Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da predloženi dokument ne uzima u obzir ključne ruske interese. Izvor iz Kremlja naveo je za Bloomberg da Moskva plan od 20 tačaka vidi samo kao polaznu osnovu za dalje pregovore.
Prema tom izvoru, ruska strana smatra da plan ne sadrži važne odredbe za Rusiju, posebno kada je riječ o garancijama da se NATO neće dalje širiti na istok, kao i o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog članstva u Evropskoj uniji. Moskva traži i ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga, jasne garancije za status ruskog jezika u Ukrajini, ukidanje zapadnih sankcija i rješavanje pitanja ruske imovine zamrznute na Zapadu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prethodno je predstavio plan od 20 tačaka, naglasivši da Ukrajina ne pristaje na odricanje od članstva u NATO-u, ali da je spremna na određene teritorijalne i bezbjednosne kompromise. Nacrt sporazuma predviđa sigurnosne garancije SAD-a i evropskih država, obnavljanje sankcija u slučaju nove ruske agresije, kao i poslijeratni ekonomski oporavak Ukrajine.
Kontrola teritorija ostaje najspornije pitanje, a Zelenski je najavio mogućnost nacionalnog referenduma kao konačne potvrde mirovnog sporazuma, uz uslov trajnog prekida vatre. Moskva je poručila da će svoje naredne poteze definisati nakon daljih kontakata s američkom stranom, ističući da ne želi javno raspravljati o detaljima pregovora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin odbacuje novi mirovni plan: Rusija traži izmjene mirovnog plana SAD-a i Ukrajine

Predsjednik Ukrajine predstavio je revidirani mirovni plan od 20 tačaka, o kojem se trenutno razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Kyiv Post, navodeći da je Volodimir Zelenski detalje iznio tokom susreta s novinarima.
Revidirani nacrt sadrži određene elemente originalnog plana od 28 tačaka – poput ograničenja ukrajinskih oružanih snaga u mirnodopskim uslovima – dok su izostavljene odredbe kao što je odricanje od svih pravnih sredstava u vezi sa ratnim zločinima.
Zelenski je potvrdio da je plan od 20 tačaka jedan od četiri dokumenta koji su u pripremi, uz trilateralni sporazum o bezbjednosnim garancijama (Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Evropa), bilateralni sporazum o bezbjednosnim garancijama sa SAD-om, kao i Mapu puta za prosperitet, razvijenu u saradnji s Vašingtonom, koja bi trebalo da usmjerava obnovu i ekonomski razvoj do 2040. godine.
Revidirani nacrt od 20 tačaka:
<ol>
 <li>Potvrda suvereniteta Ukrajine;</li>
 <li>Sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, uz nadzor linije kontakta;</li>
 <li>Bezbjednosne garancije;</li>
 <li>Ograničenje ukrajinskih oružanih snaga u miru na 800.000 pripadnika;</li>
 <li>SAD, NATO i Evropa pružaju Ukrajini bezbjednosne garancije zasnovane na klauzuli kolektivne odbrane iz člana 5 NATO-a. Nova ruska invazija bila bi dočekana vojnim odgovorom i obnovljenim sankcijama;</li>
 <li>Rusija će zakonima propisati politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini;</li>
 <li>Ukrajina će u određenom trenutku postati članica EU, uz planove za utvrđivanje datuma pristupanja;</li>
 <li>Globalni razvojni paket koji će biti definisan posebnim investicionim sporazumom;</li>
 <li>Osnivanje više fondova za rješavanje pitanja obnove (cilj: 800 milijardi dolara);</li>
 <li>Ubrzanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Ukrajine i SAD-a;</li>
 <li>Nenuklearni status Ukrajine (bez nuklearnog oružja);</li>
 <li>(Sporne odredbe) Nuklearna elektrana Zaporožje: SAD nude trilateralni aranžman sa Amerikom kao glavnim upravljačem, dok Kijev predlaže podjelu proizvodnje 50/50 između SAD-a i Ukrajine, pri čemu bi SAD odlučivale o raspodjeli električne energije;</li>
 <li>Obrazovni programi u školama radi promovisanja razumijevanja i tolerancije različitih kultura, kao i suzbijanja rasizma i predrasuda;</li>
 <li>(Sporne odredbe) Teritorije: Jedna opcija predviđa povlačenje Rusije iz Dnjepropetrovske, Nikolajevske, Sumske i Harkovske oblasti, dok bi Ukrajina zadržala svoje položaje u Donjeckoj, Luganskoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.</li>
 <li>Rusija zahtijeva da se Ukrajina povuče iz Donjecka, dok SAD predlažu kompromis u vidu slobodne ekonomske zone. Ukoliko sporazum o „zadržavanju pozicija“ propadne, slobodna ekonomska zona bi zahtijevala referendum, a kompletan dokument bi potom bio podvrgnut glasanju;</li>
 <li>Rusija i Ukrajina se obavezuju da sporazume neće mijenjati silom;</li>
 <li>Rusija neće sprečavati Ukrajinu u korišćenju rijeke Dnjepar i Crnog mora u komercijalne svrhe. Kinburnska kosa biće demilitarizovana;</li>
 <li>Razmjena zarobljenika po principu „svi za sve“, povratak civila, djece i političkih zatvorenika;</li>
 <li>Ukrajina mora održati izbore ubrzo nakon potpisivanja sporazuma;</li>
 <li>Sporazum će biti pravno obavezujući, a njegovu primjenu nadziraće Savjet za mir, na čijem čelu će biti predsjednik SAD-a Donald Tramp;</li>
</ol>
Nakon saglasnosti svih strana, odmah stupa na snagu potpuni prekid vatre.
Iako Kijev i Vašington navode da je nacrt uglavnom završen, zvaničnici s obje strane priznaju da su pojedine odredbe i dalje neprihvatljive i da je trajni prekid vatre još daleko.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov juče je odbacio tvrdnje o „proboju“ u mirovnim pregovorima koje je iznio potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.
Ratni izbori
Zelenski je nagovijestio napredak u izmjenama zakona kako bi se omogućilo održavanje izbora tokom ratnog stanja.
U utorak je ukrajinski parlament odobrio formiranje međupartijske radne grupe za izradu jednokratnog zakona koji bi regulisao izbore tokom vanrednog stanja, s ciljem odgovora na rastuća međunarodna i domaća pitanja o očuvanju demokratskih procesa u uslovima rata s Rusijom.
Nacrt predviđa jednokratni izuzetak prilagođen ratnim okolnostima, dok Kijev insistira da Sjedinjene Američke Države moraju obezbijediti bezbjednost ukoliko žele održavanje izbora u Ukrajini, što podrazumijeva prekid vatre uz posredovanje SAD-a.
Odgovor Moskve na plan od 20 tačaka očekuje se tokom dana, kazao je Zelenski, dodajući da bi izbori u Ukrajini mogli biti organizovani nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
&nbsp;

Mirovni plan Ukrajine u 20 tačaka: Sporazum, teritorije i izbori pod nadzorom SAD-a

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je da se ukrajinski pregovarački tim vraća iz Sjedinjenih Američkih Država, te da je početni nacrt sporazuma o miru sa Rusijom završen.
- Naš pregovarački tim se sada vraća iz Majamija. Stići će tokom noći, a detalje ću imati ujutru. Po mom mišljenju, sve što je bilo moguće uraditi za početne nacrte već je urađeno. Plan ima 20 tačaka. Za sada nije sve savršeno, ali plan postoji. Postoje bezbjednosne garancije – između nas, Evropljana i Sjedinjenih Američkih Država. Okvirni dokument. Postoji i poseban dokument između nas i Sjedinjenih Država – bilateralne bezbjednosne garancije - objavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski na društvenoj mreži X.
Smatra da sve mora biti razmotreno u Kongresu SAD, "pri čemu će određeni detalji i aneksi ostati povjerljivi.&nbsp;
- Od danas, sve ovo djeluje prilično čvrsto i dostojanstveno. Za sada su to, međutim, radni nacrti koje je pripremila naša vojska. Važno je da su razvijeni od strane nas i Sjedinjenih Američkih Država. To ukazuje da smo veoma blizu stvarnog ishoda. Takođe razvijamo i prvi nacrt sporazuma o obnovi Ukrajine. Ekonomska strategija - objavio je Zelenski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2003163327988474201%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003163327988474201%7Ctwgr%5E8152c4a80919e621a4486af19c9c22453280048c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je dodao kako postoje određene stvari u sporazumu koje nisu spremni da prihvate, ali da postoje i uslovi "koje Rusi nisu spremni da prihvate".
- Amerikanci trenutno nastavljaju pregovore sa ruskim predstavnicima. Održaće razgovore, a zatim ćemo od njih dobiti povratne informacije. Sa naše strane, dobili su sve informacije - napisao je predsjednik Ukrajine.

Zelenski: Osnovni okvir mirovnog plana nije savršen, ali postoji

Verzija mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici podnijeli Vašingtonu, sadrži klauzulu u kojoj se navodi da Ukrajina mora postati članica Evropske unije do 1. januara 2027. godine, objavio je Fajnenšel tajms.
Plan je revidirana verzija prijedloga Donalda Trampa o okončanju rata, a novi nacrt se pojavio u trenutku kada američki predsjednik pojačava pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da pristane na mirovni sporazum, prenosi Ukrajinska pravda.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji do 1. januara 2027. godine je navedeno u najnovijem nacrtu mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici predstavili Vašingtonu - piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na diplomate upoznate sa dokumentom, bez preciziranja koji evropski akteri podržavaju tako radikalno ubrzano pristupanje.
Zvaničnici koji podržavaju ambicije Ukrajine da što pre uđe u EU rekli su da Evropska komisija sada razumije da ne bi trebalo da ometa mirovni proces zalaganjem protiv brzog članstva Kijeva. Ukrajina, međutim, nije završila nijedno od 36 poglavlja u pregovorima o pristupanju EU, pa bi takav raspored narušio princip prijema novih članica koji se zasniva "na zaslugama“.
Upoznati sa mirovnim planom rekli su da bi to primoralo Brisel da preispita cio proces proširenja, uključujući i donošenje odluke kada bi nove članice dobile pristup fondovima EU i pravo glasa.

Klauzula verzije mirovnog prijedloga: Ukrajina mora postati članica EU do 1. januara 2027.

Delegacije SAD-a, Ukrajine i evropskih zemalja raspravljaju o novom planu za kraj rata u ovoj zemlji, a Vašington Post je objavio pojedine detalje o ovom prijedlogu.
Iako je daleko od gotovog prijedloga, ovaj plan bi trebalo da ima 20 tačaka, te je nešto drugačiji od ranijeg prijedloga koji nije dobio podršku Ukrajine, ali ni njenih evropskih partnera.
Prema ovom planu, na liniji fronta bi se uspostavila demilitarizovana zona, po uzoru na onu koja razgraničava Sjevernu i Južnu Koreju.
S obje strane ove linije bi se još napravila tampon zona u kojoj bi teško naoružanje bilo zabranjeno.
Drugi djelovi ovog plana uključuju odgodu rasprave o spornim djelovima teritorije, ostanak nuklearne elektrane Zaporožje pod ruskom kontrolom, članstvo Ukrajine u EU do 2027. godine, te zaštitu suvereniteta Ukrajine od bilo kakve ruske mogućnosti veta u budućim sigurnosnim aranžmanima.
Što se tiče djelova koji još nisu dogovoreni, najviše se pregovara o budućoj veličini ukrajinske vojske.
Do početka ruske agresije, maksimalan broj vojnika bio je 600.000, a pregovara se o potencijalnom povećanju na 800.000, s tim da je stav ukrajinske delegacije da neće prihvatiti bilo kakav limit na broj vojnika.
Rekonstrukcija Ukrajine nakon rata je također tema, a postoje dva prijedloga koja su iznijeli zvaničnici SAD-a. Jedan od njih je da se iskoristi 100 milijardi dolara ruske zamrznute imovine, dok je drugi da se, u saradnji sa Svjetskom bankom i firmom Blackrock, uspostavi fond koji bi, prema procjeni, mogao iznositi 400 milijardi dolara.
Naravno, ovo su samo djelovi plana, a kompletan prijedlog još nije finaliziran. Nije poznato da li i ruski zvaničnici učestvuju u formiranju ovog plana.

Evropljani i Amerikanci uskoro predstavljaju novi plan: Čeka li Ukrajinu korejski scenario?

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Američki šef diplomatije Marko Rubio i šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnik ukrajinske delegacije Andrij Jermak otkrili su detalje sastanaka u Ženevi, jednog od najznačajnijih današnjih političkih događaja u svijetu.
Rubio je izjavio da su sastanci bili "najproduktivniji i najznačajniji dosad u cijelom ovom procesu otkako smo uključeni", prenosi Sky News.
Otkrio je da se mijenjaju neke tačke predloženog mirovnog plana od 28 tačaka, ali je istakao da još ima posla te da bi tokom dana moglo biti još informacija.
- Imamo vrlo dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih uključenih relevantnih strana, i sada smo prošli kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekima od prijedloga koji su nam ponuđeni. Dakle, radimo na tome, unosimo promjene u nadi da ćemo dodatno smanjiti razlike i približiti se nečemu s čime su i Ukrajina i SAD vrlo zadovoljni - rekao je Rubio, prenosi Jutarnji.hr.
Jermak je zahvalio "velikim prijateljima", kako je nazvao SAD i američkog predsjednika Donalda Trampa. Složio se da je sastanak bio vrlo produktivan.
- Postigli smo vrlo dobar napredak i krećemo se prema pravednom i trajnom miru. Ukrajinski narod zaslužuje i želi ovaj mir više od ikoga. Rad se nastavlja, Ukrajina će angažovati i naše evropske prijatelje - rekao je on.
<h2>Tramp optužio Ukrajinu da je nezahvalna</h2>
Američki predsjednik izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
- Ukrajinsko "rukovodstvo" je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini - rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Šefovi američke i ukrajinske delegacije nakon sastanka: "Mijenja se mirovni plan"

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da Rusija „nema zakonsko pravo“ da zahtijeva ustupke od Ukrajine u okviru predstojećih mirovnih pregovora, prenio je Skaj njuz.
Kalas je naglasila da „svi žele da se rat završi", ali da je presudno važno kako će se završiti.
- Rusija nema zakonsko pravo da traži bilo kakve ustupke od zemlje koju je napala. Ovo je veoma opasan trenutak za sve nas - poručila je ona.
Ona je navela da Evropa ima „jasan plan" za Ukrajinu, u trenutku kada su u opticaju novi predlozi predsjednika SAD Donalda Trampa za rješavanje sukoba.

Kalas o mirovnom planu: Rusija nema pravo da traži ustupke od zemlje koju je napala

Vođa vojnog krila Hamasa u Gazi, kako se navodi, odbio je mirovni plan predsjednika SAD Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi i odlučan je da nastavi borbu protiv Izraela.
Iz al Din al Hadad, koji je navodno imao ključnu ulogu u napadu na Izrael 7. oktobra 2023. godine, smatra da je dogovor osmišljen da dokrajči Hamas - bez obzira na to da li ga pokret prihvati ili ne, javlja "Daily Mail".
Tramp je u utorak dao Hamasu rok od tri do četiri dana da prihvati mirovni plan, koji je Izrael već odobrio, upozorivši na "vrlo tužan kraj" ako grupa odbije prijedlog.
Trampov mirovni plan za Gazu u 20 tačaka predviđa da islamistička militantna organizacija mora da se razoruža, oslobodi taoce u roku od 72 sata i pristane na prekid vatre.
Takođe zahtjeva da Izrael oslobodi određeni broj palestinskih zatvorenika i povuče se iz Pojasa Gaze, kako bi se uspostavila prelazna vlada pod vođstvom međunarodnog tijela - što znači da Hamas neće imati vlast u budućnosti te enklave.
Prema navodima BBC-ja, to je neprihvatljivo za Al Hadada, koji je odlučan da nastavi borbu.
Vjeruje se da su članovi Hamasa podijeljeni po pitanju prihvatanja plana - dok su pojedini članovi političkog rukovodstva u Kataru spremni da ga prihvate uz određene izmjene.
Međutim, ti zvaničnici imaju malo uticaja na odluku, jer nemaju kontrolu nad taocima koje drži Hamas.
Oko 48 talaca i dalje se nalazi u Gazi, a vjeruje se da je oko 20 još uvijek živo.
Zahtjev da svi taoci budu oslobođeni u roku od 72 sata shvata se kao ključna prepreka za terorističku grupu, budući da bi takav potez značio odustajanje od njihovog jedinog aduta za pregovore, prenosi Nova.
Druge vođe Hamasa ne vjeruju Izraelu i smatraju da Trampova administracija neće moći da zaustavi premijera Benjamina Netanjahua da ponovo pokrene vojnu kampanju - posebno nakon nedavnog neuspjelog atentata na visoke zvaničnike Hamasa u Dohi, izvedenog prošlog mjeseca bez odobrenja SAD, prenosi Nova.

Hamas odbio Trampov plan za Gazu

Hamas ostaje otvoren za sve predloge za okončanje rata u Gazi, uz zaštitu palestinskih interesa i potpuno povlačenje izraelske vojske iz Gaze, izjavio je danas za BBC visoki zvaničnik te palestinske militantne grupe i naglasio da je pitanje njenog razoružavanja "crvena linija".
"Hamas ostaje otvoren za razmatranje svakog predloga koji bi mogao da okonča rat u Gazi, ali svaki sporazum mora da zaštiti palestinske interese, obezbijedi potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i okonča rat", rekao je zvaničnik.
Na pitanje o razoružavanju te grupe, zvaničnik je rekao da je to za Hamas "crvena linija".
- Oružje palestinskog pokreta otpora crvena linija sve dok traje okupacija. Pitanje naoružanja može se razmatrati samo u okviru političkog rješenja koje garantuje uspostavljanje nezavisne palestinske države u granicama iz 1967. godine- upozorio je on.
Prethodo je zvaničnik Hamasa Mahmud Mardavi u izjavi za Al Džaziru rekao da ta palestinska militantna grupa još nije primila pisani plan za mir u Gazi.
On je naveo da predlog SAD za Gazu predstavljen na konferenciji za novinare nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua "naginje izraelskoj perspektivi".
Tramp je ranije danas izjavio da se izraelski premijer Benjamin Netanjahu tokom razgovora u Bijeloj kući, saglasio sa američkim planom za okončanje rata u Pojasu Gaze i upozorio da će podržati Netanjahua i Izrael u uništenju te militantna palestinske grupe ako ona odbije mirovni predlog.
Mirovnim planom Bijele kuće za Gazu koji je danas objavila Bijela kuća predlaže se kraj sukoba između Izraela i pripadnika palestinske militantne grupe Hamas, kao i povratak svih talaca koje ta grupa drži, živih i mrtvih, u roku od 72 sata nakon što Izrael javno prihvati sporazum.
Prema planu, ako se obije strane saglase sa predlogom, rat u Pojasu Gaze "će se odmah završiti".
Izraelske snage će se povući na dogovorene linije kako bi se pripremile za oslobađanje talaca, a kada svi taoci budu oslobođeni, Izrael će osloboditi 250 Palestinaca koji služe doživotne kazne zatvora i 1.700 stanovnika Gaze koji su pritvoreni nakon početka rata 7. oktobra 2023. godine, navodi se pored ostalog u planu.

Hamas o Trampovom planu: Otvoreni smo za mir, uz potpuno povlačenje izraelske vojske, razoružavanje im je ''crvena linija''

Grupa nevladinih organizacija izrazila je protest zbog odluke Vlade i Skupštine Crne Gore da na dnevnom redu Drugog vanrednog zasijedanja zadrže Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima, iako Evropska komisija o tim aktima još nije dostavila mišljenje.
Kako ističe grupa od 18 civilnih organizacija, i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da će prijedlozi tih zakona biti razmatrani i usvajani tek nakon dobijanja mišljenja i okončanja konsultacija sa Evropskom komisijom, u skladu sa propisanom procedurom.
- Zahtijevamo da se ovi predlozi hitno skinu sa dnevnog reda do pribavljanja konačnog mišljenja Evropske komisije i njihovog potpunog usaglašavanja sa evropskim i međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratskog nadzora bezbjednosnog sektora - ističu u saopštenju.
Zadržavanje ovih zakona na dnevnom redu, kako su naglasili, predstavlja grubo kršenje principa transparentnosti zakonodavnog procesa i svjesno ignorisanje domaće i međunarodne javnosti.
- Radi se o beskrupuloznoj upornosti vlasti da bez javne rasprave progura zakone koji ozbiljno ugrožavaju ljudska prava i slobode građana, što je obilježje autoritarnih praksi, a ne države koja teži članstvu u Evropskoj uniji. Posebno naglašavamo da ove izmjene zakona nisu potrebne za proces pridruživanja EU (nemaju "plavu zastavicu") i da su predložene bez usaglašavanja s evropskim standardima - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da su ovi prijedlozi zakona već jednom povučeni iz procedure nakon snažnih reakcija javnosti, uz obećanje da će se proces unaprijediti i da će se javnost i međunarodni partneri uključiti u izradu rješenja.&nbsp;
Do danas nijedna javna rasprava nije održana, niti su građanima i stručnoj javnosti predočene eventualne izmjene koje bi opravdale njihovo ponovno razmatranje.
&nbsp;- Posebno je problematično to što predlagači ovih zakona crnogorsku javnost ni ne obavještavaju o tome da li je Evropska komisija dostavila konačno mišljenje i kakvo o ovim zakonima, već te informacije novinari moraju da traže od Evropske komisije. Zakoni koji uređuju rad Agencije za nacionalnu bezbjednost i policije predstavljaju temelj sistema bezbjednosti i moraju se donositi u otvorenom, inkluzivnom i transparentnom postupku - navodi se u saopštenju grupe NVO.
Dodaju da astavak netransparentnog procesa njihovog nametanja predstavlja korak unazad za demokratiju, vladavinu prava i evropski put Crne Gore.
Saopštenje potpisuju:&nbsp;
Akcija za ljudska prava
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Centar za ženska prava (CŽP)
Asocijacija Spektra
Centar za građanske slobode (CEGAS)
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
Juventas
Prima
Sigurna ženska kuća
SOS PG
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Udruženje pravnika Crne Gore

Grupa NVO: Prijedlozi spornih zakona o bezbjednosti na dnevnom redu Skupštine bez zelenog svjetla EU

Odlučio sam da vratim juče usvojene zakone Skupštini na ponovno razmatranje kako bi poslanici mogli da ih zaista i pročitaju, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
- Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, ni usvajanje zakona bez rasprave i diskusije. Građani od poslanika očekuju ozbiljan i odgovoran pristup prilikom donošenja zakona koji određuju njihov svakodnevni život- kazao je Milatovič.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2018678596580098102%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vratiću Skupštini juče usvojene zakone na ponovno odlučivanje da ih poslanici zaista i pročitaju

Crna Gora je u prošloj godini ostvarila deficit budžeta od 321,6 miliona EUR, odnosno 3,96 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je suficit tekuće potrošnje iznosio 9,54 miliona.
&nbsp;U izvještaju Ministarstva finansija o izvršenju budžeta navodi se da su, prema preliminarnim podacima, prihodi budžeta u prošloj godini iznosili 2,87 milijardi EUR, što je 117,4 miliona ili 4,3 odsto više u odnosu na 2024.
&nbsp;- Rast naplate prihoda budžeta u prošloj godini potvrđuje snažnu ekonomsku aktivnost, smanjenje sive ekonomije i unaprijeđenu poresku disciplinu, što Crnoj Gori obezbjeđuje stabilnu i povoljnu sliku javnih finansija, a samim tim i jača povjerenje u fiskalnu održivost- dodaje se u izvještaju.
&nbsp;Konkretni rezultati već u prvoj godini primjene Fiskalne strategije Vlade, kroz mjere poput otpisa kamata, proširenja akciznih proizvoda, uvođenja nove stope PDV-a u turizmu i jačanja naplate poreza na dohodak, stvaraju čvrst temelj za dalji ekonomski rast.
&nbsp;Porez na dobit pravnih lica ostvaren je u iznosu od 233,4 miliona EUR, što je 19,5 miliona ili 9,1 odsto u odnosu na 2024. To je 13,6 miliona ili 6,2 odsto više u odnosu na plan.
&nbsp;Porez na dohodak fizičkih lica ostvaren je u iznosu od 112 miliona EUR, što je 23,9 miliona ili 27,1 odsto više u odnosu na 2024.
&nbsp;- Navedena kategorija prihoda budžeta realizovana je iznad plana i to &nbsp;u iznosu od 3,7 miliona ili 3,4 odsto- precizirano je u izvještaju.
&nbsp;Porez na dodatu vrijednost ostvaren je u iznosu od 1,4 milijarde EUR, što je 181,1 milion ili 14,8 odsto više u odnosu na 2024, kao i 31,1 milion ili 2,3 odsto više u odnosu na plan za prošlu godinu.
&nbsp;Prihodi budžeta po osnovu akciza su ostvareni u iznosu od 403,2 miliona EUR, što je 34,6 miliona ili 9,4 odsto više u odnosu na 2024, i na nivou su plana za prošlu godinu.
&nbsp;Ostali prihodi su ostvareni u iznosu od 54,7 miliona EUR, što je 2,4 miliona ili 4,7 odsto više u odnosu na plan, dok je ova kategorija prihoda budžeta manja u odnosu na 2024. godinu 37,5 miliona ili 40,6 odsto.
&nbsp;- Razlog odstupanja je prvenstveno izvršenje ove kategorije prihoda budžeta kada su u &nbsp;pitanju jednokratni prihodi- objasnili su iz Ministarstva.
&nbsp;U prošloj godini doprinosi su ostvareni u iznosu od 420,4 miliona, što je 164,3 miliona ili 28,1 odsto manje u odnosu na 2024, odnosno 28,7 miliona ili 6,4 odsto manje u odnosu na plan.&nbsp;
&nbsp;- Takođe, negativno odstupanje u odnosu na plan bilježi i kategorija donacija, što je ujedno i glavni razlog nižeg ostvarenja prihoda budžeta u odnosu na plan. Donacije su realizovane na nižem nivou dominantno kao rezultat priliva sredstava u okviru Plana rasta, koja su isplaćena drugim mehanizmom Crnoj Gori, kao i po osnovu sredstava granta za drugu dionicu auto-puta koja su prenesena za ovu godinu- navodi se u dokumentu.
&nbsp;Samo u decembru prošle godine, naplata prihoda budžeta ostvarena je na značajno većem nivou, kako u odnosu na 2024, tako i u odnosu na plan.
&nbsp;- Samo u decembru naplaćeno je ukupno 329,7 miliona EUR prihoda budžeta, što je 71,7 miliona ili 27,8 odsto više u poređenju sa istim mjesecom 2024, odnosno 66,7 miliona ili 25,3 odsto više u poređenju sa planom za decembar- dodaje se u izvještaju.
&nbsp;Izdaci budžeta, prema preliminarnim podacima, su u prošloj godini iznosili 3,19 milijardi EUR, ili 39,3 odsto procijenjenog BDP-a.
&nbsp;Tekući izdaci ostvareni su u iznosu od 1,25 milijardi EUR, što predstavlja 99,1 odsto plana.&nbsp;
Transferi za socijalnu zaštitu ostvareni su u iznosu od 1,1 milijardu EUR, a transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru &nbsp;467,9 miliona.
&nbsp;Kapitalni izdaci su ostvareni u iznosu od 331,2 miliona EUR, što predstavlja ostvarenje 97,5 odsto plana.
&nbsp;Posmatrajući decembar, ukupni izdaci budžeta iznosili su 480,4 miliona EUR i u odnosu na isti period 2024. manji su 26,1 milion ili 5,2 odsto.

MF: Budžetski deficit prošle godine 321,6 miliona EUR

Podržavam stav da se pitanje zarada riješi na sistemski način za sve sudove, uključujući i Ustavni sud, na način koji jasno prepoznaje hijerarhiju i nadležnosti, kao i ostvarene rezultate u radu, i spremni smo da damo svoj doprinos u tom pravcu - kazala je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.
Ustavni sud, prema njenim riječima, razumije zabrinutost dijela građana kada je riječ o visini zarada nosilaca ustavnosudskih funkcija, dodataka na zaradu i legitimnog pitanja da li su oni opravdani.
&nbsp;- Povjerenje javnosti je temelj svakog ustavnosudskog sistema i zato zarade nosilaca najviših ustavnosudskih i pravosudnih funkcija moraju da oslikavaju ostvarene rezultate, ali isto tako i da država rješavanjem ovog pitanja obezbijedi njihovu nezavisnost od svake vrste uticaja, na šta je ukazano i od strane Evropske komisije. Istovremeno, važno je ukazati da položaj sudija Ustavnog suda u pravnom poretku Crne Gore nosi specifičnu odgovornost zbog brojnih nadležnosti propisanih Ustavom - ističe Armenko.&nbsp;
Ustavni sud, kako je rekla, predstavlja posljednji mehanizam zaštite ustavnosti i zakonitosti, odlučuje o zaštiti ljudskih prava i sloboda a njegove odluke proizvode trajne posljedice na rad sve tri grane vlasti.&nbsp;
- Zato smatram da pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija i sudija Ustavnog suda mora biti uređeno na transparentan i dugoročno održiv način - rekla je Armenko.&nbsp;
Dodaje da sudije Ustavnog suda, iako daju konačnu riječ o najsloženijim predmetima iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, posljednje su u sistemu dobile specijalni dodatak.&nbsp;
- Na isti način je uređen i sistem zarada i dodataka na zaradu svih nosilaca pravosudnih funkcija. Dosadašnji rezultati rada Ustavnog suda pokazuju da najviša ustavnosudska institucija svoje nadležnosti izvršava efikasno i odgovorno, o čemu najbolje svjedoči činjenica da danas Sud nema nijednu ustavnu žalbu stariju od dvije godine, da Evropski sud za ljudska prava i Evropska komisija ukazuju na poštovanje i izvršavanje naših odluka, kao i da se Sud na sistemski način bavi rješavanjem predmeta iz oblasti normative, ne uzmičući pred najkompleksnijim predmetima - kazala je Armenko.
&nbsp;Zarada, prema njenim riječima, mora obuhvatiti i stručni kadar koji učestvuje u donošenju odluka Ustavnog suda.
- Postojeći sistem doveo je do toga da npr. sekretari sudova ili zapisničari u sudovima i tužilaštvima imaju pravo na specijalni dodatak za rad na predmetima organizovanog kriminala i korupcije, dok na taj dodatak nemaju pravo ustavnosudski savjetnici u Ustavnom sudu, koji učestvuju u ispitivanju odluka svih sudova, pa i Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužilaštva, s aspekta zaštite ljudskih prava, iako svakodnevno obrađuju predmete iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina - rekla je Armenko.
&nbsp;Ustavni sud, kako je poručila, ostaje potpuno otvoren za dijalog sa nadležnim institucijama i zainteresovanom javnošću kako bi se ovo pitanje trajno i pravedno uredilo, a sav fokus usmjerio na odluke koje donose.&nbsp;

Tag: mirovni-plan