Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Andrija Klikovac pitao je predsjednika države Jakova Milatović hoće li podnijeti ostavku jer je za savjetnika za bezbjednost imenovao bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića protiv kojeg je doskorašnja direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjana Pajković podnijela krivične prijave zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja.
Klikovac je to poručio reagujući na poruku iz Kabineta Milatovića u kojoj su, osvrnuvši se na to što je Miloš Medenica pobjegao na dan kad je osuđen na 10 godina zatvora, ocijenili da je država izgubila autoritet, te pozvali premijera Milojka Spajića da smijeni odgovorne ili sam preuzme odgovornost.
- Tako je. I u tome ste dali puni doprinos, imenovanjem savjetnika za bezbjednost. Hoćete li dati ostavku? - naveo je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Klikovac Milatoviću: Hoćete li dati ostavku?

Crnogorska stranka u osnivanju apelovala je na podgoričko Osnovno državno tužilaštvo, koje je formiralo predmete povodom zloupotrebe &nbsp;privatnosti Mirjane Pajković kao oblika rodno zasnovanoga nasilja, da što prije procesuira krivce.
- Protiv Dejana Vukšića, bivšeg direktora ANB-a i savjetnika predsjednika države, iznijela je teške optužbe o zloupotrebi državnih resursa. Prema njenim navodima, Vukšić je, koristeći autoritet funkcije, angažovao operativce Agencije za protivzakonito praćenje, prikupljanje podataka o kretanju i privatnoj komunikaciji, te neovlašćeno preuzimanje i javno objavljivanje sadržaja iz njenog telefona. Posebno zabrinjavaju navodi o prijetnjama kompromitujućim materijalom u cilju iznuđivanja određenih ponašanja - naveli su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.
Pajković je, poručuju oni, žrtva čiji navodi zahtijevaju hitnu, efikasnu i nepristrasnu istragu.&nbsp;
- A śedočimo pokušaju zamjene teza: bivši direktor ANB-a kontratužbama nastoji diskreditovati oštećenu i relativizovati sopstvenu odgovornost. Nije riječ o „privatnom sporu“, već o državno organizovanom ugrožavanju prava na privatnost i bezbjednost građanina. Vukšića su na čelo ANB-a postavili Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović pod sloganom „oslobađanja institucija“, uz presudan uticaj SPC i tadašnjeg mitropolita Amfilohija - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Rezultat tog projekta, kako pokazuju brojni primjeri, nije bila, ističu oni, reforma, već instrumentalizacija bezbjednosnog sektora i razgradnja crnogorskih institucija s ciljem razgradnje države i sloma ustavnoga poretka u korist stranih sila.

Crnogorska stranka: Pajković je žrtva čiji navodi zahtijevaju hitnu, efikasnu i nepristrasnu istragu, ODT da što prije procesuira krivce

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici potvrdilo je za<a href="https://www.standard.co.me/hronika/odt-podgorica-za-standard-formirana-dva-predmeta-po-prijavama-mirjane-pajkovic"> portal Standard </a>da su, po prijavama koje je podnijela bivša generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, formirana dva predmeta.
Oni su kazali da postupajuća državna tužiteljka preduzima sve zakonom predviđene radnje u cilju rasvjetljavanja relevantnih činjenica, a predmeti su trenutno u fazi izviđaja.
- Zbog zaštite interesa postupka, Tužilaštvo za sada ne može da objavi dodatne detalje - naveli su iz ODT-a Podgorica, na čijem čelu je Duško Milanović.
Pajković je ranije podnijela tri krivične prijave protiv Dejana Vukšića, doskorašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore i bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, prije tri dana podnijela je ostavku na tu funkciju.

Podgoričko ODT formiralo dva predmeta po prijavama Mirjane Pajković

Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i savjetnik predsjednik Crne Gore Dejan Vukšić odbacio je kao netačne, nepotpune i tendenciozne navode kojima mu se, kako kaže, bez dokaza pokušava pripisati odgovornost za ugrožavanje privatnosti doskorašnje direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjane Pajković i distribuciju spornih snimaka.
Vukšić je u reagovanju dostavljenom medijima kazao da nema nikakve veze sa nastankom, posjedovanjem niti distribucijom snimaka koji su se pojavili u javnosti. Te sadržaje je, kako tvrdi, prvi put vidio tek kada su počeli nezakonito da kruže društvenim mrežama.
- Događaj koji se ovih dana pokušava predstaviti kao aktuelan desio se oktobra mjeseca 2024. godine u Podgorici, kada mi je M. P. protivpravno otuđila mobilni telefon, koji je potom zloupotrijebljen, čime mi je grubo povrijeđena privatnost. O tom događaju nadležni organi posjeduju informaciju - naveo je Vukšić u reagovanju.
Kako je rekao, ovim povodom nije se oglašavao u javnosti, prepuštajući slučaj isključivo institucionalnom epilogu.
On je istakao da su riječi koje je uputio Pajkovićkoje selektivno objavljene i sa vremenskom distancom od godinu, navodeći da su bile neposredna reakcija na krađu i zloupotrebu njegovog telefona.&nbsp;
- Te riječi, bez obzira na njihov sadržaj, ne predstavljaju niti mogu predstavljati dokaz bilo kakvog krivičnog djela u vezi sa nastankom ili distribucijom fotografija i video snimaka na društvenim mrežama, jer se radi o potpuno odvojenim pravnim pitanjima. Uprkos tome, danas se svjesno pokušava izvršiti zamjena teza, u kojoj se ja kao oštećeni nastojim predstaviti kao izvršilac krivičnog djela, &nbsp;a lice koje je protivpravno postupalo, odnosno ukralo telefon, kao žrtva - istakao je Vukšić.
On dalje navodi da je u martu 2025. godine, sa nepoznatog broja primio uznemirujuće poruke sa pomenutim audio snimkom sa njegovim glasom, uz, kako kaže, jasnu prijetnju i pokušaj ucjene da odustane od kandidature za sudiju Ustavnog suda.
- Shvatio sam to kao poruku da će taj audio snimak biti objavljen ukoliko ne poslušam „instrukcije“. Smatram da je M. P. na taj način, neposredno ili posredno, sama ili putem lica kojima je omogućila korišćenje sadržaja iz njenog telefona, pokušala da izvrši nedozvoljen uticaj na postupak izbora sudije Ustavnog suda. Tim povodom sam Upravi policije podnio prijavu protiv M. P. i NN lica zbog pokušaja ucjene, krađe i zloupotrebe telefona, po kojoj je M. P. saslušana - naveo je Vukšić.
Nakon svega, kaže da ga je Pajković telefonski kontaktirala navodeći da treba “nešto da joj završi” odnosno da se “iskupi” zbog audio &nbsp;snimka koji je, tvrdi Vukšić, nastao isključivo kao posljedica krađe njegovog telefon.
- Moj duboki lični osjećaj je bio da se ova vrsta poziva isključivo mogla odnositi na pokušaj dotične osobe da moj uticaj stavi u funkciju njenog predlaganja za poziciju Ombudsmana i novi pokušaj ucjene. Odbio sam poziv na sastanak. Dokaze o prednjem sam dostavio policiji - rekao je on.
Vukšić podsjeća da je Pajković krajem decembra 2025. godine podnijela prijavu protiv njega, dostavljajući isti audio snimak i stvarajući, kako kaže, "lažan utisak da je riječ o skorašnjem događaju, prećutkujući činjenicu da se događaj desio prije više od godinu &nbsp;i da je povodom istog audio snimka već bila saslušana zbog pokušaja ucjene".&nbsp;
- Naglašavam još jednom činjenicu da se sadržaj u javnost plasira sa značajnom vremenskom distancom i u tačno određenom društveno-političkom trenutku - izbor sudije Ustavnog suda i izbor Obudsmana, što dodatno potvrđuje da se ne radi o zaštiti bilo čijeg prava, već isključivo o pokušaju diskreditacije mene lično - naglasio je Vukšić.
Vukšić kaže da je u januaru 2026. dostavio Upravi policije dodatne materijalne dokaze i podnio prijavu protiv Pajković zbog lažnog prijavljivanja u vezi sa distribucijom spornih fotografija i video snimaka na društvenim mrežama i insistirao na poligrafskom testiranju.
- Javno i nedvosmisleno saopštavam da sam spreman da se odmah podvrgnem ovim i bilo kojim drugim vrstama provjere i utvrđivanja činjenica i pozivam nadležne organe da ih &nbsp;bez odlaganja sprovedu, uz poziv da se &nbsp;istim testiranjima &nbsp;podvrgnu &nbsp;sva lica koja se u ovom slučaju dovode u vezu - istakao je Vukšić.
On je poručio da će, radi zaštite ličnog integriteta i bezbjednosti porodice, podnijeti prijave i pokrenuti postupke protiv svih osoba koje su ga putem društvenih mreža lažno optužile, uputile prijetnje, uvrede i pozive na linč, uključujući i protiv poslanika u Skupštini Crne Gore koji ga je, kako kaže, javno označio kao „nasilnika“.
- Slijede odgovarajući sudski postupci za naknadu štete. Istina u ovom slučaju neće se utvrđivati na društvenim mrežama ili u medijima, već isključivo pred nadležnim institucijama. Na takav ishod sam spreman i na njemu insistiram - poručio je Vukšić.

Vukšić najavio podnošenje prijava: Nemam nikakve veze sa nastankom i distribucijom spornih snimaka, insistiram na poligrafu

Javni prostor ne smije postati arena borbe protiv žena koje se ucjenjivanjem i objavljivanjem osvetničkog materijala žele disciplinovati, kazala je predsjednica Asocijacije žena Pokreta Evropa sad (PES) Jovana Dragović.
Ona je oštro osudila javni linč koji se vodi protiv Mirjane Pajković, žene koja je žrtva zloupotrebe prava na privatnost.
- Javni prostor ne smije postati arena borbe protiv žena koje se ucjenjivanjem i objavljivanjem osvetničkog materijala žele disciplinovati - kazala je Dragović.
Prema njenim riječima, u konkretnom slučaju, ne brani se privatnost, dostojanstvo i ljudska prava samo Pajković, već i svih žena koje doživljavaju ucjene takve vrste, a nijesu u žiži javnosti.
- Jer je njihova bol ista, i posljedice su iste - dodala je Dragović.
Ona je, kako je saopšteno iz PES-a, rekla da je za krivično djelo neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka zaprijećena kazna zatvora je do godinu.&nbsp;
- Sama kazna ne govori o ozbiljnosti djela, jer je očigledno da je u praksi previše blaga kako bi odvratila počinioce od ovakvog postupanja, koje ostavlja dalekosežne posljedice po žrtvu i njenu porodicu - rekla je Dragović.
Ona je apelovala na sve građane i građanke da ne učestvuju u daljoj distribuciji takvog i sličnog sadržaja, već da sa indignacijom odbace takvu vrstu učešća.
- Nedopustivo je žrtvu dodatno stigmatizovati i zaboravljati da je ona žrtva - rekla je Dragović.&nbsp;
Ona smatra da je neophodno uzdržati se od onih komentara koji ne predstavljaju osudu ovog, prije svega, krivičnog djela, a čije činjenje pogađa ljudsko dostojanstvo, pravo na privatnost jedne žene, i dugoročno utiče na psihu i zdravlje, kao i na njenu porodicu.

Dragović: Javni prostor ne smije postati arena borbe protiv žena

Zloupotreba privatnosti Mirjane Pajković nije „skandal", već čin rodno zasnovanog nasilja u kojem se intimnost žene koristi kao sredstvo javne diskreditacije i društvene stigmatizacije. Takve prakse pokazuju koliko je žensko tijelo i dalje izloženo političkim i društvenim obračunima, navedeno je u saopštenju Studija roda Univerziteta Crne Gore (UCG).
Oni su najoštrije osudili nasilno iznošenje privatnog života Pajko u javni prostor, kao i napade i prijetnje upućene novinarki Vijesti Jeleni Jovanović.
Kako se ističe, ovi postupci predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava, dostojanstva i bezbjednosti žena u javnom i digitalnom prostoru.
Dodaju da posebno zabrinjavaju napadi na Jovanović, koja uprkos pritiscima i pokušajima zastrašivanja profesionalno i odgovorno obavlja svoj posao.&nbsp;
- Napadi na nju nijesu izraz slobode govora, već pokušaj njenog ućutkivanja i podrivanja prava javnosti na informisanje. Novinarke koje se bave osjetljivim temama posebno su izložene rodno motivisanim napadima upravo zbog svog profesionalnog integriteta - naveli su iz UCG-a.&nbsp;
Podvlače da studije roda podsjećaju da su pravo na privatnost i zaštita od rodno zasnovanog nasilja garantovani međunarodnim konvencijama, uključujući Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Istanbulsku konvenciju.
- Zahtijevamo hitno uklanjanje sadržaja kojima se nezakonito zadire u privatnost pojedinki, institucionalnu zaštitu žrtava digitalnog i rodno zasnovanog nasilja, kao i jasnu i nedvosmislenu osudu napada na novinarke od strane nadležnih institucija. Ovo nijesu „afere", već nasilje. Nije riječ o privatnim pričama, već o javnoj odgovornosti i odbrani osnovnih ljudskih prava - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Studija roda UCG: Slučaj Pajković izložen političkim i društvenim obračunima

Predsjednica Foruma žena SDP Podgorica i predstavnica Evropskog saveza Danijela Brajović najoštrije je osudila iznošenje u javnost intimnih snimaka i privatnog sadržaja, kao i prijetnje njihovim objavljivanjem, ističući da je riječ o teškom kršenju zakona i brutalnom nasilju nad ljudskim dostojanstvom.
– Iznošenje u javnost intimnih snimaka, fotografija ili bilo kog drugog privatnog sadržaja, kao i prijetnje njihovim objavljivanjem, predstavlja teško kršenje zakona i brutalno nasilje nad dostojanstvom žene, muškarca i svakog pojedinca. Takvi postupci su nedopustivi i moraju biti najstrože sankcionisani – poručila je Brajović.
Ona je istakla da Forum žena SDP Podgorica pruža punu i nedvosmislenu podršku Mirjani Pajković.
– Najoštrije osuđujemo sraman čin gospodina Vukšića koji je pribjegao ucjeni i pokušaju javnog linča, te dajemo punu i nedvosmislenu podršku gospođi Pajković – naglasila je Brajović.
Prema njenim riječima, izostanak odgovornosti i sankcija u ovom slučaju predstavljao bi opasnu poruku društvu.
– Svako izostajanje odgovornosti i sankcija značilo bi otvorenu poruku da su nasilje, ucjene i gaženje osnovnih ljudskih prava u Crnoj Gori dozvoljeni. To bi bio još jedan dokaz dubokog posrnuća države i potpunog kolapsa institucija koje su dužne da štite građane, a ne nasilnike – zaključila je Brajović.

Brajović: Nedopustivi napadi na Pajković, Vukšićevi postupci moraju biti najstrože sankcionisani

Stranka evropskog progresa (SEP) najoštrije je osudila napade, javno uznemiravanje i pokušaje diskreditacije kojima je izložena Mirjana Pajković, ocjenjujući da je riječ o grubom narušavanju njenog prava na privatnost, dostojanstvo i osnovne ljudske i građanske slobode.
U saopštenju navode da pravo na privatnost i zaštitu ljudskih prava moraju biti nepovrediva i zaštićena dobra u svakom demokratskom društvu.
– Svaka njihova zloupotreba, naročito kada se sprovodi svjesno, sistematski i sa ciljem ponižavanja i zastrašivanja, mora biti sankcionisana u skladu sa zakonom. Sve drugo vodi normalizaciji nasilja i urušavanju osnovnih vrijednosti na kojima počiva pravna država – poručuju iz SEP-a.
Iz Stranke evropskog progresa uputili su jasne riječi podrške Mirjani Pajković, ističući da ono što se u ovom slučaju dogodilo ne predstavlja samo zloupotrebu privatnosti, već ozbiljan oblik nasilja u javnom prostoru.
– Ovo je nasilje koje ima za cilj diskreditaciju, ućutkivanje i lično uniženje – navodi se u saopštenju.
Dodaju da ovaj slučaj pokazuje kako društvo često reaguje tek kada dođe do drastičnih i očiglednih povreda prava, te da je sada na potezu država.
– Institucije nemaju pravo da ćute, odugovlače ili relativizuju ovakve slučajeve, već su dužne da odlučno zaštite žrtvu i pošalju jasnu poruku da niko nema pravo da nečiju privatnost pretvara u sredstvo pritiska i nasilja – poručuju iz SEP-a.
Upozoravaju da napadi ove vrste nijesu izolovani incidenti, već opasna praksa koja, ukoliko ostane nekažnjena, može postati pravilo.
– Dosljedno ćemo biti na strani zaštite ljudskog dostojanstva, prava na privatnost i sloboda svakog građanina, uz jasan zahtjev da institucije konačno preuzmu odgovornost i postupaju u skladu sa zakonom i moralnim principima – zaključuje se u saopštenju.

Stranka evropskog progresa najoštrije osudila napade i pokušaje diskreditacije Mirjane Pajković

Poslanik i funkcioner Evropskog saveza, Boris Mugoša, pružio je javnu podršku bivšoj generalnoj direktorici Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjani Pajković.
Mugoša je, u objavi na društvenoj mreži Instagram, poručio da je Pajković, sa kojom je, kako je naveo, imao izuzetno kvalitetnu profesionalnu saradnju, izložena ozbiljnim pokušajima diskreditacije i gruboj zloupotrebi prava na privatnost.
– Pozivam nadležne institucije da hitno reaguju, kako bi se poslala jasna poruka da je kršenje privatnosti nedopustivo i zakonom kažnjivo – naveo je Mugoša.
On je istakao da je zaštita privatnosti i dostojanstva pojedinca, posebno u situacijama javnog linča i targetiranja, osnovna obaveza države i institucija sistema.

1250x600

1084x550

Mugoša: Pajković izložena ozbiljnoj diskreditaciji i zloupotrebi privatnosti

Uzemlji u kojoj se ljudska prava navodno institucionalno štite, generalna direktorica Direktorata resora koji se bavi upravo time podnosi ostavku nakon tri krivične prijave – dok tužilaštvo ćuti. Slučaj Mirjane Pajković pokazuje koliko je tanka linija između formalne zaštite prava i stvarne spremnosti države da reaguje kada se privatnost i dostojanstvo javnih funkcionerki nađu na meti.
Mirjana Pajković podnijela je juče ostavku na funkciju generalne direktorice Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, navodeći lične razloge. Prethodno je policiji podnijela tri krivične prijave, posljednju 5. januara, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona.
U krivičnim prijavama Pajković se, između ostalog, poziva i na izjavu Dejana Vukšića, bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i donedavnog savjetnika predsjednika države za bezbjednost i odbranu, koji je u julu prošle godine za Televiziju Adria govorio o postojanju kompromitujućeg materijala, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/kad-prijave-protiv-mocnika-stignu-institucije-utihnu">Pobjeda</a>.
– Gdje se prikupljao taj kompromitujući materijal, to nije materijal koji je kompromitujući u smislu izvršenja krivičnog djela, možda neki ljudi ne bi željeli da im se znaju neke lične stvari… – kazao je tada Vukšić.
Kako proizilazi iz prijave Pajković, ona sumnja da je Vukšić, svjestan nezakonitosti, pokušao da iskoristi informacije do kojih je došao po prirodi funkcije koju je obavljao, te da je tim materijalom prijetio.
<h2>Zloupotreba položaja</h2>
Pajković u prijavi navodi sumnju da je Vukšić zloupotrijebio položaj direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, koristeći autoritet nad službenicima Agencije, kako bi pribavljao podatke o njenom kretanju i privatnoj komunikaciji.
– Dejan Vukšić je raspolagao nezakonito prikupljenim kompromitujućim materijalom koji je pribavio dok je bio direktor ANB-a, što i sam priznaje u emisiji, te je tim materijalom prijetio meni, kako bi izazvao ponašanje koje njemu odgovara. Prijetio mi je uništenjem karijere i gubitkom pozicije u državnoj instituciji – navodi se u krivičnoj prijavi.
U prijavi se pominje i sumnja da su, zloupotrebom službenog položaja, korišćena tehnička sredstva i dokumentacija koja je, prema navodima, trebalo da bude uništena, a nije bila predmet krivičnog djela, ali jeste bila kompromitujuća.
<h2>Pitanja bez odgovora</h2>
Pobjeda je uputila Osnovnom državnom tužilaštvu više konkretnih pitanja, ali odgovori nijesu stigli.
Tužilaštvo nije odgovorilo: kada su tačno podnijete krivične prijave Mirjane Pajković; da li je, osim Dejana Vukšića, saslušan još neko i koliko osoba; da li tužilaštvo posjeduje audio-materijal na kojem se, prema navodima, prijeti objavljivanjem eksplicitnog sadržaja; da li je djelo pravno kvalifikovano i po kojoj osnovi; kako će se postupati prema licima koja se bave distribucijom eksplicitnog materijala; da li je saslušan još neko od službenika ANB-a na okolnosti navoda o praćenju i nadzoru.
Ćutanje na ova pitanja dodatno pojačava zabrinutost zbog načina na koji institucije tretiraju slučajeve koji se tiču prava na privatnost i dostojanstvo.
<h2>Kontekst funkcija i interesa</h2>
Dejan Vukšić je od juna 2023. do kraja decembra 2025. godine obavljao funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika države Jakova Milatovića. Prethodno je, od decembra 2020. do maja 2022. godine, bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Pajković se u oktobru prošle godine prijavila na konkurs za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji je raspisao predsjednik države – u periodu kada je Vukšić bio njegov savjetnik.
<h2>NVO: Ovo je poruka svim ženama</h2>
Nakon ostavke Mirjane Pajković, brojne nevladine organizacije i građanski aktivisti uputili su javni apel Upravi policije, nadležnom državnom tužilaštvu i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda da hitno reaguju.
U saopštenju koje potpisuju LGBT Forum Progres, Građanska alijansa, Sistem, Socijalni centar, Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanska inicijativa SaSi, Đakomo Adriatic, Poligon za žensku izuzetnost – Sofija i NVO Uzor, navodi se da je Pajković izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, pokušajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
– Način na koji se sada postupa prema njoj ne samo da je nepravedan, već predstavlja direktan napad na svaku ženu koja se smjelo zalaže za pravdu i dostojanstvo u javnom prostoru – navode NVO.
Upozoravaju da tolerisanje ovakvih slučajeva šalje izuzetno opasnu poruku da će žene koje prijavljuju nepravilnosti ili učestvuju u profesionalnim sporovima biti izložene javnom ponižavanju i diskreditaciji, bez institucionalne zaštite.
Nevladine organizacije poručuju da je neprihvatljivo da oni koji proizvode posljedice u vidu javnog linča i povrede dostojanstva ostaju bez sankcija, dok se žrtve izlažu daljem pritisku i traumatizaciji.
– Niko ne smije biti iznad zakona – navode, pozivajući nadležne organe da hitno reaguju i pošalju jasnu poruku nulte tolerancije na pokušaje diskreditacije.
Bez jasnog institucionalnog odgovora, pod plaštom ćutnje tužilaštva, ovaj slučaj prerasta u upozorenje svim ženama u javnom prostoru – da prijavljivanje prijetnji i zloupotreba može završiti ostavkom, dok odgovornost ostaje nevidljiva. NVO su to jasno imenovale: tolerisanje javnog linča nije propust, već aktivna poruka da zaštita prava zavisi od toga ko ih traži.

Kad prijave protiv moćnika stignu, institucije utihnu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Turske Ajde Unlu, Irske Kevina Kolgana, Brazila Marije Klare de Abreu Rade i Bangladeša Abu Tahera Muhameda Rokebula Hakua.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Irske"><figcaption>Milatović i ambasador Irske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Tokom odvojenih razgovora, Milatović poručio je da Crna Gora ostaje pouzdan međunarodni partner i da aktivno radi na jačanju političkog dijaloga, ekonomskih odnosa i institucionalne saradnje sa državama prijateljima, u okviru jasnog evropskog kursa zemlje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Brazila"><figcaption>Milatović i ambasadorka Brazila(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  - Sagovornici su izrazili spremnost za unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, sa fokusom na investicije, obrazovanje i nauku, kulturu, turizam, kao i multilateralnu saradnju - naveli su u Milatovićevom kabinetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Turske"><figcaption>Milatović i ambasadorka Turske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Svečanost na Cetinju ocijenjena je, dodaju oni, kao još jedan korak ka jačanju međunarodnih partnerstava Crne Gore i ostvarenju strateškog cilja - članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Turske, Irske, Brazila i Bangladeša: Ostajemo pouzdan međunarodni partner

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 5,03 milijarde eura, što je 7,2 odsto više u odnosu na 2024.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 572,3 miliona eura, što je sedam odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio 9,3 odsto veći i iznosio je 4,46 milijardi eura.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 12,8 odsto i manja je u odnosu na 2024. godinu kada je iznosila 15,1 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva, u iznosu od 136,9 miliona eura, koje čine električna energija 95,5 miliona eura i ostalo.
U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 1,1 milijardu eura, koje čine drumska vozila 420,1 milion eura i ostalo.&nbsp;
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 153,3 miliona eura, Bosna i Hercegovina 56,9 miliona i Slovenija 37,7 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 777,8 miliona eura, Kina 549,3 miliona i Njemačka 452,8 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Spoljnotrgovinska razmjena 5,03 milijarde eura

Viši sud u Podgorici je, povodom slučaja bjekstva Miloša Medenice, saopštio da je obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana.
- Logičkim i ciljnim tumačenjem obaveze Uprave policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da izvršava mjeru nadzora zabrana napuštanja stana izvodi se jedini mogući zaključak da je obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana, jer se shodno čl. 51 &nbsp;st.1 Krivičnog zakonika vrijeme provedeno na izdržavanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana uračunava u izrečenu kaznu zatvora - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
Medenica je juče osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Međutim, nakon izricanja presude i određivanja pritvora on nije zatečen na adresi gdje je bio u kućnom pritvoru.
Viši sud je izdao naredbu za raspisivanje nacionalne potjernice za Milošem Medenicom.&nbsp;
Saopštenje Višeg suda prenosimo u cjelosti:
Imajući u vidu izraženo interesovanje javnosti, kao i polemike koje su se u međuvremenu pojavile, Sud smatra neophodnim da se obrati javnosti ovim saopštenjem:
Dana 17.10.2022. godine Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu Kt-S.br.70/22, kojom je, između ostalih, optuženom Medenici Milošu stavljeno na teret izvršenje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl.401a st.1 u vezi st.6 KZ CG, produženog krivičnog djela krijumčarenje iz čl.265 st.2 u vezi čl.49 st.1 i čl.23 st.2 KZ CG, dva krivična djela protivzakoniti uticaj putem pomaganja iz čl.422 st.3 u vezi st.2 i čl.25 KZ CG, produženog krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga iz čl.301 st.2 u vezi st.1 i čl.49 st.1 KZ CG, produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz čl.403 st.3 u vezi st.1 i 2 i čl.49 st.1 KZ CG, krivičnog djela teška tjelesna povreda putem podstrekavanja iz čl.151 st.1 u vezi čl.24 st.2 KZ CG i krivičnog djela sprječavanje dokazivanja iz čl.390 st.1 KZ CG.
Dana 17.10.2025. godine, rješenjem krivičnog vanraspravnog vijeća ovog suda Kvs.br. 880/25, optuženom Medenica Milošu u stavu I ukinut je pritvor određen rješenjem sudije za istragu ovog suda Kris.br. 32/22 od 27.05.2022. godine, a posljednji put produžen rješenjem krivičnog vijeća ovog suda Kvs.br. 768/25 od 09.09.2025. godine, po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st.1 tač.1 Zakonika o krivičnom postupku dok je u stavu II, na osnovu čl. 166 st. 1 i 2 tač. 1 ZKP - a, okrivljenom Medenica Milošu, izrečena mjera nadzora zabrana napuštanja stana – na adresi Ulica Ulcinjska broj 2, Podgorica u kojem optuženi mora boraviti dok traje ova mjera i za koje vrijeme se ne smije udaljavati van prostorija mjesta stanovanja, osim po pozivu suda. Optuženi Medenica Miloš, je shodno čl. 166 st. 6 ZKP - a, upozoren, da ukoliko prekrši izrečenu mjeru nadzora, protiv njega se može odrediti pritvor. Takođe je određeno da ovu mjeru nadzora izvršava Uprava Policije - Odjeljenje bezbjednosti Podgorica te da ista može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude. Optuženom je pritvor ukinut shodno odredbi člana 179 stav 1 Zakonika o krivičnom postupku te da je čl. 179 st. 1 Zakonika o krivičnom postupku, kojom je decidno propisano da od dana podizanja optužnice pa do dana donošenja prvostepene presude pritvor može trajati najduže tri godine.
Rješenjem Apelacionog suda Crne Gore &nbsp;Kvsž.br. 457/25 od 18.11.2025. godine, u stavu I povodom žalbe okrivljenog Miloša Medenice, a po službenoj dužnosti ukinuto je rješenje Višeg suda u Podgorici Kvs.br.880/25 od 17.10.2025.godine u stavu II i predmet u tom dijelu vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje dok je u stavu II žalba branioca okrivljenog Miloša Medenice, izjavljena protiv stava II rješenja Višeg suda u Podgorici Kvs.br.880/25 od 17.10.2025.godine, odbačena kao nedozvoljena.
Postupajući po ukidnim razlozima iz odluke Apelacionog suda Crne Gore &nbsp;Kvsž.br. 457/25 od 18.11.2025. godine, Viši sud u Podgorici je rješenjem Kvs.br. 1011/25 od 19.11.2025. godine prema optuženom Medenica Milošu, na osnovu čl. 166 st. 1 i 2 tač. 1 ZKP - a, &nbsp;izrekao mjeru nadzora zabrana napuštanja stana – na adresi Ulica Ulcinjska broj 2, Podgorica u kojem optuženi mora boraviti dok traje ova mjera i za koje vrijeme se ne smije udaljavati van prostorija mjesta stanovanja, osim po pozivu suda. Određeno je i da se optuženi iz stana može udaljavati samo pod nadzorom određenog lica, koje odredi Uprava policije-Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, po pozivu suda i izuzetno rješenjem se može odrediti da okrivljeni za određeno vrijeme može napustiti stan ako je to neophodno radi njegovog liječenja ili ako to nalažu posebne okolnosti zbog kojih bi mogle nastupiti teške posledice po život i zdravlje optuženog. Shodno čl. 166 st. 6 ZKP - a, optuženi Medenica Miloš upozoren je da, ukoliko prekrši izrečenu mjeru nadzora, protiv njega se može odrediti pritvor te je određeno da ovu mjeru nadzora izvršava Uprava Policije - Odjeljenje bezbjednosti Podgorica a ista može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude.
Od 17.10.2025. godine, u predmetu Ks.br. 15/20, u kom je Medenica Milošu prvo određen pritvor, a nakon što je isti ukinut i određena mjera nadzora zabrana napuštanja stana, optuženi Medenica Miloš je pristupio na svako zakakano ročište za glavni pretres (ukupno ih je bilo 12 – 21.10.2025.;22.10.2025.;28.10.2025.;05.11.2025.;11.11.2025.;18.11.2025.;19.11.2025.; 26.11.2025.; 01.12.2025;02.12.2025.;11.12.2025. godine, zaključno sa danom 12.12.2025. godine, kada su stranke iznijele završne riječi a dokazni postupak okončan.
Naglašavamo da u spisima predmeta Ks.br. 15/20 ne egzistiraju dopisi – izvještaji Uprave policije o kontroli poštovanja određene mjere.
Odredbom čl. 167 st.1 ZKP-a propisano je da rješenjem kojim se izriče mjera zabrane napuštanja stana sud će odrediti da se okrivljeni ne smije udaljavati iz stana u kojem živi i prostorija koje su u funkcionalnoj vezi sa stanom, odnosno da se iz stana može udaljavati samo pod nadzorom određenog lica. Izuzetno, rješenjem se može odrediti da okrivljeni za određeno vrijeme može napustiti stan ako je to neophodno radi njegovog liječenja ili ako to nalažu posebne okolnosti zbog kojih bi mogle nastupiti teške posljedice po život, zdravlje ili imovinu.
Dalje, odredbom člana 168 st.2 ZKP-a propisano je da mjeru &nbsp;zabrane napuštanja stana, zabrane napuštanja boravišta, zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja, zabrane pristupa ili sastajanja sa određenim licem, privremenog oduzimanja putne isprave i privremenog oduzimanja vozačke dozvole izvršava policija.
Logičkim i ciljnim tumačenjem obaveze Uprave policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da izvršava mjeru nadzora zabrana napuštanja stana izvodi se jedini mogući zaključak da je obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana, jer se shodno čl. 51 &nbsp;st.1 KZ CG, vrijeme provedeno na izdržavanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
Sa ovim saopštenjem, Sud obavještava javnost da se po ovom pitanju neće više oglaštavati.
Rješenje o određivanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana okrivljenom Medenica Milošu nalazi se <a href="https://sudovi.me/vspg/sadrzaj/lJ5M">OVDJE</a>.

Viši sud o slučaju Medenica: Obaveza policije da spriječi bjekstvo iz stana

Jake eksplozije i pucnjava iz teškog oružja čuli su se noćas i jutros kod vodećeg aerodroma u Nijameju, glavnom gradu Nigera, javili su građani.
Video snimci pokazuju jake eksplozije i osvijetljeno nebo, što je počelo oko ponoći i trajalo oko dva sata u oblasti Međunarodnog aerodroma Diori Hamani, koji je i ključni centar za vojsku Nigera.
AP javlja da nije mogao nezavisno da provjeri video snimke koji su prikazali takođe vojne kamione, kao i požare.
Nije za sada poznato šta je dovelo do eksplozija i pucnjave i da li ima nastradalih ili načinjene štete.
Jutros se izgleda sve smirilo, prenosi AP.
Međunarodni aerodrom u Niameju ima i vojnu bazu i tu se drži isporuka uranijuma iz rudnika u Nigeru namijenjena izvozu.
Agencija Anadolija prenijela je izjavu zvaničnika ministarstva spoljnih poslova da je situacija sada pod kontrolom, javio je Bi-Bi-Si (BBC).
- Situacija je pod kontrolom. Nema razloga za brigu - javila je agencija Anadolija. Zvaničnik je rekao agenciji da pokušavaju da utvrde da li je pucnjava vezana za isporuku uranijuma. Niger vodi Abdurahman Tiani koji je preuzeo vlast 2023. u puču kada je svrgnut izabrani civilni predsjednik.
Kao i zapadnoafrički susedi Burkina Faso i Mali zemlja se bori protiv džihadističkih grupa koje su sprovodile smrtonosne napade širom regoina.
Zemlja je takođe vodeći proizvođač uranijuma.
Ogromna isporuka uranijuma namijenjena za izvoz stoji na aerodromu uz neriješene pravne i diplomatske komplikacije sa Francuskom od kada je vojna vlada nacionalizovala rudnike uranijuma u zemlji.

Tag: mirjana-pajkovic