Savjetnik predsjednika Vlade Slovačke Roberta Fica za pitanja nacionalne bezbjednosti od 1. aprila biće Miroslav Lajčak, saopšteno je iz slovačke Ambasade u Podgorici.
Iz Ambasade Slovačke u Podgorici medijima su dostavili Lajčakovu izjavu.
On je naveo da želi da ispravi netačnu informaciju koja se pojavila u medijima.
- Od 1. aprila postajem eksterni savjetnik predsjednika vlade. Naziv funkcije je „savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti“, a od mene se očekuje da predsjedniku vlade savjetujem u strateškim vanjskopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima - rekao je Lajčak.
On je dodao da će tu funkciju obavljati sa skraćenim radnim vremenom, pored njegovih drugih aktivnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lajčak od 1. aprila Ficov savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti

Slovački diplomata Miroslav Lajčak objavio je danas na društvenoj mreži X da poslije četiri godine i 10 mjeseci kao specijalni izlaslanik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine i zvanično predaje tu dužnost danskom diplomati Peteru Sorensenu.
- Bilo je puno izazova, ali misija koje su donijele rezultate, i Kosovo i Srbija treba da budu ponosni na postizanje Ohridskog sporazuma - napisao je Lajčak, prenosi FoNet.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1885367424368697762%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1885367424368697762%7Ctwgr%5E4719f2051895994c2fd0d79bae2dadbbbd3621ad%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak predao Sorensenu dužnost specijalnog izlaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine

Crna Gora mora ostati potpuno fokusirana na evropsku integraciju - ocijenjeno je na sastanku premijera Milojka Spajića sa specijalnim izaslanikom EU za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Lajčak je, kako se navodi u saopštenju, čestitao Crnoj Gori na zatvaranju tri pregovaračka poglavlja, a glavna tema razgovora bili su dalji koraci na evropskom putu Crne Gore.
- Specijalni izaslanik EU je istakao da je svima jasno kako je proces proširenja ponovo živ i da je sada pitanje kako da se iskoristi prozor šansi, koji je otvoren - naveli su iz Vlade.
Detaljno se razgovaralo o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori i koliko je važna stabilnost, kako bi se isporučili rezultati iz ambiciozne EU agende. 
- Istaknuta je potreba da Skupština prati rad Vlade na integracionom procesu, kako bi se sva poglavlja zatvorila do 2026 - navedeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

Spajić sa Lajčakom: Crna Gora mora ostati potpuno fokusirana na evropsku integraciju

Došlo je vrijeme da integracija Zapadnog Balkana u EU postane realnost - ocijenio je specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak nakon Samita Berlinskog procesa u glavnom gradu Njemačke.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (X), kazao da je u okviru Berlinskog procesa "urađeno mnogo korisnih stvari za ljude u regionu".
- Na 10. godišnjicu poruke su bile vrlo jasne: Mnogo je postignuto za ljude u regionu, ali je došlo vrijeme da se integracija Zapadnog Balkana u EU pretvori u stvarnost - istakao je Lajčak, dodajući da je učestvovao na današnjem samitu na poziv njemačkog kancelara Olafa Šolca.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1845824180341662146&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak: Došlo je vrijeme za integraciju Zapadnog Balkana u EU

Parlamentarna većina svojim djelovanjem izaziva političku nestabilnost i u realnosti udaljava Crnu Goru od evropskog kursa i evropskog sistema vrijednosti, poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković na sastanku sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, Miroslavom Lajčakom koji boravi u Crnoj Gori.
Tokom sastanka ocijenjeno je da Crna Gora treba da ostane fokusirana na evropsku agendu, kako bi iskoristila trenutni zamah proširenja i u skoroj budućnosti ostvarila članstvo u EU.
Živković je upoznao sa aktuelnim unutrašnjim društveno-političkim procesima, sa posebnim akcentom na djelovanje aktera parlamentarne većine.
- Proces EU integracija nije samo štrikiranje obaveza, već je potrebna prije svega politička stabilnost, koja se ne može prepoznati unutar parlamentarne većine - zaključio je Živković.
Osvrćući se na proces lokalnih izbora koji su održani, Danijel Živković je ocijenio da je DPS osvojila najviše glasova i time pokazala da ima kapaciteta da očuva stabilnu podršku, što potvrđuje činjenicu da su građani prepoznali mukotrpnu borbu za zaštitu državnih interesa Crne Gore i očuvanje i izgradnju demokratskih vrijednosti u društvu.
Živković je istakao da očekuje da će rezultati izbora imati dugotrajan uticaj na politički pravac ne samo Podgorice, već i cijele Crne Gore.
Specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak je pozdravio konstruktivnu opozicionu ulogu DPS-a u procesu evropskih integracija, posebno prilikom dobijanja IBAR-a, i dodao da EU želi da Crna Gora nastavi da bude uspješna priča.
- Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu i pozivam sve političke aktere da se ujedine oko tog cilja - kazao je Lajčak.

Živković sa Lajčakom: Parlamentarna većina svojim djelovanjem udaljava Crnu Goru od evropskog puta

Kada se radi o odluci o donošenju Rezolucije o Jasenovcu, ali i o bilo kojoj drugoj odluci, mislim da na našem evropskom putu i pristupa koji se tiče dobrobiti crnogorskog društva i prihvatanja tamnih stranica crnogorske istorije i njihovo tretiranje na adekvatan način, nijedna odluka nije donešena sa namjerom da se bilo kome nanese šteta, posebno ne članicama Evropske unije, pogovoto ne Hrvatskoj kao jednoj od naših najbližih saveznika - kazao je ministar odbrane Dragan Krapović na 2BS Forumu.
Kako je naveo, dosta je bilo priče o rezoluciji, dodajući da to nije jedina rezolucija koja se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta u prethodnom periodu
- Vjerujem da sve ono što radi većina i Vlada Crne Gore i odluke koje donose je usmjereno na dobrobit i pomirenje unutar crnogorskog društva - ocijenio je Krapović.
Rezolucija, kako dodaje, nije donešena da bi se bilo kome nanijela šteta, posebno ne Hrvatskoj.&nbsp;
- Cilj i naša namjera, kao izraz demokratske zrelosti Crne Gore u smislu pomirenja i zatvaranja tih tamnih stranica, damo adekvatan karakter i okviru - naglasio je Krapović.
Smatra da je to u jednom dijelu principijelno ponašanje, odnosno "da se svaki zločin i genocid koji se desio na ovim prostorima nazove pravim imenom".
Moderatorka, novinarka Jasmina Kos, navela je da je premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio da je to "instrumentalizacija druge države s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice", a i u Podgorici su se čule ocjene o štetnosti ove rezolucije za odnose s Hrvatskom.&nbsp;
Krapović je rekao da je njegov stav, i partije koju predstavlja, da ih uopšte ne interesuje što o tome misle u Srbiji i što su tamo uradili po ovom pitanju.
- Mislim da u Crnoj Gori donosimo samostalno odluke, mislim da je ovo bila odluka crnogorskog parlamenta - kazao je Krapović i dodao da živi u uvjerenju da nije usmjerena protiv Hrvatske.
<h2>Prioriteti&nbsp;</h2>
Govoreći o planovima na unutrašnjem planu kazao da kao prioritet vide borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, te ocijenio da je stanje mnogo bolje nego prije 2020.
- Apsolutni spoljnopolitički prioritet 44. Vlade je članstvo u EU, a kod prethodnih je to bilo deklarativno. Sadašnju vlast podržava dvije trećine parlamenta, što je najheterogenija vlast u istoriji Crne Gore - istakao je Krapović.
Kao prijetnju vidi maligne uticaje trećih strana, prije svega Rusije.
- Otvara se prostor da se na Zapadnom Balkanu da se oni otvore. Ukoliko ostavimo vakuum, biće ispunjen od trećih strana - ocijenio je Krapvoić.
Očekuje, pored ostalog, da se sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost održi u dogledno vrijeme, smatrajući da je potrebno da to bude što prije.
<h2>Zamajac za Zapadni Balkan</h2>
Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak ocijenio je da "imamo novu situaciju i novi zamajac" za Zapadni Balkan na evropskom putu.
- Ovo je prilika da svi političari koji deklarativno podržavaju evropski put to pokažu na djelu. Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata, što je konkretan korak. To je kompleksna zemlja sa mnogo problema, Dodik je jedan od njih. Dejtonski sporazum nije kompatibilan sa EU kao sistem, potrebno je napraviti novi Ustav BiH - rekao je Lajčka.
Smatra da previše političara gradi karijere tako što tumači prošlost, a ne tako što se bavi budućnošću.
Lajčak je rekao da odnosi Srbije i Kosova predstavljaju najvažniji regionalni izazov.
- Imamo manje normalizacije, manje tenzija. Moramo se vratiti na implementaciju sporazuma. Moje pitanje je - imamo li uopšte alternativu normalizacije. Da li je to sukob? Iz toga korist ne bi izvukli mi građani Kosova, ni Srbije - istakao je Lajčak.
Kaže i da godinu nakon događaja u Banjskoj nije došlo do sudskog epiloga.
- Evropska unija je kazala da odgovorni moraju odgovarati. Nismo vidjeli napredak u tome. Radilo se na napadu na vladavinu prava i dobre odnose. Realno gledano, Kosovu predstoje parlamentarni izbori u februaru, a EU je u prelaznom periodu. Moje iskustvo mi govori da ne možemo očekivati napredak prije njih, a pripremamo teren za napredak nakon njih - naglasio je Lajčak.

Jasmina Beharovic

Krapović o Rezoluciji o Jasenovcu: Nijedna odluka nije donešena da bi se bilo kome nanese šteta, pogotovo ne Hrvatskoj

Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom - poručio je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak na sastanku sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Lajčak je pozvao političke aktere da se ujedine oko tog cilja.
Oni su, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, razgovarali na temu daljeg ubrzanja reformi na evropskom putu Crne Gore.
- Naša zemlja je jasno opredijeljena da postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Dobijanje IBAR-a predstavlja prekretnicu na našem evropskom putu I ulazak u završnu fazu pristupnih pregovora. Do kraja godine, tokom mađarskog predsjedavanja Savjetom EU, očekujemo zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja, što će predstavljati dodatni zamah ostvarenju našeg evropskog cilja - rekao je Milatović.
On je saopštio da bi pristupanje Crne Gore EU bilo važan signal i za ostale zemlje regiona, kao uspješna priča i motivacija za nastavak pregovora, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Istakao je očekivanje da će se novi saziv Evropske komisije od samog početka dodatno posvetiti politici proširenja, posebno kada je u pitanju Crna Gora, jer je to način da se pokaže da se svaki napredak prema zaslugama adekvatno nagrađuje, kao i da se oživi nada u evropsku perspektivu svih država kandidata - naveo je u saopštenju.

Lajčak Milatoviću: Politički akteri da se ujedine oko evropskog napretka Crne Gore

Mogućnost da Crna Gora 2028. godine postane članica Evropske unije je realistična, ocijenio je specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Ivanović i Lajčak razgovarali su danas na marginama Bledskog strateškog foruma. Tom prilikom Ivanović je zahvalio Lajčaku na kontinuiranom zalaganju na afirmaciji evropske budućnosti Zapadnog Balkana i dodao da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza iz evropske agende.
Lajčak je naglasio da je, u tom smislu, od ključne važnosti da Crna Gora nastavi sadašnji momentum, kao i da ostane fokusirana na prioritetni cilj - članstvo u EU.
On je čestitao Crnoj Gori na dobijanju IBAR-a i istakao da je napredak koji Crna Gora ostvaruje prepoznat u Evropskoj uniji i zemljama članicama i da predstavlja podsticaj za zemlje kandidate za članstvo iz regiona.
Na sastanku je razgovarano i o aktuelnim regionalnim prilikama.

Tamara Klikovac

Ivanović-Lajčak: Realistična mogućnost da Crna Gora 2028. godine postane članica EU

Danas je molitva za mir i razum među narodima od posebnog značaja u vremenu kada brojna područja istočne Evrope i svijeta, nažalost, potresaju ratna stradanja, a srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu i Metohiji - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u čestitki povodom Badnjeg dana i predstojećeg Božića.
On je čestitku uputio patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Porfiriju, mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikiju, mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, &nbsp;mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da im Božić donese blagoslov i mir.
- Najradosniji hrišćanski praznik vječno nas podsjeća na suštinske vrijednosti naše vjere - ljubav prema bližnjima, opraštanje i zajedništvo. Rođenje Spasitelja svijetu donosi nadu i podsticaj za duhovno obnavljanje, moralno sazrijevanje i stremljenje ka jedinstvu i pomirenju među ljudima, kako bi čovječanstvo koračalo putem istinskog mira i bratstva - naveo je Mandić.
Dodaje da pomirenje, dijalog i zajednički život nemaju alternativu.
- Upravo nas praznik Hristovog rođenja neprestano poziva da tim vrijednostima budemo dosljedni i da činimo sve što je u našoj moći da ljubav, vjera i nada preovladaju nad mržnjom, mrakom i bezumljem - kazao je Mandić.

Mandić: Molitva za mir i razum od posebnog značaja danas, srpski narod se posebno moli za svoje sunarodnike na Kosovu i Metohiji

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba teže povrijeđena.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda, Beranama i Nikšiću po dvije.&nbsp;
U Danilovgradu, Tivtu, Budvi i Pljevljima evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.&nbsp;
Izdato je 226 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 32 prekršajne prijave.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Za 24 sata 16 saobraćajnih nezgoda

Želim vam da u dobrom zdravlju ostanete na putu najvećih učitelja i prosvjetitelja Cetinjske mitropolije, čiji kult je, na temelju univerzalnih vrijednosti pokajanja i praštanja, postao neraskidivi dio nacionalne tradicije, kulture i identiteta - poručio je premijer Milojko Spajić čestitajući Badnji dan i Božić sveštenstvu, građankama i građanima koji ovaj praznik slave po julijanskom kalendaru 
- Rođenje Hristovo i prosijavanje svjetlosti usred vitlejemske noći, simboli su prosvjetljenja, neugasive nade u pravdu i stremljenja ljudskoj dobroti i samilosti. Ova slika pruža utjehu i uliva snagu kako na individualnom, tako i na planu kolektiviteta - naveo je Spajić u čestitki.
Pred svakim čovjekom, kako je naglasio, stoji šansa ličnog progresa i obaveza da se nikada ne prepustimo izazovima otuđenosti, nerazumijevanja i konflikta. Isto tako, kako dodaje, svako društvo nalazi se pred istim izazovima i svi subjekti i institucije, poučeni istorijskim iskustvima, dužni su da šire duh dijaloga, inkluzivnosti, tolerancije i sloge.
- Siguran sam da ćemo svi ponaosob, ličnim primjerom, ponašanjem i djelovanjem nastaviti da doprinosimo razvoju demokratskog društva, dosljednom poštovanju ljudskog dostojanstva, prava i sloboda - kazao je Spajić.

Spajić: Pred svakim čovjekom obaveza da se nikada ne prepustimo izazovima otuđenosti, nerazumijevanja i konflikta

U Kubi su u ponedjeljak zastave još prije zore bile spuštene na pola koplja, u znak žalosti zbog smrti 32 pripadnika bezbjednosnih snaga za koje se kaže da su ubijeni u američkom vikend napadu u Venecueli, najbližem savezniku ove ostrvske države, izvijestila je agencija AP.
&nbsp;Dvije vlade su bile toliko bliske da su kubanski vojnici i agenti bezbjednosnih službi često bili telohranitelji venecuelanskog predsjednika, a venecuelanska nafta je godinama održavala ekonomski posrnulo kubansko ostrvo u teškoj situaciji.
Kubanske vlasti su tokom vikenda saopštile da su 32 pripadnika bezbjednosnih snaga poginuli u iznenadnom američkom napadu, ali nisu iznijeli detalje. Trampova administracija je otvoreno upozorila da će svrgavanje Madura pomoći u ostvarivanju još jednog višedecenijskog cilja: zadavanju konačnog udarca kubanskoj vladi.
Odvajanje Kube od Venecuele moglo bi imati katastrofalne posljedice po njene lidere, koji su u subotu pozvali međunarodnu zajednicu da se suprotstavi državnom terorizmu SAD.
U subotu je Tramp rekao da će bolesna kubanska ekonomija biti dodatno pogođena Madurovim svrgavanjem. „Idu dolje“ (propadaju), rekao je Tramp o Kubi. Mnogi posmatrači kažu da je Kuba, ostrvo sa oko 10 miliona stanovnika, imala izuzetan uticaj na Venecuelu, naciju bogatu naftom sa tri puta više stanovnika.
Istovremeno, Kubance već dugo muče stalne nestašice struje i osnovnih namirnica. A nakon napada na Venecuelu, probudili su se sa nekada nezamislivom mogućnošću još mračnije budućnosti, zaključuje AP.

Tag: miroslav-lajcak