<p>Predsjednik Odbor za bezbjednost i odbranu i poslanik Pokreta Evropa sad <b>Miodrag Laković</b> kazao je da će to skupštinsko tijelo nastaviti da, u skladu sa zakonskim i poslovničkim obavezama i ovlašćenjim,a cjelishodno i objektivno vrši kontrolu i nadzor nad službama bezbjednosti i pored činjenice da njima resorno upravljaju koalicioni partneri PES-a.</p>
<p>Kako je naveo na mreži X, to je važno da bi građani imali uvid u zakonitost i efikasnost njihovog rada.</p>
<p>- I na tome dalje gradili povjerenje u državu i njene institucije - poručio je Laković.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1989318751443988909%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989318751443988909%7Ctwgr%5E51d72d47894ef73e58184b2fa97f79c15b0a85c2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Laković: Odbor će nastaviti da nadzire službe bezbjednosti iako njima upravljaju koalicioni partneri

<p>Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković ocijenio je da predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić pokušava ih disciplinuje jer podržavaju izvještaj o radu tužilaštva.</p>
<p>- Ovo vam je drugi put da vršite uticaj. Mi to ne možemo da vam dopustimo. Vi ste tada komentarisali šta smo glasali, danas to opet radite - naveo je Laković.</p>
<p>Pokret Evropa sad (PES), poručuje on, ne pristaje na pokušaje disciplinovanja - ni od opozicije, ni od koalicionih partnera.</p>
<p>- Smatramo da Skupština Crne Gore nije prostor za političke pritiske i lične obračune, već mjesto za demokratsku raspravu i odgovorno donošenje odluka. Dok drugi pokušavaju da nameću autoritet kroz komentare i etikete, mi ostajemo dosljedni principima slobodnog odlučivanja i poštovanja institucija - istakao je Laković.</p>

Laković Mandiću: Ovo je drugi put da vršite uticaj, to ne možemo da dopustimo

<p>Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kazali su da je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, <b>Miodrag Laković,</b> otkrio javnosti političku doktrinu vlasti, a to je da su građani i NVO, zapravo, „eksterni naručioci“.</p>
<p>- Prevedeno: kad tražite reakciju na spomenik Hitlerovom savezniku Pavlu Đurišiću - to je narudžba. Kad se šire simboli fašizma i ekstremizma - to je interna rutina. Kad institucije ćute - to je „odbrana Poslovnika - poručuju iz CGO.</p>
<p>Prema njihovim riječima, od fašizma se ne brani birokratskim izgovorima nego odlukama, ali za to treba imati kuraži, a ne samo funkciju.</p>
<p>Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) opominju da će ekstremisti imati prolaz sve dok institucije spuštaju roletne i njihovi čelnici poručuju da je traženje odgovornosti zabranjeno.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1957388935627247893&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO Lakoviću: Za odbranu od fašizma treba imati kuraži, a ne samo funkciju

<p>Poslanik Pokreta Evropa sad <b>Miodrag Laković</b> je odgovorio na inicijativu nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje da sazove sjednicu Odbora za bezbjednost čiji je predsjednik.</p>
<p>- Poštovani, kao što vam je poznato, nadležnost Odbora je nadzor i kontrola rada organa bezbjednosnog sektora. Da bismo kontrolisali zakonitost i kvalitet njihovog rada, moramo dopustiti da oni izvrše svoje službene radnje, a ne da aktivnostima Odbora zadiremo u operativne mjere i proces prikupljanja dokaza za krivični postupak - naveo je Laković.</p>
<p>Stoga, kaže, i pored uvažavanja inicijative, poručio je da „sjednice Odbora ne mogu zakazivati po eksternim narudžbama i procjenama hitnosti“.</p>
<p>- Već isključivo u skladu sa Poslovnikom i po procjeni i dogovoru članova Odbora - zaključio je on.</p>

Laković ne bi o spomeniku Pavlu Đurišiću: Sjednice Odbora ne možemo zakazivati po eksternim narudžbama

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) je prije sedam dana uputio inicijativu predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodragu Lakoviću, da hitno sazove posebnu sjednicu povodom nedavnog podizanja spomenika u Beranama Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, četničkom vojvodi, saradniku nacista i savezniku ustaša, kojeg je lično odlikovao Adolf Hitler, a kako su naglasili, još svjedoče njegovom izbjegavanju odgovornosti pod izgovorom da Tužilaštvo preduzima određene radnje.</p>
<p>U CGO u odnosu na to jasno poručuju da to ni na koji način ne umanjuje obavezu Odbora da reaguje u okviru svojih nadležnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1957064253015285865&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Taj događaj otvorio je, kako su podvukli, ozbiljne sumnje i u (ne)postupanje nadležnih organa, primarno Uprave policije, ANB-a, Uprave carina, ali i drugih, čime je direktno ugrožena bezbjednost države, novinara i građana.&nbsp;</p>
<p>- Takva pasivnost ovih institucija nije samo profesionalni propust, već opasna poruka da je u Crnoj Gori moguće nekažnjeno organizovati, podržati i afirmisati radikalne ideologije koje su ostavile najkrvaviji trag u našoj istoriji - jasni su u CGO.&nbsp;</p>
<p>Ključno je, kako su podvukli u ovoj nevladinoj organizaciji, da sve institucije, uključujući i Odbor za bezbjednost i odbranu, jasno pokažu da stoje na strani vladavine prava, sigurnosti građanstva i antifašističkih vrijednosti.</p>
<p>- Ozbiljnost ovog slučaja obavezuje predsjednika i članove Odbora da makar na kratko prekinu odmor i odgovorno reaguju - decidni su u CGO.</p>

CGO: Laković ignoriše inicijativu da sazove Odbor za bezbjednost zbog podizanja spomenika Pavlu Đurišiću

<p>Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i presjednik Odbora za bezbjednost i dobranu<b> Miodrag Laković </b>ocijenio je da je posebno zabrinjavajuće kada crkveni zvaničnici aktivno učestvuju u političkim procesima i javno afirmišu podizanje obilježja poput spomenika četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću kod Berana.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-spomenik-pavlu-durisicu-cemo-staviti-u-crkvu-pa-neka-dodu-da-je-ruse&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Takvo djelovanje ne samo da produbljuje društvene podjele, već ugrožava međuvjersko povjerenje, stabilnost i demokratiju. Ovakvi činovi, sprovedeni suprotno zakonskim propisima i bez odobrenja nadležnih institucija, predstavljaju direktan napad na pravni poredak i vladavinu prava - istakao je Laković.</p>
<p>Oni su, kaže, i otvoreni izazov temeljnim vrijednostima Crne Gore - antifašizmu, multietničnosti, sekularizmu i demokratskom uređenju, pa i nacionalnoj bezbjednosti.</p>
<p>Laković je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), i oštro osudio svaki pokušaj rehabilitacije i veličanja ličnosti poput Pavla Đurišića i ideologija koje su u suprotnosti s temeljnim vrijednostima savremene Crne Gore i njenog evropskog puta. Uz to i naglasio da bi crkveni zvaničnici, koji ga promovišu, trebalo da budu most među ljudima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1953789996671856755%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1953789996671856755%7Ctwgr%5Eeef37c85b08ca82b72207735cfc40c2faa7ed806%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Zabrinjavajuće što crkveni zvaničnici afirmišu podizanje spomenika Đurišiću, to je otvoreni izazov i nacionalnoj bezbjednosti

<p>Odbor za bezbjednost i odbranu je većinom glasova podržao izvještaj o razmatranju Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, odnosno za je bilo šest poslanika, poslanik Socijaldemokrata <b>Nikola Zirojević</b> je bio protiv, a poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Vladislav Bojović </b>uzdržan.</p>
<p>Predsjednik ovog skupštinskog tijela <b>Miodrag Lakovića</b> kazao je da je Odbor u postupku obrade prijedloga teksta uočio potrebu za pravno-tehničkim korekcijama koje će biti izvršene prilikom pripreme teksta za objavu.</p>
<h2>Tok&nbsp;</h2>
<p>Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu pauzirana je brzo nakon početka jer je Zirojević kazao da se amandmani na ovaj akt ne mogu razmatrati, jer nisu podnešeni u skladu sa Poslovnikom u radu Skupštine Crne Gore, odnosno izostalo je njihovo pisano obrazloženje.</p>
<p>On je istakao i da su kao poslanici imali samo 13 sati da se upoznaju sa amandmanima, te istakao da se radi o vrlo ozbiljnom zakonskom rješenju i da se "ovo na ovakav način ne radi".&nbsp;</p>
<p>- Amandmani nisu podnešeni u skladu sa članom 148 Poslovnika o radu Skupštine, koji kaže da amandman mora biti podnešen u pisanoj formi i obrazložen. Ovo je prvi put u osam godina koliko sam u parlamentu da vidim amandmane bez obrazloženja, samo nabacane kao da se neko sprdao sinoć, pa nam iz dosade poslao da imamo što da radimo ovdje, pa da nas dignete na zoru kao na mobu - rekao je Zirojević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhra-cgo-i-czp-uputili-ponovni-apel-za-povlacenje-prijedloga-zakona-o-anb-iz-skupstinske-procedure&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Tražio je da se odgodi izjašenjenje o ovim amandmanima i da se oni upodobe u skladu sa Poslovnikom i tek tad o njima razgovoraju.</p>
<p>Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu <b>Miodrag Laković </b>(Pokret Evropa sad) kazao je da su vrijeme zakazivanja sjednice morali da prilagode drugim obavezama u parlamentu.&nbsp;</p>
<p>- Plenum počinje u 10 sati, kao i Zakonodavni odbor. Nismo imali izbor. Na kraju smo proljećnog zasijedanja i vremensko ograničenje je takvo da moramo da radimo intenzivno. Nema potrebe da nešto na brzinu donosimo, nema hitnosti da hoćemo da zaobiđemo procedure, nego jednostavno potreba da budemo efikasni nalaže ovakav raspored - rekao je Laković.</p>
<p>Zirojević je kazao da nema potrebe da glasaju o njegovom zahtjevu, jer je Poslovnik vrlo jasan.</p>
<p>- Amandmani nisu podnešeni u skladu sa procedurom i mi o njima ne možemo razgovarati dok ne budu podnešeni u skladu sa poslovnikom. Molim vas da ovo ne radite, jer ako ćete na ovaj način da se izigravate sa Poslovnikom i procedurom, vjerujte da imam svoj način, pa ako ćete da ne usvojimo ovo zakonsko rješenje uopšte do 31. jula u ponoć - možemo, nije problem - kazao je Zirojević i ponovio da ne mogu razmatrati amandmane bez obrazloženja</p>
<p>Laković je odgovorio da će obrazloženje amandmana svakako dobiti na ovoj sjednici, tako da u materijalnom smislu ne pravi razliku.&nbsp;</p>
<p>- U formalnom smislu, Ministarstvo pravde je pripremilo obrazloženje i poslalo ih, oni su u skupštinskoj službi, i očekujemo da ćemo ih u svakom trenutku i formalno dobiti. Ako je vaš cilj da usporimo rad, možemo da damo pauzu - naveo je Laković.</p>
<p>Zirojević je potom tražio da se prekine sjednica, te da dobiju dodatnih pola sata od dobijanja obrazloženja amandmana da bi se upoznali sa njima.</p>
<p>Laković je dao pauzu od 10 minuta, nakon čega je nastavljena sjednica razmatranjem druge tačke dnevnog reda, do dobijanja pisanog obrazloženja amandmana na Prijedlog zakona o ANB, odnosno poslanici su sjednicu nastavili razmatranjem amandmana na Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti lica i imovine.</p>
<h2>Temeljna analiza</h2>
<p>Nakon što su ovi amandmani usvojeni, poslanici su dobili pisano obrazloženje amandmana na Prijedlog zakona o ANB.</p>
<p>Ministar pravde <b>Bojan Božović</b> i predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost <b>Sanja Raičević</b> su poslanicima usmeno obrazložili amandmane.</p>
<p>Zirojević je kazao da je Evropska komisija pozvala da se uradi temeljna analiza ovog zakona, te da ne vjeruje da to može da se uradi za 13 sati.</p>
<p>- Da li ste vi na ovaj način uvažili ovaj zahtjev EK. Da li će usvajanje ovog zakona bez analiza biti prepreka na evropskom putu Crne Gore - upitao je Zirojević.</p>
<p>Pitao je ministra pravde<b> </b>i da li je spreman da podnese ličnu odgovornost ako bude problema sa ovim zakonom.</p>
<p>Božović je rekao da se jedan segment odnosi na ljudska prava i slobode.&nbsp;</p>
<p>- Evropska komisija je obaviještena da je značajan broj amandmana juče na Odboru prihvaćen. Osluškujemo reakcije iz Brisela i nemamo namjeru ništa da radimo što bi usporilo napredak i zatvaranje poglavlja 23 - istakao je Božović.</p>
<p>Dodaje da sve što se tiče Ministarstva pravde, logična je i posljedica i u pogledu njegovog ličnog angažmana.</p>
<p>Zirojević je poručio Božoviću da se pazi, da ne prođe kao prethodni ministar pravde, ističući da svakako misli da je jedan od boljih ministara u Vladi.</p>
<p>- Predložiću da se ovaj zakon povuče iz procedure, da se dobije mišljenje Evropske komisije - kazao je Zirojević.</p>
<p>Dodaje da ako je sve rađeno u skladu sa partnerskim službama, pita se odakle iskaz zabrinutosti evropskih partnera sinoć.</p>
<p><b>Vladislav Bojović</b> (Za budućnost Crne Gore) najavio je da će biti uzdržan dok se ne razjasne nedoumice u vezi ovog zakonskog rješenja, posebno u dijelu potencijalne zloupotrebe ovlašćenja.</p>
<p>- To je naš stav - rekao je Bojović.</p>
<p><b>Jovan Vučurović</b> najavio je da će do sjutra imati amandmane na zakon kojima će pokušati da odagnaju neke nedoumice.</p>
<p>Laković je rekao da se nijednim zakonom ne mogu spriječiti sve zloupotrebe. Zirojević je rekao da je saglasan sa tim, ali drugo je pokušaj Vlade da ozakoni ove zloupotrebe.</p>
<p>Odbor za bezbjednost i odbranu podržao je danas i izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova sa organizacionom jedinicom ministarstva nadležnom za policijske poslove za 2024, izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori za prošlu godinu, kao i izvještaj o stanju sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori za 2024.</p>

Jasmina Beharovic

Božović na pitanje Zirojevića je li spreman da podnese ličnu odgovornost: Za sve što se tiče Ministarstva pravde logična i posljedica u pogledu mog angažmana

<p>Poslanik Građanskog pokreta URA <b>Zoran Mikić </b>uputio je zahtjev predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore <b>Miodragu Lakoviću </b>sa ciljem da se u što hitnijem roku zakaže sjednica tog odbora povodom pogoršanja bezbjednosne situacije u državi.</p>
<p>U zahtjevu se navodi da dva ubistva u Podgoricu u posljednjih nekoliko dana u kojima je povrijeđena i jedna slučajna prolaznica kao i fizički napad na predsjednika opštine Budva <b>Nikolu Jovanovića </b>sa pravom izazivaju osjećaj straha kod građana.</p>
<p>- Kada se svemu ovome doda i izjava čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da se "bezbjednosna situacija usložnjava" onda je jasno da se građani ne mogu osjećati sigurno i zaštićeno- naveo je Mikić.</p>
<p>Mikić je naglasio da bi na sjednicu Odbora trebalo pozvati i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>, kao i čelne ljude Uprave policije i ANB-a.</p>
<p>- Očekujem da sjednica bude otvorena za javnost kako bi građani mogli da čuju da li je država u stanju da se obračuna sa mafijom i obezbijedi da se građani osjećaju sigurno na našim ulicama- zaključio je Mikić.</p>

Mikić: Hitno sazvati sjednicu o bezbjednosnoj situaciji, pozvati ministra Šaranovića i čelnike UP i ANB-a

<p>Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) oglasili su se na mreži X i dali podršku gradonačelniku Podgorice<b> Saši Mujoviću</b> koga je danas grupa građana izviždala na Gorici, zbog čega nije uspio da održi govor kod Spomenika partizanu borcu povodom Dana državnosti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-mujovic-izvizdan-na-gorici-sram-te-bilo-slugo-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- "Burlikanje" na obilježavanju Dana državnosti je nepoštovanje praznika, države i njenih institucija - naveo je poslanik PES-a <b>Miodrag Laković</b>.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1944363025462395248&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Njegov kolega <b>Miloš Pižurica</b> kazao je da je "napad na gradonačelnika Mujovića na Gorici napad na dostojanstvo države i svih koji vjeruju u evropsku, antifašističku Crnu Goru".&nbsp;</p>
<p>- Mujović je čovjek dijaloga i poštovanja. Oni koji su ga htjeli poniziti, na kraju su ponizili samo sebe - naglasio je Pižurica.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilosPizurica%2Fstatus%2F1944367132524917102&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poslanica PES-a<b> Nađa Laković</b> takođe je pružila podršku Mujoviću.</p>
<p>- Uprkos pritiscima, uvredama i nepoštovanju, Saša Mujović ostaje dostojanstven i posvećen svim građanima Podgorice. Vrijeme je da biramo dijalog umjesto galame, odgovornost umjesto populizma. Podrška razumu i institucijama - kazala je Laković.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnadjalakovic%2Fstatus%2F1944366184155029803&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslanici PES-a podržali Mujovića: "Napad na dostojanstvo države"

<p>Ne sumnjam u motive Demokratske Crne Gore po pitanju bezbjednosnog sektora, kazao je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu <b>Miodrag Laković.</b></p>
<p>- Smatram da su motivi Demokrata legitimni i časni - smatra Laković.</p>
<p>Istakao je da, poznavajući i direktora Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b> i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>, vjeruje da njih dvojica nemaju političke motive.</p>
<p>- Motiv i jeste da se služba očisti, ali moramo biti mnogo oprezni - rekao je Laković u emisiji “Klub Apus”.</p>
<p>Prema njegovim riječima, cilj je da se dođe do pravde, ali moraju se čekati zakonska rješenja, jer je bez njih, kaže Laković, sve neustavno.</p>
<p>- Ne znači, ipak, da je svaki zakon koji se donese pravedan. Zato i postoji Ustavni sud da sve to provjeri. Stoga je važno da postupci budu vremenski održivi - ocijenio je Laković.</p>
<p>Ponovio je da Odbor za bezbjednost i odbranu i njegovi članovi imaju pravo da nadziru procedure u službama bezbjednosti, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije.</p>
<p>- Ako nekoga lično to tangira i tangira nečiji profesionalni i politički ego, meni je žao. Dok budem na ovoj funkciji i u Skupštini, uvijek baviti ovim temama - kategoričan je Laković.</p>

Laković: Šćepanović i Šaranović nemaju političke motive, a i motivi Demokrata u bezbjednosnom sektoru su časni

<p>Podgoričanin Aleksandar Klimović, poznatiji javnosti kao Radosav Vrbica na društvenim mrežama, objavio je da je na saslušanju u Centru bezbjednosti Tivat.</p>
<p>- Pogodite šta je novo! Dobro, to ste pogodili jer nije ništa novo. Ali ovo nikad ne biste pogodili: Dajem izjavu u Odjeljenju bezbjednosti Tivat! - napisao je Klimović na društvenim mrežama.&nbsp;</p>
<p>Nakon toga je podsjetio na problem sa prostorijama Centra bezbjednsoti Tivat.&nbsp;</p>
<p>- Onaj što mu se plafon urušava - napisao je Klimović.</p>

Radosav Vrbica opet na saslušanju u policiji

<p>Protiv četrnaestogodišnjaka u Tivtu podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je obio jedan market.</p>
<p>Njemu se na teret stavlja krivično djelo teška krađa u pokušaju.</p>
<p>- Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat obaviještena je 16. novembra oko 17.15 sati da se u jednom marketu koji se nalazi u mjestu Kukuljina uključio alarm nakon čega su policijski službenici odmah izašli na lice mjesta. Njihovom brzom reakcijom i koordinisanim i efikasnim aktivnostima, na licu mjesta su zatekli maloljetnika od 14 godina koji je ušao u unutrašnjost ovog objekta u cilju otuđivanja određenih predmeta radi sticanja protivpravne imovinske koristi i spriječili ga u daljoj namjeri - kazali su u policiji.&nbsp;</p>
<p>On je prilikom nasilnog ulaska, kako su naglasili, nanio i određena oštećenja na ovom objektu.</p>
<p>- Protiv njega je po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa u pokušaju - dodali su u policiji.</p>
<p>Ovaj dječak se, kako su naveli u policiji, sumnjiči i da je ranije ukrao električni bicikl iz dvorišta jedne kuće. Bicikl je, napominju oni, pronađen i vraćen vlasniku.</p>

Četrnaestogodišnjaku krivična prijava zbog obijanja marketa u Tivtu

<p>Protiv D.N. (42) iz Berana podnijeta je krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama koja pripadaju drugom vozilu.</p>
<p>Njega je policija kontrolisala u Tivtu.</p>
<p>- Preduzimajući operativno taktičke mjere i radnje, juče u mjestu Kalimanj - opština Tivat, pripadnici tivatske policije kontrolisali putničko motorno vozilo marke “Mercedes” barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao D.N. Detaljnim provjerama koje su preduzeli pripadnici tivatske policije utvrđeno je da registarske oznake ne pripadaju ovom već drugom vozilu - kazali su u policiji.</p>
<p>Na ove okolnosti od D.N. su prikupljena obavještenja na zapisnik kada je policija došla do sumnje da je D.N. pomenute registarske oznake postavio iako znajući da ne pripadaju ovom vozilu.</p>
<p>- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo falsifikovanje isprava te je protiv ovoga lica podnijeta krivična prijava - dodali su u policiji.</p>

Berancu krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama drugog vozila

<p>Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je da će mladiću koji je spasio ženu iz nabujale Morače ponuditi radno mjesto u sistemu Glavnog grada.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgoricanin-petar-ivanovic-spasio-djevojku-iz-morace&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Mujović je naveo da je sa oduševljenjem primio vijest o hrabrom i požrtvovanom gestu Petra Ivanovića.</p>
<p>- Ovaj gest zaslužuje poštovanje i da u sjenku baci sve druge političke teme. O ovome treba da se piše, ovakva djela dobročinstva treba afirmisati - naveo je Mujović.</p>
<p>Istakao je da će već u ponedjeljak upriličiti prijem za mladog heroja.</p>
<p>- Tom prilikom biće mu ponuđeno radno mjesto u sistemu Glavnog grada - saopštio je gradonačelnik.</p>

Mujović: Mladiću koji je spasio ženu iz Morače ću ponuditi posao u Glavnom gradu

<p>Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp;</p> <p>Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde.</p> <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> <p>Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke.</p> <p>A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale <b>J. M.</b> - psihološkinja, <b>J. O.</b> - socijalna radnica i <b>I. S.</b> članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad<span>(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje <b>Ine Hrković</b>, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica <b>Radmila Stupar Đurišić </b>dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?!</p> <p>- Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka.</p> <p>Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima.</p> <p>- Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica.</p> <p>Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“.</p> <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> <p>- Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici<span>(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp;</p> <p>- Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV.</p> <p>Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom.</p> <p>- Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“.</p> <p>Psihijatri <b>N. P. </b>i <b>S. K</b>, te psihološkinja <b>N. Š. </b>U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke.</p> <p>Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta.</p> <p>Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega.</p> <p>- Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.</p>

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

<p>Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) <b>Tei Gorjanc Prelević.</b></p>
<p>Advokat <b>Veselin Radulović </b>kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.</p>
<p>- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.</p>
<p>Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.</p>
<p>Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.</p>
<p>- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.</p>
<p>On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.</p>
<p>Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.</p>
<p>- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.</p>

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

<p>Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E <b>Draško Đuranović</b> govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.</p>
<p>Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;</p>
<p>- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv<b> Aleksandra Mijajlovića</b> se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.</p>
<p>Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.</p>
<p>- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.</p>
<p>Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.</p>
<p>Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.</p>
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
<p>Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b>, tužioca <b>Saše Čađenovića</b> i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera<b> Zorana Lazovića</b>.</p>
<p>- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.</p>
<p>Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;</p>
<p>No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.</p>
<p>- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.</p>
<p>Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija <b>Tamara Vujović </b>da zaštiti medije.</p>
<p>- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.</p>
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
<p>Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.</p>
<p>- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.</p>
<p>Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.</p>
<p>- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.</p>
<p>On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.</p>
<p>- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.</p>
<p>Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.</p>
<p>- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.</p>
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
<p>Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore<b> Jakov Milatović</b> posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.</p>
<p>- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.</p>
<p>Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.</p>
<p>Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.</p>
<p>- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.</p>
<p>Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.</p>
<p>Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je <b>Joanikije Mićović</b>.</p>
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
<p>Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.</p>
<p>- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.</p>
<p>Mora, kaže, priznati da <b>Andrija Mandić</b> (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.</p>
<p>- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.</p>
<p>Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor <b>Vladimir Božović &nbsp;</b>iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.</p>
<p>- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.</p>

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

<p>21.11.</p>
<p>13:25h</p>
<p>U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.</p>
<p>On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".</p>
<p>Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.</p>
<p>Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.</p>
<p>I blagajna je nestala.</p>
<p>Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.</p>
<p>Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?</p>
<p>Tapetari su.</p>
<p>Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.</p>
<p>Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.</p>
<p>Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.</p>
<p>I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.</p>
<p>Ali, rekla je ljekovitu stvar.</p>
<p>Zna se da se ne može, ali se proba.</p>
<p>Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.</p>
<p>To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.</p>
<p>Uostalom, popustila je i Drinska divizija.</p>
<p>A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.</p>
<p>I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.</p>
<p>I Ministarstvo pravde.</p>
<p>A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.</p>
<p>Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;</p>
<p>Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?</p>
<p>I oni kažu - može.</p>
<p>Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?</p>
<p>I sve tako.</p>
<p>I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.</p>
<p>Inače, Vlado je prečica do Tigra.</p>
<p>Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.</p>
<p>Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.</p>
<p>Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.</p>
<p>Ovako, moraće.</p>
<p>Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;</p>
<p>Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.</p>
<p>P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.</p>

Tag: miodrag-lakovic