Koliko sam upoznata, najnovije izmjene krivičnog zakonika će upravo sadržati i ovu novinu, novinu krivičnog djela femicida, i iskoristila bih priliku da naglasim da je jako važno da razumijemo sta znači krivično djelo femicid, to nije bilo koje ubistvo, i svako ubistvo žene, ne treba banalizovati pravne norme. To je upravo ono ubistvo koje je proizašlo iz same uloge koju je određena zena imala u jednoj porodici, ili partnerskom odnosu, odnosno da je ona bila viktimizovana upravo zbog te same njene uloge u porodici - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokatica Mirjana Pajković.
Zbog nasilja u porodici u prvih 11 mjeseci 2024.godine izrečeno je ukupno dvije godine i mjesec zatvora.&nbsp;
Postavlja se pitanje da li su to djela sa blagim posljedicama, kaže Pajković, jer kada se govori o djelima nasilja u porodici postoji specifičnost u vidu olakšavajućih i otežavajućih okolnosti.&nbsp;
- Olakšavajuće okolnosti su kada je neko porodičan, kada neko ima djecu, kada brine o toj djeci, kada brine o porodici, kada obezbjeđuje egzistenciju. Kada vi učinite djelo upravo protiv te porodice postavlja se pitanje da li se to može gledati kao olakšavajuća okolnost. A sa druge strane je opet negdje obaveza i suda da donese odluku koja je pravilna, i koja je svrsishodna, odnosno koja neće preći u neko prekoračenje, odnosno koja neće izazvati neželjene i nepotrebne posljedice, jer mislim da se ovdje vodi najviše računa o tom egzistencijalnom momentu i o daljoj brizi o porodici, koju sam počinilac ima - rekla je Pajković.
Uslovne se osude, kako objašnjava, ne mogu izreći za teska krivicna djela, kao ni licima koji su povratnici.
- Ja ne bih zanemarivala snagu uslovnih osuda, posebno iz razloga dugog perioda provjere, koji obično ide godinu ili dvije. Period od dvije godine može da bude relevantan pokazatelj da li se neko lice zaista pokajalo, da li je sklono ponavljanju vršenja krivičnih djela, ili je to bio jedan izolavani incident, jedan izolovani slučaj, i da je ta uslovna osuda postigla svoju svrhu, a to je da je pomogla da taj pojedinac bude koristan dio zajednice, a ne da ponovo vrši ista, ili slična krivična djela - istakla je Pajković.
Inkriminisanje krivičnog djela femicida, kako ističe, jeste neophodno zbog loše statistike, ali je to i preporuka međunarodnih relevantnih adresa.
- Koliko sam upoznata, najnovije izmjene krivičnog zakonika će upravo sadržati i ovu novinu, novinu krivičnog djela femicida, i iskoristila bih priliku da naglasim da je jako važno da razumijemo sta znači krivično djelo femicid, to nije bilo koje ubistvo, i svako ubistvo žene, ne treba banalizovati pravne norme. To je upravo ono ubistvo koje je proizašlo iz same uloge koju je određena zena imala u jednoj porodici, ili partnerskom odnosu, odnosno da je ona bila viktimizovana upravo zbog te same njene uloge u porodici - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwqeC2OtCq1g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pajković: Neophodno je inkriminisanje krivičnog djela femicid

Advokatica Mirjana Pajković kazala je da mjera obaveznog liječenja ne smije biti zamjena za zatvorsku kaznu izrečenu za počinjena krivična djela protiv polne slobode.
- Praksa koja je nama dostupna, na čitanje, na uvid, na nešto sa čim se mi susrećemo u radu, jeste da, nažalost, žrtve budu dovedene u takvo psiho emocionalno stanje da &nbsp;nijesu sposobne da pruže otpor, odnosno da se zloupotrijebe njihove emocije i povjerenje za vršenje tako svirepih krivičnih djela. To je jedna specifična težina, i koliko god da su predviđene velike kazne, vjerujem da postoji uvijek prostor da te kazne budu i strožije - kazala je Pajković u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E.
U Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece, poznatim kao Registar pedofila nalaze se 103 osobe, pet više nego što ih je bilo 15. avgusta prošle godine, kada je ova evidencija uspostavljena. Iz Klinike za psihijatriju su kazali da, prema njihovim evidencijama, nije zabilježena nijedna intervencija koja bi se odnosila na tretman, ili liječenje pedofila.&nbsp;
Prilikom zasnivanja radnog odnosa, kaže Pajković, poslodavci najčešće traže ljekarsko uvjerenje, nekad i izvod iz kaznene evidencije.
- Ukoliko je izrečena mjera obaveznog liječenja licu, trebalo bi da to pokaže u samom izvještaju, takođe i ako se radi o pravosnažno osuđenom licu, to će biti evidentirano kroz kaznenu evidenciju. Postoji i mehanizam traženja potvrde da li se protiv konkretnog lica vodi krivični postupak, tako da postoje određeni zakonski mehanizmi, ali ja lično ne bih to stavljala na slobodnu volju, već smatram da to treba biti obaveza, obzirom na senzitivnost i ozbiljnost posla kojim se određeno lice bavi, koje se u svom radu susreće i sa radom sa djecom - rekla je Pajković.
Zakonom je predviđeno da mjere obaveznog liječenja, objašnjava ona, ne mogu biti kraće od godinu dana, niti duže od deset godina.
Rehabilitacija i resocijalizacija su dio Krivičnog zakonodavstva i za djela seksualnog zlostavljanja djece i Pajković ih tumači kao pozitivno dat mehanizam.
- Takve mjere mogu biti date nakon izdržavanja kazne, jer je vrlo važno da ne dođemo u zamku da se na račun zdravstvenog stanja upravo izbjegavaju zatvorske kazne. To ne bi bilo dobro, najgore po pravo, pravdu, i po pravnu sigurnost, generalno, &nbsp;bi bilo da se izriču mjere koje nijesu funkcionalne i &nbsp;ne daju efekte. Samo izricanje mjere ne znači da se one sprovode, i da one mogu dati konkretan efekat, a kasnije pooštravanje tih mjera predstavlja jednu određenu komplikaciju samim pravosudnim organima, i u tom smislu treba biti vrlo oprezan - istakla je Pajković.
Nakon izdržavanja kazne lica koja su osuđena za seksualno zlostavljanje djece postoje mehanizmi koje regulišu nadzor osoba upisanih u registar krivičnih djela.
- Postoje mehanizmi koji se tiču i Krivičnog zakonika i Zakona o radu. Pored niza krivičnih djela koja su propisana Krivičnim zakonikom, a tiče se djela protiv polne slobode, postoji jedno krivično djelo koje pogađa, odnosno targetira upravo ona lica koja rade sa djecom, odnosno ona lica koja su u nekom položaju autoriteta u odnosu na djecu, i to je krivično djelo obljuba zloupotrebom položaja, i tu se upravo misli na počinioce krivičnog djela kada je slučaj sa nastavnicima, vaspitačima, trenerima, pa biće i roditeljima, u smislu očuha i maćehe, odnosno da su to bilo koja lica kojima su djeca povjerena na čuvanje, vaspitanje, treniranje, učenje, odnosno da su to osobe koje imaju određeni autoritet nad djetetom, a zapravo su žrtve, u ovom konkretnom slučaju djeca, u nekom podređenom položaju. Zakonodavac ovdje propisuje strožije kazne u odnosu na krivično djelo obljuba nad maloljetnikom, i kao poseban mehanizam izriče se zabrana obavljanja djelatnosti poslova koji u svom radu sadrže i rad sa djecom - naglasila je Pajković.
Ona podsjeća da Zakon o radu propisuje da je smetnja za zasnivanje radnog odnosa ukoliko je neko određeno lice osuđeno na krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje tih poslova, a konkretno se navode i djela iz polne slobode.
Kod krivičnih djela gdje postoji odnos potčinjenog i autoriteta, podsjeća Pajković, nije potrebno da postoji sila i prinuda, i to je, kako navodi, teška specifičnost tog krivičnog djela.&nbsp;
- Praksa koja je nama dostupna, na čitanje, na uvid, na nešto sa čim se mi susrećemo u radu, jeste da, nažalost, žrtve budu dovedene u takvo psiho emocionalno stanje da &nbsp;nijesu sposobne da pruže otpor, odnosno da se zloupotrijebe njihove emocije i povjerenje za vršenje tako svirepih krivičnih djela. To je jedna specifična težina, i koliko god da su predviđene velike kazne, vjerujem da postoji uvijek prostor da te kazne budu i strožije - zaključuje Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxyoKvsT-CsM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Mjera obaveznog liječenja ne smije biti zamjena za zatvorsku kaznu

U prethodnih deset godina iznos alimentacije, u najčešćem broju slučajeva, iznosi oko 67 eura. Iznos alimentacije ne smije biti manji od 15 posto od zarade. Ukoliko uzmemo u obzir minimalnu zaradu u Crnoj Gori, iznos je negdje oko 70 eura, i zakonom se predviđa da ona može ići do 50 posto od same plate. Ono jeste važno u sudskom postupku uvijek naglasiti jeste da je roditelj dužan da djetetu omogući životni stil kakav i sam uživa - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, advokatica Mirjana Pajković.
<h1>Bračna i vanbračna zajednica nijesu izjednačene&nbsp;</h1>
Jedna od grešaka u shvatanju pravnih normi je, kaže Pajković, široko rasprostranjeno shvatanje da su bračna i vanbračna, kako navodi, zajednica izjednačene.
- Bračna i vanbračna zajednica su izjednačena po pitanju prava djece, i po pitanju zajedničke imovine. Međutim, kada dođe do sporova pred sudom, vrlo često se jave problemi u samom dokaznom postupku. Jedan od primjera je kada se osporava trajanje vanbračne zajednice, a došlo je do sticanja zajedničke imovine. Dešava se u praksi da se taj period početka vanbračne zajednice vezuje sa rađanjem djeteta, sa tim datumom, a da to baš u realnosti nije tačno, da je vanbračna zajednica mnogo duže trajala, nego što možemo da dokažemo da zaista jeste, i to pravi određene smetnje u dokaznom postupku u smislu podjele imovine - rekla je Pajković.
Advokatica preporučuje i savjetuje da se na zaključivanje braka pred matičarem ne gleda kao &nbsp;samo formu, ili, kako kaže, običan papir, već je to važan dokument, koji, kako navodi, mnogo pomaže &nbsp;u ostvarivanju građanskih prava.
<h2>Sporazumni razvodi nijesu dobro rješenje u praksi&nbsp;</h2>
U prethodnoj godini je u Crnoj Gori razvedeno 775 brakova i mnogo je faktora koji utiču na toliki procenat razvoda, kaže Pajković, ali ako su razvodi rješenje za izbjegavanje problema, i eskalacija, kako kaže, bolje je pristupiti razvodu.
- Ono što sam primjetila u skorijoj praksi, pred sudovima, jesu neki sporazumni razvodi brakova, koji su vrlo, po meni, problematični, koji nijesu u interesu lica koja se razvode, niti u interesu samog djeteta…U praksi ti sporazumni razvodi braka su dogovor supružnici dogovore oko povjeravanja djeteta, gdje oni kažu da će zajedno vršiti roditeljsko pravo, ali da se samo odredi mjesto, odnosno adresa, na kom će djeca boraviti, i to najčešće bude na adresama majke. Obzirom da je po sporazumu sud donese odluku na osnovu tog zajedničkog prijedloga. Međutim, to nije dobro rješenje u praksi, prije svega zbog tog djeteta, ali ni zbog jednog, ni zbog drugog roditelja, jer kada je sve na dobrovoljnoj osnovi, kada vi nemate zakonom predviđenu obavezu, zbog nekad loših međuljudskih odnosa među roditeljima, izostane to davanje imentacija, izostane taj doprinos u izdržavanju i pomaganju oko djeteta, a nemate pravni mehanizam da to prinudnim putem sprovedete - naglasila je Pajković.
Supružnici mogu zajedno predati prijedlog za razvod braka sudu, objašnjava Pajković, sa potpisima oba supružnika, praksa je da i ti sporazumi budu ovjereni od strane notara, navodi ona, i oni po pravilu idu po hitnom postupku, i vrlo brzo se o tome, kako kaže, odlučuje.
<h2>Žene da ne dozvole manipulaciju ekonomskim momentom&nbsp;</h2>
U dodjeljivanju starateljstva nad djetetom treba biti vrlo oprezan, savjetuje Pajković i preporučuje ženama da ne dozvole manipulaciju, kako kaže, ekonomskim momentom.&nbsp;
U sudu, u toku dodjeljivanja starateljstva, poručuje Pajković, presudne moraju biti lične kompetencije kojima, kako kaže, raspolaže roditelj.
- Može se &nbsp;čuti u javnosti, i stiče se utisak da nekada žene ostaju u nekvalitetnim brakovima, zbog straha od te ekonomske zavisnosti. Naravno da je bitna okolnost da li jedan od roditelja ima riješeno stambeno pitanje, ili da li ima riješeno poslovno pitanje, ali, složićete se sa mnom da ne možemo tumačiti da li je neko &nbsp;dobra, ili manje dobra majka u odnosu samo na to da li živi u iznajmljenom stanu, ili otplaćuje kredit, ili živi u svom stanu. Jesu važni momenti, ali odluka se ne smije zasnivati samo po tom osnovu - istakla ja Pajković.
Roditelj da omogući djetetu životni stil kakav i sam uživa 

Visina alimentacije se određuje na osnovu samih potreba djeteta, objašnjava Pajković, u odnosu na to da li dijete ima dodatne potrebe u finansiranju, u smislu edukacije, navodi ona, ili dodatne zdravstvene zaštite.
Lično primanje djeteta ne može biti razlog, ističe advokatica, i ne može biti osnov, dodaje ona, za određivanje manje alimentacije.
- U prethodnih deset godina iznos alimentacije, u najčešćem broju slučajeva, iznosi oko 67 eura. Iznos alimentacije ne smije biti manji od 15 posto od zarade. Ukoliko uzmemo u obzir minimalnu zaradu u Crnoj Gori, iznos je negdje oko 70 eura, i zakonom se predviđa da ona može ići do 50 posto od same plate. Ono jeste važno u sudskom postupku uvijek naglasiti jeste da je roditelj dužan da djetetu omogući životni stil kakav i sam uživa. Tu treba obratiti pažnju i na neke određene manipulacije koje se javljaju u toku samih procesa, da možda neko lice se zvanično ne vodi kao zaposleno, da ne možete vi da uđete u trag njegovih primanja, recimo samim izvodima na osnovu plate, ali svakako može se ući u trag jednom životnom stilu koji uživa, i mislim da je to ono čime, između ostalog, se treba voditi prilikom odlučivanja o visini alimentacije - zaključila je Pajković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-wEvk1JnA6E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Alimentacija u Crnoj Gori najčešće iznosi 70 eura

Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava - &nbsp;kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
To su, kaže, Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori.
Dan ljudskih prava je važno obilježavati, ali isto tako, ističe ona, važno je na ljudskim pravima raditi, kako kaže, svakog dana.
- Današnji dan je jedna svojevrsna prilika da i mi izvijestimo &nbsp;o dosadašnjem postignućima, da izvijestimo o budućim planovima, i da mapiramo izazove sa kojima se susrećemo u radu - rekla je Pajković.
Ministarstvo manjinskih i ljudskih prava Dan ljudskih prava obilježava radno, poručuje Pajković, i sa velikim intenzitetom rada, dodaje ona, na zakonodavnom okviru.
- Sve svoje resurse smo usmjerili na zakonodavni okvir, jer smatramo da je to najbolji odgovor države na važnost ljudskih prava, kako ih poštuje, štiti i unapređuje - poručila je Pajković.
Stopa poštovanja ljudskih prava ide u progresivnom smjeru, smatra Pajković, iako je bilo trendova, kako kaže, vraćanja unazad.
- Svako vrijeme nosi izazove sa kojima je potrebno se suočiti brzo i pravovremeno, ali mogla bih da kažem da zaista težimo tim međunarodnim standardima, da je to neki realan cilj, cilj koji nam je blizu, i da, zaista, sve ono što radimo na polju zaštite i unapređenja ljudskih prava, nas čini relevantnim partnerima međunarodnih adresa, i relevantnim saradnicima. Želim da vjerujem da mi možemo biti i od pomoći drugima, da i oni sami u nama vide partnere da prevaziđu neke svoje izazove, sa kojima se susreću - istakla je Pajković.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava radi progresivne i inovativne stvari, podsjeća Pajković, i to je razlog zašto se često susreću, kako kaže, sa nerazumijevanjem i neprihvatanjem.
- Susrećemo se sa izazovima u našem radu, i odgovaramo na pravi način, činjenicama, argumentovano i stručno, i vjerujemo u svoje rezultate - naglasila je Pajković.
Politike Ministarstva su antidiskriminacione, objašnjava Pajović, i politike jednakosti, te se u svom radu zalažu, ističe ona, da Crna Gora bude društvo u kome svaki pojedinac ima osnove da izrazi svoj pun potencijal, kako navodi, u okviru vladavine prava.
- Vrlo vodimo računa upravo o tim ranjivim kategorijama društva, bilo da se to odnosi na položaj žena, položaj lica sa invaliditetom, položaj romske populacije, LGBT populacije, &nbsp;ili manjinskih naroda. U svakom slučaju vodimo računa o tim višestrukim elementima diskriminacije, jer određene kategorije društva se, nažalost, susreću i sa tom višestrukom &nbsp;diskriminacijom - rekla je Pajković.
Romska i egipćanska populacija imaju probleme, objašnjava Pajković, po pitanju ekonomske diskriminacije, naglašava ona, &nbsp;kao i diskriminacije po pitanju obrazovanja, a nerijetko se prepliće i, kako navodi, višestruka diskriminacija.
- Kod lica sa invaliditetom posebno su ugrožene kategorije žena i djevojčica, one su posebno prepoznate u toj oblasti. LGBT populacija je susreće sa jednim bučnim dijelom populacije, koji imaju nerazumijevanje i neprihvatanje, i ja smatram da to nije veliki broj ljudi, ali postoje neki stereotipi koji su vrlo glasni. Različiti su izazovi u odnosu na različite kategorije. Rodna ravnopravnost je jedan veliki izazov, koji mijenja svoje oblike. Trudimo se da obuhvatimo sve oblasti društva i damo konkretne odgovore - istakla je Pajković.
Suzbijanje netolerancije i govora mržnje, kako u javnom tako i u online prostoru, podsjeća Pajković, je zadatak Ministarstva za manjinska i ljudska prava, s posebnim akcentom, kako navodi, na Zakon o zabrani diskriminacije i zaštiti jednakosti.
- Zakon o zabrani i zaštiti jednakosti u svojim normama predviđa kao nedozvoljeno, kažnjivo i ponašanje koje treba sankcionisati upravo u dijelu govora mržnje - naglasila je Pajković.
Planovi Ministarstva manjinskih i ljudskih prava su veliki i ambiciozni, objašnjava Pajković, a u isto vrijeme su, kako navodi, jako realni.
- S ponosom mogu da kažem da Direktorat za zaštitu i unapređenje ljudskih prava, u ime Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, naravno, intenzivno radi na četiri, izuzetno važna zakona, koji se bave dominantno antidiskriminacionim politikama i zaštiti ljudskih prava. To je Zakon o prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zakon o zabrani diskriminacije i Zaštiti jednakosti i usklađivanje Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima koji su u primjeni u Crnoj Gori - zaključila je Pajković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddf1NZWk72ik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Važno je svakoga dana raditi na ljudskim pravima

Pravo na pravično suđenje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim.
&nbsp;To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E kazala direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, ona upozorava da bi trebalo voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i praksi poštovanja ljudskih prava. Nosioci javnih funkcija dužni su, napominje ona, da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija, kao i položaj lica u postupku.
Iz ugla poštovanja ljudskih prava, podjseća Pajković, pretpostavka nevinosti jedno je od osnovnih prava, kojim se obezbjeđuje pravo na pravično suđenje.
- Pravo na pravično suđenje jeste jedno od osnovnih ljudskih prava, koje se štiti kako Ustavom tako i međunarodnim konvencijama i deklaracijama. Mislim da je ispravno, i da će se i većina građana složitit sa mnom, da je u redu kreirati mišljenje na osnovu zvaničnih stavova institucija, koji su nadležni za donošenje odluka, u konkretnim slučajevima. Prije svega mislim na sudove i tužilaštva. Jedino su sudovi i sudije nadležni da određena lica oglašavaju krivim. Imajući u vidu da tužilaštvo vodi postupke na osnovu sumnji, i na osnovu onoga što oni čine nama dostupnim, mislim da je ispravno kreirati stavove na osnovu toga - kaže Pajković.
Smatra da je važno, kako kaže, na koji način se ti stavovi iznose. Pajković navodi da se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, pored ostalog, bavi antidiskriminacionim politikama.
- Pomenula bih Zakon o zaštiti diskriminacije i zabrani jednakosti, koji kao diskriminaciju, pored ostalog, i propisuje da je to upotreba određene terminologije, određenih riječi, određenog rječnika, u stilu stigmatizacije, u cilju ocrnjivanja i eventualnog dovođenja u nepovoljni položaj određenog lica. Kada govorimo o diskriminaciji, pored samog povrijeđenog dobra, lica prema kome se ta diskriminacija odnosi, ona može biti i šireg karaktera. Dakle, može uticati i na druga lica koja su indirektno diskriminisana, odnosno, koja trpe posljedice diskriminacije, samo zbog toga što su na neki način povezana sa osobom koja je predmet govora mržnje, stigme ili diskriminacije - navela je Pajković.
Kada je riječ o iznošenju stavova, napominje Pajković, treba voditi računa da budu u duhu pozitivnih principa demokratije i pozitivnih praksi poštovanja ljudskih prava. Podsjeća da postoji zakonska regulativa koja propisuje da su nosioci javnih funkcija dužni da se suzdržavaju bilo kakvog ponašanja koje može otežavati postupak i rad nadležnih institucija i položaj lica u postupku.
- Dosta obraćamo pažnju na slobodu govora, koja ne treba da se suzbija. Kritička misao treba da bude ohrabrena, jer kritika može da bude sa pozitivnom namjenom, kako bi se ispravila pogrešna ponašanja. Ali, veoma je važno da se napravi linija između slobode govora i govora mržnje - naglasila je Pajković.
Podsjeća da javni funkcioneri uživaju imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog javno izgovorene riječ. Napominje da to ne treba zloupotrebljavati.
- Vrlo je važno da, ukoliko nema krivične i materijalne odgovornosti, sve ono što javno izgovorimo, a naročito nosioci javnih funkcija, ima posebnu težinu, samim tim posebnu odgovornost na sliku društva u kojem živimo” - poručila je Pajković.
Komentarišući prijedlog Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, čijim usvajanjem bi se pomjerila granica pritvora sa tri na pet godina, pez prava žalbe, Pajković kaže da kada se unapređuje zakonodavni okvir ne treba da izostane međuresorna saradnja. Vjeruje da će pravosudni organi imati priliku da iznesu svoje stavove i mišljenja.
- Sve što radimo, radimo da bude u saglasju sa standardima Evropske unije, sa međunarodnim standardima, u saglasju sa poštovanjem ljudskih prava. Za sve važne akte infofmišemo i tražimo mišljenje Evropske komisije. Sigurna sam da će i u ovom slučaju biti tako. Iskreno, kada se donose neke važne odluke za društvo, nemoguće ih je posmatrati samo iz jednog, uskog ugla. Primjera radi, ako biste mene, iz krajnje ljudskog ugla pitali, rekla bih da je pritvor jedna krajnja i ekstremna mjera, koja se primjenjuje samo u izuzetnim okolnostima. Ali, sve odluke koje se donose moraju se gledati na nivou generalnog zakonodavnog okvira. Ne možemo gledati da zaštitimo samo jednu stranu, jednu grupu, jedno pravo, već moramo štititi i pravni sistem, i vladavinu prava, i bezbjednost društva, i ljudska prava, ili eventualno zdravlje - kaže Pajković.
Odgovarajući na pitanje da li će Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava imati zvaničan stav u vezi sa prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku, Pajković kaže da će iz te institucije imati konkretan odgovor, u skladu sa sa konvecijskim pravima i deklaracijama o zaštiti ljudskih prava.
Govoreći o tome koliko se u Crnoj Gori poštuju ljudska prava kada je riječ o policijskim, tužilačkim i sudskim aktivnostima, spektakularnim hapšenjima uz medije, Pajković navodi da posljedice mogu biti velike, ukoliko postoje nehumana, nečovječna postupanja i elementi torture.
- Posljedice su i pred zadovoljenjem pravde, kao i kasnije u naknadama štete, što bi u konačnom iziskivalo velike troškove državi i pravnu nesigurnost. Ako imamo u vidu kolike su posljedice zbog nepoštovanja ljudskih prava od strane policije ili tužilaštva, mislim da nema dileme da država ne može imati nikakav interes od pogrešnih postupanja. Što se tiče samog postupka hapšenja, odnosno obezbjeviđanja da neko osumnjičeno lice pristupi nadležnim organima, mišljenja sam da se organi policije apsolutno rukovode time da postupak sporovedu na zadovoljavajući način, u skladu sa njihovim procedurama - navela je Pajković.
Kakav će to način biti, dodaje, umnoge zavisi od ličnosti koja je osumnjičena, koja treba da se sprovede, kao i od težine krivičnog djela, interesa i interesovanja javnosti za same procedure.
- Vjerujem da se u postupanju vode tim principima. A, ako imamo u vidu da, ako se ne varam, trenutno u policiji nedostaje više od hiljadu službenika, mislim da nema apsolutno ni prostora, ni energije za bilo kakvom senzacijom i da, možda, neki od tih postupaka učine više atraktivnim, nego što je sama suština i namjera - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgaIraguuxY0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Jedino su sudovi nadležni da nekog proglase krivim

Za sve nas koji smo bili tu, bilo nam je veoma emotivno, rekla je europoslanica iz Slovenije Irena Joveva na dočeku studenata biciklista u Strazburu. Europoslanik iz Hrvatske Gordan Bosanac istakao je da su emocije koje su građani Srbije mogli da osjete na dočecima u našoj zemlji večeras mogle da se i te kako osjete i u Strazburu, centru Evrope.
- Evropa ima puno lica- istakao je Bosanac i dodao da će se oni sjutra „družiti sa studentima u parlamentu“.
On je naveo da je ovo „dokaz da su neki iskoraci napravljeni“.
Kako je rekao „sve vrijeme je bila neka tišina“ oko dešavanja u Srbiji, ali da su studenti sada „napravili neku vrstu proboja“.
- Ja sam siguran da su svi napori, glasovi, koraci, okreti pedalama, svaki put kap po kap više doprinijele osvješćivanju važnih institucija EU o tome šta se dešava u Srbiji i da postoji jedan kritičan veliki broj ljudi i koji jesu za ono što mi tražimo, a to jesu evropske vrijednosti- izjavio je Bosanac.
On je dodao i da će u maju biti rasprava o Srbiji u Evropskom parlamentu, te naveo da se nada da će diskusija biti otvorena i iskrena, kao i da će se na njoj čuti glasovi studenata.
- Očekujem da ove poruke nade i iskrenih temeljnih vrijednosti budu rezonovane sa zvaničnicima Evrope- &nbsp;naveo je on.
Stvari se prelamaju ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u Strazburu i Briselu. Važno je krenuti u smeru o kojem govore studentkinje i studenti u Srbiji, dodao je on.
Europoslanica Irena Joveva poručila je na dočeku srpskih studenata da joj je sve ovo bilo „veoma emotivno“.
- Ova mlada djeca su svojom istrajnošću i hrabrošću dali neku nadu u ljepšu budućnost ne samo za Srbiju, nego i van granica Srbije, i ovjde u Evropi- rekla je ona.
Ona je dodala da misli da „ovo niko nije uradio do sada“.
- Mislim da političari i zvaničnici koji su došli (ovdje) nijesu došli tu radi reda, već su došli da izraze podršku i pokažu ljudima da nijesu sami u toj borbi… Emocija je bilo i kod njih. Pričali smo baš sa našom koleginicom iz Francuske nije znala tačno šta se dešava, ali to ne može da se objasni riječima. Ona kada je sve ovo vidjela, čula i osjetila, bilo joj je vrlo emotivno i stvarno je bitno da sve to vide ti ljudi koji nijesu toliko upućeni u situaciju. Mi ne gubimo nadu, kao što ovi mladi ljudi ne gube nadu- istakla je ona.
Joveva je navela i da Evropski parlament „spasava i rješava čast EU“.

Europoslanici u Strazburu dočekali srpske studente: Stvari se prelamaju ne samo na Zapadnom Balkanu, već i u Strazburu i Briselu

Ne vidim ništa sporno u sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u saradnji sa državom sa bogatim pojedincima koji bi podigli standard u Crnoj Gori, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević.
- Treba malo razmisliti i procijeniti da li je cilj države da stalno stagnira ili da se otvori prema svijetu, da dođu investitori i da se malo popravi standard- rekao je Urošević u emisiji “Klub A plus”.
Urošević je odao čast lokalnoj zajednici i građanima Ulcinja ali, kako kaže, ne bi ulazio u to da je Velika plaža ingerencija lokalne zajednice.
- Treba malo šira slika da se posmatra, pa da cijela država ima korist. Pretpostavljam da će gospoda koja su protiv ovog sporazuma na plenumu iznijeti argumente. Ja za sada ne vidim da je tu nešto problematično pa da se govori da se to mora izbjeći- kategoričan je Urošević.
Urošević je takođe pozvao nadležne institucije da se izjasne o ovom slučaju.
- Vjerovatno prate ova dešavanja pa ih pozivam da se izjasne. Nešto ih ne čujem da se izjašnjavaju o cijenama koje diktiraju trgovački lanci- rekao je Urošević.

Urošević: Ne vidim ništa sporno u Sporazumu sa UAE

Barselona i PSŽ prvi su polufinalisti Lige šampiona. Oba tima su večeras poražena u revanš mečevima četvrtfinala, ali su prošla dalje zahvaljujući ubjedljivim pobjedama u prvim duelima pred svojim navijačima.
Barsa će u polufinalu igrati protiv boljeg iz duela Bajern – Inter. Prvi meč u Minhenu pripao je Interu – 2:1, a revanš se igra sjutra veče u Milanu.
U drugoj polovini žrijeba, PSŽ čeka pobjednika okršaja između Real Madrida i Arsenala. Engleski tim je šokirao sve pobjedom 3:0 u prvom susretu u Londonu, a revanš u Madridu biće prilika za Real da pokuša da napravi veliki preokret.
Borusija Dortmund – Barselona 3:1, prvi meč 0:4
(Girasi 11′(p), 49′, 76′ – Bensebaini 54′ ag)
Aston Vila – PSŽ 3:2, prvi meč 1:3
(Tilemans 35′, Mek Gin 55′, Konsa – Hakimi 11′, Nunjo Mendeš 35′)

Barselona i PSŽ u polufinalu Lige šampiona

Ukrajinske snage napale su stalnu bazu ruske 448. raketne brigade u Kurskoj oblasti, za koju Kijev tvrdi da je odgovorna za nedavni smrtonosni raketni napad na sjeveroistočni ukrajinski grad Sumi. 
 
U saopštenju ukrajinskog Ministarstva odbrane navodi se da su napad izvele jedinice Snaga za bespilotne sisteme Oružanih snaga Ukrajine, Specijalne operativne snage i Sigurnosna služba Ukrajine, u koordinaciji s ostalim vojnim orgranima države, javlja Anadolija. 
 
Napadnuta lokacija, kako se dodaje, povezana je s osobama koje su „počinile ratne zločine nad narodom Ukrajine“, uključujući napad na Sumi 13. aprila. 
 
- Lokacija 448. raketne brigade je pogođena, a zabilježene su i sekundarne detonacije- navodi se u saopštenju i dodaje da je procjena štete u toku. 
 
Poručuje se da će svaka ruska vojna jedinica i pojedinac koji su učestvovali u granatiranju ukrajinskih gradova i civila bitti identifikovani i kažnjeni. 
 
U međuvremenu, vršilac dužnosti guvernera Kurske oblasti, Aleksandar Hinštajn, kazao je da se ekipe za vanredne situacije još bave posljedicama ukrajinskih napada dronovima. 
 
On je izvijestio o oštećenju tri stambene zgrade, uključujući urušene stropove i izgorjele unutrašnjosti, kao i o uništenju ili oštećenju 37 privatnih kuća – od kojih je pet potpuno izgorjelo u požaru.

Ukrajina napala bazu ruske raketne brigade u Kursku za koju tvrdi da je odgovorna za nedavni raketni napad na grad Sumi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: mirjana-pajkovic