Hrvatski dramatičar, romanopisac, pripovjedač, pisac za mlade i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Miro Gavran (1961) postao je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, saopšteno je iz DANU. - Najizvođeniji i je hrvatski dramski pisac. Njegova djela prevedena su na više od 40 jezika. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je preko 450 premijera širom svijeta, koje je pogledalo 4 miliona ljudi. Jedini je živi dramatičar u Evropi koji ima pozorišni festival njemu posvećen izvan zemlje rođenja- podsjećaju iz DANU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111700114_f990abd2cfca8ec1c56f7947a6268514fe602f3d60b9a91bc3a9755dbf7edd1e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111700114_f990abd2cfca8ec1c56f7947a6268514fe602f3d60b9a91bc3a9755dbf7edd1e" data-rendition-name="original" width="499" height="378" loading="lazy" alt="Miro Gavran"><figcaption>Predsjednik DANU, dr Aleksandar Mugoša sa novoizabranim članom MIrom Gavranom(Photo: DANU)</figcaption></figure>  DANU je, nakon Mira Gavrana, pokrenula i proceduru prijema u članstvo bosansko-hercegovačog likovnog umjetnika i grafičara Halila Tikveša (1935). - Halil Tikveš je dugogodišnji profesor Akademije umjetnosti u Novom Sadu i gostujući profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Na Novosadskom univerzitetu ima status profesora emeritusa od 2013. godine. Tokom karijere imao je više od 100 samostalnih izložbi širom svijeta, za svoj rad dobio tridesetak nagrada, njegova djela dio su stalne postavke Umjetničke galerije Bosne i hercegovine u Sarajevu. Živi i radi u Beogradu, Sarajevu i Blacama- navode iz DANU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111700110_304f276f03be574b944d93ffeeb97fd90465c114c660b2915b9bc0f9cdbf231e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025111700110_304f276f03be574b944d93ffeeb97fd90465c114c660b2915b9bc0f9cdbf231e" data-rendition-name="original" width="459" height="397" loading="lazy" alt="Miro Gavran"><figcaption>Halil Tikveš(Photo: Halil Tikveša)</figcaption></figure>  Povodom prijema novih članova Predsjednik DANU Aleksandar Mugoša obratio se članstvu akademije. - Nakon što je Skupština DANU prihvatila kandidaturu, istovremeno primivši ga za člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, gospodin Miro Gavran i ja našli smo se u Zagrebu. Dugo smo razgovarali o hrvatskoj i crnogorskoj istoriji, kulturi i nauci. Shvatio sam da Crna Gora ima snažnu podršku hrvatske intelektualne elite što me iskreno obradovalo, jer su nam ti ljudi jednostavno sve oprostili. Dakle, dok se mi, u svojoj zemlji, ponašamo nezrelo, drugi ljudi nam opraštaju ozbiljne greške, iskazuju nam ogromno poštovanje želeći da budu dio nas. Mi i dalje uporni u svojim greškama, oni i dalje u njihovom praštanju. Bilo bi dobro da naučimo nešto iz toga, da bez velikih riječi, mitomanije, laži i mimikrije dođemo u situaciju da možda neko nekome ponekad ponešto oprosti i u našoj zemlji. Možda, kažem...Bez obzira na sve, nama su potrebni ljudi poput Mira i Halila, njima moramo vjerovati i od njih možemo mnogo da naučimo- poručio je Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Književnik Miro Gavran novi član DANU, u proceduri prijem umjetnika Halila Tikveša

Sjednica Skupštine Crne Gore biće nastavljena danas u 14 sati i 30 minuta, a poslanike očekuje razmatranje više kadrovskih predloga u okviru tačke dnevnog reda „Izbori, imenovanja i razrješenja“.
Parlament će danas razmatrati Predlog za izbor dva člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati, kao i Izvještaj sa konsultativnog saslušanja kandidata za člana Tužilačkog savjeta iz reda advokata, koji je predložila Advokatska komora Crne Gore.
Na dnevnom redu su i dva predloga vezana za Centralnu banku Crne Gore – imenovanje Gordane Kalezić za viceguvernerku CBCG, te mr Milana Remikovića za viceguvernera ove institucije.
Nakon završetka rasprave, poslanici će glasati o svim predloženim imenovanjima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkABi32XpKhM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Skupština danas o izborima u Tužilačkom savjetu i imenovanjima u Centralnoj banci

Danas će u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku biti svečano otkriven spomenik žrtvama genocida u Srebrenici, podignut povodom 30. godišnjice genocida i kao trajni podsjetnik na 8.372 nevinih žrtava.
Iz Delegacije BiH pri Ujedinjenim nacijama podsećaju da je postavljanje spomenika rezultat procesa koji traje godinama, a posebno aktivnosti koje su započele nakon što je Generalna skupština UN-a u maju 2024. usvojila rezoluciju A/RES/78/282. Tom rezolucijom 11. jul je proglašen "Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine", a od Generalnog sekretara zatraženo je uspostavljanje Programa informisanja javnosti "Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije", prenosi N1 Sarajevo.
Temelji spomenika postavljeni su pod zemlju i čine konstrukciju tešku oko pet tona, dok se iznad površine nalazi dio izrađen od kamena i čelika, težak oko tri tone. Spomenik je oblikovan kao Cvijet Srebrenice – simbol boli, nade, otpornosti i istine.
Jedanaest latica cvijeta predstavlja datum početka genocida – 11. jul, dok bijela boja simbolizuje nevinost žrtava, a zelena obnovu i nadu. Boje i forme cvijeta asociraju i na mezare žrtava koje se svake godine ukopavaju u Potočarima.
Obilježavanje i samo otkrivanje organizuju Organizacija za genocid u Srebrenici i Program UN-a za informisanje javnosti, kao dio globalnih aktivnosti posvećenih 30. godišnjici genocida.
Program informisanja javnosti o genocidu u Srebrenici, kojim upravljaju Odeljenje za globalne komunikacije (DGC) i Kancelarija za prevenciju genocida (OSAPG), uključuje:
– obilježavanje Međunarodnog dana 11. jula,
– razvoj obrazovnih i informativnih programa koji čuvaju utvrđene činjenice,
– prikupljanje svjedočanstava preživjelih,
– borbu protiv poricanja i iskrivljavanja istorijskih činjenica,
– pripreme za obilježavanje 30. godišnjice 2025. godine.
Iz Delegacije BiH pri UN-u naglašavaju da je trajni spomenik fizički izraz poruke sadržane u rezoluciji: "da Srebrenica nikada ne smije biti potisnuta na marginu istorije te da se očuva sećanje na žrtve, kao i na odgovornost međunarodne zajednice".
- Postavljanjem ovog spomenika u Ujedinjenim nacijama odajemo počast jednom bolnom poglavlju istorije UN-a, ali i stvaramo trajni podsetnik s jasnom porukom – da se ovakvi užasi nikada više ne smeju ponoviti - poručili su iz Delegacije BiH.

UN otkriva spomenika žrtvama genocida u Srebrenici: "Cvijet koji će čuvati istinu"

Predstava „Gidionov čvor” Pozorišta mladih Sarajevo biće izvedena u okviru desetog izdanja Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, u srijedu, 19. novembra, u sali DODEST KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Emocionalna i provokativna drama, nastala po tekstu jedne od najpoznatijih američkih spisateljica Džone Adams, otvara niz važnih društvenih tema – od slobode izražavanja, kreativnosti i odgovornosti u obrazovanju, do vršnjačkog nasilja, odnosa nastavnika i roditelja i granica njihovih uticaja na mlade ljude.
„Gidionov čvor” postavlja pitanje – da li pokušaj pronalaska odgovora samo dodatno zapetljava „gordijev čvor“ savremenog društva, ili nas približava njegovom razrješenju? Poruka predstave je jasna: taj čvor se ne može presjeći, već je potrebno zajednički djelovati kako do njegovog zapetljavanja ne bi ni došlo.
Publika će imati priliku da prepozna i preispita složene odnose između individualne slobode i društvene odgovornosti, između obrazovnog sistema i lične empatije, kroz snažne glumačke interpretacije i minimalističku, ali emotivno snažnu scensku postavku.
Ulaznice, po cijeni od 5 eura, mogu se kupiti radnim danima na biletarnici KIC-a „Budo Tomović“ (od 9 do 20h).
Za informacije i rezervacije dostupan je broj telefona 020 664 237.

Predstava „Gidionov čvor” u KIC-u

Uprava policije je, uoči predstojeće utakmice između Crne Gore i Hrvatske, realizovala sveobuhvatne pripreme i angažovala maksimalne kapacitete, uključujući Specijalnu i Posebnu jedinicu policije, uzimajući u obzir da je utakmica zvanično proglašena događajem povećanog bezbjednosnog rizika.
Policija će, kako ističu u saopštenju, na terenu djelovati odlučno, preventivno i bez tolerancije prema bilo kakvom narušavanju javnog reda i mira. 
- Svaki pokušaj izvršenja nezakonitih aktivnosti, izazivanja incidenata ili vršenja krivičnih djela biće neposredno otkriven, dokumentovan i sankcionisan u najkraćem roku - poručili su iz Uprave policije.
Primjenjivaće sve zakonom predviđene mjere u punom kapacitetu sa fokusom na bezbjednost građana, zaštitu imovine i očuvanje javnog reda i mira.
- Pozivamo građane da uz poštovanje zakona i sportske kulture, doprinesu da ovaj događaj protekne bez incidenata i u sportskom duhu - poručili su iz Uprave policije.
Dodaju i da će sa ciljem bezbjednog odigravanja sportskog događaja, te održavanja stabilnog stanja u dijelu centra grada, danas od 12 sati više ulica u užem centru Podgorice biti zatvoreno:
· Ulica 19. decembra,
· Bulevar Ivana Crnojevića – od raskrsnice Bulevara Stanka Dragojevića do Ulice Marka Miljanova,
· Ulica Balšića, od raskrsnice sa Hercegovačkom ulicom do Bulevara Ivana Crnojevića, i
· Hercegovačka ulica, od Ulice Slobode do raskrnice sa Ulicom Balšića.
- Shodno procjeni rukovodioca obezbjeđenja sportskog događaja, po potrebi će biti zatvorene i druge ulice u užem gradskom jezgru i oko gradskog stadiona, do završetka sportskog događaja - navodi se u saopštenju.

Pojačane aktivnosti policije u svim regijama, angažovane taktičke jedinice, od 12 sati zatvoreno više ulica u užem centru Podgorice

Iako se Spajić zarekao pred predstavnikom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom da se neće otvarati teme koje dijele narod u Crnoj Gori, prvi su poslanici PES-a otvorili temu da li je aneksija 1918. godine Crne Gore bila nasilna ili ne. To je otvorilo Pandorinu kutiju daljih velikosrpskih laži koje samo neobrazovane i polupismene neznalice mogu otvarati. Ako nešto uopšte čitaju onda su to najvjerovatnije takve istoričarske „velesile“ kao što je Aleksandar Raković, Čedomir Antić i slični. Konačno, Spajić je paradigma te filozofije po kojoj je laž istina i obratno. A onda su počeli da se javljaju neki koji su se prije 20 godina skinuli sa majčinog mlijeka, koji u životu nijesu pročitali bilo što o istoriji Crne Gore, posebno iz partije koja je ideološki sljedbenik organizatora „Sarajevo safarija“ i poštovalac svih ratnih zločinaca u istoriji srpskog naroda, SNP-a, sa nevjerovatnom idejom da nasilnu aneksiju Crne Gore 1918. godine nazove „istorijskom voljom naroda u Crnoj Gori“?! Kako to oni znaju? Ko im je to rekao? Je li tzv. Podgorička skupština mjerilo na osnovu čega to tvrde? Pa pošto su naprasno postali evropejci, baš bih volio da mi ti pametnjakovići navedu ijednu zemlju koja je priznala Podgoričku skupštinu kao izraz volje crnogorskog naroda, uključujući i SSSR? <h2> PODGORIČKA SKUPŠTINA</h2> Evo, ja se intenzivno bavim proučavanjem svega što je svjetska štampa pisala o tim vremenima, pokupovao sam gomilu antikvarnih knjiga koje se bave godinama kada je nasilno anektirana Crna Gora i ne nađoh nijednu zemlju koja tzv. Podgoričku skupštinu smatra legalnom i legitimnom, osim onih koji su je organizovali. To jest, država Srbija. Pasionirano se baveći tom temom i stavom velikih sila prema tzv. Podgoričkoj skupštini, baziranih na delegacijama koje su slali u Crnu Goru, a kojih je bilo na desetine, jedini zaključak koji se može izvesti je da sve velike sile plebiscitarno smatraju Podgoričku skupštinu ujdurmom vlastodržaca Srbije i okupacione srpske vojske u Crnoj Gori. O tome se može objaviti na stotine dokumenata. Da te neobrazovane i nezainteresovane partijske populiste interesuje da saznaju istinu i išta iz istorije Crne Gore, lako bi se uvjerili u istinitost ovoga što pišem. Poznata manipulacija, u Vučićevom stilu, da se radi o italijanskoj propagandi, što je zvanični Beograd besmisleno ponavljao, obesmišljena je izvještajima delegacija Britanskog parlamenta i američkog predśednika Vudroa Vilsona. Da tu partijsku boraniju iz SNP-a interesuje istorija svoje zemlje pročitali bi rasprave o zločinima u Crnoj Gori o kojima je raspravljao britanski parlament 1920. godine, nakon izvještaja grofa de Salisa, koji je kao izaslanik britanskog parlamenta i Forin ofisa boravio 1919. godine u Crnoj Gori, izvukavši jedva živu glavu, zahvaljujući francuskim vojnicima, kada su ga srpske snage uhvatile u Virpazaru. Sve o čemu pišem mogu dokumentovati faksimilima originala iz arhiva i svjetske štampe. Volio bih da mi ta partijska nepamet iz SNP predoči bar jedan dokument, osim iz srpskih izvora, kojim mogu potvrditi svoje laži. Čikago tribjun je imao svog izvještača u Parizu, pa ću prenijeti pisanje Čikago tribjuna što su izvještači izvjestili svoje vlade po povratku iz Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116071148_4e3b8cd1031312945d264262ea24e9cfce106ae59ebda054cad426a619507611" data-rendition-name="original" width="648" height="496" loading="lazy" alt="Izvod o Anglo-američkoj komisiji"><figcaption>Izvod o Anglo-američkoj komisiji</figcaption></figure>  <h2>IZVJEŠTAČI O OKUPACIJI CRNE GORE</h2> Čikago tribjun iz 1919. godine: POD SRPSKOM OKUPACIJOM, CRNA GIRA DANAS PREDSTAVLJA MJESTO NAJKRVAVIJEG POKOLJA U EVROPI Zvanični posmatrači donijeli užasavajuće izvještaje u Pariz Pariz, 3. septembra 1919. godine – Američka i britanska vojna intervencija u Crnoj Gori radi sprječavanja raširenog masakra crnogorskih rojalista od strane Srba, u preporuci neutralnih posmatrača koji su došli u Pariz juče i koji danas pišu energične izvještaje svojim vladama. „Pod srpskom okupacijom, Crna Gora danas predstavlja mjesto najkrvavijega pokolja u Evropi“, izjavio je zvaničnik koji se vratio. „Ukoliko se Engleska i Amerika ne umiješaju, niti jedan crnogorski rojalista neće ostati živ. Srbi ih masovno ubijaju“. Konfiskovana hrana Amerikance posebno zanimaju izvještaji koje su donijeli neutralni posmatrači, prema kojima je cio kontigent američke hrane koju je Huverova administracija uputila u Crnu Goru, dospio u ruke Srba. Crnogorci se prvo moraju odreći sopstvene zemlje i zakleti na vjernost srpskom kralju Petru, da bi dobili išta od tih zaliha. Ukoliko to ne učine, bacaju ih u zatvor. Zatvori u Cetinju i Kotoru su, prema zvaničnicima, puni Crnogoraca, a svakodnevno se dovode crnogorski komiti uhvaćeni u brdima i nad njima se vrši egzekucija. Žele kralja nazad Jedan od zvaničnika koji se vratio, odbio je da mu se navede ime, rekao je: „Crnogorci su možda spremni na promjenu starog oblika svoje patrijarhalne Vlade, ali trenutno svi Crnogorci žele povratak svojega kralja da ih spasi srpskog jarma“. Ušli su u rat na strani Antante, a sada ne samo da su sklonjeni sa mjesta na Mirovnoj konferenciji i ne samo da im je uskraćeno pravo na samoopredjeljenje, već je njihov kralj protjeran u egzil, a njihova zemlja je stavljena pod stranu vlast. Ukoliko se Nikola vrati u Crnu Goru, cijela država će ustati s njim. Revolt protiv Srbije sada je u punom zamahu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116071148_7b0b90fe53085d82c1ed9201e36c1751077edd98643d116ca977c3a269b06ded" data-rendition-name="original" width="937" height="1108" loading="lazy" alt="Čikago tribjun"><figcaption>Čikago tribjun</figcaption></figure>  Uskoro se očekuje zvanična objava određenih Vladinih izvještaja kojima se reguliše gore navedeno i nalaže američka i britanska vojna intervencija. Kralj Nikola i njegov dvor ostaju u Parizu, gdje primaju kraljevske subvencije od britanske i francuske vlade, koje takođe daju akreditacije ministrima na crnogorskome dvoru. <h2> FRANCUSKA SRAMOTA</h2> Britanija je tražila da sa američkim trupama u potpunosti okupiraju Crnu Goru i izbace iz zemlhe sve ostale vojne jedinice, uključujući i srpsku vojsku, kako bi se održao fer i legitiman referendum crnogorskog naroda o njegovoj budućnosti, poštujući zakone Kraljevine Crne Gore. Pogađate, tu inicijativu nije podržala Francuska, čija je uloga u nestanku Crne Gore jedna od najvećih sramota te države. Izvinjenje čovjeku koji je tobožnji nasljednik kraljevske loze Petrovića je više nego nedovoljno za iskupljenje Francuske zbog sramne uloge koju je odigrala u zabrani napuštanja Francuske kralju Nikoli, prijeteći mu prekidom diplomatskih odnosa i blokadom svih bankarskih računa, stavljanjem veta na izvještaj grofa de Salisa, urgiranjem kod srpske vlade na Krfu da što prije okupira Crnu Goru prije nego se kralj Nikola vrati u nju, okretanjem leđa na ponašanje srpskih okupacionih trupa na terenu u Crnoj Gori, masovnim hapšenjima, ubistvima, zločinima neshvatljivih ljudskom umu, poput stavljanja mački pod ženske kotule i njihovo šibanje do smrti osobe pod čiju kotulu su ih stavljali, itd. Šerman Majls, izaslanik američkog predśednika Vudroa Vilsona, u svom izvještaju direktno izražava stav da tzv. Podgorička skupština nije izraz volje crnogorskog naroda, već da je „posljedica vojne moći“ srpskih snaga, navodeći da je „na Cetinju general major iz Srbije, koji mi je nagovjestio da je on ... svarni guverner Crne Gore“. Izvještaj, takođe, govori o sistematskom „srpskom zlostavljanju Crnogoraca“ nad kojima sprovode „tešku represiju“. U izvještaju se navode i zločini prema Albancima, o tome da „u 15 sela u okrugu Rugova nije žive duše ostalo. Osam stotina je masakrirano, ne računajući ljude koji su pružali otpor... U Plavu i Gusinju 333 žena, đece i staraca je masakrirano“. Takođe se govori o logoru u Skadru, u kojem su se nalazili loše obučeni i odjeveni, po snijegu, žene đeca i starci, izbačeni iz svojih domova bez mogućnosti da sa sobom uzmu bilo koju topliju obuću ili odjeću. <h2> SRAMNE INICIJATIVE </h2> Nema te kolumne u koju mogu stati sve činjenice koje inicijative članova PES-a i SDP-a čine sramnim, bezočnim i nesojskim. Umjesto da se pokriju ušima od sramote, oni se još drsko obraćaju preko medija kao da predstavljaju nekakve istorijske autoritete koji nešto znaju o onome o čemu pričaju. Sa gađenjem mogu konstatovati da je nesrećna Crna Gora kad vidim ko sve dobija javni prostor i njegove izjave prenose u medijima. Samo ovakvi izborni zakoni, kakvi su u Crnoj Gori, mogu svakakvu fukaru izbaciti u prvi plan i omogućiti im da primaju ogromne prinadležnosti od zemlje koju organski mrze i lažima je diskredituju na svakom koraku. Pod hitno Crna Gora mora donijeti zakon o izborima koji će se obavljati sa otvorenim listama, tako da građani mogu da razne bezveznjakoviće vrate na nivo koji uzaslužuju, koji im pripada po intelektualnim kapacitetima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251116071148_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija"><figcaption>Krfska deklaracija</figcaption></figure>  Volio bih da mi ti „istorijski autoriteti“ objasne kako je to čuvenom Krfskom deklaracijom iz jula 1917. godine srpsko rukovodstvo predviđelo kakve će odluke donijeti manipulativno izabrani delegati tzv. Podgoričke skupštine krajem 1918. godine, dakle godinu i nekoliko mjeseci nakon Krfske deklaracije, u kojoj nema dinastije Petrović, ni Crne Gore? Biće da su bili vidoviti, ili što je mnogo vjerovatnije, samo je najavljen plan kojim će se izvršiti nasilna aneksija Crne Gore, detronizovati dinastija Petrović i stvoriti Velika Srbija iz Niške deklaracije iz decembra 1914. godine. To je jedina istina! Vrijeme je da se predśednik vlade počne ponašati odgovorno i počne poštovati svoja obećanja, zakone Crne Gore, biti stvarni predvodnik svih ministarstava i davati ton strateškom opredjeljenju države, umjesto što se stalno otvaraju teme koje ne vode Crnu Goru evropskim integracijama, već konstantnim suprotstavljanjima, mržnji, sukobima i bestijalnim pokušajima stranih službi da Crnu Goru vrate u devedesete godine. Što je cilj revizije i laži o otvaranju teme nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. godine, priče o legalizacije konate na Rumiji, što nijedna normalna država ne bi uradila, jer se radi o neurbanizovanom prostoru na visini od skoro 1,5 hiljada metara, što je cilj vraćanja imbecilne priče o povratku kapele Karađorđevića na Jezerski vrh, koji je zakonom zaštićen kao autentični prostor, sa najvećim kulturnim i umjetničkim značajem za Crnu Goru? Da ne govorimo da se to bez krvi ne može uraditi. <h2> NJUJORK TAJMS 1922.</h2> „Kada su srpske trupe, predvođene francuskim oficirima, ušle u Crnu Goru i izvršile aneksiju savezničke Crne Gore silom i krvoprolićem; i kada se crnogorski narod podigao na oružje protiv novih ugnjetavača, predsjednik Vilson, na jednoj od śednica Mirovne konferencije, sastavio je poruku koja je proslijeđena crnogorskom narodu posredstvom Crnogorske vlade i francuskih vojnih vlasti. Prema ovom telegramu, predstavnici velikih sila apelovali su na crnogorski narod da zaustave krvoproliće, uz uvjeravanje da će im biti omogućeno pravo slobodnog samoopredjeljenja. Termin 'slobodno samoopredjeljenje' može se razumjeti samo na dva načina: kao pravo na samoopredjeljenje kako ga predviđa crnogorski Ustav ili samoopredeljenje kakvo je odobreno čak i neprijateljskim provincijama, kao što su Šlezvig, Gornja Šleska i sl. Ukoliko je poruka predśednika Vilsona crnogorskom narodu značila prvi metod, onda je Crna Gora trebalo da bude obnovljena na isti način kao Belgija i Srbija. Ukoliko je, međutim, pod pojmom 'slobodno samoopredjeljenje' podrazumjevan drugi metod, onda je ono trebalo biti sprovedeno plebiscitom, koji bi prirodno značio povlačenje srpske okupacione vojske, dok bi glasanje kontrolisale velike savezničke sile. Međutim, ni jedno ni drugo nije još sprovedeno u praksi, tako da pitanje Crne Gore i dalje ostaje otvoreno, dok su velike sile trebale da to riješe u korist ustavne slobode crnogorskog naroda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116071148_dd96883964207191d4d5a0981f5768c774e32b051251683169b6943cc0359e49" data-rendition-name="original" width="412" height="280" loading="lazy" alt="Njujork Tajms 1922."><figcaption>Njujork Tajms 1922.</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir sve prethodne činjenice, kraljevska Vlada Crne Gore ne može da vjeruje da bi Vlada SAD – najcivilizovanije države na svijetu – počinila akt koji bi značio raskidanje diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom. Takav akt ne samo da bi pomogao kriminalnim namjerama Beograda, već bi prenebregao sve principe međunarodnog morala i pravde, a SAD bi bile krive za nepoštovanje date riječi o poštovanju suvereniteta Crne Gore“. Njujork Tajms 16. april 1922. godine

Lažometar 26

Grupa navijača iz Hrvatske napadnuta je večeras u blizini Brajića, na magistralnom putu Cetinje - Budva, kako nezvanično saznaje Antena M.
Reporterka Antene M sa Cetinja javlja da se navijači Hrvatske nalaze u cetinjskoj stanici policije na saslušanju, međutim ni jedan navijača Hrvatske kojeg je zatekla ispred stanice, a ni u samoj stanici policije nijesu bili spremni da daju više informacija.
Ispred same stanice nalazi se kombi splitskih tablica sa vidno polomjelnim staklima i drugim oštećenjima.&nbsp;
Navodno, navijači su cetinjskoj policiji prijavili da im je na magistralnom putu, u mjestu koje nijesu uspjeli precizno da identifikuju, nepoznata grupa prepriječila put, nakon čega su im šipkama polomljena stakla i retrovizori na njihovim vozilima.

Napadnuti hrvatski navijači, nepoznata grupa im šipkama polomila stakla i retrovizore

Uoči fudbalske utakmice Crna Gora – Hrvatska, koja se igra sjutra i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora.
Prema informacijama do kojih su iz Pobjede došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom režimu u Beogradu. P
ortal Nova navodi da je Lukovac “Vučićev batinaš sa Marakane”, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede Lukovac je večeras priveden u Podgorici.
Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata.
Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvodjene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici “Ko ne skače, taj je ć*či” i “Pumpaj”.
Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja.
Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Asimilatorski proces u Srbiji traje i trajaće još dugo i to se radi sistemski, a to najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji - ocijenili su sagovornici informativne emisije "24 sata" na Televiziji E Željko Kaluđerović iz Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca i predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić. U više gradova i naseljenih mjesta u Vojvodini obilježiće se 80 godina od kolonizacije Crnogoraca tokom novembra i decembra. Crnogorci u Vojvodini kažu da nikada nijesu bili u lošijem položaju. Podsjećaju da je u Vojvodinu tokom procesa Agrarne reforme i kolonizacije naseljeno više od 38.000 građana iz Crne Gore. Danas u njoj živi nešto više od 12.000 koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Razlog je, kažu, asimilacija, ali i nemar institucija zaduženih za prava crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se od novembra 1945. do kraja decembra 1948. godine. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, donošenjem Zakona o agrarnoj reformi koji je Narodna Skupština DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, krenula u proces naseljavanja, odnosno kolonizacije Vojvodine.&nbsp; Krenula je velika seoba u prvom redu seoskih domaćinstava iz Crne Gore, dijela Bosne i Hercegovine, kao i Dalmacije, uglavnom sa područja gdje su domaćinstva jedva preživljavala. Bila je to velika savezna akcija, a iz Crne Gore je oko 7.000 porodica otišlo za Vojvodinu. Kolonizacija se uvijek obilježavala na godišnjicama, čak i nakon raspada SFR Jugoslavije. Međutim, ovogodišnji jubilej se, kažu Crnogorci u Vojvodini, razlikuje od ranijih, a razloga sa slavlje nema. Iz Crnogorske partije u Srbiji ocijenili su za Televiziju E da od kada bitišu u vojvođanskoj ravnici, Crnogorci nikada nijesu bili u lošijem položaju.&nbsp; - Ulogu organizatora obilježavanja jubileja uzeli su oni koji su i najodgovorniji za taj položaj, Nacionalni savjet crnogorske manjine preko udruženja koja niču kao pečurke i osnivaju ih članovi savjeta, kao i pojedine lokalne samouprave - koja sredstva namijenjena za kulturu crnogorske zajednice koriste za dnevnice partijskih aktivista za boravak u Ćacilendu. Crnogorski je jedan od rijetkih savjeta koji se ne bira neposredno, već elektorski, što režimu omogućava apsolutni izborni inženjering. Kao rezultat toga, kompletan sastav savjeta raspoređen je između koalicionih parnera SNS i SPS - navode oni. Ističu i da Crnogorci u Srbiji nemaju nijednu ustanovu kulture i obrazovanja od nacionalnog značaja za svoju manjinu. - Ni u jednoj osnovnoj školi nijesu pokrenuli odobren izborni predmet Crnogorski jezik sa elementima crnogorske kulture, dok druge manjine imaju cjelokupnu nastavu u osnovnim i srednjim školama na svom jeziku, a najorganizovanije i na univerzitetima. Na RT Vojvodina ne postoji redakcija na crnogorskom jeziku, a ima je na mađarskom, slovačkom, rusinskom, romskom, bunjevačkom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, rumunskom - ističu u ovoj partiji. Da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji ne radi za interese svoje nacionalne zajednice, već u službu vladajućeg režima Aleksandra Vučića, smatraju i u Crnogorskom društvu „Lovćen“ iz Lovćenca&nbsp; Željko Kaluđerović iz ovog društva kaže da je formiranje takvog Nacionalnog savjeta bilo pod uticajem i direktnim učešćem političkih partija Srbije i pojedinaca koji su bliski režimu u Srbij.&nbsp; - Crnogorsko društvo "Lovćen" je u više navrata apelovalo da se bojkotuje izbor za elektore i elektorsku skupštinu takvog Nacionalnog savjeta. Nažalost, mi smo bili usamljeni u takvom naumu - navodi Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116191128_debe7ab4d8207769e844db22fa2c60673e5d76c194712eb58870b90ee1ddfc67" data-rendition-name="original" width="1768" height="1061" loading="lazy" alt="Željko Kaluđerović"> </figure>  Kaluđerović navodi da Crnogorci u Srbiji traže samo osnovna prava koja imaju i Srbi u Crnoj Gori, a to je pravo na jezik, kulturu i crkvu. - Asimilatorski proces traje, nažalost, trajaće još dugo. I kako je trenutno stanje, najviše odgovara aktuelnom režimu Srbiji. Plašim se, i u Crnoj Gori - dodaje Kaluđerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116191128_a5365fe97c01b0fff30c78fa26d798796d98dbc0891da5c9b6c5867a68f26ed1" data-rendition-name="original" width="1606" height="981" loading="lazy" alt="Mihailo Miletić"> </figure>  Predsjednik udruženja Elemon Mihailo Miletić navodi da je u Srbiji prisutan narativ da su Crnogorci odnarođeni Srbi. Dodaje da se asimilacija Crnogoraca u Srbiji radi sistemski.&nbsp; - Kroz obrazovne sisteme, kroz plan i program, kroz istoriju gdje se praktično izučavaju i mijenjaju se gradiva, gdje se crnogorska istorija prisvaja kao srpska, crnogorske dinastije nazivaju se srpskim, Duklja srpskom zemljom i danas imate ljude koji su školovani na tim informacijama. Ono što je još jako važno su javni nastupi. Imali ste priliku da čujete da ministar zdravlja javno izjavi na TV-u da će svi koji pričaju crnogorskim jezikom biti izbačeni iz zdravstvenog sistema Srbije - rekao je Miletić. Popis stanovništva u Srbiji iz 2024. pokazuje da se broj Crnogoraca u toj susjednoj zemlji rapidno smanjuje. U popisu iz 2002. u Srbiji se kao Crnogorci izjasnilo 69.049 građana, 2012. njih 38.527, a 2024. godine 20.238.

Tag: miro-gavran

Književnik Miro Gavran novi član DANU, u proceduri prijem umjetnika Halila Tikveša

Skupština danas o izborima u Tužilačkom savjetu i imenovanjima u Centralnoj banci

UN otkriva spomenika žrtvama genocida u Srebrenici: "Cvijet koji će čuvati istinu"

Predstava „Gidionov čvor” u KIC-u

Pojačane aktivnosti policije u svim regijama, angažovane taktičke jedinice, od 12 sati zatvoreno više ulica u užem centru Podgorice

PRATITE TVe UŽIVO