Šesnaesti međunarodni festival dokumentarnog filma UnderhillFest biće svečano otvoren 11. juna, na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici, a trajaće do 18. juna - najavio je portparol ovog festivala Miroslav Minić.
Tokom osam festivalskih dana, kako je istaknutno, podgorička publika imaće priliku da pogleda najznačajnija dokumentarna ostvarenja iz protekle godine, filmove koji su osvajali nagrade na značajnim filmskim festivalima.
- Selektor festivala Vuk Perović odabraće i ove godine izuzetne dugometražne dokumentarne filmove, koji će biti, kao i prethodnih godina, raspoređeni u tri selekcije: međunarodnu, regionalnu i vantakmičarsku. Pored toga, publika će moći da uživa i u kratkim dokumentarnim filmovima u okviru selekcije „7 kratkih“ - navodi Minić.
Ovogodišnji festival donosi i program „U fokusu“, koji UnderhillFest realizuje u saradnji sa Centrom za ženska prava, kao i selekciju muzičkih dokumentaraca u CKZ „Ribnica” koji istražuju moć zvuka. 
- Za najmlađe ljubitelje dokumentarnog filma, tu je i program Teen Docs – škola dokumentarnog filma za učenike i učenice srednjih škola, koja podstiče kreativnost i razvoj filmske pismenosti kod mladih - precizirano je u saopštenju.
Prošlogodišnji UnderhillFest je, podsjeća Minić, na otvaranju okupio više od 700 posjetilaca na terenu u Njegoševom parku, a festival je otvoren impresivnim filmom “Mi nemamo drugu zemlju” (No Other Land), koji je režirao kolektiv palestinskih i izraelskih filmskih stvaralaca. 
- Ovaj film je nedavno trijumfovao na dodjeli Oskara, osvojivši prestižnu nagradu Američke akademije filmske nauke i umjetnosti za najbolji dugometražni dokumentarni film - naglasio je Minić.
UnderhillFest, kako dodaje, nije samo filmski festival – to je kulturni događaj koji obogaćuje podgoričku publiku, donoseći inspirativne i angažovane priče iz cijelog svijeta.
- Svake godine, festival pruža jedinstvenu priliku da se kroz film sagledaju važne društvene teme, otvore novi vidici i pokrene dijalog. Zahvaljujući UnderhillFestu, Podgorica je postala središte dokumentarnog filma, a ljubitelji sedme umjetnosti dobijaju priliku da budu dio globalne filmske zajednice - zaključio je Minić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šesnaesti UnderhillFest od 11. do 18. juna u Njegoševom parku u Podgorici

Influenseri su postali neizostavni dio digitalnog okruženja, utičući na emocije, stavove, mišljenja, odluke i potrošačke navike miliona ljudi, naročito mladih. Njihova moć i uticaj su neosporni, ali umjesto da osuđujemo ili potcjenjujemo one koji ih prate, važno je razumjeti ovaj fenomen i njegove posljedice. Smatram da stalna kritika mladih ljudi vodi ka tome da smo zarobljeni u zastarjelim shvatanjima, nesposobni da prihvatimo promjene koje su se desile i koje su oblikovale savremeno društvo. 
Oduvijek su postojali influenseri – ljudi čije mišljenje i postupke cijenimo i slijedimo. To su nekad bili poznati i priznati pojedinci - učitelji, ljekari, naučnici, umjetnici, sportisti i drugi ugledni pojedinci koji su oblikovali stavove i vrijednosti mladih kroz porodicu, školu i društvene institucije. Ljudi su tada uzore tražili među pojedincima koji su bili primjer moralne ili profesionalne vrijednosti. 
Danas je situacija drugačija. Influenseri su ljudi koji imaju veliki broj pratilaca na društvenim mrežama, a njihove profesije najčešće su nepoznate. Popularnost influensera ne zavisi od stručnosti, već od sposobnosti da privuku pažnju kako bi se pratio njihov rad, prepričavale dogodovštine ili slijedile i prenosile ideje, koje znaju da budu površne i trivijalne. Među najuticajnijim influenserima, onima koji zarađuju milione, su MrBeast, Dhar Mann, Matt Rife, Dvejn Rok Džonson, Kajli Džener, Meredith Duxbury, Zoli Ganzirot... Da li ste čuli za njih? Ako jeste - znate li što je njihova profesija? 
<h2>Nevidljivi učitelji </h2>
S obzirom na to da veliki dio vremena ljudi provode skrolujući kroz sadržaj na društvenim mrežama, ne iznenađuje što influenseri imaju ogroman uticaj na njihove stavove, ponašanje i potrošačke navike. Takođe, ne iznenađuje da mladi često doživljavaju influensere kao uzore, bilo da je riječ o modi, načinu života, ishrani ali i stavovima o važnim društvenim temama i fenomenima. 
Za potrebe ovog teksta, a sa željom da uporište nađem u učionici, koja je po pravilu poseban društveni organizam, oslonio sam se na stavove šesnaestogodišnjaka/kinja. Kako pokazuju podaci iz ankete koju sam sproveo među učenicima i učenicama – većina njih svakodnevno prati sadržaj influensera. Od njih 40, samo sedmoro je odgovorilo da rijetko ili nikada ne prate sadržaje koje objavljuju influenseri na društvenim mrežama. Učenici i učenice koriste različite platforme - kao što su Instagram, TikTok i YouTube, a tip influensera koji ih najviše privlači zavisi od njihovih interesovanja – od gejminga i mode do fitnesa i motivacije. Edukativne i naučne sadržaje od njih 40 prati četvoro, a influensere koji promovišu zdrave stilove života samo jedno. Ono što je posebno zanimljivo jeste činjenica da polovina učenika/ca priznaje da su barem jednom kupili proizvod ili koristili neku uslugu na preporuku influensera. Osmoro je odgovorilo da nije, ali razmišlja o tome. 
<h2>Izvor inspiracije ili zamka uticaja </h2>
Uticaj influensera na svakodnevne odluke varira među ispitanicima. Značajan dio njih ističe da influenseri igraju važnu ulogu u oblikovanju stavova i odluka, često ih prateći i oslanjajući se na njihove savjete. Gotovo jednako velika grupa prepoznaje određen uticaj influensera, iako ga doživljava umjerenim – povremeno uzimaju u obzir mišljenja influensera pri donošenju svojih odluka. Manji broj učenika/ca rijetko se oslanja na njih, dok se tek jedan učesnik izjasnio da influenseri uopšte ne utiču na njegove izbore. 
Ne možemo, a da se ne zapitamo koliko mladi kritički razmišljaju o porukama koje dobijaju od influensera. Iako ih najčešće prate iz čiste zabave – kako kažu, ipak neki vjeruju preporukama. 
S jedne strane influenseri mogu imati pozitivan uticaj – inspirišući mlade na kreativnost, edukaciju, empatiju, humanost, toleranciju ili fizičku aktivnost – s druge strane, postoji rizik od nerealnih standarda ljepote, konzumerizma i zavisnosti od digitalnog sadržaja. Zato je važno kritički pristupati medijskom sadržaju koji se konzumira na društvenim mrežama. 
Sve ovo nas dovodi do pitanja odgovornosti. U kojoj meri influenseri snose odgovornost za sadržaj koji plasiraju? Većina šesnaestogodišnjaka je stava da je ipak odgovornost na pratiocima, iako su svjesni da influenseri imaju moć da utiču na mlade i njihove odluke. 
<h2>Vidjeti, misliti, birati </h2>
Možda razlika između nekada i sada nije samo u protoku vremena, već i u načinu na koji se stvari manifestuju. Oblici komunikacije i izražavanja su se promijenili, ali da li se suština zaista razlikuje? Oduvijek su postojali oni koji su znali što su prave vrijednosti, dok su široke mase, nažalost, birale senzacionalizam i površne sadržaje. Možda je jedina razlika to što je danas sve vidljivije i prisutnije. Nekada „obični ljudi“ nisu imali pristup javnom prostoru, dok su danas, zahvaljujući tehnološkom razvoju i demokratizaciji medija, dobili glas. Endi Vorhol je bio u pravu kada je rekao da će svako imati svojih petnaest minuta slave - danas je lakše nego ikada izreći svoj stav i učiniti ga dostupnim široj publici. 
Ne smijemo da osuđujemo savremene trendove, već da uputimo glasan poziv na promišljanje i razumijevanje. Influenseri su dio savremenog društva i neće nestati, ali mladi treba da razvijaju kritičko mišljenje, zdravu skepsu i sposobnost da prepoznaju prave vrijednosti u moru digitalnog sadržaja. Uloga porodice, škole i društva u cjelini ostaje ključna u tome da mlade generacije oblikuju svoj identitet i donose odluke na osnovu informisanosti, a ne samo uticaja digitalnog okruženja. Mlade bi trebalo osnažiti da analiziraju informacije, postavljaju prava pitanja i ne prihvataju sadržaje nekritički u vremenu kada su informacije dostupnije nego ikad, ali istina često zamagljena.

Moć influensera: Kako mijenjaju digitalni svijet i stavove mladih

Čitanke za prva tri razreda srednjih stručnih škola, u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, čiji su autori Svetlana Kalezić Radonjić, Svetlana Jovetić Koprivica, Miroslav Minić i Radovan Čečović, osvojili su u Frankfurtu specijalnu nagradu za najbolji evropski udžbenik u kategoriji za srednje škole.&nbsp;
- Ovo je božanstvena priča koja može biti apsolutno realan scenario za svaku oblast u Crnoj Gori, i mislim da bi trebalo da se promijene neke okolnosti: da ne mora svako da ide po svijetu i dobije potvrdu, da bi ovdje dokazao da je ova priča realno moguća - kazala je profesorica Svetlana Kalezić Radonjić u emisiji Televizije E Jutro sa Majom.
Naše obrazovanje podrazumijeva udžbenike koji trajuodređeno vrijeme, kaže Koprivica, i njih treba revidirati nasvakih šest godina, otprilike, dodaje ona, i što bi valjalomijenjati.&nbsp;
Svi autori su dali posebnu boju tom udžbeniku, tako da je čitanka specifična, objašnjava Koprivica, a svojedvadesetogodišnje iskustvo iz učionice je iskoristila, kakokaže, da sudjeluje u pravljenju udžbenika koji neće biti djecidosadan.
- Mislim da je lijepo da ova nagrada dođe u našu zemlju, u Crnu Goru, gdje su knjige pečatane od Crnojevića naovamo. To jeste bitna stvar - rekla je Koprivica.
Poznavanje djece, ili kako kaže Minić, mladih ljudi, ali inačina na koji treba da se radi sa njima, a to isključujekonstantnu kritiku upućenu upravo njima je njegov motiv za rad na udžbeniku.&nbsp;
- Odlično znam šta je dosadan čas, odlično znam šta je dosadna knjiga, udžbenik… Znam šta ih interesuje, znam štatreba da se radi sa njima, znam koliko je važno da ih ne kritikujemo. Po cijeli dan slušamo - ne idu u pozorište, slušajulošu muziku, gledaju loše filmove. A onda ti ih odvedeš u pozorište, Svetlana i ja smo prošle godine imali prvi razredsrednje škole, koji nijesu išli u pozorište. Onda pođu da pogledaju Posjetu, u Crnogorskom narodnom pozorištu, predstavu koja traje skoro dva sata, i ja znam da smo im potpuno promijenili život - rekao je Minić.
Učenici rade i izložbe, podsjeća Minić, vježbe na časovimaknjiževnosti, snimaju kratke video forme, čak idu i nafestivale na kojima uče da snime kratki dokumentarni film. To je nešto što im puno znači, što je važno, i za cijeli život, smatra Minić.
- Imamo primjer đaka koji imaju sve petice, čiji se roditeljiljute zašto idu na Cetinje da upišu Fakultet dramskih iliFakultet likovnih umjetnosti, jer su mislili da će da postanuinženjeri, ljekari, učitelji. Umjesto toga da kritikujemo, hajdeda ih zainteresujemo I motivišemo. Zaista mislim da je danasbesmisleno pričati, davati jedinice u učionici, a da ništa ne uradiš ono što je suštinsko - naglasio je Minić.
Niko ko je upisao fakultet s namjerom da bude nastavnik iliprofesor, nije razmišljao da će da se obogati, i da će taj fakultet, kako kaže, da mu donese neke beneficije.&nbsp;
- Smatram da sam veliki patriota, zato što radim u učionici i trudim se da ti đaci budu ti mladi ljudi, da nešto napravimood njih, da ova Crna Gora bude bolja za pet, deset , petnaest, dvadeset godina. E sad, ako mi dozvolimo da kritikujemo, da smo potpuno u učionici nemotivisani, to je onda zbilja da dašknjižicu i odeš negdje - poručio je Minić.
Društvo uporno očekuje neku veliku, kolektivnu promjenu, smatra Radonjić, a sve promjene su kretale od individualnihpromjena, i kako kaže, od toga koliko je neko u stanju sebe da učini najboljom verzijom sebe, i, dodaje ona, da taj krugpoboljšanja širi dalje.&nbsp;
- Ovaj scenario je realno moguć u svakoj oblasti u CrnojGori. Jer u svakoj oblasti mi imamo izuzetne ljude, ali imamosistemski problem od pojave onih koji nemaju kapacitete, aliimaju ambicije. Nijesu naš problem nesposobni ineambiciozni, naš problem su nesposobni a ambiciozni, iuglavnom takvi najviše dominiraju i ne dopuštaju izuzetnimda dođu do izražaja. Priča o izuzetnosti nikada nije bilakolektivna priča, ali pustite tu šačicu izuzetnih, neka ih u Crnoj Gori ima, ako ćemo da budemo baš pesimistični, stotinu, koji se mog naći, konkretno iz oblasti prosvjete. Pustite tu jednu stotinu da radi i ona će napraviti bum za sve. Pustite šačicu izuzetnih u svakoj oblasti, u dramskojumjetnosti, u muzici, slikarstvu, inženjerstvu, čemu god, da radi - navela je Radonjić.
&nbsp;Dovoljno je, poručuje ona, samo da se ne opstruiraju i sistem apsolutno može da procvjeta.
- Dakle, ovo je priča o tome, kako smo, u suštini, zaobilaznim putem, nekako došli u Crnu Goru. Ovo je božanstvena priča koja može biti apsolutno realan scenario za svaku oblast u Crnoj Gori, i mislim da bi trebalo da se promijene neke okolnosti, da ne mora svako da ide po svijetu idobije potvrdu, da bi ovdje dokazao da je ova priča realnomoguća - zaključila je Radonjić.

Radonjić: Pustite tu jednu stotinu izuzetnih da radi i ona će napraviti bum za sve

Vlada Crne Gore je na današnjoj, 77. sjednici, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Aleksa Bečić, usvojila Strategiju reforme obrazovanja 2025-2035 i Akcioni plan za period 2025-2026, kojim se omogućavaju bolji uslovi i u fokus smještaju učenici, i svi zaposleni u obrazovnim ustanovama, saopšteno je iz Vlade.
Proces izrade sveobuhvatne Strategije za reformu obrazovanja 2025 – 2035. iniciran je od strane Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i UNICEF-a i podržan od strane UNICEF-a i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Iz Vlade pojašnjavaju da ovo proizilazi iz dvogodišnjeg zajedničkog projekta pod nazivom Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore, koja je formalno započeta u januaru 2024. godine.
- Vizija Strategije je da će se do 2035. godine obrazovni sistem u Crnoj Gori fokusirati na pristup koji stavlja učenika u centar, naglašavajući njegovu dobrobit, motivaciju i individualne potrebe. Škole će koristiti inovativne i interaktivne metode nastave koje razvijaju vještine bitne za lični razvoj i doprinos društvu. Obrazovne ustanove će biti inkluzivne i stimulativne, pružajući siguran prostor za učenje i visok nivo postignuća. U okviru školskog života, saradnja će biti ključna, uz aktivno učešće roditelja i zajednice. Nastavnici i vaspitači će biti motivisani, kompetentni i oslobođeni suvišnih administrativnih zadataka, a njihov rad će biti podržan kontinuiranim obrazovanjem i inovacijama- saopšteno je iz Vlade.
Ističu da će na ovaj način obrazovni sistem biti fleksibilan, sa snažnom međuinstitucionalnom i međunarodnom saradnjom.
- Strategija je usklađena s evropskim obrazovnim politikama, uključujući ciljeve održivog razvoja, ciljeve EU za obrazovanje, inkluziju ranjivih grupa i razvoj socijalno-emocionalnih vještina. Sistem će biti finansiran efikasno i dugoročno unapređivan, s ciljem postizanja visokog kvaliteta obrazovanja i njegovog usklađivanja sa savremenim trendovima, uključujući digitalnu i zelenu tranziciju- napominju iz Vlade.
Kako pojašnjavaju, Strategija ima četiri glavna cilja, a to su da Obrazovni sistem pruži kvalitetno, dostupno i pravično obrazovanje koje podstiče cjelovit razvoj sve djece i adolescenata i otporan je na izazove i rizike, kao i da svi zaposleni u obrazovno-vaspitnim ustanovama jedanko i u punoj mjeri podržavaju kvalitet i pravičnost obrazovanja, razvijaju sve ključne komptencije za cjeloživotno učenje i vještine učenika/ca i imaju pozitivne stavove i visoka očekivanja u odnosu na svu djecu i mlade.&nbsp;
Takođe će se ovim Planom omogućiti unapređenje kvaliteta i pravičnosti u sistemu obrazovanja putem poboljšanog upravljanja i finansiranja, s naglaskom na prikupljanje i upotrebu dokaza i učešće u procesu donošenja odluka. dok će obrazovna infrastruktura i savremena nastavna nastavna sredstva omogućiti moderno, kvalitetno, pravično i bezbjedno obrazovanje i vaspitanje za svu djecu djecu i mlade.

Vlada usvojila Strategiju reforme obrazovanja 2025-2035: U fokusu dobrobit, motivacija i individualne potrebe učenika i zaposlenih

Državna izborna komisija Crne Gore (DIK) održala je 17. aprila svoju prvu sjednicu koja je emitovana uživo, koristeći video opremu koju je obezbijedila Misija OEBS-a u Crnoj Gori.
Uvođenjem prenosa sjednica uživo, DIK je ispunio preporuku Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) nakon parlamentarnih izbora 2020. godine. Preporuka je, između ostalog, sugerisala da se razmotri uživo onlajn emitovanje sjednica DIK-a i pristup medija, kako bi se povećala transparentnost i ojačalo povjerenje javnosti u rad u organa za sprovođenje izbora.
Otvarajući sjednicu, predsjednik Komisije Nikola Mugoša izjavio je da današnja sjednica – prva koja se javno emituje – predstavlja korak naprijed u radu Komisije.
- Od početka rada ovog, kao i prethodnog saziva, posvećeni smo povećanju transparentnosti. Otvaranjem sjednica za javnost olakšavamo i građanima, i medijima da prate rad Komisije, čime dajemo dodatni impuls transparentnosti - rekao je Mugoša, i podsjetio da je DIK otvorio svoje sjednice za predstavnike medija 2023. godine.
Govoreći u ime Misije OEBS-a, nacionalni programski savjetnik u Programu za demokratizaciju Darko Brajović kazao je da je uvođenjem prenosa sjednica uživo, Komisija je ušla u novo poglavlje transparentnosti izbora u Crnoj Gori.&nbsp;
- Misija je zadovoljna što je podržala ovu inicijativu obezbjeđujući potrebnu video opremu kako bi se emitovanje uživo učinilo mogućim. Međutim, istinska zasluga pripada vama koji ste jednoglasno donijeli odluku da otvorite sjednice za javnost. Kada su izborni procesi otvoreni za javnost, ulivaju povjerenje - rekao je Brajović.
Istraživanja o percepciji i povjerenju javnosti u izborne komisije u Crnoj Gori, koje je naručila Misija OEBS-a u oktobru 2021. godine, pokazalo je da 87.3 odsto ispitanika vjeruje da bi, kada bi sjednice DIK-a bile javne, to ojačalo povjerenje javnosti u njihov rad i izborni proces.
Misija OEBS-a u Crnoj Gori nastaviće da podržava organe za sprovođenje izbora u jačanju svojih kapaciteta u skladu sa obavezama OEBS-a i najboljom međunarodnom praksom.

Državna izborna komisija Crne Gore počinje direktan prenos sjednica uz podršku OEBS-a

Na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu danas je preminuo Stojanče Stefanov, 62. žrtva požara u diskoteci u Kočanima, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Sjeverne Makedonije.
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, prema informacijama sa Vojnomedicinske akademije u Beogradu Stojanče Stefanov iz Kočana, rođen 2001. godine, jutros je podlegao povredama dobijenim u požaru u kočanskoj diskoteci „Puls“.
Riječ je, precizira se, o pacijentu koji je od prvog dana, prema prvoj trijaži koju su izvršile ljekarske ekipe u Skoplju odmah upućen na liječenje na VMA u Beogradu i koji je posljednjih mjesec dana bio intubiran i u kritičnom stanju.
Dodaje se da je 27 odsto površine kože Stefanova bilo zahvaćeno opekotinama i da je imao teške povrede od udisanja dima.
- Na VMA je operisan 4. aprila i zbog udisanja dima mu je stavljen EKMO aparat, kojim se mašinski oksigeniše krv zbog udisanog dima. Ali, zbog težine povreda bio je nestabilan i u teškom opštem stanju tokom većeg dijela hospitalizacije- piše u saopštenju Ministarstva zdravlja Sjeverne Makedonije.
Požar u diskoteci „Puls“ u Kočanima, gradu u Sjevernoj Makedoniji oko 100 kilometara istočno od Skoplja, izbio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK.

Na VMA u Beogradu preminuo mladić, 62. žrtva tragedije u Kočanima

Poslanički klub Demokratske narodne partije predao je osam amandmana na Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kojim se traži da najmanje pola vrijednosti investicije bude u sjevernom regionu.
Amandmanima, koje su podnijeli poslanici Milan Knežević, Vladislav Bojović, Jelena Kljajević i Dragan Bojović, traži se da najmanje pola ukupne vrijednosti investicija bude u opštinama na sjeveru Crne Gore, u cilju obezbjeđivanja ravnomjernog razvoja i smanjenja ekonomskih dispariteta.
Amandmanima se traži i da jedan projekat na sjeveru bude u opštini u kojoj je većinsko stanovništvo srpsko, što bi doprinijelo jačanju ekonomske stabilnosti dovedene do ruba egzistencije od prethodnog režima.
Amandmanom se predlaže da se eksproprijacija nepokretne imovine vjerskih zajednica u svrhu realizacije projekata iz sporazuma može sprovesti isključivo uz pisanu saglasnost nadležne vjerske zajednice.
- Uvođenjem ovog amandmana, stvara se dodatni nivo zaštite za imovinu vjerskih zajednica, sprečavaju se potencijalni sukobi i jača društveni konsenzus oko realizacije strateških projekata. Time se jača i povjerenje u institucionalne mehanizme i potvrđuje posvećenost države poštovanju vjerskih prava i sloboda -navodi se u obrazloženju.
Predlaže se i da je Vlada UAE obavezna da dostavi Vladi Crne Gore tačne podatke o stvarnom vlasniku kompanija i osoba uključenih u finansiranje projekata, kao i da ne mogu da učestvuju preduzeća čiji su osnivači, vlasnici, direktori i sa njima povezane osobe, predmet aktivnih krivičnih istraga, optužnica ili sudskih postupaka u Crnoj Gori, UAE ili trećim državama.
- Radi osiguranja transparentnosti, sprečavanja korupcije i zaštite javnog interesa neophodno je Crna Gora ima potpune podatke o vlasničkoj strukturi svih subjekata koji učestvuju u realizaciji sporazuma, uključujući Entitet i druga druga povezana lica. S obzirom na to da se predviđa mogućnost uključivanja velikog broja subjekata kroz podugovore, konzorcijume i različite forme saradnje, dodatna mjera transparentnosti omogućava nadležnim organima da pravovremeno identifikuju i spriječe rizike - navodi se u obrazloženju amandmana.
Iz DNP-a su tražili da se zabrani učešće u projektima svima koji su povezani sa sadašnjim ili bivšim funkcionerima u Crnoj Gori, uključujući članove njihovih užih porodica.
Oni su tražili i preciziranje riječi 'inicirani' u sporazumu. 
 
- U cilju izbjegavanja pravne dvosmislenosti, pod pojmom 'inicirani', podrazumijeva se značenje engleskog izraza 'initiated' odnosno pokrenuti, što uključuje formalno započete aktivnosti, a ne samo potpisane ili najavljene dokumente. Zato je neophodno da se značenje ovog izraza precizira, kako bi se obezbijedila pravna sigumost, spriječile zloupotrebe i zaštitio javni interes - naveli su iz DNP-a.

DNP dostavio amandmane na sporazum sa UAE: Traže projekte u opštinama gdje je većinsko stanovništvo srpsko

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: miroslav-minic