Manjinska vlada Mišela Barbinijea nije dobila povjerenje francuskog parlamenta na današnjem glasanju i time je postala prva administracija koja je na taj način smijenjena od 1962. godine.
Ukupno 331 poslanik, i lijevih i desnih partija, glasao je za prijedlog nepovjerenja ovoj vladi - koji je podnijela ljevičarska koalicija NFP.
Za pad vlade bila potrebna većina od 288 glasova.
Barnije, koji je na funkciji proveo jedva tri mjeseca, sada je dužan da podnese svoju ostavku, kao i ostavku svoje vlade, predsjedniku Emanuelu Makronu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pala francuska vlada, Barnije dužan da podnese ostavku

Francuski poslanici glasaće danas o povjerenju vladi premijera Mišela Barnijea. 
 
Ako parlament izglasa nepovjerenje, Barnijeova koalicija biće prva francuska vlada koja će na taj način biti smijenjena u više od 60 godina, u vrijeme kada se zemlja bori s budžetskim deficitom, piše Rojters. 
 
Rasprava će početi u 16 sati, a glasanje se očekuje oko tri sata kasnije. 
 
Barnije je sinoć, u televizijskom intervjuu, rekao da ostaje otvoren za pregovore o budžetu s krajnje desničarskim Nacionalnim okupljanjem (RN) Marin Le Pen i drugim strankama, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
- Zavisi o poslanicima koji svaki ima dio odgovornosti pred Francuzima, pred glasačima, a i pred Francuskom koja je u prilično ozbiljnom trenutku - rekao je Barnije o izglasavanju povjerenja. 
 
On je upozorio da je "mnogo napetosti, osjećaja nepravde i bijesa u vazduhu". 
 
Barnije je odbacio je ideju koju su iznijeli neki članovi njegove vlastite stranke desnog centra da bi predsjednik Francuse Emeanuel Makron trebalo da da ostavku kako bi deblokirao krizu, nazvavši ga "jednim od garanta stabilnosti zemlje". 
 
Nakon sedmica napetosti politička kriza došla je do vrhunca kada je Barnije rekao da će pokušati progurati dio budžeta koji se odnosi na socijalno osiguranje kroz parlament bez glasanja nakon što nije uspio dobiti podršku RN-a. 
 
Barnijeova koalicija i tabor Le Pen, koji podržavaju manjinsku koaliciju, okrivili su jedni druge. 
 
- Blokiranje budžeta za nas je jedini način na koji nam ustav daje pravo da zaštitimo građane - rekla je Le Pen novinarima po dolasku u parlament. 
 
Ljevica i krajnja desnica zajedno imaju dovoljno glasova da sruše Barnijea, a Le Pen je potvrdila da bi njena stranka trebalo da glasa za predlog zakona o nepovjerenju, koji je iznio lijevi savez.

1250x600

1084x550

Francuski poslanici glasaju o povjerenju Vladi

Francuska Vlada je danas odbila da odgovori na pitanje da li bi na svojoj teritoriji uhapsila predsjednika Rusije Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koje je Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu optužio za ratne zločine.
Prošle nedjelje je MKS optužio Netanjahua za ratne zločine nad Palestincima u Pojasu Gaze, navodi AP.
Francuski premijer Mišel Barnije je izjavio u parlamentu da Francuska poštuje obaveze zasnovane na međunarodnom pravu.
Poslije toga je Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu poručilo da Netanjahu ima imunitet, jer Izrael nije članica MKS u Hagu
Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu je navelo da Francuska i Izrael imaju istorijske veze, kao demokratske države, opredijeljene za vladavinu prava i poštovanje nezavisnog pravosuđa.
Francuska namjerava da nastavi blisku saradnju sa Netanjahuom, radi ostvarenja mira na Bliskom Istoku, saopšteno je iz Pariza.

Francuska Vlada odbila da odgovori da li bi na svojoj teritoriji uhapsila Putina i Netanjahua

Čudi nas žučna reakcija odbornice BS gospođe Kurtagić Kalender oko 
pozicije potpredsjednik SO koju naziva nevažnom i izmišljenom iako je to 
zapravo to zapravo uža specijalnost BS u Vladi - izmišljene pozicije - poručili su u Evropskom savezu Bara nakon što je Sehera Kurtagić Kalender tvrdila da je izbor Amara Borančića iz Liberalne partije za potpredsjednika loklanog parlamenta nastavak prakse diskriminacije, te da su u pitanju političke kombinatorike.&nbsp;
U Evropskom savezu Bara kažu da ih čudi da je ona odlučila da umjesto direktno na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine, svoje stavove saopštava putem medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-bs-u-ocigledno-nijesam-dovoljno-dobar-musliman-za-bosnjacku-stranku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ili su to pak odlučili njeni nadologodavci, očigledno se plašeći snage 
Evropskog saveza u Baru, pa se kriju iza imena drugih? Ni nas mnogo ne zanima šta misli bilo ko od njih pojedinačno, ali nećemo dozvoliti nikom, pa ni BS da u kontinuitetu pokušava da naruši multietnički sklad u Bar zarad sitnih partijskih poena i kojeg glasa na izborima. Za njih imamo jedonstavan savjet i recept, ukoliko bi se funkcioneri BS, a posebno najbliži članovi njihovih porodica, povukli sa funkcija, bilo bi sasvim dovoljni funkcija za sve Bošnjake u Baru ali i širom Crne Gore - naveli su u Evropskom savezu.
Iz pristojnosti, kažu, neće govoriti o imenama i porodičnim vezama koje su poznate.
- Ali varaju se ako misle da građani to ne vide, te da danas iko više želi da podržava porodični biznis zvani Bošnjačka stranka - dodali su oni.
Zato su, podvlače, u BS najmanje pozvani da bilo koga prozivaju zbog fotelja.
- Kad čitav Bar i Crna Gora znaju da se upravo zarad fotelja rukovodstva njihove partije, koje u tom slučaju zaista jesu izmišljene, čvrsto politčki 
prigrlili čak i četnickog vojvodu Andriju Mandića, i postali njegov 
vjeran koalicioni partner. Ne prezajući da taj čin pravdaju navodnom 
brigom za Bošnjake. Koliko im je ta priča pila vodu najbolje svjedoči 
rezultat u Podgorici, gdje su izgubili vise od polovine biračkog tijela, 
a sva je prilika isti rezultat će ponoviti i u Baru pa otud nervoza - poručili su u Evropskom savezu Bara. 
 
Bar je, dodaju, uvijek bio grad otvoren za svakog čovjeka i dao je širokogrudo svima dio sebe ne pitajući za ime i prezime.
- A to je potvrdio upravo i jučerašnji izbor na Skupštini. Na kraju, rukovodeće pozicije dobijaju se na izborima, poverenjem građana i biografijom koja gospođi Kurtagić Kalender očito nije mjerilo, a ne nikako na popisu stanovništva - zaključili su u saopštenju.

Evropski savez Bar: Ukoliko bi se funkcioneri BS i članovi njihovih užih porodica povukli, bilo bi sasvim dovoljno funkcija za sve Bošnjake

Francuska je dobila novu vladu desnog centra na čelu sa Mišelom Barnijeom danas, gotovo dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora koji nisu donijeli jasnog pobjednika, a produbili su političke podjele dok se zemlja bori sa ekonomskim i diplomatskim izazovima.
Nova 38-člana vlada ima najviše ministara iz Makronovog centrističkog saveza i konzervativne republikanske partije.
Žan Noel Baro, novi ministar spoljnih poslova je centristički političar poznat po svom radu u digitalnoj transformaciji i evropskim poslovima.
Novi ministar finansija je Antoan Armand, koji će morati da predloži budžet za 2025. godinu usred pritiska Brisela da riješi sve veći dug Francuske.
Sebastijen Lekornu ostaje na mjestu ministra odbrane. On je dosad bio ključan u jačanju vojnih kapaciteta Francuske, uključujući modernizaciju odbrambenih sistema i slanje vojne pomoći Ukrajini.
Posao ministra unutrašnjih poslova pripao je Brunu Retaillju, konzervativcu koji će se sada baviti kritičnim domaćim pitanjima kao što su nacionalna bezbjednost, imigracija i sprovođenje zakona.
Barnijeova sposobnost da efikasno vlada već je pod lupom, a njegovi politički protivnici na ljevici poručili su da će ga izazivati na svakom koraku.
Stranka krajnje ljevice Žan-Lika Melanšona, Francuska Nepokorna, održala je danas proteste protiv njegove vlade i naziva Barnijeovo imenovanje negiranjem volje birača.
Nacionalni okupljanje krajnje desničarska partija Marin Le Pen saopštila je da će pažljivo pratiti rad vlade i da ima dovoljno glasova u parlamentu da je sruši, ali je izrazila spremnost da sarađuje po ključnim budžetskim pitanjima.

Francuska dobila novu vladu desnog centra dva mjeseca nakon izbora

Hiljade ljudi izašlo je u subotu na ulice širom Francuske protestujući protiv odluke predsjednika Emanuela Makrona da imenuje političara desnog centra Mišela Barnijea za premijera, a ljevičarske stranke optužuju ga za krađu parlamentarnih izbora.
Makron je u četvrtak imenovao 73-godišnjeg Barnijea, konzervativca i bivšeg pregovarača Evropske unije o Bregzitu, za premijera, čime je okončana dvomjesečna potraga nakon njegove odluke da raspiše parlamentarne izbore koji su doveli do podijeljenog parlamenta u tri bloka.
U svom prvom intervjuu kao šef vlade, Barnije je u petak naveče kazao da će njegova vlada, kojoj nedostaje jasna većina, uključivati konzervativce, članove Makronovog tabora, i kako se nada, neke iz ljevice.
Barnije se suočava s zastrašujućim zadatkom pokušaja pokretanja reformi i budžeta za 2025, dok je Francuska pod pritiskom Evropske komisije i tržišta obveznica da smanji svoj deficit, prenosi Rojters.

Protest u Francuskoj nakon što je Makron izabrao Barnijea za premijera

Predsjednik Francuske Emanuel Makron imenovao je bivšeg evropskog komesara Mišela Barnijea za premijera te države, saopšteno je iz Jelisejske palate. 
 
Barnije (73) je postavljen na funkciju predsjednika Vlade Francuske skoro dva mjeseca od održavanja parlamentarnih izbora, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
U saopštenju se navodi da je Barnije dobio zadatak da formira vladu jedinstva koja će služiti zemlji i francuskom narodu. 
 
- Imenovanje je uslijedilo poslije nezapamćenog niza konsultacija tokom kojih je, u skladu sa svojim ustavnim obavezama, predsjednik osigurao da premijer i buduća vlada ispunjavaju sve uslove da budu što je moguće stabilniji i dobiju priliku da stvore što šire jedinstvo - navodi se u saopštenju. 
 
Makron i njegovi savjetnici tražili su kandidata koji bi u parlamentu mogao da pridobije podršku poslanika iz različitih grupa, kako bi se spriječilo da opozicija brzo obori novu vladu. 
 
Barnije je bio glavni pregovarač Evropske unije u vrijeme Bregzita i izlaska Velike Britanije iz Unije. 
 
On je uticajna ličnost u republikanskoj konzervativnoj partiji i za sobom ima političku karijeru dugu decenijama. 
 
Bio je ministar ekologije tokom mandata predsjednika Fransoa Miterana, ministar spoljnih poslova u vrijeme Žaka Širaka i ministar poljoprivrede u mandatu predsjednika Nikole Sarkozija.

Barnije novi premijer Francuske

Agenti američke imigracije (ICE) ubili su 37-godišnju Rene Nikol Gud (inače američku državljanku) u Mineapolisu. Njena smrt navela je masu da se okupi na mjestu pucnjave, prvo da protestuju protiv policije, a zatim da odaju poštu ubijenoj. Sekretarka za unutrašnju sigurnost Kristi Noem branila je agenta ICE koji je ubio ženu, rekavši da je ona pokušala da pregazi agenta. Državni i lokalni zvaničnici osporili su tvrdnje da je pucnjava bila u samoodbrani. Tri videa pucnjave koja je pregledao SiEnEn (CNN) pokazuju "nijansiranu" situaciju, a šta se tačno desilo prije pucnjave ostaje nejasno.
Ministarstvo za unutrašnju sigurnost saopštilo je da je žena Rene Nikol Gud bila "nasilni izgrednik", koji je pokušao da pregazi agente za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE), prenosi BiBiSi (BBC).
Međutim, gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Fraj rekao je da je "u pitanju agent koji je neodgovorno koristio svoju moć, što je rezultiralo smrću", dodajući da je ICE službenicima psujući poručio da napuste grad.
Stotine agenata ICE poslati su u Mineapolis, u saveznoj državi Minesota, kao dio kampanje Bijele kuće za suzbijanje ilegalne imigracije.
Video snimci koje su postavili posmatrači na društvenim mrežama djeluju kao da prikazuju trenutak kada je došlo do pucnjave, koja se dogodila oko 10:25 po lokalnom vremenu u srijedu ujutro.
S različitih uglova može se videti bordo SUV koji blokira ulicu u Mineapolisu.
Grupa ljudi, koji djeluju kao da protestuju, nalazi se uz trotoar.
Pojavljuju se vozila za sprovođenje zakona. Agenti za imigraciju prilaze parkiranom vozilu na ulici, izlaze iz kamiona i govore ženi za volanom da izađe iz SUV-a. Jedan od agenata povuče kvaku na vratima vozača.
Drugi agent se nalazi blizu prednjeg dijela vozila.
Nije jasno tačno koliko je agent bio blizu ili da li ga je vozilo udarilo, na osnovu videa koje je odmah pregledala redakcija BiBiSi.
Taj agent otvara vatru dok bordo SUV pokušava da pobjegne.
Čuju se tri pucnja, a vozilo gubi kontrolu i udara u automobil parkiran u blizini duž ulice.
U objavi na Truth Social, američki predsjednik Donald Tramp je rekao da je ICE agent "brutalno" pregažen.
- Teško je vjerovati da je živ, ali sada se oporavlja u bolnici - napisao je.
Republikanski predsjednik je takođe okrivio "radikalnu ljevicu" što svakodnevno "prijeti, napada i cilja agente za sprovođenje zakona i ICE".
Šef policije Mineapolisa Brajan O'Hara rekao je da je vozač bio u svom vozilu i blokirao je saobraćajnu traku na Portland Aveniji.
Zatim joj je, kako kaže, prišao pješice federalni agent za sprovođenje zakona, "i ona je počela da vozi".
Sekretarka za unutrašnju sigurnost SAD Kristi Noem izjavila je da je žena "ometala" agente tokom dana i pokušala da "upotrijebi svoj automobil kao oružje" u pokušaju da pregazi agenta u činu "domaćeg terorizma".
Federalni agent je pucao "u samoodbrani" i sam je povrijeđen, rekla je Noem, prije nego što je zbrinut i otpušten iz lokalne bolnice.
Noem je dodala da će operacije ICE u tom gradu nastaviti, a FBI će istraživati nesrećni incident.
Međutim, gradski savjet Mineapolisa izjavio je da je Gud jednostavno "brinula o svojim komšijama" kada je ubijena.
Emili Heler ispričala je za SiEnEn da je bila kod kuće kada je vidjela kako agenti ICE raspravljaju s demonstrantima.
Rekla je da je čula agente kako viču na ženu koja je vozila SUV, a zatim je jedan agent pokušao da otvori vrata njenog automobila, a vozač je krenuo unazad i počeo da se povlači.
- Jedan ICE agent je stao ispred njenog vozila i rekao "stanite" i tada je - mislim, već je kretala i onda, iz neposredne blizine, pucao je u njeno čelo kroz šoferšajbnu - ispričala je Heler.
Guverner savezne države Minesota Tim Volc takođe je odbacio zvaničnu verziju incidenta.
- Ne vjerujte ovoj propagandnoj mašini. Država će obezbijediti da bude sprovedena potpuna, poštena i brza istraga kako bi se osigurala odgovornost i pravda - rekao je Volc.
Brojne demokrate dale su slične izjave kao Volc.
Mjesto pucnjave je oko kilometar i po daleko od mjesta gdje je Džordža Flojda 2020. ubio policajac, što je pokrenulo svjetske proteste protiv rasizma.

Agent američke imigracije pucao i ubio ženu u Mineapolisu

Predsjednik SAD Donald Tramp je predložio da se vojni izdaci SAD u 2027. godini utvrde na čak 1.500 milijardi dolara, navodeći da su "vremena problematična i opasna".
Vojni budžet za 2026. godinu je utvrđen na 901 milijardu dolara.
Tramp je pozvao na masovno povećanje izdataka nekoliko dana pošto je naredio američku vojnu operaciju zarobljavanja lidera Venecuele Nikolasa Madura i njegovog izvođenja radi suđenja u SAD zbog trgovine drogom, a američke snage nastavljaju da se gomilaju u Karipskom moru.
Tramp je posljednjih dana takođe pozvao na preuzimanje danske teritorije Grenlanda iz "razloga nacionalne bezbjednosti" i nagovijestio je da je otvoren za izvođenje vojnih operacija u Kolumbiji, a državni sekretar Marko Rubio je zloslutno upozorio da je "u nevolji" Kuba - dugogodišnji protivnik SAD.
- Ovo će nam omogućiti da izgradimo 'Vojsku snova' na koju odavno imamo pravo i, što je još važnije, to će nas učiniti bezbjednima, bez obzira na neprijatelja - rekao je Tramp u objavi na Truth Social-u, objavljujući svoj prijedlog.
Vojska je upravo dobila veliku pomoć od 175 milijardi dolara u okviru republikanskog "velikog, lijepog zakona" o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje koji je Tramp potpisao krajem prošle godine.
Insistiranje na većem finansiranju Pentagona gotovo je sigurno da će naići na otpor opozicionih Demokrata koji rade na održavanju pariteta između promjena u odbrambenoj i neodbrambenoj potrošnji. Ali, takođe je sigurno da će izazvati primjedbe republikanskih "jastrebova" protiv deficita fržavnog budžeta koji su se suprotstavili većim vojnim izdacima.
Ali Tramp je rekao da se "osjeća prijatno" povećavajući potrošnju na vojsku zbog povećanih prihoda koje je njegova administracija stvorila kroz carinske tarife nametnute prijateljima i neprijateljima širom svijeta od njegovog povratka na dužnost.
Američka vlada je prošle godine prikupila bruto prihode od 288,5 milijardi dolara od carina i drugih akciza, a 98,3 milijarde dolara 2024. godine, po podacima Dvostranačkog centra za politiku. To je značajno povećanje prihoda od oporezivanja uvoza. Ali, to nije dovoljno da pokrije razna obećanja koja je dao Tramp koji je rekao da carine mogu pokriti i dividende poreskim obveznicima, otplatiti nacionalni dug i, sada, pokriti povećane vojne troškove.
Tramp je u srijedu zaprijetio da će prekinuti kupovinu Pentagona od kompanije Rejtion, jednog od najvećih američkih izvođača u oblasti odbrane, ako ta kompanija ne prekine praksu otkupa akcija i ne uloži više profita u izgradnju svojih kapaciteta za proizvodnju oružja.
Tramp se posljednjih mjeseci više puta žalio da kompanije iz oblasti odbrane značajno kasne sa isporukama kritično važnogoružja, ali i dalje isplaćuju dividende i otkup akcija investitorima i nude impresivne plate višim rukovodiocima.
- Ili će se Rejtion angažovati i početi da ulaže u direktnija ulaganja poput postrojenja i opreme, ili više neće poslovati sa Ministarstvom rata - rekao je Tramp na društvenim mrežama.&nbsp;
Dodaje da ako Rejtion želi dalje poslovanje sa vladom Sjedinjenih Država, ni pod kojim uslovima neće im biti dozvoljeno da obavljaju bilo kakve dodatne otkupe akcija, "gdje su potrošili desetine milijardi dolara, dok ne budu u stanju da se sastave".
Ta kompanija proizvodi neke od najšire korišćenih i najznačajnijih raketa, uključujući krstareću "Tomahavk", rakete "Džavelin" i "Stinger" koje se lansiraju sa ramena, i raketu vazduh-vazduh "Sajdvinder".
Rejtion takođe poseduje "Prat i Vitni", kompaniju koja proizvodi mnoštvo mlaznih motora koji pokreću avione za sve vojne grane, uključujući i najnovijeg zajedničkog udarnog lovca F-35.
Na Vol stritu su akcije izvođača radova u odbrambenoj industriji odmah opale, pri čemu akcije kompanije Nortrop Gruman za 5,5 odsto, Lokid Martina za 4,8 odsto, a RTX Korporacije, matične kompanija firme Rejtion za 2,5 odsto.

Tramp traži povećanje vojnih izdataka za 2027. na 1.500 milijardi dolara zbog "opasnih vremena"

Nacionalni park Virunga, u istočnoj afričkoj državi Demokratskoj Republici Kongo, dobio je nove stanare, ali ne bilo kakve.
Mafuko, 22-godišnja gorila, rodila je blizance što je rijetka pojava među ovim ugroženim primatima.
Konzervatori su je 3. januara pronašli kako grli dva mladunčeta i svo troje izgledaju dobro i zdravo.
Samo jedan odsto planinskih gorila rodi blizance, mada tačni podaci nisu dostupni.
Virunga je u dijelu zemlje sklonom sukobima i najstariji je i najveći nacionalni park u Africi.
Osnovan je prije jednog vijeka kako bi se zaštitile planinske gorile, kojih je u divljini ostalo manje od 1.100.
Ove životinje uglavnom žive u Virungi i u nacionalnim parkovima u Ruandi i Ugandi, podaci su Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), koja sastavlja Crvenu listu ugroženih vrsta.
Posljednje rođenje blizanaca planinskih gorila u Nacionalnom parku Virunga bilo je u septembru 2020.
Mafuko je rodila blizance 2016. godine, ali su oboje uginuli u roku od sedam dana.
Mladunčići se u potpunosti oslanjaju na majke kada je riječ o brizi i kretanju.
Izuzetno su ranjivi u okruženjima gdje djeluju krivolovci i mnoge naoružane grupe.
Zvaničnici parka ukazuju da su uvedene dodatne mjere kontrole i zaštite kako bi se osiguralo preživljavanje blizanaca tokom ovog kritičnog perioda.
Čuvari će pažljivo pratiti mladu porodicu i pružiti podršku ukoliko zatreba.
Trudnoća gorile traje oko osam i po mjeseci i ženke obično rađaju jedno mladunče svake četvrte godine.
Gorila Mafuko je i sama imala dugu istoriju preživljavanja, ukazuju konzervatori Virunge.
Rođena 2003. godine u porodici Kabirizi, izgubila je majku zbog naoružanih napadača kada je imala četiri godine.
Pridružila se porodici Bageni sa 10 godina i do sada je bila trudna i porodila se pet puta.
Njeno najnovije potomstvo predstavlja značajan podsticaj naporima da se zaštiti ova ugrožena vrsta, ukazuju konzervatori u Virungi, koja je i na listi svjetske baštine agencije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Posljednjih deset godina se broj planinskih gorila u ovom nacionalnom parku polako povećavao zahvaljujući patrolama protiv krivolova i programima zajednice, koje podržavaju Evropska unija (EU) i UNESKO.
Zahvaljujući ovom uspjehu, koji su zabilježili IUCN i drugi partneri, ove životinjske vrste su sa „kritično ugroženih“ označene kao „ugrožene“ 2018.
Virunga se prostire na 7.800 kvadratnih kilometara i dom je zadivljujuće raznovrsnog pejzaža: od aktivnih vulkana i prostranih jezera do prašume i planina.

Rijetka pojava u afričkom nacionalnom parku: Gorila rodila blizance

Kineski tajkun Čen Ži, kojeg su Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile za prevaru i pranje novca zbog vođenja mreže prevara na internetu iz Kambodže, uhapšen je i izručen Kini.
Čen je navodno upravljao operacijama kompleksa za prisilni rad širom Kambodže, gdje su radnici žrtve trgovine ljudima držani u objektima sličnim zatvorima okruženim visokim zidovima i bodljikavom žicom.
Osnovao je "Prince Group", multinacionalni konglomerat za koji vlasti tvrde da je služio kao paravan za jednu od najvećih azijskih transnacionalnih kriminalnih organizacija, prema podacima američkog ministarstva pravde.
- Kambodžanske vlasti uhapsile su tri kineska državljanina - Čen Žija, Su Đi Lianga i Šao Đi Huija - i izručile ih Narodnoj Republici Kini - saopštilo je kambodžansko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Operacija je izvedena u utorak u okviru saradnje u borbi protiv transnacionalnog kriminala i prema zahtjevu kineskih vlasti nakon nekoliko mjeseci zajedničke istražne saradnje.
Američke vlasti su u oktobru otkrile optužnicu protiv Čena, biznismena optuženog da je upravljao kompleksima u Kambodži gdje su radnici koji su bili žrtve trgovine ljudima provodili prevare s kriptovalutama koje su mu donijele milijarde dolara.
Suočava se s do 40 godina zatvora ako bude osuđen u SAD-u za optužbe za prevaru putem elektronskih komunikacija i pranje novca, a koje uključuju otprilike 127.271 bitkoin koje je Vašington zaplijenio, vrijednih više od 11 milijardi dolara po trenutnim cijenama.
Centri za prevare širom Kambodže, Mjanmara i regije koriste lažne oglase za posao kako bi privukli strane državljane u namjenski izgrađene komplekse, gdje su prisiljeni vršiti onlajn prevare.
Američki tužioci tvrde da "Prince Group" posluje u više od 30 zemalja pod krinkom legitimnih nekretnina, finansijskih usluga i potrošačkih poslova.

Tag: misel-barnije