Budžet za narednu godinu je tehnički dobro urađen, ali je dominantno potrošački, ocijenio je u Drugačijoj radio vezi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Nedostaje, naglašava, dio koji je ključan i odnosi se na diverzifikaciju ekonomije.
- Tehnički, budžet jeste urađen onako kako bi trebalo da bude urađen. Nemamo previše razlika u odnosu na neke prethodne godine, određene stavke koje su bile najavljivane da će biti smanjene, nisu smanjene u značajnoj mjeri. Imamo rast prihoda, ali dominantno smo taj rast prihoda prebacili opet u potrošnju. Svega mali dio tih novih prihoda smo prebacili u kapitalne projekte, dok sve drugo ide u potrošnju. Ako pogledate prihode, oni dominantno dolaze iz PDV i akciza, što jasno ukazuje na potrošački model koji, po mom mišljenju, jeste ranjiv. Kad imate takav način upravljanja finansijama, kad imate takvu ekonomiju, bilo kakve promjene na tržištu mogu u značajnoj mjeri da vam ugroze samu stabilnost javnih finansija- poručuje Mulešković.
Za budžet se, kaže, ne može reći da je razvojni.
- Budžet jeste potrošački i kad pogledate koliko je zapravo odvojeno za kapitalni budžet jasno je da to nije razvojni budžet. Takođe, ako uđete u pojedine stavke koje se odnose na ekonomiju - 3,6 miliona za razvoj konkurentnosti privrede, onda imate preko 700 miliona za zarade zaposlenih u javnom sektoru. I na kraju imate nešto preko 300 miliona za kapitalni budžet. Tako da je jasno da te komponente koje su razvojne nemaju to ključno mjesto u budžetu i upravo to jeste problematično. Jer budžet treba da potencira i da se mnogo više fokusira na kapitalne projekte, na diverzifikaciju ekonomije, jer to je nešto što dugoročno stvara novu ekonomsku vrijednost- ističe Mulešković.
Država se, navodi, zadužuje kako bi vratila dugovanja.
- Ukoliko se zadužujemo za kapitalne projekte, ja ću to uvijek da podržim jer je to dobro za ekonomiju, dugoročno je dobro za ekonomiju. Mi se zadužujemo da bi vraćali stara dugovanja i što fali u prethodnom periodu jeste upravo ti kapitalni projekti. Iz godine u godinu, u apsolutnim vrijednostima, naš javni dug će rasti. Shodno strategiji koju je usvojila Vlada Crne Gore, naš javni dug će do kraja 2028. doći negdje do 6 milijardi- navodi Mulešković.
Govoreći o stranim direktnim investicijama, Mulešković ocjenjuje da se struktura u posljednjih nekoliko godina u potpunosti promijenila.
- Mi sad dominantno imamo investicije u nekretnine, to su neproduktivne investicije, koje dugoročno ne otvaraju nova radna mjesta. One čine, u prvih devet mjeseci 2025. godine, preko 50% direktnih stranih investicija. Sa druge strane, investicije u preduzeća i banke, takozvane produktivne investicije, čine 12,5 ili 12,7%, možda ću pogriješiti. 2019. godine produktivne investicije su bile na nivou preko 30%. To je jasan pokazatelj, jer možemo mi sad da dajemo ocjenu, da je nešto dobro ili da nije dobro, brojke najbolje pokazuju situaciju. Tako da nemamo nekih produktivnih investicija koje su vidljive- ističe Mulešković.
Poslovni ambijent se, kaže, blago pomjerio nabolje ili ostao na nivou od prošle godine. Privrednici i investitori, pojašnjava, prepoznaju veliki problem u dijelu transparentnosti donošenja odluka, što je prvi korak ka obezbjeđivanju povoljnog poslovnog ambijenta.
- Ukoliko nemate dobru vladavinu prava, vi ne možete da očekujete da imate kvalitetne, dugoročne investicije. Digitalizacija javne uprave i dalje nedostaje, nemamo razvijene digitalne servise, javna uprava nije efikasna. To su sve israživanja koje su pokazala da nije došlo do određenih pomaka u dijelu poslovnog ambijenta- kaže sagovornik Drugačije radio veze.
Rezimirajući godinu na izmaku, Mulešković kaže da ju je obilježilo zatvaranje pet poglavlja, te da evropski put treba svi da pohvale.
Ulazak u EU će se, kaže, odraziti i na našu ekonomiju. Pozitivna stvar je, dodaje, i članstvo u SEPI.
Propuštene šanse su, pojašnjava, po pitanju diverzifikacije ekonomije i ulaganja u razvoj konkurentnosti privrede, te inflacije koja je i ove godine uticala na životni standard građana.
Govoreći o različitim ocjenama javnih finansija u Crnoj Gori, Mulešković kaže da Crna Gora ne može doživjeti grčki scenario.
Naglašava da donosioci odluka u narednoj godini moraju diverzifikovati ekonomiju.
- Treba da radimo mnogo više na razvoju realne ekonomije, da se izbjegne ono što je trenutno u Crnoj Gori, da je javni sektor konkurentniji u odnosu na privatni. Ako govorimo iz ugla zapošljavanja, da želimo prije da radimo u javnom sektoru nego u privatnom. To ne bi smjelo da se dešava posebno u malim državama. Ono što je bitno jeste da će biti izazovna godina. Na primjer, mi nemamo sljedeće godine toliko starih dugovanja koja treba da vratimo, ali već narednih godina nam stižu velika dugovanja koja treba da vratimo, pa se moramo pripremiti za sve to što dolazi- kazao je.
Jedino se, zaključuje, sa razvojem privrede mogu očekivati stabilne javne finansije, ekonomija koja se razvija i zadovoljni građani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mulešković: Budžet tehnički dobar, ali potrošački i bez razvojne vizije

Dugoročna alternativa &nbsp;za poboljšanje materijalnog stanja zaposlenih i penzionera jeste diversifikacija ekonomije, povećanje produktivnosti crnogorske ekonomije jer se jedino na taj način može povećati količina novca &nbsp;koju je moguće isplatiti zaposlenima i penzionerima i to je jedino održivo rješenje - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Prems najavi ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja novim zakonskim rješenjem bi svaki zaposleni i penzioner na kraju godine mogao dobiti dodatak u visini pola prosječne plate ili penzije, oslobođen poreza ili doprinosa. Takav bonus bi imao za cilj poboljšanje socijalne sigurnosti i kupovne moći građana.&nbsp;
Gledano iz socijalnog ugla, kaže Mulešković, prijedlog ministra Đeljošaja jeste dobar i može da unaprijedi kvalitet života radnika.&nbsp;
- Sa druge strane moramo da posmatramo i iz fiskalnog ugla koliko će to zapravo da košta i da li trenutno privreda i država mogu da isfinansiraju sve te obaveze. Nametnuti obavezu da se isplati još pola zarade svim zaposlenim, kako za privatni sektor, tako i za državu je po mom mišljenju u ovom trenutku neodrživo jer su to dosta veliki troškovi. Znamo kako privreda, tako i država imaju problem sa tom troškovnom stranom budžeta- rekao je Mulešković.
Naglašava da nema prihoda iz kojih bi se moglo realizovati takvo rješenje, jer i po izvještajima međunarodnih organizacija, podsjeća on, jasno se vidi da crnogorska ekonomija mora raditi na smanjivanju troškova javne uprave.
- Ako bismo gledali privredne subjekte preko 20.000 preduzeća u Crnoj Gori je blokirano, imate veliki broj malih privrednih subjekata koji ne posluju sa velikim plusem pa samim tim ovi troškovi bi dodatno opteretili njihovo poslovanje. Prije svega ovoga je trebalo uraditi jasne projekcije kako će se to odraziti na budžet, komunicirati sa socijalnim partnerima i svima onima na koje će da se odnosi ovakvo zakonsko rješenje pa tek onda pričati o mogućnosti uvođenja ovakvih davanja- istakao je Mulešković.
Podsjeća da je u prethodnom periodu došlo do velikog skoka cijena upravo zbog administrativnog povećanja zarada, što bi se desilo i sa dodatkom koji predlaže ministar Đeljošaj.
- Od 2022.godine imamo konstantan rast cijena što ukazuje da koliko god je rasla zarada da je inflacija bila ili na tom nivou, ili malo manja, pa ako bi pogledali od 2019.godine Crna Gora je bila 51 posto prosjeka EU što se tiče životnog standarda, a mi smo 2024.godine na 54 posto, a imali smo rast zarada u više navrata pa samim tim svi ti efekti su bili kratkoročni. Jer upravo &nbsp;zbog toga što nijesmo radili na diversifikaciji ekonomije, povećanju produktivnosti došlo je do rasta cijena jer smo imali preveliki pritisak na tržište- zaključio je Mulešković.

Mulešković: Nametnuti obavezu da se isplati još pola zarade svim zaposlenima je neodrživo

Novim Zakonom o strancima se neće regulisati problem migracione politike, ocijenio je za Antenu M ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Naglašava da je i prethodnim zakonskim rješenjem bilo jasno propisano ko i pod kojim uslovima može boraviti u Crnoj Gori, pa su stranci koji su boravili u našoj zemlji, imali regulisan zakonski boravak.
- To treba naglasiti da ne bismo dovodili u situaciju da se kroz ovo zakonsko rješenje moglo drugačije ući u Crnoj Goru, već upravo, ako bi gledali taj aspekt koji će se direktno odnositi na ekonomiju, oni su morali da prođu sve kontrole i da na taj način dobiju boravište - ističe Mulešković.
Činjenica je, ističe Mulešković, da imamo veliki broj stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori. Ali isto tako, dodaje, u posljednje vrijeme imamo podatke da su određeni stranci napustili Crnoj Goru. Ne smije se, kaže, zaboraviti da su upravo oni još od 2022. godine dominantno uticali na rekordan rast prihoda budžeta.
- Jer imate 100.000 novih građana koji troše, pa samim ti imate veće prihode u budžetu - pojašnjava Mulešković.
Bitno je, kaže, naglasiti da je u ovom trenutku preko 50% preduzeća registrovanih u Crnoj Gori u stranom vlasništvu, što jasno ukazuje da oni utiču na našu ekonomiju.
- Shodno onome što možemo da vidimo u proceduri i amandmanima Vlade, za produženje boravka izvršnih direktora u preduzećima koja su u većinskom vlasništvu stranaca neophodno je da imamo minimum tri zaposlena, od kojih su dva crnogorska državljanina. Ukoliko bi uzeli da je 50% kompanija trenutno u Crnoj Gori u stranom vlasništvu jednočlano, njima bi bilo neophodno da zaposle dodatnih 30.000 crnogorskih građana, a mi nemamo 30.000 crnogorskih građana na evidenciji Zavoda za zapošljavanje - pojašnjava on.&nbsp;
Ovakvu normu, kako kaže, stranci neće moći da ispune.
- Ono za šta sam se ja zalagao i što vidim kao moguće rješenje je da se u mjesto ovoga uvede ili plaćeni porez, odnosno nivo plaćenog porezu u toku godine, ili nivo prometa u toku godine da bi se na taj način pokazala ekonomska aktivnost određenog privrednog subjekta, jer samim tim ćemo izbjeći mogućnost da stranci ne mogu naći crnogorskog državljanina kao zaposlenog. I moramo biti svjesni da za određene privredne subjekte nije neophodno da imaju domaću radnu snagu - kaže Mulešković.
Odlazak stranaca u većem broju iz Crne Gore će, smatra, negativno uticati na javne financije.
- Jer oni svakako utiču na rast naše ekonomije, utiču na potrošnju i ako dođe do pada potrošnja zbog njihovog odlaska, mi ćemo imati problem sa javnim finansijama. A ne treba zaboraviti da se naše javne finansije dominantno finansiraju od strane indirektnih poreza, kao što je PDV koji zavisi od potrošnje. Samim tim moramo, kada donosimo zakonska rješenja, uraditi ekonomske analize i dati jasne projekcije kako će to uticati na svaki segment naše privrede. I samo ne treba zaboraviti da mi svake godine “uvozimo” veliki broj stranih radnika, jer crnogorske kompanije ne mogu da pronađu adekvatnu radnu snagu - kaže Mulešković.
Podatak Ministarstva unutrašnjih poslova da je Crnu Goru u posljednjih mjesec napustilo gotovo 9.000 Turaka, posljedica je, prema riječima Muleškovića, brze i nepromišljene odluke Vlade da se uvedu vize, ali i kritičan stav prema Zakonu o strancima.
- Iako želimo da unaprijedimo sistem, ne smijemo da postajemo rigiden sistem, ne smijemo da postajemo sistem gdje se neće moći ispuniti određeni uslovi jer Crna Gora je mala ekonomija. Crna Gora zavisi od stranih direktnih investicija, Crna Gora zavisi upravo i od potrošnje samih stranaca. Crna Gora ne može da bude konkurentna što se tiče veličine ekonomije, ali konkurentska prednost Crne Gore može da bude poslovni ambijent i liberalniji zakoni u odnosu na ostale zemlje, jer na taj način ćete da privučete strance da ulažu u Crnu Goru i razvijaju našu ekonomiju - kaže sagovornik Antene M.
Mulešković se nada da će se, u komunikaciji sa privrednicima i onima koji zastupaju interese stranaca u Crnoj Gori, ipak naći rješenje.
- Ovo su odluke koje mogu uticati negativno na našu ekonomiju i upravo zbog toga moramo da čujemo sve strane i donosioci odluka moraju uzeti u obzir ono što jesu zapravo činjenice koje dobijaju i od poslovnih udruženja. Jer to nijesu poslovne udruženja koja su trenutno u Crnoj Gori, ta poslovna udruženja već duži niz godina rade u Crnoj Gori. Upravo su oni bili inicijatori dovođenja određenih stranih investicija kod nas, a samim tim se moraju uzeti i razmatrati njihove preporuke, jer je to jedini način da kreiramo dobro zakonska rješenja - kaže Mulešković.
Bez dijaloga, zaključuje Mulešković, teško da možemo da imamo dobro zakonsko rješenje.

Mulešković: Novi Zakon o strancima ne rješava migracionu politiku i može usporiti ekonomiju

Ukoliko želite da imate razvoj, ukoliko želite da imate stabilnu ekonomiju mora mnogo više da se razmišlja o tim ulaganjima, o tome da se stvara &nbsp;neka &nbsp;nova ekonomska vrijednost - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Vlada mora da razvija realnu ekonomiju, poručuje Mulešković, jer nije bilo reformi u crnogorskoj ekonomiji na šta ukazuju izvještaji MMF-a i Evropske komisije, jer nije bilo produktivnosti.&nbsp;
Ukazuje i na povećanje zarada, koje su povećane bez povećanja produktivnosti, pa je samim tim došlo i do rasta cijena, što se vidi po podacima da je nakon 100 posto povećane minimalne zarade došlo do poboljšanja životnog standarda za svega 4 posto i na kraju nije važno koliko novca se dobije za platu, već kolika je, kako kaže, stvarna kupovna moć.
- &nbsp;Najsporiji rast produktivnosti je u sektorima kao što je turizam, a najbrže raste u određenim sektorima koji obuhvataju proizvodnju, pa se samim tim opet vraća da mi moramo da diversifikujemo našu ekonomiju, da ojačamo taj stub koji donosi najviše novca, iako se često kaže da na kraju sve građani plate, plati i privreda, jer privredi su troškovi porasli - rekao je Mulešković.
 
Zbog velike uvoznosti se ne može cjenovno intervenisati, objašnjava Mulešković, kao što bi se to moglo na crnogorskom proizvodu kroz određene subvencije uticati na cijene.
- &nbsp;U budžetu je za 2025.godinu za razvoj konkurentnosti privrede bilo odvojeno 3,5 &nbsp;miliona, za 2026.godinu je to 3,6 miliona, za kapitalni budžet je bilo opredjeljeno u 2025. godini 280 miliona, ove godine 305 miliona, a za zarade u javnom sektoru preko 700 miliona, što vam jasno govori koliko se zapravo ulaže - to jest ne ulaže u razvoj privrede i to razmišljanje moramo da mijenjamo. Ukoliko želite da imate razvoj, ukoliko želite da imate stabilnu ekonomiju mora mnogo više da se razmišlja o tim ulaganjima, mora mnogo više da se razmišlja o tome da stvaramo neku novu ekonomsku vrijednost- zaključio je Mulešković.

Mulešković: Vlada mora da razvija realnu ekonomiju, nije bilo reformi kao što ukazuju izvještaji MMF-a i EK

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Tema današnjeg podkasta je da li ekonomija može izdržati sopstvene mjere.
Gost emisije je ekonomista Mirza Mulešković koji će govoriti o efektima mjera koje država donosi sa ciljem da podstakne rast, načinima na koje se one planiraju i ambijentu u kojem se primjenjuju.

''Drugačija radio veza'': Gost Mirza Mulešković

U večerašnjoj emisiji ''Na kraju dana'' pogledajte razgovor sa Mirzom Muleškovićem, ekonomskim analitičarem.
''Na kraju dana'' emituje se u 20 sati na Televiziji E.

''Na kraju dana'' na TV E: Gost Mirza Mulešković

Uvođenje viznog režima sa Turskom moglo bi imati vidljive posljedice po crnogorsku ekonomiju, posebno u sektoru turizma, investicija i tržišta rada – ocjenjuje za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, upozoravajući da svaka odluka donijeta bez prethodne ekonomske analize i konsultacija s partnerima „nosi rizik za stabilnost male i otvorene ekonomije poput crnogorske“.
Podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) potvrđuju značaj turskog kapitala za domaću privredu. Prema riječima direktora Direkcije za platni bilans Borisa Kilibarde, ukupne strane direktne investicije (SDI) iz Turske od januara do avgusta ove godine iznosile su 92,19 miliona eura, što je 38,24 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći dio ulaganja odnosi se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim na kupovinu nekretnina (38,57 odsto), dok je 5,22 odsto uloženo u domaća preduzeća i banke.
<h2>Negativne posljedice</h2>
- Kada je riječ o uvođenju nezavisnog režima, sa ekonomskog stanovišta, svaka odluka koja se donese impulsivno, preko noći, bez prethodne ekonomske analize i bez pregovora sa partnerima, imaće negativne posljedice. To je naročito važno kada govorimo o saradnji između dvije države, jer ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora mala, otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija i stranih radnika. Turizam, koji čini značajan procenat našeg bruto društvenog proizvoda, još je jedan ključni segment na koju utiče ova odluka - kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Dodao je da odluka donesena bez šireg promišljanja svakako ne šalje dobru poruku o Crnoj Gori. Mulešković osuđuje incident na Zabjelu, ali i sve što se odvijalo nakon toga, jer to ne doprinosi dobrim odnosima između dvije zemlje i negativno utiče na ekonomsku saradnju.
- Ne treba zaboraviti da je, konkretno u ovom slučaju, tokom 2025. godine, Turska prva zemlja po vrijednosti direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Njeni turisti su među najbrojnijima, a oko 20 odsto kompanija u Crnoj Gori osnovali su turski državljani. Jasno je, dakle, da će uvođenje bilo kakvih restriktivnih politika imati negativne posljedice po našu ekonomiju. Takođe, treba podsjetiti da smo u prethodne tri godine, naročito tokom 2022. i krajem 2024, ostvarili određeni napredak u pogledu reformi javnih finansija, koje su dominantno zasnovane na potrošnji domaćinstava. Ako dođe do pada broja stranih radnika i turista koji žive, rade i troše u Crnoj Gori, logično je očekivati negativan uticaj i na javne prihode - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Naglasio je da posebno treba imati u vidu da je već određen broj ugovora i aranžmana unaprijed dogovoren, pa se naši privrednici mogu naći u problemu i pretrpjeti štetu zbog ovakvih odluka. Takve odluke moraju biti donesene strateški, a ne impulsivno.
- Crna Gora jeste obavezna da, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, postepeno ukida bezvizni režim sa određenim zemljama, ali to mora biti planski proces koji će uzeti u obzir ekonomske veze i interese obje strane. Zemlje s kojima imamo snažnu privrednu saradnju ne bi smjele biti izložene naglim mjerama, već bi te promjene trebalo sprovoditi postepeno, do samog trenutka članstva u Evropskoj uniji - smatra on.&nbsp;
Po njegovim riječima ne treba zaboraviti ni da veliki broj stranih radnika dolazi u Crnu Goru upravo zato što imamo izražen nedostatak radne snage, posebno u građevinskom sektoru. Stoga je važno sagledati cijelu situaciju u cjelini.
- Nadam se da će, zbog dobrih ekonomskih odnosa i velikog potencijala turskog tržišta, kao i obima investicija koje su došle iz Turske u Crnu Goru, biti pronađeno adekvatno rješenje – kroz diplomatske kanale i bilateralnu saradnju – koje će biti korisno za obje strane. Kroz takav dijalog možemo ublažiti negativne posljedice nedavnih događaja, ali i spriječiti slične situacije u budućnosti. Ovo se, naravno, ne odnosi samo na Tursku, već i na sve druge zemlje i potencijalne investitore - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Takođe, smatra on, treba imati na umu da su strane direktne investicije od obnove nezavisnosti 2006. godine potpuno promijenile ekonomsku sliku Crne Gore.&nbsp;
- Prema posljednjim podacima, oko 12,6 odsto je pokrivenost uvoza izvozom, što pokazuje veliku zavisnost od inostranstva kada je riječ o uvođenju viznog režima. Migracije su normalna pojava u otvorenim ekonomijama, a važno je naglasiti da je većina stranaca koji borave i rade u Crnoj Gori tu potpuno legalno, poštujući zakone i procedure. Kada dolaze da rade, oni donose sva potrebna dokumenta, dokaze o nekažnjavanju u svojim zemljama i druge relevantne papire. Dakle, postoji visoka kontrola, ali je ključno da obezbijedimo ono što je najvažnije za poslovno okruženje – vladavinu prava, poštovanje zakona i jednaka pravila za sve - navodi Mulešković.&nbsp;
Pored toga, potrebno je, smatra, da mnogo više radimo na integraciji stranaca u naše društvo – da poznaju svoja prava, ali i obaveze, da se lakše prilagode našem sistemu, čime se smanjuje rizik od nesporazuma i sličnih situacija.&nbsp;
- Želim da naglasim još jednom: ekonomija ne poznaje ni naciju, ni vjeru. Ekonomija poznaje samo pravila tržišta. Ona napreduje tamo gdje postoji dobar poslovni ambijent, vladavina prava i stabilni zakoni koji se jednako primjenjuju na sve. Uvijek kada imate stabilnu ekonomiju, raste i kvalitet života građana. Ono što moramo osigurati jeste da Crna Gora do 2028. godine napreduje i ojača svoju ekonomiju na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To je put koji moramo iskoristiti da ojačamo institucije, unaprijedimo poslovno okruženje i uđemo u EU što spremniji i ekonomski stabilniji - kazao je Mulešković.&nbsp;
<h2>Podaci</h2>
Tvrdnje sagovornika Pobjede potvđuju preliminarni podaci ITRS-a(International Transaction Reporting System –Sistem izvještavanja o međunarodnim transakcijama) koje nam je dostavila Centralna banka (CBCG), posmatrajući period od 2020. godine do avgusta 2025. godine, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru iznosio je 5,1 milijardu eura. Ulaganja iz Turske, u posmatranom periodu, bilježe kontinuirani trend rasta i iznosila su 417,42 miliona eura, odnosno 8,19 odsto ukupnog priliva SDI.
- Od januara do avgusta ove godine, gledano prema strukturi, najveći dio priliva SDI iz Turske odnosio se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim slijede ulaganja u nekretnine (38,57 odsto), kao i investicije u domaća preduzeća i banke (5,22 odsto) - navodi direktor Direkcije za platni bilans CBCG Boris Kilibarda.&nbsp;
Dodaje da je, prema preliminarnim podacima, od januara do avgusta 2025. godine, ukupan priliv SDI iz Turske iznosio 92,19 miliona eura, što je za 25,50 miliona ili 38,24 odsto više nego u istom periodu 2024. godine, kada je ukupan priliv iznosio 66,69 miliona eura.
- Prošle godine priliv SDI iz Turske iznosio je 100,93 miliona eura i veći je za 18,19 odsto ili 15,53 miliona eura u odnosu na godinu ranije - ističe Kilibarda.
O tome da li postoji trend rasta transfera iz Turske prema Crnoj Gori u formi ličnih doznaka, poslovnih uplata ili kupovine nekretnina kazao je da je prošle godine od januara do avgusta, ulaganje u nekretnine iznosilo je 35,56 miliona eura i manje je za 13,61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Priliv po osnovu ličnih doznaka nije moguće precizno utvrditi, jer se značajan priliv ostvaruje kroz neformalne kanale i u gotovini - kazao je Kilibarda.

Vizni režim sa Turskom mogao bi usporiti investicije i turizam

Crna Gora, kao slobodno tržište, ne može i ne treba da brani da neko dođe i obavlja svoje ekonomske aktivnosti, ali kao država mora da obezbijedi poštovanje zakonskih rješenja — rekao je u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Crnoj Gori je potrebna migraciona politika, rekao je Mulešković, osvrćući se na informaciju koju je sinoć saopštio premijer Crne Gore da će biti ukinut bezvizni režim za turske državljane, jer se u posljednje vrijeme, ističe on, pokazalo da Crna Gora nema jasnu migracionu politiku.
- Bitno je naglasiti da migraciona politika mora negdje da uveže crnogorske državljane sa strancima kojih ima sve više kod nas. Brze odluke nikad nijesu donijele dobra rješenja, pa smatram da ne treba brzo donositi ovakve odluke, pričam iz ekonomskog ugla, jer uvođenje viznog ograničenja će negativno uticati na ekonomsku saradnju između dvije države. Naše migracione politike moraju mnogo više da kontrolišu kretanje tih stranaca, jer ako bi pričali iz dijela ekonomije onih stranaca koji su otvorili preduzeća, treba naglasiti da su svi oni po zakonu dobili papire da budu i rade u Crnoj Gori, i naravno da državne politike treba da se orijentišu na one koji nijesu zakonski ovdje i koji ne poštuju zakone Crne Gore. Zakoni Crne Gore se moraju poštovati kako od državljana Crne Gore tako i od svih stranaca, i to jeste jedna od funkcija države — da obezbijedi poštovanje zakonskih rješenja - rekao je Mulešković.
Smatra da se treba osvrnuti na 2022. godinu i veliki priliv stranaca, kao i na velike pozitivne efekte zbog velike potrošnje stranaca, koji su povećali prilive od PDV-a i drugih indirektnih poreza zbog potrošnje i njihovog rada, jer su, podsjeća on, otvorene kompanije koje rade u Crnoj Gori, plaćaju poreze i pune budžet Crne Gore.
- Takođe smo imali povećanje cijena nekretnina, izdavanja nekretnina, što je dodatno ojačalo javne finansije. Negativni uticaji po građane Crne Gore su to što je zbog velikog priliva stranaca došlo do rasta cijena svih proizvoda, ali i rasta cijena stanova i svega ostalog što prati to. To je bilo za očekivati, kao i da se ovakve situacije još od 2022. godine počnu dešavati, i upravo smo od 2022. godine trebali da računamo da će doći do rasta cijena i tada smo trebali da imamo jasno definisane migracione politike, jasno definisan način na koji se mogu zaštititi crnogorski građani. Crna Gora je otvorena mala ekonomija i ovo su potpuno normalni procesi koji se ne dešavaju samo kod nas. Ono što jeste problem Crne Gore je što smo mala država i što upravo te migracione politike moraju da jačaju naš sistem, jer na taj način ćemo da zaštitimo sistem od prevelikog priliva stranaca. Kao slobodno tržište mi ne možemo i ne treba da branimo da neko dođe ovdje i da obavlja svoje ekonomske aktivnosti, ali kao država moramo da obezbijedimo poštovanje zakonskih rješenja - &nbsp;zaključio je Mulešković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ-LYplw1rnI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Brze odluke nikada nijesu donijele dobra rješenja

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Kada će biti prohodan put Cetinje-Budva?
- Da li je Crna Gora u začaranom krugu zaduženja?
- O porukama sa protesta podrške Palestini...
Gost emisije je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Itana Kaluđerović.

1250x600

1084x550

Informativna emisija "24 sata": Gost Mirza Mulešković

Ukoliko se dobro planira tokom cijele godine troškovi koje iziskuje septembar neće biti veliki problem za porodice, ne za sve, nažalost, jer 26 odsto djece živi na ivici siromaštva i oni nemaju ni najosnovnije potrepštine, rekao je gostujući u emisiji E uživo, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Septembar je problematičan mjesec, kaže Mulešković, za porodice koje imaju više đaka u porodici, a naročito u kontekstu nedostatka finansijske pismenosti.
- To su finansijski krupne stvari koje se moraju planirati tokom cijele godine, jer su to troškovi koji su u visini, možda, čak u cijele jedne zarade jednog od roditelja, tako da je to nešto što je neophodno obezbjediti odmah i ukoliko se ne planira dobro to bude veliki problem za familije. Treba da znamo da nemamo svi istu količinu novca, imate familije koje ne mogu da odvoje da kupe osnovne stvari za početak školske godine, što pokazuju i podaci, jer imate oko 26 posto djece koje su u riziku od siromaštva u Crnoj Gori, pa samim tim ti mališani danas možda nemaju ni pribor za školu- rekao je Mulešković.
Smatra da se ne može pobjeći od potrošačkog društva, jer je sveprisutno, ali je neophodno prilagođavati se sistemu.
 
- &nbsp;Mi smo ušli u potrošačko društvo, a to potrošačko društvo nosi. Potrošačko društvo kao takvo iz dana u dan traži sve više novca od vas, jer funkcioniše na tim osnovama, prikazuje vam sve lijepe stvari i da na taj način vam izvuče sve ono što ste zaradili- istakao je Mulešković.
Inflacija, podsjeća Mulešković, je najveći neprijatelj kućnog i ličnog budžeta, ali je u početku dobra za državu, jer se generišu veći prihodi zbog naplate PDV-a, ali dugoročno postaje i neprijatelj države.
Kaže da se skok cijena može uočiti od 2022. godine i administrativnog povećanja zarada, a ove godine je inflacija izraženija zato što imamo rezultat od prošlogodišnjih reformi i novog administrativnog povećanja zarada.
- &nbsp;Inflacija nije dobra, ona smanjuje životni standard građana ukoliko se ne radi mnogo više na razvoju ekonomije i ono što mogu da vam kažem da je Crna Gora, ako bi pogledali podatke, negdje na 54 odsto prosjeka Evropske unije, 2024. godine, a 2019. godine smo bili na 50 posto prosjeka EU, što vam jasno govori da iako je došlo do velikog rasta zarada inflacija je bila tolika da rast životnog standarda nije pratio to povećanje zarada- naglasio je Mulešković.
 
Osvrnuvši se na ljetnu turističku sezonu, Mulešković kaže da je ova sezona, kao i prošla veoma čudna, jer je povećan broj turista, a smanjen broj noćenja.
Podsjeća da se u ovu turističku sezonu krenulo sa nespremnom infrastrukturom, sa jako slabom avio povezanošću, ali je i veliki problem to što je Crna Gora postala jako skupa destinacija.
- Moramo čekati septembar da vidimo kakvi su zaista finansijski iskazi turističkih poslenika, jer broj turista može da znači, a ne mora da znači, jer treba da vidimo koliko su zapravo ti turisti potrošili, jer je to vrijednosna strana te turističke sezone. Mi možemo da imamo 50 odsto manje turista, ali ukoliko će oni da troše mnogo više nama će opet da bude uspješna sezona- zaključio je Mulešković.

Mulešković: U Crnoj Gori čak 26 odsto djece na ivici siromaštva, septembarski troškovi prijete porodicama u finansijskom riziku

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: mirza-muleskovic