Ako zaista želite što prije da uđete u Evropsku uniju, onda državni interesi moraju imati prednost nad partijskim. Istovremeno, radite sve da se u društvo ne unosi nepotrebna napetost, a još manje neprijateljstvo. Fokusirajte se u potpunosti na pitanja koja su vezana za integraciju, usvajajte prvenstveno zakone koji su usklađeni sa evropskom legislativom, a rješavanje drugih pitanja, naročito onih koja dijele društvo i nijesu neophodna za završetak procesa ulaska zemlje u Uniju, ostavite za kasnije, kaže ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel kome uskoro ističe mandat.
Gandel je u intervjuu za Pobjedu rekao da mu je misija u Crnoj Gori bila najzanimljivije iskustvo od svih dosadašnjih diplomatskih misija u inostranstvu.
- Sreo sam se ovđe sa srdačnošću, sa ljudima vrlo slične mentalitetske bliskosti kao što je imamo mi, a politički je sve bilo izuzetno zanimljivo. Za vas novinare je uvijek interesantno kada se neđe nešto dešava i ima o čemu da se piše. Vrlo slično je i za nas diplomate, iako bih u vašem slučaju više pozdravio mir, razboritost i političku zrelost koja bi vodila ispunjenju strateških ciljeva u korist građana Crne Gore. Figurativno rečeno, veća politička „dosada“ bila bi veći dobitak za vašu zemlju. Znam da pri sadašnjem odnosu snaga u parlamentu, kao i u vezi sa aktivnostima drugih aktera na političkoj sceni, nije jednostavno ići direktno tim putem - naveo je Gandel.
Nakon isteka mandata vratiće se u domuninu, ali poručuje da želi ponovo da dođe u Crnu Goru, svejedno da li poslovno, privatno, na odmor, kod prijatelja ili na neki drugi način.
- Crna Gora mi je prirasla srcu. Iskreno želim da se vratim u zemlju koja je građanska, multietnička, multivjerska, evroatlantska, i uzevši u obzir brojna dešavanja u proteklom periodu želim naglasiti – i antifašistička. Crna Gora je bila prva koja je ustala protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, postala je svijetli primjer za sve nas i izgrađena je na antifašističkim temeljima i vrijednostima. Zato neka je vječna upravo takva Crna Gora - napomenuo je Gandel.
<h2>Više otvorenih pitanja na putu ka EU</h2>
On je konstatova da nije nerealn spoljnopolitički cilj Crne Gore da uđe u EU 2028. godine. Uspješno okončanje procesa, objašnjava Gandel, podrazumjeva mnogo tehničkih detalja koje treba ispuniti, "ali naravno riječ je i o političkom pitanju, koje na kraju može biti i komplikovanije od tehničkog dijela".&nbsp;
- Moja iskrena želja je da Crna Gora postane članica EU u što skorijem mogućem roku. Važno je u tom smislu i to što ostvarivanje tog cilja ima podršku i u redovima crnogorske opozicije, koja u parlamentu glasa za važne zakone - kazao je on.
Međutim, konstatuje da se u posljednjem periodu može vidjeti više otvorenih pitanja koja mogu ugroziti ostvarenje tog cilja. Jedno od njih je otpor mještana Botuna izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, što, kako kaže, ljudski razumije imajući u vidu njihova ranija iskustva sa izgradnjom obližnje fabrike aluminijuma, što se na kraju negativno odrazilo na kvalitet njihovog života i zdravlja.&nbsp;
- Ipak, izgradnja ovog postrojenja je danas neophodna za ulazak u EU i zatvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene. Želim da vjerujem da će nadležni zajedno sa mještanima Botuna brzo naći rješenje - kazao je Gandel.
Istovremeno ga zabrinjavaju određene tendencije koje imaju za cilj sticanje političkog uticaja u institucijama koje po zakonu ili u skladu sa evropskim pravilima moraju ostati nezavisne.&nbsp;
- Takva institucija je, na primjer, Centralna banka Crne Gore. Neophodno je takođe da zemlja ima funkcionalan Ustavni sud. Redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe 2027. godine. Kada bih ja bio politički lider neke od vladajućih partija, sigurno bih učinio sve da zemlja zatvori sva poglavlja prema planu, dakle do kraja naredne godine, jer bi to za mene bili izuzetno vrijedni poeni pred izbore. Naravno, pod uslovom da samo deklarativno ne tvrdim kako želim ulazak u Uniju, a da mi je pravi cilj potpuno drugačiji - naglasio je Gandel.
Na pitanje kako komentariše uticaj koji Srpska pravoslavna crkva ima na sve segmente društvenog i političkog života Crne Gore, Gandel je rekao da Crkvu doživljava kao instituciju od koje očekuje da će se više baviti duhovnim, nego političkim pitanjima. U Crnoj Gori je, međutim, češće svjedok suprotne tendencije.&nbsp;
- Više puta bio sam prisutan kada su potezi poglavara Srpske pravoslavne crkve izazvali sumnje kod građana zemlje, kao i kod istoričara koji rade na osnovu činjenica i dokaza. Tu bih stavio tačku i ne bih dalje razvijao temu. Crna Gora je specifična po tome što nema svoju nacionalnu autokefalnu crkvu. Iz zakona proizilazi da u vašoj zemlji postoji sloboda vjeroispovjesti, pri čemu država nije vezana ni za jednu konkretnu crkvu. U Crnoj Gori nijedna religija niti vjerska zajednica nije „glavna“ niti „državna“. Na njenoj teritoriji žive ljudi različitih vjeroispovjesti, kao i ateisti. U vašem Ustavu takođe piše da je Crna Gora nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Iz karaktera Ustava jasno proizilazi da je Crna Gora sekularna, multietnička i multifunkcionalna država. Ustav kao najviši zakon države, što se u prenesenom smislu može označiti i kao svojevrsno „sveto pismo“, moraju poštovati i građani i bilo koja institucija - konstatovao je Gandel.
<h2>Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisane u crnogorsku istoriju</h2>
Slovački ambasador poručuje da iz Crne Gore nosi mnogo lijepih i dragocjenih uspomena, te da ostavlja brojne prijatelje i divne ljude koji će mu nedostajati. Zato se, kaže, ne može jednoznačno reći što je bio najveći doživljaj tokom njegovog mandata.
- Bilo je mnogo razgovora sa prijateljima, sa mudrim ljudima koje sam slučajno upoznao i sa kojima sam popričao, srdačnost i gostoprimstvo koje vas odlikuje, putovanja kroz prelijepu prirodu koju imate, bilo da je riječ o primorju ili vašim planinama, đe me posebno očarao Durmitorski prsten. Ogromnu zahvalnost osjećam i prema vašim ljekarima i visoko cijenim profesionalnost sa kojom sam se ovđe susreo. I tu bih mogao dalje da nabrajam - rekao je on.
Poseban osjećaj dobro obavljenog i korisnog posla ima zbog toga što je tokom posjete Petra Pellegrinija potpisan Memorandum o razumijevanju između Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Slovačke akademije nauka, kao i sporazum o akademskoj saradnji između Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Filozofskog fakulteta Prešovskog univerziteta u Prešovu. Riječ je, kaže Gandel, o dva važna dokumenta koji predstavljaju dalji korak u jačanju saradnje u naučnoj i akademskoj sferi, koja je od ogromnog značaja za razvoj svakog društva.
- Pored svega toga, do kraja života neću zaboraviti ni to što su ovog ljeta naše rukometašice do 17 godina ovđe osvojile titulu prvakinja Evrope. Za mene, kao ambasadora i velikog sportskog fana, to će zauvijek biti povezano sa tri posebna trenutka. Prvo, sa ponosom sam imao čast da našim đevojkama i stručnom štabu uručim zlatne medalje direktno na terenu. Drugo, istog dana sam gledao trijumfe dva tima koja su u mom srcu najbliža: Crne Gore, koja je osvojila bronzu, i Slovačke u zlatnom finalu. I treće, Crna Gora se ovim zlatnim slovima upisala u istoriju našeg sporta, jer smo prve medalje u ekipnim sportovima sa loptom od nastanka samostalne Slovačke republike osvojili upravo u Podgorici. Isto tako, kao što su se Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisale u vašu istoriju, onda kada su Miroslav Lajčak i František Lipka bili ključne figure u okviru referenduma o obnovi nezavisnosti državnosti Crne Gore. - istakao je ambasador.
Psebno je naglasio profesionalnost sa kojom su ljudi iz Rukometnog saveza Crne Gore organizovali Evropsko prvenstvo.&nbsp;
- Za mene lično velika je čast i mnogo mi znači to što Petra Kapisodu i Emira Bešliju mogu nazvati svojim bliskim prijateljima. Ovi ljudi su uradili ogroman posao na afirmaciji ne samo Crne Gore, već prije svega Podgorice, đe su odigrane sve utakmice - zaključio jke Gandel.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gandel: Želim da se vratim u zemlju koja je građanska i evroatlantska, neka je vječna antifašistička Crna Gora!

Zajedništvo, upornost i hrabrost pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) još jednom su pokazali da su sigurnost crnogorskih građana najveća misija VCG - poručili su iz Ministarstva odbrane (MOD). 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da je VCG, zajedno sa kolegama iz drugih službi, vodila borbu sa velikim požarima koji su prijetili ljudima, njihovim kućama i prirodi. 
 
- Iz vazduha, naši piloti i posade su izbacili gotovo hiljadu tona vode na vatrene linije, dok su na zemlji pripadnici Vojske neumorno, danju i noću, gasili plamen, krčili teren i pomagali stanovništvu - istakli su u saopštenju. 
 
Navodi se da je u toj borbi život izgubio pripadnik VCG, mlađi vodnik Dejan Božović, čije će ime ostati trajno upisano u sjećanje Vojske. 
 
- Hrabrost, upornost i zajedništvo još jednom su pokazali da su snaga i sigurnost naših građana najveća misija VCG - zaključili su u saopštenju.

MOD: Sigurnost građana najveća je misija Vojske Crne Gore

Skupština Crne Gore usvojila je odluku o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije EU za podršku Ukrajini.
Za tu odluku glasalo je 49 poslanika, a tri su bila uzdržana.
Ministar odbrane Dragan Krapović na sjednici Skupštine u srijedu je objasnio da misija EUMAM pruža obuku pripadnicima Oružanim snagama Ukrajine u hemijsko-nuklearnoj odbrani, medicinskom aspektu i miniranju, kao i operativnu obuku pripreme četa.
- Prema raspoloživim podacima, u ovim misijama je do sad obučeno 75 hiljada pripadnika Oružanih snaga Ukrajine - istakao je Krapović, prenosi.
Kako je dodao, 24 članice EU su ponudile obuku i ljudstvo za implentaciju.
Skupština je danas usvojila i izmjene i dopune Zakona o gimnaziji i Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija.
Za predložene izmjene i dopune Zakona o gimnaziji glasalo je 55 poslanika, a nije bilo glasova protiv i uzdržanih.
Izmjene i dopune Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija podržalo je 57 poslanika, a nije bilo glasova protiv i uzdržanih.
Parlament je danas usvojio i Zakon o potvrđivanju akata Svjetskog poštanskog saveza.

1084x550

Usvojena odluka o upućivanje vojnika u misiju vojne pomoći EU za podršku Ukrajini

Put ka Kučkim koritima neprohodan je zbog snijega koji je od sinoć pada na tom području. Mještanin Goran Vujošević kazao je da je tokom noći napadalo 10 do 12 centimetara novog snijega pa visina sniježnog pokrivača na pojedinim mjestima iznosi i do 40 centimetara. Vujošević je rekao da je kontaktirao nadležne službe kako bi očistile put, piše <a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/video-neprohodan-put-ka-kuckim-koritima-cekaju-cistac-5338318">Dan</a>.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022011020_52992b1600097eefebcbebaba59854aa2b51cc9be9e4973ea2aa8414507dbee3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022011020_52992b1600097eefebcbebaba59854aa2b51cc9be9e4973ea2aa8414507dbee3" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Neprohodno zbog snijega"> <figcaption>Neprohodno sboog snijega(Photo: Dan )</figcaption> </figure>  Direktor preduzeća Putevi, Radoš Zečević kazao je za "Dan" da će podizvođač "Gošović" ubrzo krenuti ka Kučkim koritima. - Kamion puteva će nakon što put bude očišćen posuti so- rekao je Zečević.

(FOTO/VIDEO) Neprohodan put ka Kučkim koritima, čekaju čistač

Nezavisno od toga da li je u vlasti ili u opoziciji prioriteti DNP-a ostaju isti, saopštio je potpredsjednik te stranke Milun Zogović.&nbsp;
- Izgradnja pravne države, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, socijalno pravedno društvo, ekonomski i ravnomjeran regionalni razvoj kao i otklanjanje diskriminacije prema srpskom narodu u Crnoj Gori i prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u vrhu su političke agende DNP-a.
Djeluje možda nevjerovatno za današnji politički ambijent da postoje i takve partije i političari kojima su principi, programska načela i interesi gradjana glavna odrednica političkog djelovanja.
Takvo opredjeljenje podrazumijeva jasnu i dosljednu borbu za vladavinu prava, u kojoj su institucije snažne, nezavisne i jednako dostupne svim građanima. Izgradnja pravne države ne znači samo donošenje kvalitetnih zakona, već i njihovu nepristrasnu i dosljednu primjenu, bez selektivne pravde i političkih pritisaka. Samo na taj način moguće je vratiti povjerenje građana u sistem i obezbijediti stabilno i uređeno društvo - naveo je Zogović u saopštenju dostavljenom medijima.&nbsp;
Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao jedan od temeljnih prioriteta, zahtijeva sistemski pristup, političku hrabrost i potpunu transparentnost rada državnih organa, istakao je on. &nbsp;
- To podrazumijeva nultu toleranciju prema zloupotrebama javnih funkcija, jačanje kontrolnih mehanizama i stvaranje ambijenta u kojem će zakon važiti jednako za sve, bez obzira na političku ili ekonomsku moć pojedinaca.
Koncept socijalno pravednog društva ogleda se u težnji da svaki građanin ima jednake šanse za dostojanstven život, pristup radu, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Poseban akcenat stavlja se na zaštitu najugroženijih slojeva stanovništva, unapređenje radnih prava i stvaranje ekonomskih politika koje podstiču razvoj, ali i ravnomjernu raspodjelu društvenog bogatstva.
Otklanjanje diskriminacije prema srpskom narodu u Crnoj Gori i prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici podrazumijeva ravnopravnu zastupljenost i očuvanje kulturnog i identitetskog integriteta. U tom kontekstu, insistira se na dosljednoj primjeni principa jednakosti i nediskriminacije, kao temeljnim vrijednostima svakog demokratskog društva.
Jako je bitno da na svom evropskom putu Crna Gora suštinski prihvati i evropske pravne tekovine, pravne standarde, pravila i prakse koji zabranjuju sve oblike diskriminacije. Evropski standardi i praksa su jezički pluralizam kroz uvažavanje stvarne jezičke strukture, a ne nikako princip isključenja. Jako je bitno da se pored retoričkog prihvatanja i u praksi pokaze implementacija tih standarda - naveo je Zogović. &nbsp;
DNP je, kako kaže, imao takav pristup i u Vladi i u Skupštini i redovno je podržavao svaku obavezu iz EU agende vjerujući da će evropske pravne tekovine i standardi stvarno zaživjeti i u Crnoj Gori i otkoniti sve oblike diskriminacije.
- U vremenu kada je politička scena često obilježena pragmatizmom bez jasnih ideoloških uporišta, istrajavanje na principima i programskim načelima predstavlja poruku da politika može i mora biti u službi građana. Takav pristup podrazumijeva odgovornost prema javnosti, otvoren dijalog i spremnost da se interesi građana stave ispred partijskih i pojedinačnih interesa - zaključuje Zogović u saopštenju.&nbsp;

Zogović: Nezavisno od toga da li smo u vlasti ili u opoziciji prioriteti DNP-a ostaju isti

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore ocijenio je da su izjave paroha Mijajla Backovića, u kojima je kazao da su “Hrvati u Boki projekat” imale obilježja javnog govora kojim se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih Rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, te mu preporučio da se ubuduće uzdrži dovođenja u pitanje autentičnosti, porijekla ili identiteta pripadnika bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice.
Zaštitnik je prethodno pokrenuo postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda po sopstvenoj inicijativi, a povodom saznanja iz medija da je Backović gostujući u emisiji „Slobodna zona“ na TV Prva, kazao da su "Hrvati u Boki - projekat".&nbsp;
- Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki Rimokatolici uvijek govore da su Bokelji, ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih Rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Vidite kada dođu zvaničnici Hrvatske da dođu da posjete hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi znali bi da nisu bili Hrvati. Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu. Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori – izjavio je tada Backović.&nbsp;
U mišljenju Ombudsmana stoji da, iako je paroh formalno naveo da ne osporava pravo pojedinaca na slobodno izjašnjavanje, cjelokupan kontekst i sadržaj izjava („projekat“, „nasilno gurani“, dovođenje u pitanje porijekla pripadnika hrvatske nacionalne zajednice) imaju potencijal da proizvedu osjećaj omalovažavanja, nepripadanja, stigmatizacije i isključenja.
Ovakve izjave, prema mišljenju Zaštitnika, ne doprinose javnoj raspravi od opšteg interesa na način koji bi bio utemeljen na međusobnom poštovanju i toleranciji, već mogu produbiti etničke i vjerske podjele u multietničkom društvu kakvo je crnogorsko.&nbsp;
- S tim u vezi, sloboda izražavanja, zajemčena članom 10 Evropske konvencije, podložna je ograničenjima i kada se njome krše prava drugih, uključujući pravo na dostojanstvo i slobodno izražavanje nacionalnog identiteta – navodi se u mišljenju koje potpisuje zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić.
Zaštitnik ocjenjuje da Backović ne može uživati zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije, uzimajući u obzir su u pitanju sporni stavovi paroha Mitropolije crnogorsko - primorske koji, shodno svom pozivu i činu, ima potencijal da utiče na vjerujući narod i zajednicu u kojoj služi, te da se od crkvenih predstavnika očekuje da budu obazrivi i umjereni u konstatacijama koje mogu imati karakter da izazivaju i podstiču na mržnju i netoleranciju.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, to su stavovi kojima se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, odnosno navodi da su Hrvati u Boki projekat nespojivi sa vrijednostima demokratije i ljudskih prava.&nbsp;
Zbog toga je Zaštitnik preporučio Backoviću da se ubuduće uzdrži od izjava kojima se dovodi u pitanje autentičnost, porijeklo ili identitet bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice, imajući u vidu da takve izjave mogu proizvesti osjećaj omalovažavanja, negiranja identiteta I povrede dostojanstva pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica.
- Da ubuduće, imajući u vidu svoj vjerski autoritet, javnim istupima afirmiše vrijednosti dijaloga, uvažavanja različitosti i prava svakog pojedinca i zajednice na slobodno izražavanje nacionalnog i vjerskog identiteta – navodi se u preporuci Ombudsmana.&nbsp;

Izjava Mijajla Backovića da su "Hrvati u Boki projekat" negira pravo na slobodno nacionalno izjašnjavanje bokeljskih rimokatolika

Turske vlasti privele su u Ankari dugogodišnjeg dopisnika njemačke međunarodne televizije Dojče Vele (DW) Alikana Uludaga, optužujući ga za "širenje obmanjujućih informacija" i "vrijeđanje predsjednika", objavio je danas Rojters.
Kako je saopštila Kancelarija glavnog javnog tužioca u Istanbulu, Uludag je priveden na osnovu nekih njegovih objava na društvenoj mreži iks (X), a istraga je pokrenuta po službenoj dužnosti. On je prebačen u Istanbul, gdje bi danas trebalo biti saslušan pred tužiocem.
Televizija Dojče Vele je potvrdila da je njihov dopisnik, koji radi za njih više godina i poznat je kao istraživački novinar, uhapšen u Ankari pred članovima porodice. Oko 30 policajaca izvršilo je hapšenje, pretres stana i oduzimanje IT opreme.
Optužbe se, prema Dojče veleu, odnose na objavu na mreži Iks (X) od prije oko godinu i po u kojoj je kritikovao mjere turske vlade koje su, prema njegovom mišljenju, dovele do oslobađanja osumnjičenih pripadnika Islamske države, uz optužbe za korupciju.
Direktorica Dojče velea Barbara Masing nazvala je optužbe neutemeljenim i zatražila hitno oslobađanje kolege, ističući da je hapšenje "namjerni akt zastrašivanja", koji pokazuje stepen pritiska na slobodu štampe u Turskoj.
Međunarodne organizacije za slobodu medija, poput Reportera bez granica (RSF), osudile su hapšenje, navodeći da je riječ o dijelu šireg procesa sudskog uznemiravanja ozbiljnih novinara u Turskoj.

Turske vlasti privele dopisnika Dojče velea: Optužuju ga za širenje obmanjujućih informacija i vrijeđanje predsjednika

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: misija