Crnogorski vajar iz Kolašina Miodrag Šćepanović drugi put je dobio nagradu „Mišel Dimon“ Salona francuskih umjetnika koji se održava u Grand Paleu u Parizu.
Salon francuskih umjetnika je najstarija umjetnička izložba i održava se svake godine u Parizu od 1881. u Grand Paleu. Ove godine je za izložbu žiri Salona odabrao radove (slike, skulpture, mozaike, gravure, fotografije, arhitekture) preko 2000 umjetnika.
Miodrag Šćepanović od 2006. godine učestvuje na pariskim salonima: Jesenjem salonu (les Champs-Elysées) i Salonu Udruženja francuskih umjetnika „Grand pale“. Na ovim salonima je dobio četiri nagrade: nagradu “Pol Belmondo” na Jesenjem salonu u Parizu (2006), &nbsp;nagradu “Mišel Dimon” na Salonu francuskih umjetnika “Grand pale” u Parizu (2012), bronzanu medalju (2014) i srebrnu medalju (2019) na istom salonu.
Šćepanović je i dobitnik nagrade Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu (1983), nagrade “Lubarda, Stijović, Milunović” ULUCG (2003) i "Drago Đurović" (2024). Šćepanović je imao više od 20 samostalnih izložbi, što u zemlji, što u inostranstvu, a učestvovao je i na više od 50 kolektivnih izložbi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Šćepanović opet nagrađen u Parizu

Osnovna škola "Jovan Tomašević" upisala je ove školske godine samo jednog đaka prvaka, a nalazi se u regionu koji &nbsp;je kolijevka crnogorske pismenosti, jer je prva škola otvorena davne 1831.godine u Brčelskom manastiru - istakao je u Budilniku direktor ove škole Miodrag Šćepanović.
Od 1832. do 1951.godine, kako je dodao u jutarnjem programu Televizije E, otvoreno je jedanaest škola u crmničkoj regiji, dok je OŠ "Jovan Tomašević" sedamdesetih godina prošlog vijeka brojala 650 učenika.
- Nažalost, od tada do danas se deset puta smanjio broj učenika. Imamo jednog prvačića malog Mihaila Pekića, i to nije iz Crmnice, nego iz Vranjine. Imamo vozača koji prevozi djecu s ovih prostora i očekujemo, nadamo se, da će se ubuduće povećati broj učenika, zato što, moram da naglasim, da crmnica i Virpazar privlače turiste. Iz godine u godinu raste broj turista, ali sve manje i manje Crmničana - rekao je Šćepanović.
Ovih dana će biti raspisan tender za renoviranje škola, kaže Šćepanović, i zahvaljujući Ministarstvu prosvjete već je urađeno dosta na obnovi enterijera same škole.
- Imam nagovještaj da će iduće godine biti više prvaka, makar četiri, pet. Trebalo bi da bude, jer imamo ovdje područno odjeljenje vrtića, u vrtiću su četiri učenika, koji će dogodine krenuti u prvi razred. Nadam se uzlaznom trendu, ubuduće, što se tiče broja učenika - naglasio je Šćepanović.
Škola "Jovan Tomašević" &nbsp;trenutno broji šezdeset šest učenika, objašnjava Šćepanović dodaje da je u školi zaposleno sedamnaest nastavnika i učitelja, domar, bibliotekar, sekretar, dvije higijeničarke i dva vozača.
- Imamo osam odjeljenja, a prvi i drugi razred je spojen, upravo zbog tog jednog učenika, pa smo ga pripojili drugom razredu, zato što smatramo da su mu oni najbliži po godinama, te da će se najbolje uklopiti sa njima - istakao je Šćepanović.
Sagovornik Budilnika se nada, pošto se škola oprema i osavremenjava, da će se promijeti situacija, i, ističe on, obzirom i na porast turista, da će se ljudi vraćati u ove krajeve, te kako kaže, škola imati bar duplo više učenika.
<h2>Popović: Ako ugasimo neku školu, budućnost tog mjesta više ne postoji&nbsp;</h2>
Svjedoci smo da posljednjih decenija imamo, u kontinuitetu, smanjivanje broja đaka u seoskim školama, a sa druge strane, i isti takav trend u gradskim školama u sjevernom dijelu Crne Gore - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, demografkinja Mileva Brajušković Popović.
- Problem smanjivanja broja đaka možemo posmatrati na regionalnom, opštinskom i na lokalnom nivou. Nestanak djece sa jednog prostora, i zatvaranje škola u nekom mjestu, znači zamiranje tog mjesta. Jer, ako ugasimo školu budućnost nekog mjesta praktično ne postoji, jer, tek ko će se onda vratiti tu da živi i ko će tu osnovati porodicu - rekla je Popović.
Crna Gora je zašla u posttranzicionu &nbsp;demografsku etapu, objašnjava Popović, a tu etapu karakteriše niska stopa nataliteta, i, dodaje ona, niskom, ali u blagom porastu stope mortaliteta, zbog sve većeg, kako kaže, učešća starijih generacija u ukupnoj populaciji.
U osnovi smanjenja prirodnog priraštaja, podsjeća Popović, je stopa smanjenom rađanja &nbsp;ili fertiliteta, a ta stopa je, na primjer, 1954.godine iznosila 4,6 što znači, dodaje ona, da su žene u prosjeku rađala četvoro djece, a danas, napominje Popović, ona iznosi 1,8, što ne obezbjeđuju ni prostu reprodukciju, nema ni zamjene generacija.
- &nbsp;Korijen regionalnih razlika,( u prirodnom priraštaju), leži u migracijama. One su uzrokovane jednom centralizacijom, koja je pomjerila sva dešavanja u glavni grad, i dijelom primorski region, što su potvrdili i podaci popisa, jer smo, recimo, imali od 2011.godine do 2023.godine da je stanovništvo sjevernog regiona se smanjilo za preko 18.800, sa druge strane, stanovništvo srednjeg regiona je poraslo za oko 16.000, što jasno potvrđuje tu priču - naglasila je Popović.
Crnu Goru je od 2011.do 2023. godine napuštilo više od 70.000 njenih stanovnika, međutim, &nbsp;poručuje Popović, tačne podatke nemamo o spoljašnjim migracijama, te je realno, dodaje ona, kad Crna Gora uđe u Evropsku uniju, da će doći, kako kaže, do većeg broja iseljenika, jer se slično desilo i Hrvatskoj.
- Demografsko pitanje je veoma komplekso, i rješavanju tog pitanja se mora pristupiti studiozno i multidisciplinarno. To znači da nije ovo pitanje samo za demografe. Ovo je pitanje za čitavu zajednicu, i za sociologe, i za ekonomiste i za obrazovni sistem, i za nevladine organizacije, i tako dalje. Ovo mora biti jedan timski rad, ka rješavanju ovog pitanja, ali prvi korak jeste da mi dobijemo podatke, evo očekuje se da će do 15.oktobra dobiti rezultate popisa. Onda će ići analiza tih podataka, zatim izrada nacionalne demografske strategije, koja je najavljena, ja se zaista nadam da će biti kvalitetna i da će pružiti odgovore na ova pitanja o kojima govorimo - istakla je Popović.
Regionalna strategija je dobra, poručuje Popović, ali je problem u implementaciji iste, i, dodaje ona, gdje god da se strategije sprovode, one se, kako kaže, moraju zasnivati na slobodnoj volji pojedinca o broju njegovih članova porodice.
- O ovim stvarima se ne govori dovoljno, i zaista se nadam da sad, kad dođu rezultati popisa, i da se neće fokusirati sva pažnja na pitanja koja tiču etno kulturoloških karakteristika stanovništva, nego da ćemo se pozabaviti ovakvim pitanjima - rekla je Popović.
<h2>Đalović: Učitelj putuje svaki dan 100 kilometara, bez eura naknade za prijevoz&nbsp;</h2>
Moji radnici svakog jutra moraju proći četrdesetak kilometara, a jedan radnik još desetak kilometara, da bi došli do svog mjesta, pošto je potpuna obustava saobraćaja od Ribarevina do Berana, radnici su u mogućnosti da prođu u 14 sati, a ako zakasne moraju čekati 17 sati - kazao je &nbsp;za Budilnik direktor Osnovne škole "Milomir Đalović" iz Sušice Milko Đalović.
Direktor škole kaže da je veliki problem raditi u takvim sredinama, i kao primjer naveo školu koja ima samo jednog učenika, jednog učitelja i domara.
- Zamislite taj čas, od 45 minuta, gdje je učitelj stalno upućen na to dijete, ili to dijete na učitelja. Zamislite učitelja koji putuje 100 km svaki dan, a da mu Ministarstvo prosvete, ili država, ne nadoknađuje ni eura za taj put. Apelovao bih ovom prilikom i na Sindikat prosvjete, i na Ministarstvo, da svim prosvjetnim radnicima izađu u susret i da se nađe neki modul za isplatu prevoza, pa makar i 5 ili 10 km, ko god putuje, a ne samo što je do sada bilo da plaćaju radnicima iz susjednih opština - poručio je Đalović.
Sagovornik problematizuje razliku u odnosu na sjever Crne Gore, u Podgorici je besplatan gradski prevoz za sve učenike, dok na sjeveru, dodaje on, učitelji putuju, svakodnevno, bez ikakve naknade za prevoz.
Škola koja broji samo šezdeset pet đaka ima problem sa obezbjeđivanjem kvalitetnog nastavnog kadra, podsjeća Đalović, jer se škola nalazi na 1200 metara nadmorske visine, i, kako kaže, temperature nekad padaju i do 39° ispod nule, te, ističe da nemaju grijanje.
- Apelovao bih, takođe, na Ministarstvo prosvjete, da i mi uđemo u program toplifikacije ove škole. Pored toga je kombi, kojim se prevoze učenici, kupljen kombi, &nbsp;od strane naših učenika, i ove godine vidim da je u programu da se dobije kombi, te apelujem na ministarku Jakšić da i nama jedan kombi dodijeli da bi i mi mogli funkcionisati - naglašava Đalović.
Bjelopoljska Skupština opštine izlazi u susret, u skladu sa mogućnostima, ističe Đalović, ali te mogućnosti, dodaje on, nijesu velike.

U OŠ "Jovan Tomašević" u Virpazaru u prvi razred upisan samo jedan đak

Kada je ministarka vanjskih poslova Maida Gorčević iz Pokreta Evropa sad, u martu prošle godine, jasno saopštila da će Crna Gora podržati članstvo Kosova u Savjetu Evrope, učinila je ono što bi se u normalnim okolnostima očekivalo od evropske države sa proklamovanim jasnim vanjskopolitičkim kursom. Međutim, ta izjava izazvala je lavinu – ali ne u Crnoj Gori, već u Srbiji, gdje se našla na meti kritika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ju je izvrijeđao i rekao da je Gorčević „sva ustreptala“, otišla u Prištinu „ne bi li se izvinila Amerikancima“.
- Sram ih bilo sve zajedno - naveo je tada Vučić.
Nakon toga – muk iz vrha crnogorske vlasti. Bez riječi podrške, institucionalnog odgovora, čak i bez simbolične solidarnosti. Ministarka je na kraju sama, u Skupštini, prozvala predsjednika države Jakova Milatovića da je trebao da stane iza nje. On je, pak, dan kasnije hladno prebacio odgovornost na premijera Milojka Spajića i Ministarstvo vanjskih poslova. Svako je štitio sebe, niko – državu.
<h2>Partija bez stava, država bez kompasa</h2>
Ova epizoda pokazala je koliko je vanjska politika Pokreta Evropa sad (PES) krhka, nedosljedna i u konačnici – beskičmena. Premda nominalno proevropska partija, PES u praksi vodi politiku koja se oslanja na formulu “ne talasaj”. Sve što bi moglo izazvati unutrašnje napetosti, pogotovo kod koalicionih partnera iz prosrpskog tabora, pažljivo se izbjegava ili relativizuje. Tako je i Vučićeva uvreda prošla bez odgovora – ne samo zbog nedostatka političke hrabrosti, već zbog kalkulacija.
PES je 2022. nastao kao „startap“ pokret bez ideološkog temelja, sa marketinškim fokusom na plate i penzije. U predizbornim kampanjama, pa i neposredno nakon formiranje Vlade, izbjegavali su bezbjednosne i identitetske teme, geopolitičke orijentacije ili &nbsp;bilo kakvu naznaku ozbiljne vanjske politike - osim floskula o evropskom putu. Stvarnost je, međutim, neumoljiva: kada se jednom preuzmu institucije, mora se imati stav. No, način na koji u PES-u iznose stavove više je šizofren, nego konkretan.&nbsp;
<h2>Koalicioni pritisci: (Ne)vidljivi cenzor politike PES-a</h2>
Pritisci s kojima se PES suočava nijesu imaginarni. Njihovi partneri u vlasti dolaze iz prosrpskog i proruskog političkog bloka, gdje se podrška članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama doživljava kao nacionalna izdaja. Zato i ne čudi što je lider NSD-a i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na posljednjem skupštinskom zasijedanju 31. jula, propali pokušaj izglasavnja Zakona o amnestiji iskoristio da pošalje poruku.&nbsp;
- Partner ne možete biti samo kada se dobija, morate biti partner i kad je nešto neprijatno, politika je takva – poručio je mandić poslanicima PES-a, upozoravajući ih da će preispitati kolege iz Evrope sad, te sva partnerstva koja imaju u koaliciji.&nbsp;
Iako izrečena u drugom kontekstu, poruka se lako može prevesti i na vanjskopolitičke interese nekadašnjeg Demokratskog fronta – prvenstveno na odnos prema Kosovu, ali i bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Pokret Evropa sad brzo će se suočiti sa činjenicom da vanjsku politiku nije moguće voditi kao PR kampanju, bez posljedica.
Ponašanje poslanika PES-a u međunarodnim organizacijama možda najbolje oslikava šizofreniju takve politike.
Tako je poslanik Spajićevog PES-a Vasilije Čarapić na Skupštini Savjeta Evrope 16. aprila prošle godine, na kojoj se glasalo za prijem Kosova u tu organizaciju, bio uzdržan, dok je njegov partijski i kolega iz skupštinskih klupa Miodrag Laković već krajem maja iste godine, u Parlamentarnoj skupštini NATO, glasao da Kosovo postane pridruženi član tog tijela.&nbsp;
I ove godine, u maju, izjava ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića (Bošnjačka stranka) na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope da će Crna Gora podržati članstvo Kosova u Savjetu Evrope, nakon žestoke reakcije Andrije Mandića koji je ustvrdio da je ministar „dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada“, uslijedile su kontroverzne izjave premijera Spajića koji je bio „iznenađen“, ali i PES-ovog potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića koji je ocijenio kao nepotrebnu najavu ministra vanjskih poslova da će podržati ulazak Kosova u SE.&nbsp;
Ali, osim toga, otvara i pitanje na koje je ukazao Mandić – koju politiku vodi Spajićeva Vlada u odnosu prema pitanju Kosova čiju je nezavisnost Crna Gora priznala još 2018. godine, a svi konstituenti aktuelne vlasti se obavezali koalicionim sporazumom na puno poštovanje te činjenice.
Ovakvo vođenje vanjske politike nije ni diplomatsko ni pragmatično – ono je besmisleno, ali svako balansiranje ima svoj rok trajanja. Ipak. dok PES pokušava da izbjegne otvorenu konfrontaciju sa bilo kim – Vučićem, Briselom, NSD-om – zemlja klizi u vanjskopolitičku nevidljivost.&nbsp;
<h2>Izborna noć, Dua Lipa, simbolika i realnost</h2>
Na kraju, valja se podjetiti i atmosfere iz izborne noći na predsjedničkim izborima u aprilu 2023. godine ispred štaba PES-a, čiji je tada kandidat bio Jakov Milatović, a čija se pobjeda slavila, između ostalog, uz trobojke i pjesme o Kosovu.&nbsp;
Takođe, juče je i jedna estradna informacija – da je svjetski poznata pop zvijezda kosovskog porijekla, Dua Lipa, dobila državljanstvo te države - razotkrila da pojedinci u PES-u više ne kriju da Kosovo doživljavaju „takozvanim“.
Tako je članica podgoričkog odbora PES-a, Natalija Ćorac ovu informaciju na X-u prokomentarisala riječima: „Dobila državljanstvo nepostojeće države. Zanimljivo“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaturnuvodoliji%2Fstatus%2F1951660871144333669%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iako se možda činilo tokom proslavljanja pobjede Milatovića ispred štaba PES-a da niko u tom pokretu ne zna, ili ne želi da zna, šta to znači, danas je jasno da to slavlje nije bilo slučajnost, već simptom jedne dublje nemoći: nesposobnosti da se izgradi jasan politički identitet, posebno u pitanjima gdje kompromis nije stvar taktike, već karaktera.

PES-ova vanjska politika između Brisela, Beograda i bulevara Svetog Petra Cetinjskog

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, evidentirane su 34 saobraćajne nezgode, u kojima su tri osobe teže povrijeđene, a 18 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 11, u Kotoru pet, a u Nikšiću četiri saobraćajne nezgode.
Po tri saobraćajne nezgode evidentirane su u Budvi i Bijelom Polju, a po dvije u Baru i Tivtu.
Po jedna saobraćana nezgoda zabilježena je na Cetinju, u Danilovgradu, Beranama i Pljevljima.
U Budvi, Ulcinju i Nikšiću evidentirane su po dvije saobraćajne nezgode, dok je po jedna evidentirana na Cetinju i u Plavu.
Izdato je 466 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete su 54 prekršajne prijave.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Za 24 sata 34 saobraćajne nezgode

Hrvatska je Crnoj Gori uputila protestnu notu zbog školskog broda Jadran, jednog od otvorenih bilateralnih pitanja s tom državom, piše Večernji list.&nbsp; Hrvatska insistira da se taj brod kojem je, kako navode, matična luka Split, vrati, a i dio je sukcesijske mase vojne imovine, "ali ga Crna Gora opet svojata". - Ovoga je puta izradila seriju znački posebno dizajniranih za posadu broda Jadran, što Hrvatska smatra neprihvatljivim i ne u duhu ranijih dogovora i spremnosti da jedna susjeda, uz to i NATO država, drugoj vrati njena potraživanja. I svaki put kad se čini da se odnosi s Crnom Gorom malo poprave i krenu korak naprijed, dogodi se incident koji se najčešće režira iz Beograda, koji preko svoje struje u Crnoj Gori zakomplikuje spremnost na rješavanje otvorenih pitanja i, štoviše, doliva ulje na vatru, te u konačnici dvolično manipuliše - piše u tekstu Večernjeg lista. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.2551%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fministarstvo-vanjskih-i-evropskih-poslova-hrvatske-u-izostanku-konstruktivnog-dijaloga-o-brodu-jadran-razmotricemo-druge-nacine-rjesavanja-ovog-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Kao primjer navode da je Crna Gora 1991. uzela Hrvatskoj četiri kanadera vrijedna 20 miliona dolara, te ih već iduće godine prodala Grcima po cijeni jednog novog kanadera.&nbsp; - Sada, kada, bukte veliki požari, Crna Gora redovno moli Hrvatsku za pomoć pri gašenju - navodi se u tekstu. <h2>Obećanje pa ništa</h2> Školski brod Jadran takva je priča. - Još je u januaru ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman u društvu crnogorskog kolege Ervina Ibrahimovića bio na tom brodu, što je bila prva posjeta jednog hrvatskog zvaničnika nakon 34 godine. Tada su ministri rekli da je postignut dogovor o početku pregovora o otvorenim pitanja, a osim broda sporna je i kopnena granica na Prevlaci, te odšteta logorašima. Pregovori dvaju povjerenstava jesu počeli, ali iz Podgorice ponovno dolazi provokacija i reteriranje, pa bila to i obična značka - zbog simbolične poruke koju ona nosi. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova na to je reagovalo diplomatskom notom, ponovivši da je Jadran hrvatski, te zadržavajući pravo da se to pitanje - ne riješi li se dogovorom - potegne i na nekom od međunarodnih sudova na temelju međunarodnog prava - dodaju iz Večernjeg lista. Takve, kakve navode, manipulacije koje se često pokreću baš u Beogradu vidjele su se i za tokom mimohoda ove sedmice. - Srbijanska propaganda povukla je temu o tome kako se nazočnost Bokeljske mornarice na mimohodu u Zagrebu pokušava sakriti u javnosti Crne Gore. "To otvara niz pitanja: Ko je odobrio učestvovanje Bokeljske mornarice na mimohodu u čast Oluje? Je li država Crna Gora, svjesno ili nesvjesno, preko svoje kulturne baštine simbolički dala legitimitet jednoj od najtragičnijih epizoda u istoriji srpskog naroda? Je li lokalna vlast u Kotoru i Tivtu upoznata s ovim aktivnostima i podržava li angažman koji ima očigledno političke, a ne kulturne motive", pita se angažovano beogradska Politika - citira Večernji list.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080311084_4f082cfea6ae5f8293910c2ab98ce89d1c5aeb680e61837aa8a2b12a699f9b58.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080311084_4f082cfea6ae5f8293910c2ab98ce89d1c5aeb680e61837aa8a2b12a699f9b58" data-rendition-name="original" width="1225" height="923" loading="lazy" alt="Školski brod Jadran"> <figcaption>Školski brod Jadran(Photo: Večernji list/UGC)</figcaption> </figure>  Teško da se, kako su rekli, pokušavalo išta sakriti s obzirom na to da je događaj bio javan, uz gledatelje, a prenosile su ga i gotovo sve TV kuće.&nbsp; - Nije bio iznenada prekidan u ključnim trenucima pa se mogla vidjeti i postrojba o kojoj piše Politika. No o čemu se tu zapravo radi? Ko je prolazio Vukovarskom ulicom? Za to treba malo znati istoriju. Bokeljska mornarica nastala je u Kotoru još 809. kao bratovština katoličkih pomoraca, ali su se Bokelji, pretežno Hrvati katolici, tokom istorije dosta selili prema Splitu, Rijeci, Puli i Zagrebu. Tamo su potom osnivali svoje bratovštine i nastavili čuvati tradiciju, pa se zato kaže da je mornarica “jedinstvena” od Kotora do tih hrvatskih gradova i da to nije sam crnogorska baština već i baština Republike Hrvatske.Na mimohodu je učestvovala Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809, koja ima središte u Zagrebu i koja učestvuje nezavisno od one u Kotoru, ali s njom dijeli isto nasljeđe - ističu iz Večernjeg lista. <h2>Školuju se u Hrvatskoj</h2> Hrvatska je 2023. službeno zaštitila Bokeljsku mornaricu kao nematerijalnu kulturnu baštinu. Zvaničnici Republike Hrvatske nekoliko su puta predlagali da službeno Zagreb i Podgorica zajedno nominuju Bokeljsku mornaricu na popis nematerijalne kulturne baštine, ali je crnogorska strana ipak samostalno ušla u postupak kandidovanja, tako da je sada zaštićena u obje države.&nbsp; - Tokom postupka je uvažila prigovore predstavnike Hrvata u Crnoj Gori, te su u nominacijskom listu navedeni “katolici i Hrvati kao oni koji su dominantno baštinili i baštine ovu važnu instituciju, a zatim i Crnogorci i pripadnici ostalih nacionalnosti na prostoru Boke kotorske, koji su učestvovali u njenom očuvanju”. No, postavlja se tu i šire pitanje koje prelazi samu Bokeljsku mornaricu. Pitanje je zašto crnogorska vojska nije zapravo učestvovala na mimohodu, po odluci tamošnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića. Riječ je o dvije susjedne zemlje, o dvije NATO saveznice, ali – i ono najapsurdnije – o tome da se crnogorski vojni kadrovi školuju upravo u hrvatskim ratnim fakultetima - zaključili su iz Večernjeg lista.

Večernji list: Diplomatska nota zbog Jadrana i bijes zbog Bokelja na mimohodu

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi uhapsili su državljanina Republike Srbije J. I. (39) kod kog su pronašli određenu količinu opojne droge marihuane, a pretresom stana koji koristi pronađeno je dodatnih 60 grama i vaga za precizino mjerenje, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, on je po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Službenici policije u Herceg Novom su juče, u saradnji sa službenicima inspekcije rada i sanitarne inspekcije, kao i komunalnom policijom, obavljali kontrole ugostiteljskih objekata, kao i kontrolu operativno interesantnih lica i njihovog boravka u ovim objektima, sa akcentom na pronalazak i oduzimanje nedozvoljenih predmeta i ilegalnih supstanci.
U okviru akcije kontrolisano je 60 osoba, a izdato je više prekršajnih naloga iz nadležnosti policije i inspekcije rada, pravnim i fizičkim licima.

U Herceg Novom uhapšen državljanin Srbije zbog posjedovanja marihuane

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.