Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da predloženi dokument ne uzima u obzir ključne ruske interese. Izvor iz Kremlja naveo je za Bloomberg da Moskva plan od 20 tačaka vidi samo kao polaznu osnovu za dalje pregovore.
Prema tom izvoru, ruska strana smatra da plan ne sadrži važne odredbe za Rusiju, posebno kada je riječ o garancijama da se NATO neće dalje širiti na istok, kao i o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog članstva u Evropskoj uniji. Moskva traži i ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga, jasne garancije za status ruskog jezika u Ukrajini, ukidanje zapadnih sankcija i rješavanje pitanja ruske imovine zamrznute na Zapadu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prethodno je predstavio plan od 20 tačaka, naglasivši da Ukrajina ne pristaje na odricanje od članstva u NATO-u, ali da je spremna na određene teritorijalne i bezbjednosne kompromise. Nacrt sporazuma predviđa sigurnosne garancije SAD-a i evropskih država, obnavljanje sankcija u slučaju nove ruske agresije, kao i poslijeratni ekonomski oporavak Ukrajine.
Kontrola teritorija ostaje najspornije pitanje, a Zelenski je najavio mogućnost nacionalnog referenduma kao konačne potvrde mirovnog sporazuma, uz uslov trajnog prekida vatre. Moskva je poručila da će svoje naredne poteze definisati nakon daljih kontakata s američkom stranom, ističući da ne želi javno raspravljati o detaljima pregovora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin odbacuje novi mirovni plan: Rusija traži izmjene mirovnog plana SAD-a i Ukrajine

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su SAD i dalje posvećene postizanju mirovnog sporazuma, nakon što je obaviješten o razgovorima koje su ukrajinski pregovarači vodili sa američkom stranom.
Kako je prenio pariski list Le Monde na svom sajtu, Zelenski je sinoć u svom redovnom obraćanju rekao da je dobio detaljan izvještaj sekretara Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustema Umerova i načelnika Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga Andrija Hnatova, poslije njihovih sastanaka sa američkim predstavnicima.
Zelenski je rekao da se pripremaju nacrti sporazuma i da su određene tačke razmatrane tokom razgovora.
- Ostajemo u stalnom kontaktu sa SAD i računamo na nastavak saradnje - rekao je predsjednik Ukrajine.
Zelenski je dodao da Vašington želi konačni mirovni sporazum, navodeći da Ukrajina u potpunosti sarađuje i da "nikada neće biti prepreka miru".
Međutim, naglasio je, Rusija mora da prestane da "sabotira diplomatiju" i da ozbiljno shvati okončanje rata.
Ukrajinski predsjednik je takođe pozvao na kontinuirani pritisak na Moskvu da okonča agresiju, tvrdeći da međunarodna zajednica posjeduje "sve neophodne instrumente" da to postigne.

Zelenski: Vašington i dalje posvećen postizanju mirovnog sporazuma

Dok američki, ukrajinski i evropski političari i diplomate razmatraju detalje mirovnog plana koji su inicirale SAD, u ukrajinskoj javnosti se raspravlja o mogućem ishodu ruskog rata protiv Ukrajine. Tema su i takozvane „crvene linije“ koje ni pod kojim uslovima ne smiju biti pređene u okviru kompromisa.
<h2>Ne žele diplomatsko rješenje po svaku cijenu</h2>
Različite ankete pokazuju da većina građana Ukrajine ne želi da prihvati mirovne planove koji uključuju teritorijalne ustupke ili ne predviđaju bezbjednosne garancije. Istraživanje koje je sproveo ukrajinski New Europe Center pokazalo je da gotovo 65 odsto građana smatra da Ukrajina ne bi trebalo da ulazi u pregovore s Rusijom bez bezbjednosnih garancija, dok je više od 86 odsto uvjereno da bi zamrzavanje linije fronta samo odložilo novu rusku agresiju.
Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 75 odsto stanovništva odbacuje trenutno razmatrani mirovni plan, koji predviđa povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa i brojčano ograničenje ukrajinskih oružanih snaga.
- Većina je otvorena za pregovore i okončanje rata diplomatskim putem i čak je spremna na teške kompromise. Istovremeno, odbacuju se planovi koji se doživljavaju kao kapitulacija - kaže Anton Hrušecki iz KIIS-a za Dojče vele.
Dodaje da je stabilna većina Ukrajinaca spremna da trpi rat koliko god bude potrebno.
<h2>Javnost ostavlja državnom vrhu u Kijevu malo manevarskog prostora</h2>
Ovaj jasan stav društva ide u prilog i ukrajinskim vlastima. Oleksij Haran iz ukrajinske fondacije „Demokratske inicijative“ objašnjava da to nije nova pojava. Još za vrijeme predsjednika Petra Porošenka javnost je postavila jasne crvene linije koje nisu smjele biti pređene.
- Danas javno mnjenje pomaže Volodimiru Zelenskom da se suprotstavi pritisku SAD i jasno stavi do znanja šta ukrajinski narod neće prihvatiti. Stav društva je argument za Zelenskog u pregovorima sa SAD. On može da ukaže na to da bi nezadovoljstvo moglo destabilizovati Ukrajinu i izazvati unutrašnji konflikt – a to je upravo ono što Vladimir Putin želi - kaže politikolog.
Zbog toga ukrajinsko rukovodstvo neće potpisivati sporazume koji bi mogli izazvati proteste u zemlji. Nedavni korupcioni skandal u okruženju predsjednika Zelenskog dodatno je ojačao ulogu javnosti kao svojevrsnog osigurača u pregovorima, objašnjava Oleh Saakjan iz „Nacionalne platforme za otpornost i koheziju“ u razgovoru za Dojče vele.
- Oslabljen korupcionim skandalom, Zelenski je dobio suženi manevarski prostor za kompromise. U SAD su se neki obradovali skandalu nadajući se da će Zelenski sada biti spremniji na kompromis u vezi s mirovnim sporazumom - kaže stručnjak.&nbsp;
Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Ukrajinsko društvo ostavlja Zelenskom veoma malo manevarskog prostora u pregovorima.
<h2>Spremnost na proteste protiv nametnutog mira s Rusijom</h2>
Ankete takođe pokazuju da je stanovništvo Ukrajine spremno da protestuje protiv nepravednog, nametnutog mira. Prema istraživanju koje je sproveo New Europe Center, svaki drugi građanin bi izašao na ulice ukoliko bi ukrajinsko rukovodstvo u pregovorima pristalo na kompromise koje građani smatraju neprihvatljivim.
Prema riječima Oleha Saakjana, ukrajinsko društvo ima ključnu ulogu kada je riječ o jednostavnom odbacivanju neprihvatljivih sporazuma. Vlada je toga svjesna. Predsjednička kancelarija, zahvaljujući brojnim anketama, zna gdje se za društvo nalaze crvene linije, kaže stručnjak.
To su, između ostalog, nedostatak bezbjednosnih garancija, teritorijalni ustupci i održavanje izbora bez odgovarajućih zaštitnih mjera, naglašava Saakjan. Ipak, politikolog smatra da bi javnost, ukoliko bi to bila „jedina gorka pilula sporazuma“, pod određenim okolnostima mogla da prihvati odustajanje od članstva u NATO-u. Međutim, sporazum bi morao da sadrži garancije u skladu sa članom 5 NATO ugovora, koji obavezuje saveznike da pomognu državi članici u slučaju napada.
<h2>Potreban je dijalog sa društvom</h2>
Ključno pitanje je, međutim, kako se rezultati anketa uklapaju u političku realnost s kojom se ukrajinsko rukovodstvo suočava u pregovaračkom procesu, smatra Oleksandr Suško iz organizacije International Renaissance Foundation.
- Ukrajinsko društvo veoma ozbiljno shvata pitanje cijene mira. Uprkos svim tragedijama rata i visokoj cijeni u krvi koju Ukrajina svakodnevno plaća za nastavak borbi, Ukrajinci jasno žele da ishod rata ne ugrozi suverenitet, nezavisnost i osnovne stubove države, naročito njenu odbrambenu sposobnost - kaže stručnjak u razgovoru za Dojče vele.
Istovremeno priznaje da će potraga za kompromisima za društvo biti teška i da će predstavljati ozbiljan test odnosa između države i građana.
Ako su smanjenje vojske, bezbjednosne garancije ili druga osjetljiva pitanja već sada predmet konkretnih pregovora, vlada bi, smatra Suško, o tome trebalo da vodi iskren dijalog sa stanovništvom. Bez takvog prethodnog dijaloga, u zemlji bi moglo doći do ozbiljnih tenzija.

Ukrajinci žele mir, ali ne po svaku cijenu

Američki zvaničnici saopštili su novinarima da su dva dana intenzivnih pregovora između Ukrajine, SAD-a i evropskih zvaničnika rezultirala jasnim napretkom u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, ali da je i dalje ostala značajna praznina oko pitanja teritorija. Prema izjavama američkih zvaničnika, strane se približavaju sporazumu o sigurnosnim garancijama koje bi se temeljile na članku 5. NATO-a o kolektivnoj odbrani. Time bi se Ukrajina odrekla želje za članstvom u NATO savezu. No ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je proveo sedam sati sa Trampovim savjetnicima u Berlinu tokom protekla dva dana, potvrdio je da strane i dalje imaju „različite stavove o teritoriju“.
Zamjena teritorija
Dakle, riješena je praktično jedna od dvije glavne tačke trenja tokom nekoliko sedmica pregovora – sigurnosne garancije koje bi Ukrajina dobila od SAD-a i njihovih evropskih saveznika. Problem je što, prema Amerikancima, te garancije stupaju na snagu tek nakon kompletnog dogovora, koji uključuje lokacije poslijeratnih linija kontrole. Američki zvaničnik rekao je za Axios da će odluka o teritorijalnom pitanju biti na Ukrajini. Istovremeno, zvaničnik je naglasio da ostatak američke ponude – uključujući najjače sigurnosne garancije do sada – „neće biti na stolu zauvijek“. Iz toga se može zaključiti da će, za konačni dogovor o miru, Ukrajina morati pristati na teritorijalne ustupke u Donbasu.
Američki plan predviđa da se Ukrajina povuče sa otprilike 14% regije Donbasa koju kontroliše, ali koju je Rusija proglasila svojim teritorijem. U najnovijem nacrtu, to područje bi postalo demilitarizovana „slobodna ekonomska zona“. Ovisno o strani, i uzimajući u obzir veće područje tzv. sivih zona koje ne kontroliše nijedna strana, procjenjuje se da bi Ukrajina morala ustupiti oko 5.000–6.000 km² Donbasa, koji Rusija još nije okupirala. „Zauzvrat“ bi dobila nazad oko 2.000–3.000 km² svog teritorija u drugim ukrajinskim regijama koje Rusija drži okupiranim.
Zelenski i „slobodna ekonomska zona“
Predsjednik Zelenski je odbacio ideju „slobodne ekonomske zone“, logično se upitavši zašto Rusija tamo jednostavno ne bi intervenirala nakon što se ukrajinske trupe povuku. No, u kombinaciji sa američkim sigurnosnim garancijama, to bi se moglo izbjeći. Ipak, za sada Zelenski odlučno odbija bilo kakve ustupke oko teritorija. On je naglasio da želi jasnije razumjeti kako će sigurnosne garancije funkcionisati prije donošenja bilo kakvih odluka o teritoriju.
Jedan od američkih zvaničnika rekao je da je „90% problema riješeno“ između SAD-a i Ukrajine, ali da neka od preostalih pitanja zahtijevaju tehničke rasprave.&nbsp;
- Vjerovatno će se ovog vikenda održati razgovori negdje u Sjedinjenim Državama, možda u Miamiju, sa radnim grupama i vojnim osobljem koje će proučavati karte- rekao je zvaničnik, potvrdivši da će se sa Ukrajinom i dalje razgovarati o teritoriju.
Američki zvaničnik tvrdi da su ukrajinski i evropski sagovornici bili iznenađeni što je američka strana spremna ponuditi toliko sigurnosnih garancija i da SAD vjeruju da će se Rusija složiti.&nbsp;
- Predsjednik Donald Tramp vjeruje da može nagovoriti Rusiju da prihvati ovo garancijsko rješenje slično članku 5. NATO-a“, rekao je zvaničnik. On je dodao da će sigurnosne garancije „morati ići pred Senat- ali nije precizirao hoće li administracija tražiti formalni ugovor.
Američki argument je da sporazum Ukrajini nudi snažne sigurnosne garancije, ubrzava njen put ka Evropskoj uniji i stavlja milijarde dolara na stol za obnovu – ali dolazi sa „gorkom pilulom“ velikih teritorijalnih ustupaka. Rusija bi, zauzvrat, osigurala teritorijalne dobitke i priliku za reintegraciju u globalnu ekonomiju i zajednicu naroda. Misija, kako ju je opisao jedan američki zvaničnik, je „osmisliti najjači mogući paket, kako bismo vidjeli možemo li Rusiji ponuditi nešto što će zatvoriti ovo pitanje“.
Oprez u Kijevu i Evropi
Zvaničnici u Kijevu i evropskim prijestolnicama oprezni su jer smatraju da bi Ukrajina mogla pristati na bolne ustupke, a Rusija bi ih mogla odbiti i čekati na više. Evropski lideri oprezno su pozdravili promjenu stava Trampove administracije u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je prvi put osjetio da se sve strane ponašaju kao saveznici iz istog tabora. „Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo da će se Amerika angažovati oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu tako da Rusi ne bi imali sumnje da će američki odgovor biti vojni ako Rusi ponovo napadnu Ukrajinu.“
Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je da je pitanje sigurnosnih garancija postalo „jasnije i vjerodostojnije“, što je nazvao važnim korakom prema održivom miru. „No mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijima, nego i o tome želi li Rusija uopšte mir“, dodao je Kristerson.
Osiguranje interesa Rusije
Za sada nije jasno koliko bi razgovori u Berlinu mogli uvjeriti Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da je ruski zahtjev da Ukrajina ne uđe u NATO temeljno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom sporazumu. Kremlj je priopćio da će božićno primirje, koje je predložio kancelar Merc, zavisiti od toga da li se postigne trajni mirovni sporazum ili ne.
Peskov je naglasio da nije vjerovatno da će Rusija prihvatiti prekid vatre ako se Ukrajina fokusira na „kratkoročna, neodrživa rješenja“ umjesto na trajno rješenje.
&nbsp;- Želimo mir. Ne želimo primirje koje će Ukrajini dati predah da se pripremi za nastavak rata. Želimo zaustaviti ovaj rat, ostvariti svoje ciljeve, osigurati svoje interese i garantovati mir u Evropi za budućnost. To je ono što mi želimo- zaključio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Zapad pregovara sam sa sobom o Ukrajini, Kremlj poručuje: Želimo mir po svojoj mjeri

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da bi predlozi o mirovnom sporazumu, dogovoreni sa američkim zvaničnicima, mogli da budu finalizovani u narednih nekoliko dana i potom predstavljeni Rusiji.&nbsp;
Prema njegovim riječima, predloge će američki izaslanici predstaviti Kremlju prije mogućih daljih sastanaka u SAD sledećeg vikenda.
&nbsp;- Nacrt mirovnog plana o kojem se razgovaralo sa SAD u Berlinu u ponedjeljak nije savršen, ali je vrlo izvodljiv- rekao je Zelenski novinarima, prenosi AP.
&nbsp;On je upozorio da ostaju neriješena neka ključna pitanja, posebno šta će biti s ukrajinskom teritorijom koju su okupirale ruske snage.
&nbsp;Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je danas da Rusija želi sveobuhvatni mirovni sporazum, a ne privremeno primirje.
&nbsp;- Želimo mir, a ne primirje koje bi Ukrajini dalo predah i pripremilo je za nastavak rata. Ali ako Ukrajina traži trenutna a neodrživa rešenja, malo je vjerovatno da ćemo biti spremni da učestvujemo- rekao je Peskov.
&nbsp;Američki zvaničnici su u ponedjeljak izjavili da postoji konsenzus Ukrajine i Evrope o oko 90 odsto mirovnog plana koji su sastavile SAD.
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da misli da su "sada bliži nego ikada mirovnom rješenju".

Zelenski: Mirovni planovi biće predstavljeni Rusiji za nekoliko dana

Nakon više od pet sati, pregovori između ukrajinskih i američkih zvaničnika o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini prekinuti su večeras, a njihov nastavak zakazan je za ponedjeljak ujutro. Informaciju je potvrdio Dmitro Litvin, savjetnik ukrajinskog predsjednika, piše Reuters.
- Pregovori su trajali više od pet sati i završeni su za danas uz dogovor da se nastave sutra ujutro- poručio je Litvin novinarima putem aplikacije WhatsApp. Litvin je takođe naveo da zvaničnici razmatraju nacrte dokumenata te da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisati ishod pregovora u ponedjeljak, nakon što budu konačno završeni.
Podsjetimo, pregovori su počeli u popodnevnim satima, a sastanku su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Razgovorima je prisustvovao i njemački kancelar Fridrih Merc.

Berlin: Pregovori ukrajinske i američke delegacije bez zaključka, nastavak sjutra

U Berlinu je danas popodne počeo sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, piše DW.
Sastanku ukrajinske i američke delegacije prisustvuje i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Započeli smo naš sastanak- &nbsp;kratko je saopštio Zelenski na društvenoj mreži Telegram.
<h3>Ključne bezbjednosne garancije</h3>
Uoči sastanka, Zelenski je na mreži X poručio da je najvažnije obezbijediti mehanizme koji će garantovati bezbjednost.
&nbsp;- Ključno je da svi koraci koje dogovorimo s partnerima funkcionišu kako bi osigurali trajnu bezbjednost. Samo pouzdana jamstva mogu donijeti mir. Računamo na to da će naši partneri nastaviti konstruktivno da rade- dodao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinsko rukovodstvo insistira na bezbjednosnim garancijama Zapada kao preduslovu za eventualni prekid vatre s Rusijom, strahujući od mogućnosti ponovnog napada u budućnosti.
Zelenski je ponovo isključio mogućnost ustupanja ukrajinske teritorije Rusiji u zamjenu za mirovni sporazum s Moskvom. S druge strane, Rusija i dalje insistira da se Ukrajina povuče iz cijelog istočnog regiona Donbas, uključujući i područja koja nijesu pod njenom kontrolom, što postavlja kao glavni uslov za bilo kakav dogovor.

Berlin: Počeli pregovori Ukrajine i SAD-a o prekidu vatre

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da Ukrajina privodi kraju dokument o miru sa 20 tačaka i da će ga „uskoro“ predstaviti Sjedinjenim Državama.
Zelenski je u objavi naveo da će Ukrajina i SAD danas održati nove razgovore o poslijeratnoj obnovi i ekonomskom razvoju.
- Privodimo kraju rad na 20 tačaka temeljnog dokumenta koji bi mogao definisati parametre okončanja rata i očekujemo da ćemo ga uskoro predati Sjedinjenim Državama, nakon zajedničkog rada s timom predsjednika Donalda Trampa i partnerima u Evropi- rekao je Zelenski.
Najavio je da će nakon tih razgovora uslijediti virtualni sastanak tzv. Koalicije voljnih.
- Vrlo produktivno radimo na osiguranju buduće sigurnosti i sprječavanju ponavljanja ruske agresije- dodao je Zelenski.

Zelenski: Dovršavamo dokument o miru koji ćemo uskoro predstaviti Amerikancima

Ukrajina i njeni evropski partneri uskoro će biti spremni da Vašingtonu predstave “prečišćen dokument”, u vezi sa okončanjem rata sa Rusijom, najavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je naveo da su u Londonu, u razgovoru sa predstavnicima Velike Britanije, Francuske i Njemačke, razvijene nove komponente mirovnog sporazuma, kakve će biti ponuđene Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), prenosi Fonet.
- Stavovi ukrajinske i evropska strane su sada više razvijeni i spremni smo da ih predstavimo partnerima u SAD-u. Uz američku stranum, očekujemo brze i sprovodljive korake- rekao je Zelenski.

Zelenski: Uskoro prečišćen dokument mirovnog sporazuma

U ponedjeljak će u Londonu o Ukrajini razgovarati njen predsjednik Volodimir Zelenski, britanski premijer Kir Starmer, predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc.
Makron je danas na platformi Iks (X) najavio da će oni "razmotriti situaciju i tekuće pregovore u okviru američkog posredovanja" za mir u Ukrajini.
- Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju da je primoramo da sklopi mir - napisao je Makron i osudio ruske napade prošle noći na ukrajinsku energetsku i željezničku infrastrukturu.
Zelenski je danas na društvenim mrežama napisao da je cilj tih ruskih napada bio da "milioni Ukrajinaca pate" i da takvi napadi "zahtijevaju odgovor i dodatni pritisak" na Moskvu, prenio je pariski list Mond (Le Monde).

U ponedjeljak u Londonu sastanak Zelenskog, Starmera, Merca i Makrona o Ukrajini

Vrlo je nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate. Samo 3,7 odsto građana i građanki navodi da bi rado plaćalo pretplatu, dok bi 16,9 odsto to činilo isključivo ako bi bila zakonska obaveza - pokazuju podaci Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kažu da nasuprot tome, većina ispitanika (57,6 odsto) kaže da ne bi plaćala pretplatu.
- Ipak, postoji uslovni potencijal - 21,8 odsto kaže da njihova odluka zavisi od kvaliteta programa, što ukazuje da bi vidljivo unapređenje sadržaja moglo povećati prihvatanje pretplate. Trenutno, međutim, baza za dobrovoljno finansiranje ostaje veoma uska - navode u CGO.
Razlike po polu su, cijene oni, minimalne, dok je po starosti i obrazovanju odbijanje pretplate dominantno u gotovo svim grupama.
- Nešto veća spremnost bilježi se u starosnoj grupi 65+, ali i dalje u manjini. Bez značajnog rasta kvaliteta i jasne vrijednosti za publiku, očekivanja od dobrovoljne RTCG pretplate ostaju nerealna - kazali su u CGO.
Istraživanje je sprovedeno u okviru CGO projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije. Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, od 9. do 16. decembra 2025. godine, primjenom CAPI metode, na uzorku od 1.010 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2008961953318809660&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate

Komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice Nikola Bojanović kazao je za Antenu M da je stanje na terenu nepromijenjeno u odnosu na juče i jutros. 
- Možda je u pojedinim najkritičnijim djelovima vodostaj nešto malo manji. Sve ekipe su na terenu, pratimo situaciju i aktivno učestvujemo u otklanjanju prepreka na pojedinim vodotocima, koji su začepljeni biljnim i drugim otpadom - kazao je Bojanović.
Iz Službe zaštite i spašavanja Podgorice građanima poručiju da mogu slobodno tražiti vodu jer u Službi imaju dovoljne količine vode i raspoloženi su da je doniraju građanima.

Podgorica: Ekipe SZS na terenu, otklanjaju prepreke na začepljenim vodotocima

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski traži novi sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, dok su zvaničnici njihovih zemalja ponovo razmatrali dva najproblematičnija pitanja u mirovnim pregovorima čiji je cilj okončanje ruskog rata u Ukrajini.
Kijev je pod pritiskom Sjedinjenih Država da brzo obezbijedi mir, ali traži bezbjednosne garancije od saveznika i protivi se ruskim zahtjevima da se odrekne istočne oblasti Donjeck i prepusti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje.
Obraćajući se danas novinarima putem WhatsAppa, Zelenski je rekao da želi da se uskoro ponovo sastane sa Trampom kako bi provjerio njegovu spremnost da razmotri ukrajinski prijedlog da Vašington obezbijedi bezbjednosne garancije u trajanju dužem od petnaest godina u slučaju primirja.
On je takođe pozvao Trampa da pojača pritisak na Rusiju, koja se hladno odnosi prema mirovnoj inicijativi koju podržavaju Sjedinjene Države i nastavlja masovne vazdušne napade na ukrajinske gradove i energetsku mrežu zemlje.
- Amerikanci su, po mom mišljenju, trenutno veoma konstruktivni; imamo dobre rezultate… Oni treba da izvrše pritisak na Rusiju. Imaju alate i znaju kako da ih koriste - rekao je Zelenski.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar povodom prijedloga novog sastanka između Zelenskog i Trampa.
Pozivajući se na američku operaciju usmjerenu protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, Zelenski je sugerisao da bi Vašington na sličan način mogao djelovati protiv čečenskog lidera Ramzana Kadirova, saveznika Vladimira Putina, čije su se snage u Ukrajini proslavile brutalnošću.
- Možda bi tada Putin to vidio i dvaput razmislio - rekao je on.
Razgovori održani ove sedmice u Parizu rezultirali su obavezama saveznika Kijeva da primirje podrže garancijama, poput prisustva multinacionalnih trupa.
Međutim, Zelenski je rekao da se iskazana „politička volja“ još nije pretočila u pravno obavezujuće sporazume koje bi potvrdili nacionalni parlamenti.

Zelenski traži novi sastanak s Trampom dok mirovni pregovarači razmatraju pitanje teritorije

Neprohodnost kanala Mareza tokom posljednjih obilnih padavina izazvala je izlivanje rijeke Trešanice, ugrozila poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastrukturu i, što je najvažnije, vodoizvorište Glavnog grada. Zamjenik gradonačelnika Boris Spalević ističe da je čišćenje i redovno održavanje kanala zakonska obaveza i ključna mjera zaštite javnog zdravlja, te da će kompletno čišćenje i sanacija kanala biti završeni tokom 2026. godine.
Zbog začepljenja kanala Mareza na više lokacija, usljed bujne vegetacije, šuta, otpada i drugih neovlašćenih prepreka, tokom posljednjih obilnih padavina došlo je do izlivanja vode na velikim površinama, čime su ugroženi poljoprivredno zemljište, saobraćajnice, infrastruktura, imovina građana i što je najvažnije, bezbjednost vodoizvorišta Mareza, od kojeg zavisi većinsko vodosnabdijevanje Podgorice.
Na ovu problematiku zamjenik gradonačelnika Glavnog grada, Boris Spalević, ukazuje već duže vrijeme, jasno i argumentovano upozoravajući da se ne radi o tehničkom, već o sistemskom, bezbjednosnom i zakonskom pitanju.
Više puta je javno isticao da je čišćenje i redovno održavanje kanala Mareza zakonska obaveza, ali i ključna mjera zaštite javnog zdravlja i samog vodoizvorišta.
Tek nakon brojnih upozorenja, detaljnih analiza stanja na terenu i izvještaja stručnih komisija, prošle godine je započeto čišćenje kanala, kada je očišćeno oko 300 metara.
Aktivnosti su nastavljene i ove godine, sa jasnim planom da Glavni grad očisti u 2026. godini kompletnu dionicu kanala u dužini od približno 8.500 metara.
Istovremeno, biće pojačana kontrola dobijanja obaveznih vodnih dozvola, kako bi se spriječilo nelegalno narušavanje kanala i zaštitilo vodoizvorište od daljih štetnih intervencija.
Iako se danas mogu čuti komentari da se sa rješavanjem ovog problema „predugo čekalo“, važno je podsjetiti javnost da kanal Mareza nije sistemski čišćen decenijama.
Stanje koje danas imamo nije nastalo u posljednjih nekoliko godina, već je direktna posljedica decenijske nebrige i ignorisanja problema od strane bivših gradskih vlasti, koje su danas, paradoksalno, najglasnije u kritikama.
Zamjenik gradonačelnika naglašava da je ova gradska uprava kadra da završi započeto, za razliku od prethodnih koje su problem ostavljale po strani.
- Mi ne bježimo od odgovornosti, niti tražimo izgovore. Zatekli smo kanal koji nije održavan decenijama, ali smo prvi koji su započeli njegovo sistemsko čišćenje. Ovaj posao će biti završen. Kanal Mareza nema alternativu i mora biti u potpunosti očišćen i funkcionalan cijelom svojom dužinom. Sve započete aktivnosti biće nastavljene, ubrzane i završene tokom 2026. godine - kazao je Spalević.
Spalević dodatno upozorava da bi svako dalje odlaganje ili povratak na praksu nečinjenja, kakva je postojala ranije, direktno ugrozilo izvorište iz kojeg građani Podgorice piju vodu, što ova gradska uprava neće dozvoliti.
Posebno zabrinjava činjenica da su neodgovorni pojedinci, vođeni ličnim interesima, vršili neovlašćene zahvate, pravili divlje deponije, postavljali prepreke, sužavali korito i mijenjali prirodni tok vode, čime su nanijeli ozbiljnu štetu javnom dobru i direktno doveli u opasnost građane i infrastrukturne objekte.
- Vodoizvorište i kanal Mareza nijesu ničija privatna imovina niti prostor za samovolju. Svi koji su svojim postupcima ugrozili kanal, vodoizvorište i bezbjednost građana moraće da odgovaraju. Ovdje neće biti zaštićenih - rekao je zamjenik gradonačelnika.
U narednom periodu Glavni grad će, u saradnji sa nadležnim službama, društvima Glavnog grada i inspekcijskim organima, intenzivirati čišćenje kompletnog toka kanala, ukloniti sve nelegalne prepreke i dodatno pojačati nadzor nad vodoizvorišnom zonom.
Javnost će biti redovno i transparentno informisana o svim fazama realizacije.
Molimo građane da tokom čišćenja kanala Mareza poštuju uputstva Kriznog štaba i pokažu razumijevanje i strpljenje, kako bi radovi mogli teći sigurno i efikasno.
Poruka je jasna: vrijeme neodgovornosti je isteklo. Kanal i vodoizvorište Mareza moraju biti trajno zaštićeni, a stanje koje je nastalo kao posljedica decenijske nebrige biće sanirano do kraja, u interesu građana i dugoročne sigurnosti vodosnabdijevanja Glavnog grada.

Tag: mirovni-pregovori