Crnogorski umjetnik Mirko Brkuljan učestvovao je na kolektivnoj izložbi savremene umjetnosti u Milanu, u organizaciji galerije Divulgarti Group, gdje su njegovi radovi izazvali zapaženo interesovanje publike i stručne javnosti.
Izložba je održana 20. februara u Milanu, a okupila je oko dvadeset umjetnika iz više evropskih zemalja i šire – Portugala, Norveške, Slovenije, Islanda, Njemačke, Austrije, Španije, Italije i Egipta – čime je događaj dobio snažan međunarodni karakter.
Brkuljan, rodom iz Nikšića, predstavio se radovima koje odlikuju izražena simbolika i snažan psihološki sloj. Posebnu pažnju privuklo je djelo „Šahista“, u kojem umjetnik koristi motiv šaha kao metaforu unutrašnje drame i procesa odlučivanja.
Figura igrača prikazana je u trenutku između odluke i oklijevanja, više usmjerena na misaoni proces nego na sam čin poteza. Geometrija šahovske table simbolizuje razum i kontrolu, dok dinamična, vrtložna pozadina unosi osjećaj nesigurnosti i mentalne napetosti. Topla paleta žutih i narandžastih tonova dodatno naglašava kontrast između introspektivne figure i unutrašnje tenzije.
Prema ocjenama italijanskih kritičara, Brkuljanovo slikarstvo uspješno balansira između figuracije i optičke vibracije, suprotstavljajući racionalnu strategiju neizvjesnosti i ranjivosti ljudskog bića.
Za domaću publiku, Brkuljan priprema veliku retrospektivnu izložbu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, koja je planirana za sredinu maja u Nikšiću i donijeće presjek njegovog dosadašnjeg umjetničkog stvaralaštva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mirko Brkuljan izlagao u Milanu: Crnogorski umjetnik među evropskim savremenim autorima

Mađarska opoziciona stranka desnog centra Tisa povećala je prednost nad Fidesom premijera Viktora Orbana uoči parlamentarnih izbora 12. aprila, pokazuje najnovije istraživanje agencije Median.
Prema anketi, Tisa, koju predvodi bivši vladin insajder Peter Mađar, ima podršku 55 odsto odlučnih birača, dok Fides uživa podršku 35 odsto. U ukupnoj populaciji Tisu podržava 42 odsto ispitanika, a Fides 31 odsto.
Istraživanje ukazuje na pad podrške Orbanovoj stranci nakon višegodišnje ekonomske stagnacije, dok Tisa, osnovana 2024. godine, jača poziciju pred izbore.
Osim dvije vodeće partije, samo krajnje desna stranka Naša domovina (Mi Hazank) ima realne šanse da pređe izborni prag od pet odsto i uđe u parlament.
Iako dio anketa daje prednost Tisi, Orban tvrdi da bi Fides mogao osvojiti većinu u pojedinačnim izbornim jedinicama i zadržati vlast.
Mađarski parlament ima 199 poslanika – 93 se bira sa partijskih lista, a 106 direktno u izbornim jedinicama.

Izborne ankete u Mađarskoj: Tisa ubjedljivo ispred Orbanovog Fidesa

Na javni poziv za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta Crne Gore prijavila su se četiri kandidata, saopštio je predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Boris Mugoša.
&nbsp;Prijave su dostavili Stevan Gajević, Bratislav Pejaković, Lidija Martinović i Slavko Rakočević.
&nbsp;- Postoji mogućnost putem Pošte da pristigne još prijava, ali već je prošlo određeno vrjeme, pa je ta mogućnost svedena na minimum- rekao je Mugoša na sjednici Odbora.
&nbsp;Odbor je krajem januara raspisao javni poziv za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta, a prijave su se mogle podnositi do 20. februara.
&nbsp;Odbor će u narednom periodu obaviti saslušanje kandidata.
&nbsp;O dva kandidata za članove Fiskalnog savjeta glasalo se u Skupštini krajem prošle godine, ali Stevan Gajević i Nina Vujošević tada nijesu dobili potebnu podršku poslanika.
&nbsp;Na popunu Fiskalnog sajveta je prethodno pozvala i Evropska komisija (EK), koja je u Izvještaju o napretku Crne Gore krajem prošle godine, upozorila da država mora odlučnije da ograniči javnu potrošnju i poveća budžetske prihode uz poštovanje fiskalnih pravila, sprovede Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i osnuje Fiskalni savjet na vrijeme za razmatranje budžeta za ovu godinu.
&nbsp;Fiskalni savjet je nezavisno tijelo koje treba da nadzire sprovođenje fiskalne politike i daje predloge i mjere za njeno unapređenje.

Mugoša: Za članove Fiskalnog savjeta stigle četiri prijave

Desetine intervjua svjedoka FBI-ja iz istrage protiv Džefrija Epstina nedostaje iz zbirke dosijea koje je Ministarstvo pravde objavilo prošlog mjeseca, piše CNN. Nedostaju i tri intervjua vezana za ženu koja je optužila predsjednika SAD Donalda Trampa da ju je seksualno napao prije nekoliko decenija.
Dnevnik dokaza, koji je dostavljen advokatima Epstinove saradnice Gilejn Maksvel, uključuje serijske brojeve za oko 325 zapisa o intervjuima svedoka FBI-ja, ali više od 90 tih zapisa, više od četvrtine liste, izgleda nije prisutno na veb stranici Ministarstva pravosuđa, prema pregledu CNN-a.
Među tim nestalim zapisima su i tri intervjua koja se odnose na ženu koja je agentima rekla da ju je Epstin više puta zlostavljao, počevši kad je imala oko 13 godina, a koja je takođe optužila Trampa da ju je seksualno napao.
Poslanik Demokrata u utorak je ukazao na dokumente koji očigledno nedostaju i doveo u pitanje obim objavljivanja Ministarstva pravosuđa, postavljajući pitanje da li je Trampova administracija slijedila zakon koji nalaže agenciji da objavi svoje dosijee vezane za Epstina, bogatog finansijera koji je umro u zatvoru 2019. godine dok se suočavao sa optužbama za seksualnu trgovinu.
- Imamo žrtvu koja je iznijela ozbiljne optužbe protiv predsjednika. Ali postoji niz dokumenata i moguće je da su intervjui, koje je FBI vodio sa preživjelom zapravo nestali, jer im nemamo pristup- &nbsp;rekao je za CNN republikanac Robert Garsija, demokrata u Odboru za nadzor Predstavničkog doma.
Tramp dosljedno negira optužbe koje ga povezuju sa Epstinom. U saopštenju, Bijela kuća je nazvala optužbe protiv Trampa "lažnim i senzacionalističkim" i ukazala na prethodnu izjavu Ministarstva pravosuđa da "neki od dokumenata sadrže neistinite i senzacionalističke tvrdnje protiv predsjednika Trampa".

CNN: Desetine zapisa FBI nedostaju iz Epstinovih dosijea

Institut alternativa (IA) upozorio je da Nacrt izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, iako donosi određena unapređenja, nosi rizik slabljenja kontrole sistema, posebno kroz ukidanje inspekcije za javne nabavke i prebacivanje nadležnosti na budžetsku inspekciju bez adekvatnih kapaciteta.
IA je Ministarstvu finansija, tokom javne rasprave, dostavio komentare na Nacrt, problematizujući predviđeno ukidanje inspekcije za javne nabavke, kao i nedostatak kapaciteta budžetske inspekcije da kontroliše realizaciju ugovora.
Kako navode, Nacrt uvodi jasnija određenja korupcije u javnim nabavkama, obaveznu analizu tržišta – što je bila njihova ranija preporuka – te predviđa jačanje kontrole realizacije ugovora. Međutim, ističu da su pojedina rješenja potencijalno problematična u praksi.
Predložili su da se nadzor nad primjenom zakona i dalje sprovodi putem inspektora za javne nabavke, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Nacrtom je, kako navode, faktički predviđeno ukidanje ove inspekcije, dok njene nadležnosti preuzima Ministarstvo finansija, bez preciziranja da će nadzor imati inspekcijski karakter i biti sprovođen po pravilima sistemskog zakona o inspekcijskom nadzoru.
IA pozdravlja namjeru da se unaprijedi kontrola realizacije ugovora, ali upozorava da je za to neophodno izmijeniti i Zakon o budžetskoj inspekciji. Ističu da ova inspekcija već sada nema dovoljne kapacitete – od osam sistematizovanih mjesta za inspektore, popunjena su svega dva, dok jedan inspektor postupa po ovlašćenju. Sa takvim kapacitetima, planirano je svega deset nadzora u 2026. godini, što, kako ocjenjuju, dovodi u pitanje mogućnost sprovođenja novih nadležnosti.
Institut alternativa protivi se i brisanju odredbe prema kojoj je ponuda čija cijena prelazi procijenjenu vrijednost nabavke neispravna. Upozoravaju da bi takvo rješenje moglo podstaći praksu formalnog određivanja niže procijenjene vrijednosti radi primjene jednostavnijih postupaka, dok bi se stvarna vrijednost ugovora naknadno „korigovala“ prihvatanjem više ponude.
Takođe su predložili da se antikoruptivne mjere prošire i na jednostavne i direktne nabavke, koje su regulisane podzakonskim aktom. Posebno ističu rizik od sukoba interesa kod direktnih nabavki, budući da se ugovori zaključuju neposredno. Uz to, traže uvođenje prekršajnih sankcija za nepravilnosti u sprovođenju jednostavnih nabavki, jer važeći zakon takve sankcije ne predviđa.
IA je ukazao i na potrebu preciziranja obaveze izvještavanja o istraživanju tržišta prije pokretanja postupka javne nabavke, predlažući da se propiše obaveza objavljivanja izvještaja i utvrdi njegov obavezni sadržaj.
Među predlozima su i jasno propisivanje da komisija za javne nabavke ne može imati manje od tri člana, kao i preciziranje da prednost ranije pristigle ponude ima smisla samo u slučaju potpune izjednačenosti po svim kriterijumima.
Iz Instituta alternativa poručuju da izmjene zakona moraju voditi ka jačanju transparentnosti i odgovornosti u sistemu javnih nabavki, a ne ka njegovom dodatnom slabljenju.

Tag: mirko-brkuljan

Mirko Brkuljan izlagao u Milanu: Crnogorski umjetnik među evropskim savremenim autorima

Izborne ankete u Mađarskoj: Tisa ubjedljivo ispred Orbanovog Fidesa

Mugoša: Za članove Fiskalnog savjeta stigle četiri prijave

CNN: Desetine zapisa FBI nedostaju iz Epstinovih dosijea

Institut alternativa: Umjesto slabljenja, ojačati kontrolu javnih nabavki

PRATITE TVe UŽIVO