Odluka o neradnoj nedjelji je donijeta i poštovaće se, ali je, prije svega, trebalo otvoriti socijalni dijalog i insistirati na tome da institucije rade po zakonu i omoguće slobodan dan svakom zaposlenom. Sasvim je moguće i da ovo zakonsko rješenje bude ukinuto od strane Ustavnog suda, jer je Unija poslodavaca Crne Gore najavila da će ponovo inicirati ocjenu ustavnosti nove odluke, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
U Skupštini Crne Gore danas je izglasano da je nedjelja ponovo neradan dan, nakon prethodne odluke Ustavnog suda o neustavnosti rješenja iz 2019. godine, koje je i tada osporavala Unija poslodavaca Crne Gore.
Crna Gora se oslanja na turizam, koji generiše više od 30 odsto prihoda, te neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam, ocijenio je Mulešković.
- Trebalo je šest godina da Ustavni sud donese odluku o ustavnosti zakona i bilo je očekivano da će doći do ovakvog epiloga, jer je tadašnje rješenje donijeto na način koji je bio diskriminatoran prema određenim poslodavcima. Postoji bojazan da će i novo rješenje proći isto, budući da je Unija poslodavaca najavila novu inicijativu pred Ustavnim sudom. Bilo je neophodno otvoriti dijalog. Socijalni partneri, kojima po Ustavu i međunarodnim pravilima pripada odgovornost za ovakve odluke, već su imali dogovorene modalitete mogućeg rada nedjeljom tokom ljetnje i zimske turističke sezone -naveo je Mulešković.
Dodao je da je šest godina dug period tokom kojeg su promijenjene navike, pa većini poslodavaca radna nedjelja više ne odgovara.
- Moramo imati zakonodavstvo koje se jednako odnosi na sve. Uvođenje radne nedjelje povećalo bi troškove privrednih subjekata i moglo dovesti do rasta cijena. Takođe, u međuvremenu je izražen i nedostatak radne snage, što može otežati implementaciju bilo kog rješenja. Zbog toga je bilo važno čuti stav Socijalnog savjeta, koji čine Unija poslodavaca, sindikati i Vlada - istakao je Mulešković.
Mulešković smatra da je nedostatak radne snage jedan od ključnih problema turističkog sektora, te da zakonska rješenja kojima se reguliše status stalnog sezonskog radnika mogu doprinijeti njegovom ublažavanju.
- Najavljivano je da će taj zakon biti usvojen još prošle godine, ali je tek sada predložen. Kašnjenje sa usvajanjem važnih rješenja ostaje problem. Ideja je da se sezonski radnici zadrže na domaćem tržištu rada i time obezbijedi stabilnost radne snage u turizmu - rekao je Mulešković.
On očekuje da će bolja avio-povezanost ove godine riješiti dio izazova turističke sezone, naglašavajući da mala ekonomija poput crnogorske mora biti kvalitetno saobraćajno povezana.
Kao glavne probleme u predstojećoj sezoni izdvojio je visoke cijene i hroničan nedostatak radne snage, uz potrebu intenzivnije promocije crnogorskog turizma.
- Neophodna je i znatno bolja putna infrastruktura. Očekujem da će veliki infrastrukturni projekti biti završeni do početka ljetnje turističke sezone, jer su radovi na magistralama prošle godine izazivali gužve i stvarali negativnu sliku o Crnoj Gori - kazao je Mulešković.
Poručio je da je Evropska unija strateški put Crne Gore i da je u ovoj godini neophodno učiniti sve kako bi se zatvorila pregovaračka poglavlja i omogućilo članstvo do 2028. godine.
- Nakon referenduma i članstva u NATO-u, to je najvažniji korak za Crnu Goru. Članstvo u EU donijeće velike benefite građanima i privredi, otvaranje velikog tržišta i potvrdu da je Crna Gora uređena država, što će doprinijeti privlačenju kvalitetnih i održivih investicija - zaključio je Mulešković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mulešković: Neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam

Ukidanje neradne nedjelje, odlukom Ustavnog suda, ponovo je razotkrilo slabosti sistema, od sporog institucionalnog odlučivanja do izostanka ozbiljnih ekonomskih i socijalnih analiza koje bi pratile jednu od najosjetljivijih reformi na tržištu rada.
Dok jedni neradnu nedjelju posmatraju kao važnu socijalnu mjeru, drugi je vide kao ekonomsko ograničenje za malu i turistički orijentisanu ekonomiju. Rasprava je pokazala da problem ne leži isključivo u samom modelu rada nedjeljom, već i u izostanku efikasne kontrole primjene zakona i poštovanju prava radnika.&nbsp;
Sagovornik <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/muleskovic-ne-smijemo-donositi-neustavna-rjesenja-da-preveniramo-nerad-drzavnih-organa-vracanje-radne-nedjelje-mora-biti-odrzivo">Analitike,</a> ekonomski analitičar Mirza Mulešković ukazuje da je rješenje neophodno pronaći u što skorijem roku, ali kroz dijalog privrede, sindikata i vlasti. Ukazuje i da je jedino održivo rješenje ono koje štiti prava radnika, ne deskriminiše nikoga a omogućava stabilo poslovanje privrede.&nbsp;
<h2>Sistem nemoćan pred zloupotrebama</h2>
Ustavni sud Crne Gore ukinuo je odluku o neradnoj nedjelji, proglasivši je neustavnom. Mulešković smatra da je odluka donijeta kao socijalna mjera usmjerena na zaštitu radnika.&nbsp;
- Prvo smo čekali odluku više od šest godina, što ukazuje na tromost sistema, i na potrebu da se ovakve stvari, koje jesu bitne za ekonomiju, ali i za porožaj zaposlenih, donesu u što kraćem periodu. Jasno je bilo da će biti ovakva odluka Ustavnog suda, jer je već 2019. kada je definisana zakonska odredba, bilo jasno da je diskriminatorna i da određenim licima pruža mogućnost obavljanja djelatnosti dok drugima zabranjuje, što je u suprotnosti sa našim Ustavom- objašnjava Mulešković.&nbsp;
Ukazuje da je odluka bila posljedica nemogućnosi sistema da kontroliše primjenu i poštovanje zakona.&nbsp;
- Odluka je donijeta iz razloga što sistem nije mogao da isprati, tj. da iskontroliše zloupotrebe koje su se dešavale i koje su bile prisutne u dijelu nedavanja ili korišćenja i neobezbjeđivanja slobodnog dana zaposlenima- naglašava Mulešković.
Sagovornik Analitike ukazuje i da je privreda trpjela posljedice.
- Ako bi pogledali ekonomski aspekt, posebno u dijelu sezone, ali i van nje, definitivno takva mjera donosi negativne posljedice za ekonomiju što se tiče prihoda- kaže Mulešković.
Iako su efekti mjera imali uticaja na ekonomiju, naš sagovornik ukazuje da sustvarni dometi mnogo širi, jer se ekonomske posljedice prepliću sa socijalnim aspektom.
- Poslije šest godina situacija se promijenila, jedino što se nije toliko unaprijedilo jeste kontrola inspekcija i sami kapaciteti inspekcijskih službi i strah me je da nova, ponuđenja rješenja neće biti adekvatno ispraćena od strane inspekcijskih službi- podvlači Mulešković.&nbsp;
<h2>Izostanak analize</h2>
Kao jedan od ključnih argumenata protiv neradne nedjelje često se navodi činjenica da Crna Gora u velikoj mjeri zavisi od turizma. Mulešković ukazuje da sa ekonomskog aspekta, naročito tokom turističke sezone, neradna nedjelja jeste imala negativne posljedice po prihode privrednih subjekata.&nbsp;
- U posljednjih šest godina ni sa jedne ni sa druge strane nismo dobili adekvatne analize, osim ankete koju je sprovela Unija poslodavaca Crne Gore i koja je pokazala da privredni subjekti žele da rade i da privredni subjekti imaju negativne posljedice od uvođenja neradne nedjelje. Mi uopšte nemamo podataka kako se to prenijelo na sektor turizma. Ono što definitivno znamo jeste da kada marketi ne rade nedjeljom imamo manji prihod, što znači i manju mogućnost za profitom, ako gledamo iz ugla privrednika- ističe Mulešković.&nbsp;
Ukazuje i da je odluka o neradnoj nedjelji dovela do povećanja prihoda nekih drugih privrednih subjekata.&nbsp;
- Moramo da imamo jasnu analizu kako to utiče na poslovanje privrednih subjekata. Takođe, ukoliko se predlažu nova rješenja, moramo da imamo analizu stanja na koji način će se obezbijediti poštovanje radničkih prava, jer koliko se izgubilo u dijelu smanjenja prometa zbog nerada nedjeljom toliko se možda dobilo i kroz povećanje produktivnosti zaposlenih, ali trebalo bi prvenstveno da analize urade državni organi i sindikat- ukazuje Mulešković.&nbsp;
<h2>Rad nedjeljom traži jaču kontrolu države</h2>
Ukidanje neradne nedjelje otvara i pitanje zaštite radničkih prava. Na pitanje da li postoji realna opasnost da zaposleni u trgovini, u odsustvu jasnih i striktnih mehanizama kontrole, budu primorani da rade nedjeljom bez adekvatne novčane naknade i bez obezbijeđenog slobodnog dana i kako pronaći održiv balans između interesa poslodavaca, potreba tržišta i elementarnih prava radnika, sagovornik Analitike ukazuje da je tu glavna odgovornost na državi.&nbsp;
- Ono što treba da bude obaveza države jeste da sprovede odredbe Zakona o radu i sve ono što jesu radna prava, ali i obaveze poslodavaca. Ako bismo se vratili na to zašto smo prije šest godina usvojili ovu odluku to je prije svega zbog toga što nismo imali kapaciteta da ispratimo sva kršenja- smatra Mulešković.&nbsp;
On podsjeća da trgovina nije jedina djelatnost koja radi sedam dana u sedmici.&nbsp;
- Imamo i druge djelatnosti gdje se radi sedam dana u nedjelji, pa bismo mogli da vidimo šta se dešava sa njima. Ako smo već turistička zemlja imamo komepletan segment koji se odnosi na ugostiteljstvo, hotelijerstvo, a tu imamo široko polje uticaja ovakvih odluka- upozorava Mulešković.&nbsp;
Kaže da razumije zabrinutost zaposlenih i naglašava da je država ta koja mora da kontoliše primjenu zakona.&nbsp;
- Ono što je, po mišljenju zaposlenih, zabrinjavajuće jeste kako će se, ukoliko dođe do novih rješenja, ona implementirati. Tu mora država da pokaže jačinu, kapacitete i zajedno sa sindikatima i Unijom poslodavaca treba da obezbijede jasne mehanizme kontrole i poštovanja svega onoga što je definisamo zakonom, a moramo priznati i da su naša zakonska rješenja usklađena sa EU- ističe sagovornik Analitike.&nbsp;
<h2>Ne donositi neustavna rješenja</h2>
Na pitanje da li je ovakav epilog mogao biti izbjegnut usvajanjem izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, Mulešković smatra da bi se vjerovatno ponovo došlo u sličnu situaciju
- Čini mi se da bismo došli u istu situaciju jer bi opet nekome zabranili rad. Vjerovatno bismo dobili na vremenu dok Ustavni sud opet ocijeni ustavnost takve odluke- kaže Mulešković.&nbsp;
Poručuje da je dijalog jedini način da se dođe do adekvatnog rješenja, kroz komunikaciju Unije poslodavaca, reprezentativnih sindikata i Vlade.
- Imamo određenje predloge koji su došli od strane socijalnih partnera da se uvedu radne nedjelje tokom ljetnje i zimske sezone. Postoje druga rješenja koja mogu bi ti dobra, ali opet ćemo ući u zonu diskriminacije, jer ako bismo dozvolili malim privrednim subjektima da rade a velikim ne, opet dolazi do diskriminacije iako takvi modeli postoje npr. u Sloveniji- kaže Mulešković.
<h2>Neophodan dijalog svih strana</h2>
Predstavnici sindikata i poslodavaca predložili su izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini na način da se dozvoli obavljanje djelatnosti nedjeljom, u periodu od 1. juna do 31. avgusta, te od 1. decembra do 31. januara, u samo jednoj smjeni i u samo jednom prodajnom objektu na teritoriji opštine, u slučaju da trgovci posjeduju više prodajnih objekata.&nbsp;
Najveći lanci kioska su i preduzeća koja prodaju dnevne novine, već obavijestili da neće raditi uopšte nedjeljom ako se usvoji ovakav predlog. Predstavnici tri štampana medija u Crnoj Gori su nakon toga kazali da će to uticati negativno na prodaju novina.&nbsp;
Iz lanaca velikih marketa kazali su da jesu za neradnu nedjelju, ali pod uslovom da se na npr. na pumpama ne mogu prodavati prehrambeni proizvodi.&nbsp;
Mulešković ukazuje da se do rješenja može doći, ali uz dijalog svih strana.&nbsp;
- Odluka da nemaju prehrambene proizvode sporna je posebno malim pumpama, jer ako bi gledali maržu od goriva ona je mala, a oni moraju da obezbijede veći broj zaposlenih a cijena rada je porasla pa samim tim jeste opravdano što prodaju prehrambene proizvode. S druge strane jeste opravdan zahtjev marketa, jer upravo prodaja tih prehrambenih proizvoda koji bi trebalo da se nađu u supermarketima ne bi trebali da budu na pumpama. Treba naći balans- kaže Mulešković.&nbsp;
Sagovornik Analitike ističe da se do rješenja mora doći drugačije od 2019. godine kada je, kako kaže, dijalog izostao.&nbsp;
- Ovdje mora da se otvori dijalog između privrede, sindikata i države. Kada kažem privrede mislim na sve segmente trgovine, ali i ostalih povezanih grana, da vidimo na koji način će sve ovo uticati da se nađe optimalno rješenje, jer jedino na taj način će svi poštovati odluke i neće se osjećati diskriminisano- ocjenjuje Mulešković.&nbsp;
<h2>Ima naznaka da dolazi do rješenja&nbsp;</h2>
Ekonomski analitičar ocjenjuje da je trgovinski sektor u međuvremenu prošao kroz ozbiljne promjene.
- Ono što nam je trgovina pokazala jeste da je došlo do smanjenja broja zaposlenih. Pošto se priča o uvođenju radne nedjelje čekala šest godina, došlo je do značajnih promjena kako u struktrama zaposlenih trgovinskih lanaca ali takođe u tržištu rada, pa je sada veliko pitanje koliko će trgovci moći da pronađu nove zaposlene ako bi se odlučili da rade nedjelju- upozorava Mulešković.&nbsp;
Socijalni savjet je predložio da oni radnici koji rade nedjeljom dobiju uvećanje dnevnice za 80 odsto i slobodne dane u sedmici koja slijedi nakon toga.
- Dobra strana dogovora između poslodavaca i sindikata, uz striktno poštovanje i uz veoma jake mjere kontrole od strane države, jeste da ukoliko zaposleni radi tokom nedjelje sljedeće sedmice ima dva slobodna dana. Postoje određene naznake da dolazi do rješenja- ističe Mulešković.&nbsp;
Iako odluka Ustavnog suda još nije objavljena u Službenom listu, Mulešković ne očekuje da će trgovci odmah početi da rade nedjeljom, prije svega zbog organizacije rada i nedostatka radne snage.
- Njihove izjave govore da u ovom trenutku njima ne odgovara taj modalitet, vjerovatno zbog broja zaposlenih i sistamatizacije tj. rasporeda zaposlenih- napominje Mulešković.&nbsp;
Ukazuje i da je riječ o odluci koja pogađa veliki broj zaposlenih ali i privrednih subjekata, pa je neophodno brzo doći do konsenzusa.
- Često se kritikuju privredni subjekti, tj. poslodavci. Činjenica je da ima primjera loše prakse, ali činjenica je i da većina poslodavaca u Crnoj Gori jesu dobri poslodavci i poštuju sve ono što su zakonske norme, i više, što se tiče zaposlenih- smatra Mulešković.&nbsp;
Kako dodaje, zadovoljan zaposleni je i u interesu privrede ali i države.&nbsp;
- Ukoliko nemate zadovoljnog zaposlenog ne možete da imate ni dobar poslovni rezultat. Na kraju, ako privredni subjekti nemaju dobar poslovni rezultat država ulazi u problem, tako da je u interesu svih da se nađe optimalno rješenje. Ne mogu biti svi u potpunosti zadovoljni ali treba da se pronađe zajednička tačka. Ne smijemo da donosimo zakonska rješenja koja nijesu ustavna da bismo prevenirali nerad državnih organa- zaključuje Mulešković.&nbsp;

Mulešković: Ne smijemo donositi neustavna rješenja da preveniramo nerad državnih organa

Ukoliko se prevoznicima ne izađe u susret i protest preraste u dugoročnu blokadu transporta može se desiti da crnogorske transportne &nbsp;kompanije odu da rade na EU tržište, a druga mogućnost je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što bi značajno uticalo na rast cijena - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Bilo koja blokada, kako dodaje, dovodi do usporavanja ekonomije i određenih prekida u snabdijevanju, a osim građana trpe privreda i trpe prevoznici.
Osim potencijalnih poremećaja na lokalnom nivou protest prevoznika, prema njegovim riječima, može dovesti do poremećaja i na evropskom nivou, što bi trebalo da dodatno stvori pritisak na evropske institucije da se pronađe rješenje.
- Bitno je naglasiti da je ovo trebalo da bude protest, štrajk na regionalnom nivou da se pošalje poruka evropskim institucijama o problemu koji će imati prevoznici sa Zapadnog Balkana zbog primjene sistema ulaska i izlaska iz EU, sa 90 od 180 dana u EU i samim tim je trebalo da se pošalje zajednička poruka sa određenim protestom da treba i EU u određenoj mjeri da reaguje i da se prilagodi potrebama našeg tržišta. Činjenica je da ukoliko ne dođe do određenog rješenja da će upravo prevoznici sa teritorije Zapadnog Balkana što uključuje i Crnu Goru imati ozbiljnih problema što se tiče samog njihovog poslovanja, jer ako bi pogledali kako će se to reflektovati na njihovo poslovanje ono će zahtijevati ili povećani broj radnika, ili čekanje što znači povećanje troškova, samim tim povećanje cijena - rekao je Mulešković.
Smatra da se ne može desiti brza nestašica, jer postoje zalihe dovoljne za više dana, pa ne bi trebalo da dođe do poremećaja tržišta ukoliko se protest dugoročno ne nastavi.&nbsp;
- Treba biti pažljiv kad komentarišemo takve stvari, jer mi smo skloni tome da napravimo paniku i upravo ta panika može da izazove veće potražnju, pa samim tim možemo sami da napravimo problem na tržištu. Stav trgovaca i njihova politika je da su se već zalihe skoro svih proizvoda obezbjedile i ne treba da razmišljamo o tome da će se desiti određeni poremećaji - istakao je Mulešković.
Dodaje i da će svaki trošak koji nastane u zastoju transporta biti preliven na građane kroz finalnu cijenu proizvoda, pa ukoliko se situacija nastavi jasno je da će doći do povećanja cijena.&nbsp;
- Dva scenarija mogu da se dese, a prvi scenario je da naše kompanije odu da rade na evropskom tržištu i drugi scenario je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što jasno govori da bi došlo do rasta cijena, jer ako u ovom trenutku imate za npr. 1000 eura prevoz do određene zemlje ukoliko dođe do premještanja da evropske firme vode to će biti duplo veći troškovi - zaključio je Mulešković.

Mulešković: Ukoliko se ovakva situacija nastavi i ukoliko Evropa ne bude imala sluha za naše prevoznike jasno je da će doći do povećanja cijena

Budžet za narednu godinu je tehnički dobro urađen, ali je dominantno potrošački, ocijenio je u Drugačijoj radio vezi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Nedostaje, naglašava, dio koji je ključan i odnosi se na diverzifikaciju ekonomije.
- Tehnički, budžet jeste urađen onako kako bi trebalo da bude urađen. Nemamo previše razlika u odnosu na neke prethodne godine, određene stavke koje su bile najavljivane da će biti smanjene, nisu smanjene u značajnoj mjeri. Imamo rast prihoda, ali dominantno smo taj rast prihoda prebacili opet u potrošnju. Svega mali dio tih novih prihoda smo prebacili u kapitalne projekte, dok sve drugo ide u potrošnju. Ako pogledate prihode, oni dominantno dolaze iz PDV i akciza, što jasno ukazuje na potrošački model koji, po mom mišljenju, jeste ranjiv. Kad imate takav način upravljanja finansijama, kad imate takvu ekonomiju, bilo kakve promjene na tržištu mogu u značajnoj mjeri da vam ugroze samu stabilnost javnih finansija- poručuje Mulešković.
Za budžet se, kaže, ne može reći da je razvojni.
- Budžet jeste potrošački i kad pogledate koliko je zapravo odvojeno za kapitalni budžet jasno je da to nije razvojni budžet. Takođe, ako uđete u pojedine stavke koje se odnose na ekonomiju - 3,6 miliona za razvoj konkurentnosti privrede, onda imate preko 700 miliona za zarade zaposlenih u javnom sektoru. I na kraju imate nešto preko 300 miliona za kapitalni budžet. Tako da je jasno da te komponente koje su razvojne nemaju to ključno mjesto u budžetu i upravo to jeste problematično. Jer budžet treba da potencira i da se mnogo više fokusira na kapitalne projekte, na diverzifikaciju ekonomije, jer to je nešto što dugoročno stvara novu ekonomsku vrijednost- ističe Mulešković.
Država se, navodi, zadužuje kako bi vratila dugovanja.
- Ukoliko se zadužujemo za kapitalne projekte, ja ću to uvijek da podržim jer je to dobro za ekonomiju, dugoročno je dobro za ekonomiju. Mi se zadužujemo da bi vraćali stara dugovanja i što fali u prethodnom periodu jeste upravo ti kapitalni projekti. Iz godine u godinu, u apsolutnim vrijednostima, naš javni dug će rasti. Shodno strategiji koju je usvojila Vlada Crne Gore, naš javni dug će do kraja 2028. doći negdje do 6 milijardi- navodi Mulešković.
Govoreći o stranim direktnim investicijama, Mulešković ocjenjuje da se struktura u posljednjih nekoliko godina u potpunosti promijenila.
- Mi sad dominantno imamo investicije u nekretnine, to su neproduktivne investicije, koje dugoročno ne otvaraju nova radna mjesta. One čine, u prvih devet mjeseci 2025. godine, preko 50% direktnih stranih investicija. Sa druge strane, investicije u preduzeća i banke, takozvane produktivne investicije, čine 12,5 ili 12,7%, možda ću pogriješiti. 2019. godine produktivne investicije su bile na nivou preko 30%. To je jasan pokazatelj, jer možemo mi sad da dajemo ocjenu, da je nešto dobro ili da nije dobro, brojke najbolje pokazuju situaciju. Tako da nemamo nekih produktivnih investicija koje su vidljive- ističe Mulešković.
Poslovni ambijent se, kaže, blago pomjerio nabolje ili ostao na nivou od prošle godine. Privrednici i investitori, pojašnjava, prepoznaju veliki problem u dijelu transparentnosti donošenja odluka, što je prvi korak ka obezbjeđivanju povoljnog poslovnog ambijenta.
- Ukoliko nemate dobru vladavinu prava, vi ne možete da očekujete da imate kvalitetne, dugoročne investicije. Digitalizacija javne uprave i dalje nedostaje, nemamo razvijene digitalne servise, javna uprava nije efikasna. To su sve israživanja koje su pokazala da nije došlo do određenih pomaka u dijelu poslovnog ambijenta- kaže sagovornik Drugačije radio veze.
Rezimirajući godinu na izmaku, Mulešković kaže da ju je obilježilo zatvaranje pet poglavlja, te da evropski put treba svi da pohvale.
Ulazak u EU će se, kaže, odraziti i na našu ekonomiju. Pozitivna stvar je, dodaje, i članstvo u SEPI.
Propuštene šanse su, pojašnjava, po pitanju diverzifikacije ekonomije i ulaganja u razvoj konkurentnosti privrede, te inflacije koja je i ove godine uticala na životni standard građana.
Govoreći o različitim ocjenama javnih finansija u Crnoj Gori, Mulešković kaže da Crna Gora ne može doživjeti grčki scenario.
Naglašava da donosioci odluka u narednoj godini moraju diverzifikovati ekonomiju.
- Treba da radimo mnogo više na razvoju realne ekonomije, da se izbjegne ono što je trenutno u Crnoj Gori, da je javni sektor konkurentniji u odnosu na privatni. Ako govorimo iz ugla zapošljavanja, da želimo prije da radimo u javnom sektoru nego u privatnom. To ne bi smjelo da se dešava posebno u malim državama. Ono što je bitno jeste da će biti izazovna godina. Na primjer, mi nemamo sljedeće godine toliko starih dugovanja koja treba da vratimo, ali već narednih godina nam stižu velika dugovanja koja treba da vratimo, pa se moramo pripremiti za sve to što dolazi- kazao je.
Jedino se, zaključuje, sa razvojem privrede mogu očekivati stabilne javne finansije, ekonomija koja se razvija i zadovoljni građani.

Mulešković: Budžet tehnički dobar, ali potrošački i bez razvojne vizije

Dugoročna alternativa &nbsp;za poboljšanje materijalnog stanja zaposlenih i penzionera jeste diversifikacija ekonomije, povećanje produktivnosti crnogorske ekonomije jer se jedino na taj način može povećati količina novca &nbsp;koju je moguće isplatiti zaposlenima i penzionerima i to je jedino održivo rješenje - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Prems najavi ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja novim zakonskim rješenjem bi svaki zaposleni i penzioner na kraju godine mogao dobiti dodatak u visini pola prosječne plate ili penzije, oslobođen poreza ili doprinosa. Takav bonus bi imao za cilj poboljšanje socijalne sigurnosti i kupovne moći građana.&nbsp;
Gledano iz socijalnog ugla, kaže Mulešković, prijedlog ministra Đeljošaja jeste dobar i može da unaprijedi kvalitet života radnika.&nbsp;
- Sa druge strane moramo da posmatramo i iz fiskalnog ugla koliko će to zapravo da košta i da li trenutno privreda i država mogu da isfinansiraju sve te obaveze. Nametnuti obavezu da se isplati još pola zarade svim zaposlenim, kako za privatni sektor, tako i za državu je po mom mišljenju u ovom trenutku neodrživo jer su to dosta veliki troškovi. Znamo kako privreda, tako i država imaju problem sa tom troškovnom stranom budžeta- rekao je Mulešković.
Naglašava da nema prihoda iz kojih bi se moglo realizovati takvo rješenje, jer i po izvještajima međunarodnih organizacija, podsjeća on, jasno se vidi da crnogorska ekonomija mora raditi na smanjivanju troškova javne uprave.
- Ako bismo gledali privredne subjekte preko 20.000 preduzeća u Crnoj Gori je blokirano, imate veliki broj malih privrednih subjekata koji ne posluju sa velikim plusem pa samim tim ovi troškovi bi dodatno opteretili njihovo poslovanje. Prije svega ovoga je trebalo uraditi jasne projekcije kako će se to odraziti na budžet, komunicirati sa socijalnim partnerima i svima onima na koje će da se odnosi ovakvo zakonsko rješenje pa tek onda pričati o mogućnosti uvođenja ovakvih davanja- istakao je Mulešković.
Podsjeća da je u prethodnom periodu došlo do velikog skoka cijena upravo zbog administrativnog povećanja zarada, što bi se desilo i sa dodatkom koji predlaže ministar Đeljošaj.
- Od 2022.godine imamo konstantan rast cijena što ukazuje da koliko god je rasla zarada da je inflacija bila ili na tom nivou, ili malo manja, pa ako bi pogledali od 2019.godine Crna Gora je bila 51 posto prosjeka EU što se tiče životnog standarda, a mi smo 2024.godine na 54 posto, a imali smo rast zarada u više navrata pa samim tim svi ti efekti su bili kratkoročni. Jer upravo &nbsp;zbog toga što nijesmo radili na diversifikaciji ekonomije, povećanju produktivnosti došlo je do rasta cijena jer smo imali preveliki pritisak na tržište- zaključio je Mulešković.

Mulešković: Nametnuti obavezu da se isplati još pola zarade svim zaposlenima je neodrživo

Novim Zakonom o strancima se neće regulisati problem migracione politike, ocijenio je za Antenu M ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Naglašava da je i prethodnim zakonskim rješenjem bilo jasno propisano ko i pod kojim uslovima može boraviti u Crnoj Gori, pa su stranci koji su boravili u našoj zemlji, imali regulisan zakonski boravak.
- To treba naglasiti da ne bismo dovodili u situaciju da se kroz ovo zakonsko rješenje moglo drugačije ući u Crnoj Goru, već upravo, ako bi gledali taj aspekt koji će se direktno odnositi na ekonomiju, oni su morali da prođu sve kontrole i da na taj način dobiju boravište - ističe Mulešković.
Činjenica je, ističe Mulešković, da imamo veliki broj stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori. Ali isto tako, dodaje, u posljednje vrijeme imamo podatke da su određeni stranci napustili Crnoj Goru. Ne smije se, kaže, zaboraviti da su upravo oni još od 2022. godine dominantno uticali na rekordan rast prihoda budžeta.
- Jer imate 100.000 novih građana koji troše, pa samim ti imate veće prihode u budžetu - pojašnjava Mulešković.
Bitno je, kaže, naglasiti da je u ovom trenutku preko 50% preduzeća registrovanih u Crnoj Gori u stranom vlasništvu, što jasno ukazuje da oni utiču na našu ekonomiju.
- Shodno onome što možemo da vidimo u proceduri i amandmanima Vlade, za produženje boravka izvršnih direktora u preduzećima koja su u većinskom vlasništvu stranaca neophodno je da imamo minimum tri zaposlena, od kojih su dva crnogorska državljanina. Ukoliko bi uzeli da je 50% kompanija trenutno u Crnoj Gori u stranom vlasništvu jednočlano, njima bi bilo neophodno da zaposle dodatnih 30.000 crnogorskih građana, a mi nemamo 30.000 crnogorskih građana na evidenciji Zavoda za zapošljavanje - pojašnjava on.&nbsp;
Ovakvu normu, kako kaže, stranci neće moći da ispune.
- Ono za šta sam se ja zalagao i što vidim kao moguće rješenje je da se u mjesto ovoga uvede ili plaćeni porez, odnosno nivo plaćenog porezu u toku godine, ili nivo prometa u toku godine da bi se na taj način pokazala ekonomska aktivnost određenog privrednog subjekta, jer samim tim ćemo izbjeći mogućnost da stranci ne mogu naći crnogorskog državljanina kao zaposlenog. I moramo biti svjesni da za određene privredne subjekte nije neophodno da imaju domaću radnu snagu - kaže Mulešković.
Odlazak stranaca u većem broju iz Crne Gore će, smatra, negativno uticati na javne financije.
- Jer oni svakako utiču na rast naše ekonomije, utiču na potrošnju i ako dođe do pada potrošnja zbog njihovog odlaska, mi ćemo imati problem sa javnim finansijama. A ne treba zaboraviti da se naše javne finansije dominantno finansiraju od strane indirektnih poreza, kao što je PDV koji zavisi od potrošnje. Samim tim moramo, kada donosimo zakonska rješenja, uraditi ekonomske analize i dati jasne projekcije kako će to uticati na svaki segment naše privrede. I samo ne treba zaboraviti da mi svake godine “uvozimo” veliki broj stranih radnika, jer crnogorske kompanije ne mogu da pronađu adekvatnu radnu snagu - kaže Mulešković.
Podatak Ministarstva unutrašnjih poslova da je Crnu Goru u posljednjih mjesec napustilo gotovo 9.000 Turaka, posljedica je, prema riječima Muleškovića, brze i nepromišljene odluke Vlade da se uvedu vize, ali i kritičan stav prema Zakonu o strancima.
- Iako želimo da unaprijedimo sistem, ne smijemo da postajemo rigiden sistem, ne smijemo da postajemo sistem gdje se neće moći ispuniti određeni uslovi jer Crna Gora je mala ekonomija. Crna Gora zavisi od stranih direktnih investicija, Crna Gora zavisi upravo i od potrošnje samih stranaca. Crna Gora ne može da bude konkurentna što se tiče veličine ekonomije, ali konkurentska prednost Crne Gore može da bude poslovni ambijent i liberalniji zakoni u odnosu na ostale zemlje, jer na taj način ćete da privučete strance da ulažu u Crnu Goru i razvijaju našu ekonomiju - kaže sagovornik Antene M.
Mulešković se nada da će se, u komunikaciji sa privrednicima i onima koji zastupaju interese stranaca u Crnoj Gori, ipak naći rješenje.
- Ovo su odluke koje mogu uticati negativno na našu ekonomiju i upravo zbog toga moramo da čujemo sve strane i donosioci odluka moraju uzeti u obzir ono što jesu zapravo činjenice koje dobijaju i od poslovnih udruženja. Jer to nijesu poslovne udruženja koja su trenutno u Crnoj Gori, ta poslovna udruženja već duži niz godina rade u Crnoj Gori. Upravo su oni bili inicijatori dovođenja određenih stranih investicija kod nas, a samim tim se moraju uzeti i razmatrati njihove preporuke, jer je to jedini način da kreiramo dobro zakonska rješenja - kaže Mulešković.
Bez dijaloga, zaključuje Mulešković, teško da možemo da imamo dobro zakonsko rješenje.

Mulešković: Novi Zakon o strancima ne rješava migracionu politiku i može usporiti ekonomiju

Ukoliko želite da imate razvoj, ukoliko želite da imate stabilnu ekonomiju mora mnogo više da se razmišlja o tim ulaganjima, o tome da se stvara &nbsp;neka &nbsp;nova ekonomska vrijednost - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Vlada mora da razvija realnu ekonomiju, poručuje Mulešković, jer nije bilo reformi u crnogorskoj ekonomiji na šta ukazuju izvještaji MMF-a i Evropske komisije, jer nije bilo produktivnosti.&nbsp;
Ukazuje i na povećanje zarada, koje su povećane bez povećanja produktivnosti, pa je samim tim došlo i do rasta cijena, što se vidi po podacima da je nakon 100 posto povećane minimalne zarade došlo do poboljšanja životnog standarda za svega 4 posto i na kraju nije važno koliko novca se dobije za platu, već kolika je, kako kaže, stvarna kupovna moć.
- &nbsp;Najsporiji rast produktivnosti je u sektorima kao što je turizam, a najbrže raste u određenim sektorima koji obuhvataju proizvodnju, pa se samim tim opet vraća da mi moramo da diversifikujemo našu ekonomiju, da ojačamo taj stub koji donosi najviše novca, iako se često kaže da na kraju sve građani plate, plati i privreda, jer privredi su troškovi porasli - rekao je Mulešković.
 
Zbog velike uvoznosti se ne može cjenovno intervenisati, objašnjava Mulešković, kao što bi se to moglo na crnogorskom proizvodu kroz određene subvencije uticati na cijene.
- &nbsp;U budžetu je za 2025.godinu za razvoj konkurentnosti privrede bilo odvojeno 3,5 &nbsp;miliona, za 2026.godinu je to 3,6 miliona, za kapitalni budžet je bilo opredjeljeno u 2025. godini 280 miliona, ove godine 305 miliona, a za zarade u javnom sektoru preko 700 miliona, što vam jasno govori koliko se zapravo ulaže - to jest ne ulaže u razvoj privrede i to razmišljanje moramo da mijenjamo. Ukoliko želite da imate razvoj, ukoliko želite da imate stabilnu ekonomiju mora mnogo više da se razmišlja o tim ulaganjima, mora mnogo više da se razmišlja o tome da stvaramo neku novu ekonomsku vrijednost- zaključio je Mulešković.

Mulešković: Vlada mora da razvija realnu ekonomiju, nije bilo reformi kao što ukazuju izvještaji MMF-a i EK

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Tema današnjeg podkasta je da li ekonomija može izdržati sopstvene mjere.
Gost emisije je ekonomista Mirza Mulešković koji će govoriti o efektima mjera koje država donosi sa ciljem da podstakne rast, načinima na koje se one planiraju i ambijentu u kojem se primjenjuju.

''Drugačija radio veza'': Gost Mirza Mulešković

U večerašnjoj emisiji ''Na kraju dana'' pogledajte razgovor sa Mirzom Muleškovićem, ekonomskim analitičarem.
''Na kraju dana'' emituje se u 20 sati na Televiziji E.

''Na kraju dana'' na TV E: Gost Mirza Mulešković

Uvođenje viznog režima sa Turskom moglo bi imati vidljive posljedice po crnogorsku ekonomiju, posebno u sektoru turizma, investicija i tržišta rada – ocjenjuje za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, upozoravajući da svaka odluka donijeta bez prethodne ekonomske analize i konsultacija s partnerima „nosi rizik za stabilnost male i otvorene ekonomije poput crnogorske“.
Podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) potvrđuju značaj turskog kapitala za domaću privredu. Prema riječima direktora Direkcije za platni bilans Borisa Kilibarde, ukupne strane direktne investicije (SDI) iz Turske od januara do avgusta ove godine iznosile su 92,19 miliona eura, što je 38,24 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći dio ulaganja odnosi se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim na kupovinu nekretnina (38,57 odsto), dok je 5,22 odsto uloženo u domaća preduzeća i banke.
<h2>Negativne posljedice</h2>
- Kada je riječ o uvođenju nezavisnog režima, sa ekonomskog stanovišta, svaka odluka koja se donese impulsivno, preko noći, bez prethodne ekonomske analize i bez pregovora sa partnerima, imaće negativne posljedice. To je naročito važno kada govorimo o saradnji između dvije države, jer ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora mala, otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija i stranih radnika. Turizam, koji čini značajan procenat našeg bruto društvenog proizvoda, još je jedan ključni segment na koju utiče ova odluka - kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Dodao je da odluka donesena bez šireg promišljanja svakako ne šalje dobru poruku o Crnoj Gori. Mulešković osuđuje incident na Zabjelu, ali i sve što se odvijalo nakon toga, jer to ne doprinosi dobrim odnosima između dvije zemlje i negativno utiče na ekonomsku saradnju.
- Ne treba zaboraviti da je, konkretno u ovom slučaju, tokom 2025. godine, Turska prva zemlja po vrijednosti direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Njeni turisti su među najbrojnijima, a oko 20 odsto kompanija u Crnoj Gori osnovali su turski državljani. Jasno je, dakle, da će uvođenje bilo kakvih restriktivnih politika imati negativne posljedice po našu ekonomiju. Takođe, treba podsjetiti da smo u prethodne tri godine, naročito tokom 2022. i krajem 2024, ostvarili određeni napredak u pogledu reformi javnih finansija, koje su dominantno zasnovane na potrošnji domaćinstava. Ako dođe do pada broja stranih radnika i turista koji žive, rade i troše u Crnoj Gori, logično je očekivati negativan uticaj i na javne prihode - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Naglasio je da posebno treba imati u vidu da je već određen broj ugovora i aranžmana unaprijed dogovoren, pa se naši privrednici mogu naći u problemu i pretrpjeti štetu zbog ovakvih odluka. Takve odluke moraju biti donesene strateški, a ne impulsivno.
- Crna Gora jeste obavezna da, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, postepeno ukida bezvizni režim sa određenim zemljama, ali to mora biti planski proces koji će uzeti u obzir ekonomske veze i interese obje strane. Zemlje s kojima imamo snažnu privrednu saradnju ne bi smjele biti izložene naglim mjerama, već bi te promjene trebalo sprovoditi postepeno, do samog trenutka članstva u Evropskoj uniji - smatra on.&nbsp;
Po njegovim riječima ne treba zaboraviti ni da veliki broj stranih radnika dolazi u Crnu Goru upravo zato što imamo izražen nedostatak radne snage, posebno u građevinskom sektoru. Stoga je važno sagledati cijelu situaciju u cjelini.
- Nadam se da će, zbog dobrih ekonomskih odnosa i velikog potencijala turskog tržišta, kao i obima investicija koje su došle iz Turske u Crnu Goru, biti pronađeno adekvatno rješenje – kroz diplomatske kanale i bilateralnu saradnju – koje će biti korisno za obje strane. Kroz takav dijalog možemo ublažiti negativne posljedice nedavnih događaja, ali i spriječiti slične situacije u budućnosti. Ovo se, naravno, ne odnosi samo na Tursku, već i na sve druge zemlje i potencijalne investitore - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Takođe, smatra on, treba imati na umu da su strane direktne investicije od obnove nezavisnosti 2006. godine potpuno promijenile ekonomsku sliku Crne Gore.&nbsp;
- Prema posljednjim podacima, oko 12,6 odsto je pokrivenost uvoza izvozom, što pokazuje veliku zavisnost od inostranstva kada je riječ o uvođenju viznog režima. Migracije su normalna pojava u otvorenim ekonomijama, a važno je naglasiti da je većina stranaca koji borave i rade u Crnoj Gori tu potpuno legalno, poštujući zakone i procedure. Kada dolaze da rade, oni donose sva potrebna dokumenta, dokaze o nekažnjavanju u svojim zemljama i druge relevantne papire. Dakle, postoji visoka kontrola, ali je ključno da obezbijedimo ono što je najvažnije za poslovno okruženje – vladavinu prava, poštovanje zakona i jednaka pravila za sve - navodi Mulešković.&nbsp;
Pored toga, potrebno je, smatra, da mnogo više radimo na integraciji stranaca u naše društvo – da poznaju svoja prava, ali i obaveze, da se lakše prilagode našem sistemu, čime se smanjuje rizik od nesporazuma i sličnih situacija.&nbsp;
- Želim da naglasim još jednom: ekonomija ne poznaje ni naciju, ni vjeru. Ekonomija poznaje samo pravila tržišta. Ona napreduje tamo gdje postoji dobar poslovni ambijent, vladavina prava i stabilni zakoni koji se jednako primjenjuju na sve. Uvijek kada imate stabilnu ekonomiju, raste i kvalitet života građana. Ono što moramo osigurati jeste da Crna Gora do 2028. godine napreduje i ojača svoju ekonomiju na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To je put koji moramo iskoristiti da ojačamo institucije, unaprijedimo poslovno okruženje i uđemo u EU što spremniji i ekonomski stabilniji - kazao je Mulešković.&nbsp;
<h2>Podaci</h2>
Tvrdnje sagovornika Pobjede potvđuju preliminarni podaci ITRS-a(International Transaction Reporting System –Sistem izvještavanja o međunarodnim transakcijama) koje nam je dostavila Centralna banka (CBCG), posmatrajući period od 2020. godine do avgusta 2025. godine, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru iznosio je 5,1 milijardu eura. Ulaganja iz Turske, u posmatranom periodu, bilježe kontinuirani trend rasta i iznosila su 417,42 miliona eura, odnosno 8,19 odsto ukupnog priliva SDI.
- Od januara do avgusta ove godine, gledano prema strukturi, najveći dio priliva SDI iz Turske odnosio se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim slijede ulaganja u nekretnine (38,57 odsto), kao i investicije u domaća preduzeća i banke (5,22 odsto) - navodi direktor Direkcije za platni bilans CBCG Boris Kilibarda.&nbsp;
Dodaje da je, prema preliminarnim podacima, od januara do avgusta 2025. godine, ukupan priliv SDI iz Turske iznosio 92,19 miliona eura, što je za 25,50 miliona ili 38,24 odsto više nego u istom periodu 2024. godine, kada je ukupan priliv iznosio 66,69 miliona eura.
- Prošle godine priliv SDI iz Turske iznosio je 100,93 miliona eura i veći je za 18,19 odsto ili 15,53 miliona eura u odnosu na godinu ranije - ističe Kilibarda.
O tome da li postoji trend rasta transfera iz Turske prema Crnoj Gori u formi ličnih doznaka, poslovnih uplata ili kupovine nekretnina kazao je da je prošle godine od januara do avgusta, ulaganje u nekretnine iznosilo je 35,56 miliona eura i manje je za 13,61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Priliv po osnovu ličnih doznaka nije moguće precizno utvrditi, jer se značajan priliv ostvaruje kroz neformalne kanale i u gotovini - kazao je Kilibarda.

Vizni režim sa Turskom mogao bi usporiti investicije i turizam

Ambasada Narodne Republike Kine u Crnoj Gori sinoć je u podgoričkom tržnom centru Big Fashion organizovala proslavu Festivala proljeća – Lunarne Nove godine.
Mnogobrojne posjetioce na početku svečanosti pozdravio je ambasador NR Kine u Crnoj Gori Čen Sijufeng, koji je ukazao na značaj obilježavanja Kineske Nove godine u Crnoj Gori.
– Festival proljeća je najznačajniji tradicionalni praznik kineskog naroda za porodično okupljanje, oproštaj od starog i doček novog. Ovaj praznik je 2024. zvanično uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, čime je radost Kineske Nove godine prešla planine i mora i postala kulturna svetkovina koju dijeli cijeli svijet. Kroz niz tradicionalnih kineskih kulturnih običaja, gastronomije i talenata učenika Instituta Konfucije želimo sa vama podijeliti ovu radost i harmoniju, te učiniti da kinesko-crnogorsko prijateljstvo u ovoj snažnoj prazničnoj atmosferi postane još dublje. 2026. godina je godina konja po kineskom starom lunarnom kalendaru. U kineskoj kulturi, konj simbolizuje napredak, izdržljivost i marljivost. – Energiju od zmaja i konja – doživljavamo kao simbol vitalnosti, dok – biti prvi naprijed – predstavlja hrabrost da juri ispred drugih. Ove vrline su živi odraz kineskog visokokvalitetnog razvoja, ali se istovremeno prirodno podudaraju sa herojskim duhom i težnjom ka slobodi koje crnogorski narod tradicionalno povezuje sa simbolikom konja. Godina Konja dolazi u punom zamahu. Kinesko-crnogorska saradnja, takođe, hvata povoljan vjetar i ulazi u novu fazu razvoja – poručio je Nj.E. Čen Sijufeng.
Ambasador je podsjetio da se 2026. godine obilježava 20. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Crne Gore.
– Dvadeset godina od rasta do zrelosti, dvadeset godina zajedničkog puta rame uz rame. Naše dvije zemlje dosljedno se drže principa međusobnog poštovanja, povjerenja i uzajamne koristi, postavši primjer odnosa između država različitih društvenih sistema i različite veličine. Od skoro deset miliona bezbjednih prolazaka vozila na prioritetnoj dionici autoputa Bar–Boljare, do projekta rekonstrukcije mosta na Tari kojim će se junački mostovi ponovo vratiti u život, svaki korak praktične saradnje je čvrst, postojan i ispunjen toplinom – istakao je Čen Sijufeng.
On je naglasio da je tokom proteklih dvadeset godina važan segment crnogorsko-kineskih odnosa bila povezanost među ljudima.
– Ovo prijateljstvo teče kroz sve intenzivnije kulturne i ljudske razmjene. Godine 2025. broj kineskih turista koji su posjetili Crnu Goru premašio je 80.000, uz rast od više od 34 odsto na godišnjem nivou. Ovom prilikom, iskreno pozivam što veći broj prijatelja iz Crne Gore da iskoriste bezvizni režim, da dođu u Kinu, da je obiđu i dožive, te da osjete dubinu kineske civilizacije i iskuse dinamičan razvoj savremenih tehnoloških inovacija. Srdačno vas pozivam da naredne godine dođete u Kinu i praznike provedete zajedno s nama, da doživite jedan istinski, autentični kineski doček Nove godine – saopštio je Sijufeng.
Proslavi je prisustvovala i ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, koja je ukazala na važnost kulturne saradnje između Kine i Crne Gore.
– Saradnja Crne Gore i Narodne Republike Kine u oblasti kulture temelji se na čvrstim sporazumima i programima razmjene. Od prvog sporazuma o saradnji 2008. godine, pa do izvršnog programa saradnje od 2017. do 2020. godine, dvije zemlje kontinuirano jačaju saradnju u oblasti obrazovanja i umjetnosti. Ministarstvo kulture Crne Gore redovno je učestvovalo na forumima i događajima u organizaciji Narodne Republike Kine, podržavajući razmjenu umjetnika, plesnih i muzičkih programa, kao i vizuelnih umjetnosti. Crna Gora njeguje prijateljske i bratske veze sa gradovima širom svijeta, a posebno su značajne veze koje crnogorski gradovi imaju sa kineskim gradovima – istakla je ministarka.
Ona je podsjetila i na infrastrukturnu saradnju dvije države.
– Riječ je o projektima koji imaju veliku ulogu u povezanosti i razvoju naše zemlje, uključujući izgradnju dionice autoputa Bar–Boljare, čiji je prioritetni segment izrađen uz angažman kineske kompanije i finansiran kroz inicijativu Pojas i put. Kineske kompanije ostaju aktivne u daljim fazama izgradnje saobraćajne mreže, bulevara Jaz–Tivat i nastavka autoputa Bar–Boljare – dodala je Vujović.
Nakon zvaničnih obraćanja uslijedio je umjetnički program crnogorskih i kineskih mladih talenata, kroz koji je publiku vodila Alisa Bogdanović, pobjednica svjetskog takmičenja Kineski most u poznavanju kineskog jezika za učenike srednjih škola.
– Takmičenja u kojima sam učestvovala i čitav moj put sa kineskim jezikom su mi mnogo toga donijeli. Uspjela sam da kroz taj put shvatim ko sam i šta želim, te da odredim svoju budućnost. Naučila sam mnogo toga, osim jezika upoznala sam se sa kineskom kulturom i srećna sam što sam u životu imala priliku da se susretnem sa takvom kulturom – kazala je Bogdanović.
U okviru proslave, posjetioci su imali priliku da učestvuju u interaktivnim igrama, osvoje nagrade, upoznaju se sa tehnikama izrade papirnih ukrasa i kaligrafijom, kao i da degustiraju kineske specijalitete koje je pripremio šef kuhinje Ambasade NR Kine u Podgorici, Li Jiping.

Sijufeng: Kinesko-crnogorska saradnja ulazi u novu fazu razvoja

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je danas da mir u Ukrajini mora biti pod uslovima Kijeva.
- U Kijevu deseti put od početka rata. Da ponovimo da Evropa stoji uz Ukrajinu, finansijski, vojno i tokom ove surove zime. Da podvučemo našu kontinuiranu posvećenost pravednoj borbi Ukrajine. I da pošaljemo jasnu poruku i ukrajinskom narodu i agresoru: nećemo odustati dok se ne uspostavi mir. Mir pod ukrajinskim uslovima - napisala je fon der Lajen na mreži X, nakon što je stigla u Kijev sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kako bi pružila podršku Ukrajini na četvrtu godišnjicu od početka ruske agresije na ovu zemlju.
Košta je po dolasku u Kijev u objavi na mreži X poručio da je potrebna „zajednička odlučnost da se obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini".
Četvrta godišnjica početka rata u Ukrajini navršava se danas, pri čemu se sukobi na bojnom polju nastavljaju uporedo sa trilateralnim mirovnim pregovorima koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.

Fon der Lajen: Mir u Ukrajini isključivo pod uslovima Kijeva

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/nematicna-drzava"> Portal Analitika </a>piše Adnan Čirgić
Naivnima je 2020. godine izgledalo nevjerovatno da jedan musliman i Albanac može biti politički velikosrbin. Ne velim da je Dritan Abazović to (bio) po ubjeđenju, no po učinku. A sve što je učinio sa skupinom svojih ljudi jasno ukazuje da je riječ o izvršitelju zadataka srpske službe.
Ne velim ni da je Kenana politički velikosrbin po ubjeđenju. Ali je ona, i cipcijela partija kojoj pripada, po svemu što čini izvršitelj zadataka srpske službe kojoj je cilj, od Garašanina naovamo, pripajanje Crne Gore Srbiji.
Istina, nijesu ni Kenana ni Bošnjačka stranka izjavili da Crnu Goru treba pripojiti Srbiji. Ali jesu dio vladajuće koalicije četničkoga vojvode Mandića. I jesu dio iste političke strukture koja brutalno ruši ustavno definisano građansko ustrojstvo crnogorske države, dio strukture koja sve više uvodi u javni diskurs nekakvu državu narodâ potiskujući instituciju građanina. Najnovije otkriće bošnjačkih piona srpske politike u Crnoj Gori jeste bestidno priznanje da ovo nije matična država Bošnjaka u Crnoj Gori.
Sva je Crna Gora gotovo ćutke prije 20-ak godina prihvatila kampanju po kojoj su crnogorski muslimani neviđenom brzinom postali Bošnjaci, čak i onđe đe ih nikad nije bilo i đe se nikad nijesu tako zvali. Taj je proces prihvaćen najprije zbog toga što je tadašnja bošnjačka politička elita na svakome koraku demonstrirala privrženost Crnoj Gori.
Prihvatajući velikosrpski koncept po kojem je religijska pripadnost odlučujući faktor nacionalne pripadnosti, koncept koji je razbio bosansku državu, prešlo se na razbijanje crnogorske države. To razbijanje može donijeti nesumnjive (premda kratkoročne) beneficije bošnjačkoj političkoj eliti koja se toga sramotnoga posla prihvatila, ali nikakvo dobro neće donijeti onima koje ta "elita" navodno predstavlja - Bošnjacima u Crnoj Gori. A ni Bošnjacima u Bosni.
Insistiranje na tome da je jezik crnogorskih Bošnjaka bosanski nema utemeljenja u realnosti jer svi znamo razlikovati po jeziku stanovnika Bosne (po kojoj je taj jezik dobio ime) od stanovnika Crne Gore, ali na osnovu toga jezika ne možemo znati nacionalnu pripadnost stanovnika Crne Gore ni Bosne. Ne možemo jer svi bosanski štokavci govore bosanskim jezikom kao što svi crnogorski štokavci govore crnogorskim jezikom.
Stoga kad bošnjačka kulturna elita u Crnoj Gori insistira na RTV emisijama na bosanskome jeziku ona ne čini ništa drugo do ono što Dodik čini u Bosni - razbija sopstvenu državu ispunjavajući ciljeve beogradske agende.
Kad Kenana kaže da je matična država crnogorskih Bošnjaka Bosna i Hercegovina, ona čini isto što i razna velikosrpska kulturna udruženja koja sluđuju crnogorske Srbe kako im je Srbija matična država, a Aleksandar Vučić predśednik svih Srba. Ona time implicitno poručuje da ima nečega lošega i neprihvatljivoga u tome ako neki musliman smatra Crnu Goru svojom državom ili ako nedajbože vjeruje u sopstveno crnogorsko porijeklo.
Nesuvisla naručena ispomoć što je Kenani stigla iz Bosne kojom se tolkuje da je cio crnogorski śever sve do 1912. godine bio zapravo država Bosna razotkriva stvarne namjere Bošnjačke stranke i onima što ne žele vjerovati u njih.
Tvrdnja da je śever Crne Gore do 1912. bio dio bosanske države odista je prava senzacija. Jer po tome tumačenju Crna Gora krajem XIX i početkom XX vijeka nije vodila oslobodilačke ratove s osmanskom no s bosanskom vojskom, nije potpisivala ugovore s Portom no s nekakvom vladom u Sarajevu za koje se dosad vjerovalo da je u to doba i samo bilo pod upravom Beča. Mora da su tada stanovnici donjih krajeva kad krenu na śever, do Kolašina ili Bijeloga Polja recimo, govorili: Odoh malo do u Bosnu.
Ako će, kao i svaki put dosad, i ovaj tekst biti povod za orkestriranu propagandnu paljbu botova Vučićeve posluge u Bošnjačkoj stranci, ako će biti i izvrnut naglavačke, predstavljen kao nacionalistički, asimilatorski ili naručen, opet se nije mogla prećutati ogavna propaganda čiji je cilj sluđivanje i otuđivanje crnogorskih građana.
Jer što bismo praštali Kenani i Ervinu ono što ne praštamo vojvodi Andriji. Oni su kolege na istome zadatku, u istoj vlasti, s istim ciljem da budemo nacionalno (kad već ne možemo i teritorijalno) obilježeni kao ovce u planini da se kojim slučajem ne bismo pomiješali.

Nematična država

Crnogorski poslanici danas nastavljaju s radom. Na dnevnom redu, između ostalog biće, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i sudijama.
Poslanici će raspravljati i o : Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Prijedlogu zakona o javnim izvršiteljima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Petog vanrednog zasijedanja. Na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.
Sjednica bi trebalo da počne u 11 sati.

Tag: mirza-muleskovic