je jedan od najvećih poslovnih sistema u regionu koji posluje van granica Srbije, što mu je donijelo internacionalni status jednog od najuticajnijih lidera i najuspješnijih privrednika u Jugoistočnoj Evropi - saopštila je MK Group.
MK Grupa na tržištu Srbije posluje u oblasti poljoprivrede, turizma i proizvodnje električne energije iz vetra i biomase.
Osim u Srbiji, posluje i u Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Sa upravljačke funkcije u kompaniji koju je izgradio, Kostić se povukao prije pet godina.
Kostić je u javnosti često bio nazivan "kraljem šećera", jer je bio vlasnik tri najveće šećerane u Srbiji.
Izvoz šećera u EU nalazio se na spisku jedne od 24 sporne privatizacije, čiju istragu je tražila Evropska unija. Kostić je 2014. godine i saslušan u tom predmetu u kojem je donijeta oslobađajuća presuda.
Kostić je vremenom širio svoje poslovanje, pa je tako izgradio i turistički kompleks na Kopaoniku u centralnoj Srbiji, hotele na jadranskoj obali, u Sloveniji. Bankarstvo je u svoj portfolio uveo 2014. godine, kada je postao većinski vlasnik AIK banke, a potom i kompanija u bankarskom sistemu i zemljama okruženja. 
 
Bogatstvo Miodraga Kostića dovelo ga je na Forbsovu listu najbogatijih biznismena u Srbiji.
Iz MK Grupe su saopštili da je Kostić širenje poslovanja pratio "brojnim društveno odgovornim aktivnostima".
Kostić je osnovao zadužbinu koja nosi njegovo ime kroz koju je društvu poklonio Palatu nauke u Beogradu, centar za istraživanje i popularizaciju nauke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Umro Miodrag Kostić, jedan od najbogatijih srpskih biznismena

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je utvrđeno da bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi po osnovu presuda u korist smijenjenih direktora škola, odbivši žalbu kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Osnovni sud je sredinom decembra presudio da Bratić nije dužna da isplati više od 15.000 eura, koliko je država isplatila u 29 predmeta zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Država je na tu odluku uložila žalbu, ali je Viši sud 6. februara odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu.
Prema ranijem pisanju medija, Viši sud je ocijenio da činjenica da je Bratić istog dana razriješila veći broj direktora, među kojima i jednog koji je u međuvremenu preminuo, sama po sebi ne dokazuje postojanje namjere ili krajnje nepažnje.
Podsjećamo, bivši direktori, koje je Bratić smijenila 2021. godine, u više sudskih postupaka dobili su sporove protiv države. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ranije je saopšteno da ukupni troškovi po osnovu tih presuda prelaze 400.000 eura.
Nakon potvrde presude, Bratić se oglasila na svom Fejsbuk profilu, gdje je pozdravila odluku suda i zahvalila svom advokatu Aleksandru Rmušu.
– Hvala advokatu i bratu Aleksandar Rmuš koji je nosio ovo breme sa mnom! Pravosnažno! – napisala je Bratić.
Bratić je 17. februara uhapšena u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola pričinila štetu državi. Određen joj je pritvor do 30 dana, ali je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, 21. februara ukinulo pritvor.

Viši sud potvrdio: Vesna Bratić nije dužna da obešteti državu zbog smjena direktora

Crnogorski umjetnik Mirko Brkuljan učestvovao je na kolektivnoj izložbi savremene umjetnosti u Milanu, u organizaciji galerije Divulgarti Group, gdje su njegovi radovi izazvali zapaženo interesovanje publike i stručne javnosti.
Izložba je održana 20. februara u Milanu, a okupila je oko dvadeset umjetnika iz više evropskih zemalja i šire – Portugala, Norveške, Slovenije, Islanda, Njemačke, Austrije, Španije, Italije i Egipta – čime je događaj dobio snažan međunarodni karakter.
Brkuljan, rodom iz Nikšića, predstavio se radovima koje odlikuju izražena simbolika i snažan psihološki sloj. Posebnu pažnju privuklo je djelo „Šahista“, u kojem umjetnik koristi motiv šaha kao metaforu unutrašnje drame i procesa odlučivanja.
Figura igrača prikazana je u trenutku između odluke i oklijevanja, više usmjerena na misaoni proces nego na sam čin poteza. Geometrija šahovske table simbolizuje razum i kontrolu, dok dinamična, vrtložna pozadina unosi osjećaj nesigurnosti i mentalne napetosti. Topla paleta žutih i narandžastih tonova dodatno naglašava kontrast između introspektivne figure i unutrašnje tenzije.
Prema ocjenama italijanskih kritičara, Brkuljanovo slikarstvo uspješno balansira između figuracije i optičke vibracije, suprotstavljajući racionalnu strategiju neizvjesnosti i ranjivosti ljudskog bića.
Za domaću publiku, Brkuljan priprema veliku retrospektivnu izložbu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, koja je planirana za sredinu maja u Nikšiću i donijeće presjek njegovog dosadašnjeg umjetničkog stvaralaštva.

Mirko Brkuljan izlagao u Milanu: Crnogorski umjetnik među evropskim savremenim autorima

Grupa od 162 službenika za javne nabavke u Crnoj Gori zatražila je od nadležnih organa da preispitaju odluku o određivanju pritvora njihovim kolegama, ocjenjujući da je riječ o proceduralnom propustu bez elemenata umišljaja, protivpravne koristi ili zloupotrebe službenog položaja.
U obraćanju javnosti navode da su zabrinuti zbog, kako ističu, prekomjernog posezanja za najstrožim mjerama procesne prinude u situaciji koja, prema dostupnim informacijama, ne ukazuje na namjeru niti koruptivno djelovanje.
Potpisnici podsjećaju da sistem javnih nabavki funkcioniše u okviru složenog normativnog i kontrolnog okvira, uz višeslojnu institucionalnu kontrolu, te da su postupci dokumentovani, provjerljivi i podložni reviziji.
– Smatramo da je od suštinske važnosti jasno razdvojiti eventualne administrativne ili proceduralne nedostatke od krivične odgovornosti – navodi se u saopštenju.
Upozoravaju da takva praksa može imati dalekosežne posljedice po funkcionisanje sistema javnih nabavki, jer, kako ističu, šalje poruku pravne nesigurnosti, demotiviše stručni kadar i ugrožava stabilnost sistema.
Grupa službenika podsjeća na načelo pretpostavke nevinosti, naglašavajući da se svako lice mora smatrati nevinim dok se njegova odgovornost ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom. Od nadležnih organa očekuju postupanje u skladu sa principima proporcionalnosti, zakonitosti i pravičnosti.
Zahtijevaju da se preispita opravdanost pritvora i da se, ukoliko za to postoje zakonski uslovi, omogući odbrana sa slobode, uz nepristrasno i profesionalno vođenje postupka, bez, kako navode, preuranjenih kvalifikacija koje mogu nanijeti štetu profesionalnom i ličnom integritetu njihovih kolega.
Navode i da ovo pitanje prevazilazi individualni slučaj, te da je neophodno otvoriti institucionalni dijalog o zaštiti profesionalnog integriteta službenika i jasnom razgraničenju disciplinske, prekršajne i krivične odgovornosti.
Saopštenje je potpisalo 162 službenika za javne nabavke iz Crne Gore.

Službenici za javne nabavke traže preispitivanje pritvora kolegama

Američko Ministarstvo spoljnih poslova je u novembru 2025. godine upozorilo Ukrajinu da njeni napadi na rusku luku Novorosijsk ugrožavaju ekonomske interese SAD, izjavila je ambasadorka Ukrajine u SAD Olga Stefanišina.
Ona je sinoć na konferenciji za novinare povodom četvrte godišnjice od početka ruske invazije, rekla da je poslije tih napada dobila notu od Stejt departmenta da su "ugroženi ekonomski interesi SAD".
Ukrajina je napala luku Novorosijsk na Crnom moru 14. novembra i oštetila naftni terminal. Dronovi su ponovo ciljali to područje 29. novembra i pogodili pomorski terminal Kaspijskog naftovoda, primoravujući objekat da obustavi izvoz nafte.
Kijev nije zvanično potvrdio odgovornost za napad 29. novembra.
Kaspijski cevovodni konzorcijum, međunarodno zajedničko preduzeće koje obuhvata ruske, kazahstanske i strane energetske kompanije, a upravlja strateškim cevovodom koji povezuje naftna polja u zapadnom Kazahstanu sa pomorskim terminalom u Novorosijskom.
Američki naftni gigant Ševron je među glavnim akcionarima konzorcijuma, podsjetio je pariski list le Mond na svom sajtu.
Prema riječima ambasadorke, Vašington je naveo da su ti napadi uticali na američke investicije koje su obavljene preko Kazahstana i zatražio od Kijeva da se "uzdrži od ciljanja američkih interesa".
Stefanišina je pojasnila da Vašington nije tražio od Ukrajine da prestane da cilja rusku energetsku infrastrukturu u cjelini.
Prema njenim riječima, Kijev je "primio k znanju" američku zabrinutost.
Ambasadorka je potom prisustvovala obraćanju Donalda Trampa o stanju nacije i potvrdila da je njena zemlja zahvalna američkom predsjedniku na ličnoj posvećenosti okončanju rata i da se ne osjeća napuštenom od Vašingtona, uprkos nedostatku prekida vatre i odluci da smanji vojnu podršku.

SAD: Ukrajinski napadi na luku Novorosijsk ugrožavaju naše interese

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Janović ,,čisti” ANB od politički nepodobnih operativaca

Politika

Dizdarević Smailoviću: Neću da budem predsjednik Opštine jer sam Bošnjak, narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku

Hronika

ODT odbacilo krivičnu prijavu: Pajković nije izvršila prinudu na štetu Vukšića

Tag: miodrag-kostic

Umro Miodrag Kostić, jedan od najbogatijih srpskih biznismena

Viši sud potvrdio: Vesna Bratić nije dužna da obešteti državu zbog smjena direktora

Mirko Brkuljan izlagao u Milanu: Crnogorski umjetnik među evropskim savremenim autorima

Službenici za javne nabavke traže preispitivanje pritvora kolegama

SAD: Ukrajinski napadi na luku Novorosijsk ugrožavaju naše interese

PRATITE TVe UŽIVO