Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Mirko Vučinić objavio je spisak igrača za utakmice sa Gibraltarom i Hrvatskom u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, na kojem se nalaze igrači koji nastupaju u inostranim klubovima.
Gostovanje Gibraltaru zakazano je za 14. novembar (20.45), dok će se duel sa Hrvatskom odigrati 17. novembra na Gradskom stadionu u Podgorici (20.45).
Na spisku se nalaze Stevan Jovetić, Risto Radunović, Marko Janković, Igor Vujačić, Adam Marušić i Stefan Lončar, koji su zbog povreda propustili oktobarske mečeve.
Na spisku su - golmani: Danijel Petković (Lepaja, Letonija), Igor Nikić (Mirandes, Španija), Balša Popović (OFK Beograd, Srbija);
odbrambeni igrači: Stefan Savić (Trabzonspor, Turska), Adam Marušić (Lacio, Italija), Marko Vešović (Lokomotiva, Hrvatska), Igor Vujačić (Rubin, Rusija), Risto Radunović (FCSB, Rumunija), Nikola Šipčić (Asteras, Grčka), Slobodan Rubežić (Korona Kilce, Poljska), Marko Tući (Gangvon, Južna Koreja), Marko Perović (Almerija, Španija), Stefan Milić (Partizan, Srbija):
vezni igrači: Marko Janković (Karabag, Azerbejdžan), Marko Bakić (Persepolis, Iran), Driton Camaj (Astana, Kazahstan), Stefan Lončar (Akron, Rusija), Miloš Brnović (Arsenal Tula, Rusija), Milan Vukotić (Partizan, Srbija), Vasilije Adžić (Juventus, Italija), Andrija Bulatović (Lens, Francuska);
napadači: Stevan Jovetić (Omonija, Kipar), Nikola Krstović (Atalanta, Italija), Milutin Osmajić (Preston, Engleska), Viktor Đukanović (Dunajska Streda, Slovačka), Andrej Kostić (Partizan, Srbija).
Pripreme za mečeve sa Gibraltarom i Hrvatskom "hrabri sokoli" počinju u nedjelju, 9. novembra u 18 sati treningom na Trening kampu FSCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vučinić objavio spisak za mečeve sa Gibraltarom i Hrvatskom

Mirko Vučinić je upisao prvi trijumf na klupi Crne Gore – nije bilo lako, ali “sokoli” su nakon debakla na Farskim Ostrvima savladali Lihtenštajn (2:1).
- Stigla je prva pobjeda, mnogo sam srećan, ali treba da nam je u glavi da imamo veliku ranu, a ovom pobjedom na nju smo stavili flaster. Rana je još tu i treba vremena i rada. Rekao sam i momcima – ovo je početak i kamen po kamen gradimo stepenice- poručio je Vučinić za RTCG.
Crna Gora je gubila od autsajdera pod Goricom&nbsp;
- Vjerovao sam da možemo da slavimo i dok smo gubili. Stigla su dva gola, ali moramo da više radimo kada je realizacija u pitanju, jer nismo u mogućnosti da na svakom meču stavramo šest ili sedam šansi, a da ne damo gol- dodao je Vučinić.
Istakao je zajedništvo ekipe.
- Bili su velika grupa, braća i timskim duhom smo preokrenuli utakmicu. Pohvalio bih i momke koji nisu igrali na svojim pozicijama i stavili su u službu ekipe- poručio je Vučinić.
Oba meča počeo je u formaciji sa trojicom štopera.
- Vidjećemo za dalje, a za ove dvije utakmice smo se pripremali tako. Moramo malo da poradimo na nekim stvarima – Farska Ostrva su dva puta izašla i postigla dva gola, Lihtenštajn jednom. Malo je vremena, ali moramo da radimo konstantno- kazao je.
Na kraju, selektor je poručio da je zadovoljan svojim momcima i ne bi ih mijenjao ni za šta na svijetu.

500x500

1250x600

1084x550

Vučinić: Stavili smo flaster na ranu, polako gradimo stepenice

Naš selektor Mirko Vučinić kazao je kako preuzima krivicu za večerašnji težak poraz od Farskih Ostrva (4:0), koji se dogodio na njegovom debiju na novoj poziciji.
- Mnogo mi je žao, preuzimam krivicu na sebe. Igrali smo dobro dok nijesmo primili gol, a onda nijesmo bili mentalno jaki da se vratimo - ističe Vučinić.
On je bio vidno nezadovoljan svime što su njegovi izabranici večeras prikazali u Torshavnu.
- Mnogo lošeg sam vidio, nijesmo bili skoncentrisani kod njihovih prekida, a kad smo primili dva gola - onda smo se pogubili. Očito nijesam mogao da utičem na njih kako treba - dodao je on.
Treba da se zapitamo zašto smo u nizu poraza u gostima, rekao je on.
- Imam ideje zašto je to tako, ali neću o tome pred medijima. Moramo da budemo skromni, nijesmo skromni, par igrača misle da su majstori - ali nijesu. To je naš mentalitet - majstora nema. Pogledajte majstore u ligama 'petice', ti majstori ginu na terenu, to moramo prenijeti ovdje. Čeka nas težak period - moramo mnogo da "oremo" - konstatovao je Vučinić.
Dobro je, smatra on, što se bliži kraj kvalifikacija.
- Mora se raditi na psihi, možemo mi pričati da imamo dobru atmosferu - ali atmosfere nema bez dobrih rezultata. Pobjeda je sve - zaključio je on.

Vučinić: Preuzimam krivicu, neki igrači misle da su majstori - ali nijesu

Fudbalska reprezentacija Crne Gore ide u Toršavn da pobijedi Farska Ostrva, kazao je novi selektor Mirko Vučinić.
Crnogorski fudbaleri okupili su se večeras u Podgorici i počeli pripreme za oktobarski ciklus kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
Duel u Toršvnu na programu je u četvrtak, nakon što je crnogorska selekcija dobila prvi u Nikšiću 1:0.
Vučinić, koji je naslijedio Roberta Prosinečkog, na prvom treningu imao je 14 igrača.
Gostovanje Farskim Ostrvima zbog povrede propustiće Adam Marušić, Igor Vujačić i Stefan Lončar, a naknadno je pozvan Marko Vukčević.
Vučinić je kazao da će trenirati na prirodnoj podlozi, a naredna dva treninga na vještačkoj travi.&nbsp;
- Vidio sam da Farani kvase teren, tako ćemo i mi dok budemo trenirali, nadam se da će nam to koliko-toliko pomoći - istakao je Vučinić.
Govoreći o predstojećem duelu, kazao je da je malo vremena za pripreme, ali da ne traži alibi.&nbsp;
- Dosta dobro poznajem momke, idemo u Torshavn da pobijedimo. Ne znam kakav će biti rezultat, ali znam da ćemo se boriti do posljednjeg atoma snage. Lakše bi mi u određenom smislu bilo da nam je rival Hrvatska jer imamo veliki problem kad smo u posjedu lopte. Pokušaću da to popravim, koliko ću uspjeti - pokazaće naredne utakmice - rekao je Vučinić.
On je kazao da će Farani biti postavljeni u dva defanzivna bloka - petorica igrača su pozadi i četvorica u veznom redu, uz isturenog napadača koji se takođe povlači u sredinu.&nbsp;
- Neće biti lako doći do njihovog gola. U Nikšiću smo ih pobijedili u posljednjem minutu, potpisao bih isti scenario i na njihovom terenu. Biće teško, ali zavisi od nas, vjerujem da ćemo pokazati veliku želju - rekao je Vučinić.
Komentarišući odluku da podmladi reprezentaciju i uputi pozive Milanu Roganoviću, Vasiliju Adžiću, Viktoru Đukanoviću, Andreju Kostiću o Marku Peroviću, on je naglasio da su to novi momci - svježa krv.&nbsp;
- Odlučili smo da podmladimo selekciju, da vidimo da li i koliko mogu ti mlađi igrači. Da nemaju kvalitet ne bi bili ovdje - rekao je Vučinić.
On je istakao da je Stevan Jovetić, koji nije na spisku zbog povrede, uvijek dobrodošao u reprezentaciju.&nbsp;
- Dao je mnogo nacionalnom timu, a i prethodne utakmice u ovom dresu odigrao je dobro. Na njemu je da li će doći ili ne, što se mene tiče vrata su mu uvijek otvorena - zaključio je Vučinić.
On je najavio da će naknadno pozvati još dvojicu igrača iz domaće lige.

Vučinić: Idemo u Toršavn na pobjedu

Selektor seniorske reprezentacije Crne Gore Mirko Vučinić objavio je spisak igrača za utakmice sa Farskim Ostrvima i Lihtenštajnom na kojem se nalaze igrači koji nastupaju u inostranim klubovima.
Među kandidatima za mjesto u timu na predstojećim mečevima nalaze se golmani: Danijel Petković (Liepaja, Letonija), Igor Nikić (Mirandes, Španija), Balša Popović (OFK Beograd, Srbija); odbrambeni igrači: Stefan Savić (Trabzon, Turska), Adam Marušić (Lacio, Italija), Igor Vujačić (Rubin, Rusija), Andrija Vukčević (Preston, Engleska), Nikola Šipčić (Asteras, Grčka), Marko Tući (Gangvon, Južna Koreja), Milan Roganović (Partizan, Srbija), Stefan Milić (Partizan, Srbija), Marko Perović (Almeria, Španija); vezni igrači: Marko Bakić (Persepolis, Iran), Driton Camaj (Astana, Kazahstan), Stefan Lončar (Akron, Rusija), Edvin Kuč (Nefči, Azerbejdžan), Miloš Brnović (Arsenal Tula, Rusija), Milan Vukotić (Partizan, Srbija), Vasilije Adžić (Juventus, Italija); napadači: Nikola Krstović (Atalanta, Italija), Milutin Osmajić (Preston, Engleska), Viktor Đukanović (Dunajska Streda, Slovačka) i Andrej Kostić (Partizan, Srbija).
Selektor nacionalnog tima smatra da spisak za mečeve sa Farskim Ostrvima predstavlja početak najavljenog procesa podmlađivanja ekipe.
- Utakmicama sa Farskim Ostrvima i Lihtenštjanom započinjemo novu etapu u radu seniorske reprezentacije i najavljeni proces podmlađivanja ekipe. Pozvano je nekoliko mladih igrača koji prikazanim igrama u mlađim selekcijama, posebno u omladinskoj i mladoj, nagovještavaju veliki potencijal i predstojeći mečevi su prava prilika da se dokažu na seniorskom nivou. Kroz rad na treninzima i učinkom na predstojećim utakmicama dobiće šansu da se nametnu za naredne akcije reprezentacije i siguran sam da će dati sve od sebe da tu šansu i iskoriste - kazao je Vučinić.
Vučinić vjeruje da će naša selekcija, uprkos kratkom vremenu za pripreme, uspjeti da na Farskim Ostrvima prikaže kvalitetnu igru.
- Na Farskim Ostrvima nas očekuje organizovan protivnik koji je u prvom meču pokazao određeni kvalitet i držao bod sve do posljednjeg minuta sudijske nadoknade. Kompaktna su ekipa, fizički veoma dobra i ne odustaju od svojih zamisli u igri. Igraju na stadionu sa vještačkom podlogom i za razliku od nas, ali i najvećeg broja reprezentacija, navikli su na takve uslove. Vremena za pripremu nema previše, tek dva treninga sa kompletnom ekipom… Ipak, imajući u vidu kvalitet i karakter igrača koji su pozvani za ove utakmice siguran sam da ćemo na Farskim Ostrvima vidjeti reprezentaciju Crne Gore koja će igrati kvalitetan fudbal - istakao je on.
Selektor „sokola“ ističe da stručni štab prati i igrače iz domaće lige, pa će se selekciji priključiti igrači iz crnogorskih klubova koji igrama zasluže priliku za dokazivanje u nacionalnom timu.
- Pratimo i igrače iz naše lige i definitivno ima kandidata za mjesto u timu na ove dvije utakmice. Do okupljanja se igraju još dva kola, stručni štab će ispratiti većinu utakmica i nakon toga donijeti odluku koji će igrači iz domaćih timova biti dio reprezentacije - dodao je Vučinić.
Reprezentacija Crne Gore pripreme za mečeve sa Farskim Ostrvima i Lihtenštajnom počinje u nedjelju, 5. oktobra 2025. godine.

Vučinić objavio spisak: Na teren će igrači koji nastupaju u inostranim klubovima

Smjena generacija i asimilacija učinili su da broj etničkih Crnogoraca u Hrvatskoj u posljednjoj deceniji bude znatno manji. U pokušaju da situaciju poboljša novo rukovodstvo zajednice Crnogoraca Istre pokušava da u aktivnosti uključi što veći broj mladih ljudi sa crnogorskim korijenima. Najvažniji cilj je sačuvati nacionalni identitet. Političkom i ekonomskom situacijom u matici, kažu, nijesu zadovoljni. Crnogorci u najzapadnijoj hrvatskoj županiji žive već gotovo četiri vijeka. Ipak, većina je ovdje stigla nakon drugog svjetskog rata ili sedamdesetih I osamdesetih godina prošlog stoljeća. U Istri danas živi nešto više od 500 Crnogoraca.&nbsp; Danilo Vujisić, rođeni je Istrijan, ali vrlo dobro zna odakle su mu korijeni. Prije dva mjeseca preuzeo je funkciju u Zajednici Crnogoraca i prijatelja Crne Gore – potpredsjednik je Vijeća nacionalne manjine Crnogoraca Pule i njihov predstavnik u gradskoj skupštini. Prioritet, i lični ali i zajednice je očuvanje etničkog identiteta Crnogoraca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200940_4273281e6db4e49f13748fd0f518a60774647453ecd4cbec13f0faf053e93092.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250921200940_4273281e6db4e49f13748fd0f518a60774647453ecd4cbec13f0faf053e93092" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danilo Vujisić"> <figcaption>Danilo Vujisić(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  - Želim da se forsira Crnogorstvo, jer inače ne bismo postojali. Možda će mi neko zamjeriti na mojim procrnogorskim stavovima ali, baš mi je drago što imam takve stavove &nbsp;i nemam se čega sramiti i mislim da samo pravdam mišljenje mojih đedova. U posljednje vrijeme smo poprilično ugroženi zato što imamo puno ljudi koji nas svrstavaju u nekakav „srpski svet“, što meni smeta- kaže Vujisić. I dodaje da on tačno zna odakle je njegova porodica i da je Morača, odakle potiče, centar Crne Gore. U posljednjoj deceniji broj Crnogoraca u Hrvatskoj je značajno opao. Po popisu iz 2021. zajednica je brojala 3127 članova a samo deset godina ranije bilo ih je oko 4900. Pored biološkog odlaska članstva na smanjenje broja uticali su i drugi faktori. Vidak Mićunović jedan je od najstarijih članova i jedan od osnivača udruženja. Smeta mu, kako kaže, što još uvijek neki od Crnogoraca ne znaju ko su zapravo. - Jedan veliki dio ne znaju još da li su Crnogorci ili Srbi. Meni to najviše smeta, lično mi smeta- kaže Mićunović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200944_1afb572cae32245d425398875ea4e9d7454099172c7cce3ec3ca80c5fb6c8654.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250921200944_1afb572cae32245d425398875ea4e9d7454099172c7cce3ec3ca80c5fb6c8654" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vidak Mićunović"> <figcaption>Vidak Mićunović(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Sa njim je saglasan i Mirko Vučinić, predsjednik Vijeća nacionalne manjine Crnogoraca Pule koji kaže da se dio ljudi iz Crne Gore ne piše kao Crnogorci. - Ne znam čega se boje, pogotovo ovdje u Istri gdje mislim da nigdje u svijetu nema takvog poštovanja ljudi jednih prema drugima kao što ovdje ima. I stvarno možemo biti sretni što smo na ovom tlu i sa ovim narodom. I sa drugim manjinama- kaže Vučinić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200944_8fc256e340661504c172d692db91c525b3c86a9c9b0d9aef29af6b522d5bab97.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250921200944_8fc256e340661504c172d692db91c525b3c86a9c9b0d9aef29af6b522d5bab97" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Mirko Vučinić"> <figcaption>Mirko Vučinić(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Danilo Vujisić kaže da je asimilacija jedan od najvećih uzroka smanjenja broja Crnogoraca u Istri ali da za tim nema prevelike potrebe. - Ako je Popović, Petrović, znaću da je porijeklom Crnogorac, ali je dobar dio njih toliko asimiliran da postaju Istrijani. Nema potrebe za tim. I ovako i onako je nas Istra zaista iskreno prigrlila. Recimo, mog oca koji je ovamo došao 1967, pa ni ja sad nemam potrebu za tim. Mislim da više imam potrebu da izrazim Crnogorstvo nego Istrijanstvo koje sam rođenjem dobio- kategoričan je Vujisić.&nbsp; Hrvatska je pitanje nacionalnih manjina riješila ne samo kao ustavnu kategoriju već je usvojila i ustavni Zakon koji tretira njihove potrebe i zahtjeve. Pored toga tu su i brojni međunarodni i bilateralni sporazumi koji dodatno učvršćuju stabilan položaj manjina u zemlji. Ali, bez obzira na skladan suživot i ekonomski pristojan život, oči dijaspore su uvijek uprte ka matici. Politička situacija u našoj zemlji nije dobra ni iz ugla crnogorskih Istrijana.&nbsp; - Nemam ništa protiv Mandića, ali da je četnički vojvoda predsjednik Sabora to je van pameti. Bruka – kategoričan je Vidak Mićunović. Istarski Crnogorci redovno prate dešavanja u Crnoj Gori preko sredstava informisanja. Pored političkih interesuju ih i ekonomske teme vezane za maticu. - Jednostavno ne mogu vjerovati da je dosta toga skuplje nego u Hrvatskoj. Pratim šta se dešava - nešto su podigli penzije, ali mislim da je to populistički potez. Koliko će oni pokriti sve to i koliko će to trajati, to je pitanje, koliko vidim. A da ne govorimo o Mandiću u vlasti, katastrofa- kaže Bogić Bulatović, član udruženja, koji je penziju dočekao u Istri.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200940_8b00c110d8be0f83d33c494217815d5318b9c25ebfbf413be40a0ea949f3292c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250921200940_8b00c110d8be0f83d33c494217815d5318b9c25ebfbf413be40a0ea949f3292c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Dragan Bošković"> <figcaption>Bogić Bulatović(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  I dok Crnogorci u matici takođe biju bitke kako bi sačuvali nacionalni identitet, novo rukovodstvo istarskih Crnogoraca kao bitan korak vidi obnavljanje okupljanjem potomaka ljudi koji su porijeklom iz Crne Gore. Danilo Vujisić se nada da će u udruženju okupiti što više mladih ljudi. - I što je najvažnije da ćemo disati crnogorski ovako daleko od Crne Gore. To nam je i potrebno, da se što više okrećemo korijenima - dodaje. A stari korijeni dijelom se čuvaju i o njima se najčešće priča u prostorijama Zajednice Crnogoraca I prijatelja Crne Gore, u centru Pule, koje su mjesto okupljanja svih generacija. Vukosava Savić - Rumac, predsjednica Vijeća crnogorske manjine istarske županije kaže da se u udruženju osjeća kao kod kuće. - Meni je Crna Gora sve, to je moja domovina, to je moja majka, ja je obožavam. Ja kad kažem kući ja idem kući u Pulu, da se razumijemo, to je moja druga domovina, ali ovo mi je romantika. Obožavam Crnu Goru- rekla je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200944_09cc3bac477afde35ae379bdde129be8cba45cc7ad2c7a618e60e92eebcc5216.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250921200944_09cc3bac477afde35ae379bdde129be8cba45cc7ad2c7a618e60e92eebcc5216" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vukosava Savić -Rumac"> <figcaption>Vukosava Savić - Rumac(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Dvije domovine ima i Gojko Nešković porijeklom iz Bara, novoizabrani Predsjednik Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore. - Iste stvari koje me vežu za Crnu Goru vežu me i za Hrvatsku. Ovdje imam prijatelje, dolje imam kumove i prijatelje za cijeli život i to je moje bogatstvo. Ovdje sam osnovao familiju, imam posao. U zajednici sam Crnogoraca nekih zadnjih deset godina. Bez interesa. To me ispunjava da osjetim duh svoje zemlje u toj zajednici- poručio je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921200944_cc5b92061e43f9c14f86f199e0105d03de6679a7aa3729bd8956ff962b90c768.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250921200944_cc5b92061e43f9c14f86f199e0105d03de6679a7aa3729bd8956ff962b90c768" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Gojko Nešković"> <figcaption>Gojko Nešković(Photo: Marija Žižić)</figcaption> </figure>  A duh Crne Gore je bio i do sada, a prema čvrstoj namjeri ovih ljudi će i u budućnosti biti još snažnije prisutan u životu Istre. Bilo da je u pitanju direktno učešće zajednice Crnogoraca u njemu ili razmjena iskustava, znanja ili umjetničkih dostignuća kroz bilateralnu saradnju.

Marija Žižić

Najvažnije je okrenuti se korijenima i disati crnogorski

Nakon što je danas Izvršni odbor FSCG zbog loših rezultata smijenio Roberta Prosinečkog i na njegovo mjesto postavio Mirka Vučinića, novi strateg „sokola“ je predstavljen u Kući fudbala. O Mirku svakako ne treba trošiti riječi – prvi kapiten reprezentacije, strijelac prvog gola, jedan od naših najboljih igrača u istoriji sješće na klupu reprezentacije &nbsp;i predvoditi ti je najmanje do kraja godine. Biće to u kvalifikacionim duelima sa Farskim Ostrvima, Gibraltarom i Hrvatskom, kao i u prijateljskom susretu sa Lihtenmštajnom.
Vučinić je do sada radio kao pomoćnik u reprezentaciji, najprije je bio saradnik Miodragu Raduloviću, a potom i Robertu Prosinečkom. U svom prvom obraćanju medijima, Vučinić je rekao da mu je velika čast što je sjeo na klupu „sokola“.
- Bila mi je velika želja da budem selektor reprezentacije. Od prvog dana sam tu i uvijek sam volio da igram. Bio sam četiri godine u stručnom štabu, nisam se dvoumio sada kada me je pozvao predsjednik. Obećao sam da ću dati sve od sebe i probaću da promijenim ove rezultate koji su bili u posljednjem periodu. Tražiću od ekipe da se svakog minuta bore za dres i da nastojimo da dođu rezultati – istakao je Mirko Vučinić.
Po njegovim riječima, Crna Gora će u narednim mečevima igrati napdački.
-Imamo malo vremena da pripremimo fudbal kojem ja težim – da se čuva lopta i igra napadački. Naravno, ne može se 90 minuta napadati, moramo znati kako da se branimo i kako da stojimo na terenu u pojedinim momentima.
Ono što će biti jedan od prioriteta jeste podmlađivanje nacionalog tima.
- Svakako da će mi cilj biti podmlađivanje ekipe. Imamo dosta mladih i talentovanih igrača. To ne znači da ćemo da mijenjamo odmah svih 20 igrača. Mora sve postepeno, treba vremena kako meni tako i njima, da ih ne sagorimo odma. Veliki dio života sam proveo u Italiji i znamo da tamo mnogo rade na taktici i tačno se zna ko šta radi u određenom momentu. Ja ću pokušati to da prenesem na ekipu, da budemo taktički disciplinovani i da će svako znati šta radi.
Na klupi reprezentacije, Vučinić će debitovati 9. oktobra u Toršavnu protiv Farskih Ostrva.
-Trenutno razmipšljam samo o Farskim Ostrvima i to ću pokušati da prenesem na igrače. Treba da živimo za to, da samo o tome razmišljamo.
I ovaj ciklus kvalifikacija je „otišao“. Crna Gora nema šansu da se kvalifikuje i svakako će biti teško motivisati igrače u preostala tri meča.
-Jeste teško motivisati igrače s obzirom da nije bilo pozitivnih rezultata. Međutim, uvijek treba da razmišljamo da igramo za svoju zemlju i kada je tako ne treba ti motivacija. Navešću jedan primjer koji mi je zapao za oko, kružilo je to po internetu. Kada je selektor Brazila saopštio da je Rišarlison pozvan on je počeo da skače od sreće, tako da, igrati za svoju zemlju je nešto najljepše. Imao sam hiljadu lijepih momenata u igračkoj karijeri, ali nijedan se ne može porediti sa izlaskom na teren pod Goricom, iako sam više utakmica gubio nego što sam dobijao sa reprezentacijom. Svi moraju da imaju motivaciju kad se igra za ovaj grb. Najvažnije je željeti ovaj dres – poručio je Mirko Vučinić na predstavljanju.

Predstavljen Mirko Vučinić: Čast je biti selektor, cilj je podmlađivanje ekipe

Robert Prosinečki i zvanično više nije selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore već je od danas na toj poziciji Mirko Vučinić.
Tu odluku danas je donio Izvršni odbor Fudbalskog saveza Crne Gore.
Vučinić će u ulozi selektora i privesti kraju aktuelni ciklus kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, tokom kojeg nas u oktobru očekuju gostovanja Farskim Ostrvima i Gibraltaru, a u novembru duel protiv Hrvatske pod Goricom.
Robert Prosinečki našu je reprezentaciju vodio od februara prošle godine. Tokom njegovog mandata, Crna Gora odigrala je 16 susreta, upisavši pet pobjeda, remi i 10 poraza.

Izvršni odbor FSCG zvanično donio odluku: Prosinečki više nije selektor, od danas je Mirko Vučinić

Otprilike jedna od pet žena iskusi depresiju tokom trudnoće ili u prvoj godini nakon porođaja, što se naziva perinatalni poremećaj raspoloženja i anksioznosti (PMAD). Većina ovih žena ne prima adekvatnu terapiju koja bi potpuno uklonila simptome.
Neliječena depresija u trudnoći može dovesti do:
- smanjene brige o sebi, loše ishrane i propuštenih prenatalnih pregleda
- većeg rizika od konzumiranja alkohola, pušenja ili droga
- veće vjerovatnoće razvoja postporođajne depresije
- poteškoća u povezivanju s djetetom i smanjenog dojenja
Dr. Emily Miller, specijalistkinja perinatologije, ističe da su mentalni poremećaji jedan od vodećih uzroka smrtnosti majki u SAD-u. Depresija je stanje koje znamo prepoznati i liječiti.
Najnovija istraživanja pokazuju da, kada se pravilno koriste, antidepresivi ne povećavaju rizik od pobačaja ili ozbiljnih malformacija kod fetusa.
Moguć je mali porast rizika od prijevremenog porođaja i niske porođajne težine, ali se te komplikacije javljaju i kod žena s neliječenom depresijom. Rijetko se može pojaviti stanje koje se naziva perzistentna plućna hipertenzija novorođenčeta (PPHN), ali je ukupni rizik vrlo nizak (oko 0,3%).
Kod otprilike jednog od četvoro novorođenčadi može se razviti tranzitorni neonatalni adaptacioni sindrom, koji uzrokuje kratkotrajne simptome poput razdražljivosti ili problema s hranjenjem. Ovo stanje je samoograničavajuće i nestaje u roku od 48 sati.
<h2>Odluka o terapiji</h2>
Prije donošenja odluke o terapiji, važno je razgovarati s ljekarom o sljedećem:
- težina depresije i prethodna istorija simptoma – trudnoća i postporođajni period povećavaju rizik od pogoršanja mentalnog stanja
- izbor lijeka – sertralin i fluoksetin imaju najviše podataka o bezbjednosti i smatraju se niskorizičnim
- odluka o nastavku ili promjeni antidepresiva – nije svaki lijek iz iste grupe zamjenjiv, reakcije i nuspojave mogu se razlikovati
- mogućnost smanjenja doze ili alternativne terapije – psihoterapija i grupna terapija mogu biti korisne uz ili umjesto ljekova
<h2>Razmjena iskustava</h2>
Kada su u pitanju antidepresivi i trudnoća, forumi su mjesta gdje žene često dijele svoja iskustva o kombinaciji trudnoće i antidepresiva. Takvi razgovori mogu pomoći u pronalaženju osjećaja sigurnosti i informisanog pristupa. Ipak, važno je da konačna odluka bude donešena u saradnji sa stručnim timom.
Trudnoća i antidepresivi zahtijevaju individualan pristup. Svaka žena treba pažljivo razmotriti prednosti i rizike, u dogovoru s ljekarom koji poznaje njenu ličnu istoriju bolesti i trenutno zdravstveno stanje.

Trudnoća i antidepresivi: Evo šta trebate znati

Nova knjiga crnogorskog istoričara Adnana Prekića, pod naslovom “Bolesni od prošlosti”, predstavljena je večeras pred brojnom publikom u sali DODEST KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici.
O knjizi objavljenoj u izdanju Portala Analitika, ali i o njenom značaju za savremeno razumijevanje crnogorske istorije, sa autorom je razgovarala novinarka Zvezdana Kovač.
<h2>Poziv na dublje promišljanje odnosa društva prema sopstvenoj prošlosti&nbsp;</h2>
Autor se posjetiocima promocije obratio riječima o suštinskoj poruci knjige, ističući da “Bolesni od prošlosti” nije samo zbirka eseja o istoriji, već poziv na dublje promišljanje odnosa društva prema sopstvenoj prošlosti.
On je poručio da suština njegovog pristupa nije u lojalnosti naciji ili ideologiji, već u dosljednosti naučnoj istini i kritičkom promišljanju istorijskih činjenica.
- Volio bih da me ljudi prepoznaju kao nekoga ko nije lojalan naciji niti ideološkim kontekstima, jer lojalnost često vodi u destrukciju. Uvijek sam se trudio da izbjegavam tu vrstu pripadnosti, već da se vodim onim što je naučna istina i metodologija - kazao je Prekić.
Prošlost se, kako je naglasio, ne može promijeniti, a oni koji misle da mogu, ukazuje da u suštini stvaraju istoriju revizionizma za generacije koje dolaze.
- Nažalost, naše društvo, kao i mnoga druga, i dalje je suviše lojalno prošlosti, vjerujući da će izgubiti ravnotežu ako se od nje odmakne. Duboko sam uvjeren da to nije tako — istorija ne treba da bude izraz lojalnosti prema prošlosti, već prostor u kojem se razvija kritička misao i odgovoran odnos prema onome što je bilo - poručio je, između ostalog, Prekić.
<h2>Tekstovi iz knjige danas aktuelniji nego u trenutku kada su nastajali</h2>
Govoreći o nastanku knjige, pojasnio da su tekstovi nastali kao reakcija na pojavu istorijskog revizionizma u Crnoj Gori, te da je prvi tekst objavljen u aprilu 2018, povodom događaja u Budvi koji je, kako je istakao, po prvi put dobio institucionalnu podršku lokalnih vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FP8QlgM84TcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- I sama knjiga je nastala kao reakcija na istorijski revizionizam. Povod za prvi tekst bila je proslava tzv. oslobođenja Budve 2018. godine, koju je podržala opština Budva. Vjerovao sam da će suočavanje s činjenicama navesti ljude da naprave korak unazad, ali se pokazalo suprotno – da smo taj revizionistički narativ dodatno unaprijedili. Danas su, paradoksalno, tekstovi iz ove knjige možda aktuelniji nego u trenutku kada su nastajali - primijetio je Prekić.
<h2>Preskočene lekcije vraćaju se kao bumerang</h2>
Upozorio je i da su preskočene lekcije iz prošlosti ono što društva, prije ili kasnije, sustiže kao svojevrsni istorijski bumerang.
- Naš odnos prema prošlosti podsjeća na priču o Njemcima šezdesetih godina — mogli su da ostanu na formalnim izvinjenjima, ali bi im se to kad-tad vratilo. Mislim da i mi danas proživljavamo sličan proces - naglasio je on.&nbsp;
Kako je dodao, crnogorski otklon od nacionalističke i šovinističke politike devedesetih godina bio je više formalne nego suštinske prirode.
- Isti ljudi koji su tada podržavali ratove i agresiju, ubrzo su postali zagovornici evropskih vrijednosti. To pokazuje koliko su površne promjene kada nisu praćene stvarnim suočavanjem s prošlošću - ukazao je Prekić.
I kroz večerašnju promociju knjige “Bolesni od prošlosti” još jednom je potvrđeno da promišljanje prošlosti nije pitanje nostalgije, već zrelosti jednog društva da se suoči sa sobom.

Prekić: Prošlost se ne može promijeniti, oni koji misle da mogu stvaraju istoriju revizionizma za generacije koje dolaze

Ministar prostornog planiranja i urbanizma Slaven Radunović kazao je da bi eventualni moratorijum značio zamrzavanje stanja u Boki, ne u pozitivnom već u negativnom smislu, jer, kako kaže, nikakvih infrastrukturnih ni drugih projekata neće biti jedan duži vremenski period.
- Na ovu problematiku upozorio sam i prije tri mjeseca, te da bi najodgovorniji ljudi u državi i institucije morali da se pozabave ovim pitanjem. Ako ne bude rješenja, neka to odrade građani na referendumu -kazao je Radunović na RTCG.
On dodaje da smo mogli možda malo ranije da debatujemo o tome i da tražimo neko izbalansirano rješenje koje ne bi ugrozilo status UNESCO-a, ali ne bi značilo ni potpuni moratorijum.
- Sada smo u dosta teškoj situaciji, primiče se februar, to je rok koji je uspjela da izbori ministarka medija i kulture Tamara Vujović - naveo je Radunović, koji je dodao i da je prvobitno rok bio u julu, ali je Vujovićeva uspjela da produži isti za šest mjeseci.
Ocjenjuje da je i šest mjeseci malo za ovu problematiku.
- Vjerovatno ćemo biti u prilici da se suočimo sa tim najavljenim problemom. Razvoj Boke ne može da čeka. Moratorijum više ne postoji kao pojam u zakonu, jer je odlukom Ustavnog suda ukinut, i imamo mogućnost da povučemo planove za te opštine. Lokalna samouprava nadležna je za planove nižeg reda, za nekadašnje DUP-ove, sada su to lokalni planovi detaljne razrade, PUP-ovi i urbanistički projekti. Lokalni čelnici morali bi da povuku planove iz upotrebe. To će biti bolna odluka, ali ukoliko se za to odluči država, biće neminovna - kazao je Radunović.

Radunović: Naći izbalansirano rješenje koje ne bi ugrozilo status UNESCO-a

U jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E analiziramo najnoviji izvještaj Grupe eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA). Razmotrićemo razloge zbog kojih je došlo do porasta broja zvanično identifikovanih žrtava trgovine ljudima u Crnoj Gori, kao i da li država dovoljno ulaže u prevenciju prosjačenja u romskoj i egipćanskoj zajednici.
Govorićemo i o položaju novinara u Crnoj Gori, sa posebnim fokusom na njihovu sigurnost i uslove rada.
Povodom Svjetskog dana klimatskih promjena, otkrićemo koji su ključni ekološki izazovi pred Crnom Gorom, te kako se zemlja suočava sa sve izraženijim posljedicama globalnog zagrijavanja.
U emisiji će biti riječi i o novom povećanju cijene polaganja vozačkog ispita, uz pregled reakcija građana i stručnjaka.
📺 Gledajte „Budilnik“ na Televiziji E – jutro počinje informacijama koje se tiču svih nas.

U Budilniku na Televiziji E: Trgovina ljudima, bezbjednost novinara, klimatske promjene i poskupljenje vozačkog ispita

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

Ministarka Tamara Vujović mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ona mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtijevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat - saopštila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koju je Vlada smijenila prošle sedmice.
Damjanović kaže da se Vujović pravdala kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste.
Uoči isteka mandata 7. oktobra joj je, kaže, slala dopise.
- Slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika - rekla je Damjanović na današnjoj pres konferenciji.
Navela je da je 30. oktobra ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi obavila razgovor sa njom, te da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na što je dobila negativan odgovor.
- Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo - ukazala je Damjanović.
Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donijeto istog dana na sjednici Vlade Crne Gore u 16.30 sati, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.
<h2>Čudne situacije</h2>
Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije.
- U kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenjim ucjenjivačkim sklonostima... Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera - rekla je Damjanović.
Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.
- Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas - rekla je Damjanović.
<h2>"Ministarka zahtijevala nenamjensko trošenje sredstava"</h2>
Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou izmedju Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.
- Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.
- Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid? - upitala je Damjanović.
<h2>Obratila se i Spajiću</h2>
Upitala je premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj Kotorarta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.
- Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za odredjivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. Kotor art od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO - rekla je Damjanović.
Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.
- Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade? - upitala je Damjanović.
Ukazala je da je od 2023. imenovana sam za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.
- Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar - rekla je Damjanović.
Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.
- Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali - navela je Damjanović.
<h2>"Ministarstvu poslat falsifikovani dokument"</h2>
Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.
- Indikativno, da ministarka kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.
- Poslije niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja - upozorila je Damjanović.
Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala satanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.
- Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo to problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića - naglasila je Damjanović.
Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.
- Slučajno ili ne - isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanja Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade - navela je Damjanović.
<h2>"Za godinu troškovi gradnje MSU utrostručeni"</h2>
Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.
- I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta - tvrdi Damjanović.
Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića.
Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”
- Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu - kazala je Damjanović.
Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”
<h2>Kažnjava li me Spajić za rezultate u MCCG ili za rad u Savjetu?</h2>
Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezulatat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.
- Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima? Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni? - upitala je Damjanović.
Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.
- Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat - upitala je Damjanović.
Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.
- Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija? - pita Damjanović.
<h2>"SDT da ispita ulogu Ćetkovića, Tomović i Vujović u gradnji MSU"</h2>
Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.
- Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna - rekla je Damjanović.
Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović, koja je zadužena za pravne poslove Ministarstva, ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.
- Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu? - pita Damjanović.
<h2>Urađeno puno</h2>
Ona je decidna da je u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) u protekle četiri godine organizovano skoro 300 programa, uglavnom koncerata.
- a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije - dodala je ona.
Podvukla je da je od 2021. godine, kada je stupila na funkciju zajedno sa umjetničkom direktoricom Mirjanom Živković, urađeno puno.
- Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine - istakla je Damjanović.
Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.
Kazala je da je 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.
- Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla - istakla je Damjanović.

Damjanović: Tamara Vujović došla da mi kaže da Spajić traži da Ćetković dođe umjesto mene, on nema kompetencije

U dvorani „Napredak“ u Zagrebu održana je međunarodna konferencija posvećena jednoj od najmračnijih tema postjugoslovenskog prostora – nestalim bebama, a događaj je organizovao Savez hrišćana Hrvatske. Kako je saopšteno, konferencija je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne da otkriju istinu koju sistemi decenijama prikrivaju. <h2>&nbsp;PRIKRIVANJE ISTINE</h2> U uvodnom obraćanju, ističe se u saopštenju, predsjednik Saveza mr Damir Katulić naglasio je da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, to je, kazao je on, pitanje savjesti čitavog društva. - Konferenciji su prisustvovali i brojni roditelji čija su djeca nestala neposredno nakon rođenja, a njihova svjedočenja odjekivala su salom kao bolni podsjetnik da borba nije završena – piše u saopštenju. Među govornicima iz Srbije bili su Ana Pejić, majka nestalog đeteta i osnivačica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, dr Gordana Radelić, majka nestalog đeteta, te prof. dr Goran Belojević, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dan prije ove konferencije, dodaju u saopštenju, 29. oktobra u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, čime je tema prvi put dobila i naučni temelj.&nbsp; - Taj trenutak mnogi nazivaju prekretnicom, jer borba roditelja od tog dana više nije samo vapaj, već argumentovana, dokumentovana istina – saopšteno je nakon Konferencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314" data-rendition-name="original" width="1042" height="496" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević</figcaption> </figure>  Putem video-bima obratio se i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog istraživačkog tima koji učestvuje u pronalaženju nestalih beba.&nbsp; - Njegove riječi, izrečene s oprezom ali odlučno, potvrdile su ono što roditelji već dugo znaju – istina postoji, ali se sistemski prikriva – piše u saopštenju. Podsjećaju da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Srbiji usvojen zakon koji, kako poručuju roditelji, nije donio pravdu, već pokušaj zataškavanja.&nbsp; Majke iz Hrvatske su se, poput majki iz Srbije, obratile istom sudu i dobile presudu u svoju korist.&nbsp; - Ana Pejić je u Zagrebu izrekla rečenicu koja je odzvanjala poput zavjeta: „Nemojte dozvoliti da majke Hrvatske prođu kao majke Srbije. Ispunite presudu, dajte nam odgovor - gdje su naša djeca“ – poručila je ona. <h2>&nbsp;DAVID PROTIV GOLIJATA</h2> U saopštenju se naglašava da je posebno emotivan trenutak tokom konferencije bio kada je jedan od očeva objavio da je, vjerovatno, pronašao svog sina.&nbsp; - To nije bio samo trenutak emocije - to je bio trenutak sudara dvije sile: roditeljske vjere i sistemske tišine. Borba ovih roditelja, koja traje više od tri decenije, više se ne može opisati kao epska. Ovo je biblijska borba Davida protiv Golijata – borba malih, golorukih ljudi protiv nevidljivog, hladnog sistema moći. David danas nema praćku ni kamen, već dokumenta, presude, DNK analize i glas koji više niko ne može ućutkati. Golijat više nije vojnik, već birokratski zid, lažna dokumentacija, izgubljeni spisi i institucije koje ćute. Ali istorija nas uči: Golijat uvijek djeluje nepobjedivo – sve dok David ne ustane. Ti roditelji jesu taj David. I dok im svijet okreće leđa, oni ne odustaju. Dok institucije odlažu, oni ne prestaju. Dok vlasti traže načine da zataškaju, oni traže samo jedno - istinu i ime svog djeteta – naglašava se u saopštenju koje je Portalu ETV dostavio sekretar Saveza hrišćana Hrvatske Bojan Jovanović. Njihova borba, dodaje se, nije politička, nije nacionalna, nije vjerska, već borba za osnovni smisao postojanja – za istinu, za pravdu, za dijete koje je negdje, možda još živo, možda izgubljeno u nečijem tuđem životu. - U vremenu kada su mnogi pristali na ćutanje, ovi ljudi su izabrali da govore. I zato ova borba nije samo hrvatska, srpska, ni regionalna – ona je ljudska. Ona prevazilazi granice, zakone i sisteme, jer dodiruje ono što nijedna vlast ne može kontrolisati: ljubav majke i oca prema djetetu koje traže. Istina je krenula. I neće stati dok posljednje ime ne bude izgovoreno, dok posljednje dijete ne bude pronađeno i dok pravda ne nadvlada strah – zaključeno je u saopštenju, Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus. Sljedeća konferencija, u organizaciji Saveza hrišćana Hrvatske, biće održana u Bosni i Hercegovini, a već se planira i nova – u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović(Photo: Al Jazeera)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;TRGOVINA BEBAMA</h2> Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završile u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima i prodavane su. Dojčevele objavio je 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekara Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.&nbsp; - Biraj - tvrdi Marko Ivić da mu je rekao ljekar.&nbsp; On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje. - Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele. Medicinska sestra mu je dala bijeli mantil i sa ljekarom je krenuo u obilazak porodilja, a dodirivanje kreveta trebalo je da bude znak doktoru koja porodilja liči na njegovu suprugu. - Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u boks sa bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: „Biraj“. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i mojim njemačkim prijateljima, ali i našim ljudima, kažem da u tom porodilištu mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta. Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su đene iz Udruženja nestalih beba Srbije.&nbsp; - Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću ćutati – ispričao je on 2019. U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu. - Trgovina bebama je bila sistemski organizovana u lancu ljekata, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake – rekla je 2019. Ana Pejić za Dočevele. Prije dvije godine snimljena je i mini serija „Kalup“ na osnovu svjedočanstava roditelja nestalih beba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c" data-rendition-name="original" width="621" height="502" loading="lazy" alt="Ana Pejić"> <figcaption>Ana Pejić</figcaption> </figure>  Prvi put i majke iz Hrvatske progovaraju i tvrde da su im djeca oteta. Nedavna vijest o majci koja je nakon 40 godina u Srbiji pronašla svog sina za kojeg su rekli da je umro tijekom porođaja, samo potvrđuje da su se u tim godinama događale nevjerojatne stvari. Sve žene s kojima je razgovarala ekipa emisije Provjereno, imaju gotovo identičnu priču - uredan porođaj nakon kojeg je u prvim danima sve bilo u redu. Odjednom se stanje pogoršava, nastaju komplikacije s bebom zbog koje djecu premještaju u druge bolnice. Čak i druge gradove. Prije tri godine u Srbiji je odjeknula vijest da je majka, kojoj je nakon porođaja saopšteno da je beba umrla, pronašla svoga sina poslije 40 godina. On je usvojen, takođe, u Srbiji. U potrazi za sinom pomoglo joj je Udruženje za istinu i pravdu o bebama. DNK analiza potvrdila je njihovu kevnu vezu. Prema istraživanju Ane Pejić u bivšoj Jugoslaviji, kasnije i u državama nastalim iz nje, u razdoblju od 1960. do 2003. iz porodilišta je ukradeno pola miliona đece.

Ana Pejić: Dajte nam odgovor - gdje su naša djeca

Crnu Goru je minule sedmice, regionalno gledano, obilježilo hapšenje biznismena Ranka Ubovića, a planetarno - ksenofobično orgijanje, koje je kulminiralo otvorenim lovom na gastarbajtere iz Turske.&nbsp; Iako ova dva slučaja naizgled nemaju nikakavu zajedničku poveznicu, ona ipak postoji.&nbsp; <h2>Dvostruki aršini</h2> Naime, dok se kadrovi i fotografije sa lisicima na rukama Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, te ranije uhapšenih Aca Mijajlovića i Vlada Ivanovića, snimljenih na stepeništu SPO, ovih dana bjesomučno prikazuju na televizijama i portalima, crnogorska policija i tužilaštvo su objavili samo inicijale naoružanih ljudi sa kapuljačama.&nbsp; Koji su, poput pripadnika Ku Kluks Klana, napali građane Turske na Zabjelu, a njihove kolege krenule da pale i demoliraju turske automobile i radnje širom Crne Gore. Što je klasična diskriminacija. Policija i tužilaštvo, dakle, poštuju presumpciju nevinosti brutalnih napadača na Turke, objavljujući samo njihove inicijale. Dok, s druge strane, poznate crnogorske biznismene „žigošu“, otkrivajući medijima termine kada će biti dovedeni ispred zgrade SPO, kako bi ih „ovjekovječio“ kamermansko-fotoreporterski streljački vod. Dakle, iako u napadima na građane Turske ima klasičnih elemenata specijalnog rata protiv CG, jer se ona tako pokušava udaljiti od EU, nema imena i snimaka uhapšenih „osvetnika“ sa lisicama na rukama. Niti javnost zna ko su. <h2>Kad jaganjci utihnu</h2> Što je, gledano isključivo iz ugla ljudskih prava, pohvalno. Osim, ako se iza objavljivanja inicijala, a ne punih imena i prezimena uhapšenih, ne krije namjera da se od javnosti zaštiti nečiji bratanić, sestrić, kumara...&nbsp; S druge strane, kada su u pitanju Ranko Ubović i drugi uhapšeni ugledni crnogorski bisnismeni, tužioci, policajci, univerzitetski profesori, bivši ministri... to pravilo ne važi u Besudnoj Zemlji. Što predstavlja klasičnu diskriminaciju. Ali, ne daj Bože goreg: da je zapalo Dritanu i sličnim samoproglašenim tužiocima i sudijama, vjerovatno bi Ubovića, Lazovića, Katnića... privodili kod tužioca i sudija vezane kao Hanibala Lektora iz filma „Kad jaganjci utihnu“.&nbsp; Jer te ljude, po naređenju pretpostavljenih, da li iz policije, tužilaštava, stranih ambasada, Srbije, Rusije... ili svih njih zajedno, vrag će ga znati, treba javno kriminalizovati i diskreditovati. Ili preciznije rečeno: medijski linčovati. Prije svakog suđenja i presude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026211040_78caeb559460f112f13397e5b62473271ae60a6c05553b0022c221c57ef17085" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo"> <figcaption>Okupljeni građani u podgoričkom naselju Zabjelo(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  <h2>Vučićev čovjek</h2> Godinama najavljivano hapšenje Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, zbog navodnog pranja novca, desilo se, vrlo indikativno, uoči samog isticanja roka za dostavu ponude za projektovanje i izgradnju druge dionice autoputa Mateševo - Andrijevica. Vrijedne oko 600 miliona eura. Kao što je objavljeno, za taj posao su se javile četiri kompanije. Tri iz Kine i jedna iz Turske. Među njima i Bemaks, kao podizvođač. No, hapšenjem Ranka Ubovića i Veska Kovačevića, unaprijed je trebalo diskvalifikovati tu renomiranu firmu. A čime bolje, nego dobro tempiranim hapšenjem. Nije nikakva tajna: za taj veliki posao zainteresovana je i Srbija, odnosno kontroverzni bisnismen s Kosova i „Vučićev čovjek“ Zvonko Veselinović.&nbsp; Kako je konstatovala Radio Slobodna Evropa, Veselinović je za „Srbiju biznismen, za Kosovo kriminalac, a u Sjedinjenim Državama je na crnoj listi“. &nbsp; Njegova firma Inkop, kao i firme povezane sa njima, radile su, ili su angažovane, na izgradnji brojnih saobraćajnica u Srbiji. Osim toga, kako se može čuti, njegove firme su već kupile zemljište za eksploataciju kamena, blizu trase novog dijela autoputa Mateševo - Andrijevica. Vjerovatno ubijeđeni u to da će oni dobiti taj posao. Slučajno ili ne, uoči samog isticanja roka za dostavljanje ponude za izgradnju nastavka autoputa, na podgoričkom aerodromu uhapšen je Vesko Kovačević. U njegovom ruksaku nalazila se obimna dokumentacija i ponuda Kinezima za radove na tom kapitalnom projektu.&nbsp; <h2>Kula od karata&nbsp;</h2> Ako ovo nije slučajnost, onda to optužuje onog ko je odredio tajming hapšenja čelnih ljudi Bemaksa. Sumnjivo lice je postupajući tužilac Miloš Šoškić. Ali moramo poštovati njegovu presumciju nevinosti. Vratimo se hapšenju biznismena Ranka Ubovića. Višegodišnja političko-medijsko-tužilačka hajka, napokon je urodila plodom: slikan je sa lisicama na rukama! Uz javno likovanje ministra policije Danila Šaranovića i istrošenog političara Dritana Abazovića, koji su orden za to hapšenje htjeli pripučiti sebi na prsa.&nbsp; Baš kao i onda kada su uhapšeni Zoran Lazović, Milivoje Katnić i Saša Čađenović.&nbsp; No, dosadašnji sudski postupak pokazuje da se optužnica protiv njih ruši kao kula od karata.&nbsp; Što će se, po svemu sudeći, desiti i sa ovom kojoj sada aplaudiraju.

Tag: mirko-vucinic