Miroslav Lajčak izjavio je da se ne sjeća poruka koje je razmjenjivao sa Džefrijem Epstinom kao i da ne može da potvrdi njihovu autentičnost, ali da ih ne može ni opovrgnuti. U emisiji Radija Slovačka dodao je i da se, gledajući te poruke, "osjeća kao idiot".
Lajčak je dao intervju javnom emiteru Radio Slovačka nakon što se njegovo ime pojavilo u najnovijem objavljivanju Epstinovih dosijea u petak, a već narednog dana podnio je ostavku na mjesto savjetnika premijera Roberta Fica.
Do tada je izbjegavao da govori za medije, oslanjajući se isključivo na pisane izjave, prenose slovački mediji.
- Iskreno, ne sjećam se tih poruka. Ne mogu ih potvrditi, ali ih ne mogu ni negirati - rekao je slovački diplomata za radio, govoreći o prepiskama koje su uključivale djevojke.
Nakon što je ponovo pročitao poruke, dodao je da se osjećao "kao idiot".
- Ali to me ne oslobađa odgovornosti. Pokazao sam lošu procjenu i neprimjerenu komunikaciju. Te poruke nisu bile ništa drugo do glupo djelovanje muških ega - samodopadljivo muško dobacivanje - rekao je Lajčak.
Lajčak je objasnio da je 2017. godine stigao u Njujork kako bi preuzeo jednogodišnju funkciju u Ujedinjenim nacijama i da ga je sa Džefrijem Epstinom upoznao jedan visoki strani diplomata. Prema Lajčaku, Epstin je bio nadaleko poznat i sastajao se sa brojnim poslovnim i političkim ličnostima iz SAD i inostranstva.
Lajčak je rekao da nije vidio razlog da se s njim ne sastane, tvrdeći da je umrežavanje dio njegovog posla, prenose slovački mediji.
- Zašto ne bih ja, dečko iz Slovačke, to prihvatio? Bio je vrijedan kontakt - ocijenio je Lajčak.
Naveo je da je kasnije postao svjestan Epstinove presude iz 2008. godine za seksualni prestup, ali je dodao da su se mnoge uticajne ličnosti i nakon toga nastavile s njim družiti. To ga je, kako je rekao, navelo da vjeruje da nema problema u tome da i on čini isto.
- Moj odnos s njim bio je zasnovan na riječima, ne na djelima. Danas plaćam cijenu zbog komunikacije s njim i zbog toga što sam ga poznavao - rekao je Lajčak, osuđujući zločine koji su izašli na vidjelo nakon Epstinovog hapšenja 2019. godine.
Takođe je potvrdio da je bio u Epstinovom stanu, ali je rekao da su tamo bile prisutne i druge poslovne i političke ličnosti.
- Nije bilo djevojaka. Taj dio Epstinovog života bio mi je nepoznat. On o tome nije govorio, a ja nisam pitao. Moja savjest je čista - uvjeravao je slovački diplomata.
Lajčak je takođe negirao da se bivši glavni strateg Bijele kuće Stiv Benon, koji je 2018. pokušavao da ujedini evropske populiste, sastao s Robertom Ficom, uprkos objavljenim porukama koje sugerišu mogući sastanak. Slovački premijer nije potvrdio da li je do takvog sastanka ikada došlo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Lajčak o Epstinovim fajlovima: Ne sjećam se tih poruka, osjećam se kao idiot

Savjetnik predsjednika Vlade Slovačke Roberta Fica za pitanja nacionalne bezbjednosti od 1. aprila biće Miroslav Lajčak, saopšteno je iz slovačke Ambasade u Podgorici.
Iz Ambasade Slovačke u Podgorici medijima su dostavili Lajčakovu izjavu.
On je naveo da želi da ispravi netačnu informaciju koja se pojavila u medijima.
- Od 1. aprila postajem eksterni savjetnik predsjednika vlade. Naziv funkcije je „savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti“, a od mene se očekuje da predsjedniku vlade savjetujem u strateškim vanjskopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima - rekao je Lajčak.
On je dodao da će tu funkciju obavljati sa skraćenim radnim vremenom, pored njegovih drugih aktivnosti.

Lajčak od 1. aprila Ficov savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti

Slovački diplomata Miroslav Lajčak objavio je danas na društvenoj mreži X da poslije četiri godine i 10 mjeseci kao specijalni izlaslanik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine i zvanično predaje tu dužnost danskom diplomati Peteru Sorensenu.
- Bilo je puno izazova, ali misija koje su donijele rezultate, i Kosovo i Srbija treba da budu ponosni na postizanje Ohridskog sporazuma - napisao je Lajčak, prenosi FoNet.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1885367424368697762%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1885367424368697762%7Ctwgr%5E4719f2051895994c2fd0d79bae2dadbbbd3621ad%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak predao Sorensenu dužnost specijalnog izlaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine

Crna Gora mora ostati potpuno fokusirana na evropsku integraciju - ocijenjeno je na sastanku premijera Milojka Spajića sa specijalnim izaslanikom EU za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Lajčak je, kako se navodi u saopštenju, čestitao Crnoj Gori na zatvaranju tri pregovaračka poglavlja, a glavna tema razgovora bili su dalji koraci na evropskom putu Crne Gore.
- Specijalni izaslanik EU je istakao da je svima jasno kako je proces proširenja ponovo živ i da je sada pitanje kako da se iskoristi prozor šansi, koji je otvoren - naveli su iz Vlade.
Detaljno se razgovaralo o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori i koliko je važna stabilnost, kako bi se isporučili rezultati iz ambiciozne EU agende. 
- Istaknuta je potreba da Skupština prati rad Vlade na integracionom procesu, kako bi se sva poglavlja zatvorila do 2026 - navedeno je u saopštenju.

1250x600

Spajić sa Lajčakom: Crna Gora mora ostati potpuno fokusirana na evropsku integraciju

Došlo je vrijeme da integracija Zapadnog Balkana u EU postane realnost - ocijenio je specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak nakon Samita Berlinskog procesa u glavnom gradu Njemačke.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (X), kazao da je u okviru Berlinskog procesa "urađeno mnogo korisnih stvari za ljude u regionu".
- Na 10. godišnjicu poruke su bile vrlo jasne: Mnogo je postignuto za ljude u regionu, ali je došlo vrijeme da se integracija Zapadnog Balkana u EU pretvori u stvarnost - istakao je Lajčak, dodajući da je učestvovao na današnjem samitu na poziv njemačkog kancelara Olafa Šolca.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1845824180341662146&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak: Došlo je vrijeme za integraciju Zapadnog Balkana u EU

Parlamentarna većina svojim djelovanjem izaziva političku nestabilnost i u realnosti udaljava Crnu Goru od evropskog kursa i evropskog sistema vrijednosti, poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković na sastanku sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, Miroslavom Lajčakom koji boravi u Crnoj Gori.
Tokom sastanka ocijenjeno je da Crna Gora treba da ostane fokusirana na evropsku agendu, kako bi iskoristila trenutni zamah proširenja i u skoroj budućnosti ostvarila članstvo u EU.
Živković je upoznao sa aktuelnim unutrašnjim društveno-političkim procesima, sa posebnim akcentom na djelovanje aktera parlamentarne većine.
- Proces EU integracija nije samo štrikiranje obaveza, već je potrebna prije svega politička stabilnost, koja se ne može prepoznati unutar parlamentarne većine - zaključio je Živković.
Osvrćući se na proces lokalnih izbora koji su održani, Danijel Živković je ocijenio da je DPS osvojila najviše glasova i time pokazala da ima kapaciteta da očuva stabilnu podršku, što potvrđuje činjenicu da su građani prepoznali mukotrpnu borbu za zaštitu državnih interesa Crne Gore i očuvanje i izgradnju demokratskih vrijednosti u društvu.
Živković je istakao da očekuje da će rezultati izbora imati dugotrajan uticaj na politički pravac ne samo Podgorice, već i cijele Crne Gore.
Specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak je pozdravio konstruktivnu opozicionu ulogu DPS-a u procesu evropskih integracija, posebno prilikom dobijanja IBAR-a, i dodao da EU želi da Crna Gora nastavi da bude uspješna priča.
- Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu i pozivam sve političke aktere da se ujedine oko tog cilja - kazao je Lajčak.

Živković sa Lajčakom: Parlamentarna većina svojim djelovanjem udaljava Crnu Goru od evropskog puta

Kada se radi o odluci o donošenju Rezolucije o Jasenovcu, ali i o bilo kojoj drugoj odluci, mislim da na našem evropskom putu i pristupa koji se tiče dobrobiti crnogorskog društva i prihvatanja tamnih stranica crnogorske istorije i njihovo tretiranje na adekvatan način, nijedna odluka nije donešena sa namjerom da se bilo kome nanese šteta, posebno ne članicama Evropske unije, pogovoto ne Hrvatskoj kao jednoj od naših najbližih saveznika - kazao je ministar odbrane Dragan Krapović na 2BS Forumu.
Kako je naveo, dosta je bilo priče o rezoluciji, dodajući da to nije jedina rezolucija koja se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta u prethodnom periodu
- Vjerujem da sve ono što radi većina i Vlada Crne Gore i odluke koje donose je usmjereno na dobrobit i pomirenje unutar crnogorskog društva - ocijenio je Krapović.
Rezolucija, kako dodaje, nije donešena da bi se bilo kome nanijela šteta, posebno ne Hrvatskoj.&nbsp;
- Cilj i naša namjera, kao izraz demokratske zrelosti Crne Gore u smislu pomirenja i zatvaranja tih tamnih stranica, damo adekvatan karakter i okviru - naglasio je Krapović.
Smatra da je to u jednom dijelu principijelno ponašanje, odnosno "da se svaki zločin i genocid koji se desio na ovim prostorima nazove pravim imenom".
Moderatorka, novinarka Jasmina Kos, navela je da je premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio da je to "instrumentalizacija druge države s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice", a i u Podgorici su se čule ocjene o štetnosti ove rezolucije za odnose s Hrvatskom.&nbsp;
Krapović je rekao da je njegov stav, i partije koju predstavlja, da ih uopšte ne interesuje što o tome misle u Srbiji i što su tamo uradili po ovom pitanju.
- Mislim da u Crnoj Gori donosimo samostalno odluke, mislim da je ovo bila odluka crnogorskog parlamenta - kazao je Krapović i dodao da živi u uvjerenju da nije usmjerena protiv Hrvatske.
<h2>Prioriteti&nbsp;</h2>
Govoreći o planovima na unutrašnjem planu kazao da kao prioritet vide borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, te ocijenio da je stanje mnogo bolje nego prije 2020.
- Apsolutni spoljnopolitički prioritet 44. Vlade je članstvo u EU, a kod prethodnih je to bilo deklarativno. Sadašnju vlast podržava dvije trećine parlamenta, što je najheterogenija vlast u istoriji Crne Gore - istakao je Krapović.
Kao prijetnju vidi maligne uticaje trećih strana, prije svega Rusije.
- Otvara se prostor da se na Zapadnom Balkanu da se oni otvore. Ukoliko ostavimo vakuum, biće ispunjen od trećih strana - ocijenio je Krapvoić.
Očekuje, pored ostalog, da se sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost održi u dogledno vrijeme, smatrajući da je potrebno da to bude što prije.
<h2>Zamajac za Zapadni Balkan</h2>
Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak ocijenio je da "imamo novu situaciju i novi zamajac" za Zapadni Balkan na evropskom putu.
- Ovo je prilika da svi političari koji deklarativno podržavaju evropski put to pokažu na djelu. Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata, što je konkretan korak. To je kompleksna zemlja sa mnogo problema, Dodik je jedan od njih. Dejtonski sporazum nije kompatibilan sa EU kao sistem, potrebno je napraviti novi Ustav BiH - rekao je Lajčka.
Smatra da previše političara gradi karijere tako što tumači prošlost, a ne tako što se bavi budućnošću.
Lajčak je rekao da odnosi Srbije i Kosova predstavljaju najvažniji regionalni izazov.
- Imamo manje normalizacije, manje tenzija. Moramo se vratiti na implementaciju sporazuma. Moje pitanje je - imamo li uopšte alternativu normalizacije. Da li je to sukob? Iz toga korist ne bi izvukli mi građani Kosova, ni Srbije - istakao je Lajčak.
Kaže i da godinu nakon događaja u Banjskoj nije došlo do sudskog epiloga.
- Evropska unija je kazala da odgovorni moraju odgovarati. Nismo vidjeli napredak u tome. Radilo se na napadu na vladavinu prava i dobre odnose. Realno gledano, Kosovu predstoje parlamentarni izbori u februaru, a EU je u prelaznom periodu. Moje iskustvo mi govori da ne možemo očekivati napredak prije njih, a pripremamo teren za napredak nakon njih - naglasio je Lajčak.

Jasmina Beharovic

Krapović o Rezoluciji o Jasenovcu: Nijedna odluka nije donešena da bi se bilo kome nanese šteta, pogotovo ne Hrvatskoj

Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom - poručio je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak na sastanku sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Lajčak je pozvao političke aktere da se ujedine oko tog cilja.
Oni su, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, razgovarali na temu daljeg ubrzanja reformi na evropskom putu Crne Gore.
- Naša zemlja je jasno opredijeljena da postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Dobijanje IBAR-a predstavlja prekretnicu na našem evropskom putu I ulazak u završnu fazu pristupnih pregovora. Do kraja godine, tokom mađarskog predsjedavanja Savjetom EU, očekujemo zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja, što će predstavljati dodatni zamah ostvarenju našeg evropskog cilja - rekao je Milatović.
On je saopštio da bi pristupanje Crne Gore EU bilo važan signal i za ostale zemlje regiona, kao uspješna priča i motivacija za nastavak pregovora, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Istakao je očekivanje da će se novi saziv Evropske komisije od samog početka dodatno posvetiti politici proširenja, posebno kada je u pitanju Crna Gora, jer je to način da se pokaže da se svaki napredak prema zaslugama adekvatno nagrađuje, kao i da se oživi nada u evropsku perspektivu svih država kandidata - naveo je u saopštenju.

Lajčak Milatoviću: Politički akteri da se ujedine oko evropskog napretka Crne Gore

Mogućnost da Crna Gora 2028. godine postane članica Evropske unije je realistična, ocijenio je specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Ivanović i Lajčak razgovarali su danas na marginama Bledskog strateškog foruma. Tom prilikom Ivanović je zahvalio Lajčaku na kontinuiranom zalaganju na afirmaciji evropske budućnosti Zapadnog Balkana i dodao da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza iz evropske agende.
Lajčak je naglasio da je, u tom smislu, od ključne važnosti da Crna Gora nastavi sadašnji momentum, kao i da ostane fokusirana na prioritetni cilj - članstvo u EU.
On je čestitao Crnoj Gori na dobijanju IBAR-a i istakao da je napredak koji Crna Gora ostvaruje prepoznat u Evropskoj uniji i zemljama članicama i da predstavlja podsticaj za zemlje kandidate za članstvo iz regiona.
Na sastanku je razgovarano i o aktuelnim regionalnim prilikama.

Tamara Klikovac

Ivanović-Lajčak: Realistična mogućnost da Crna Gora 2028. godine postane članica EU

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: miroslav-lajcak