Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, posjetio je 5. i 6. decembra Pljevlja gdje je prisustvovao 12. Međunarodnom turniru prijateljstva za djevojke, koji tradicionalno organizuje fudbalski klub „Breznica“.
Kao organizacija koja daje prioritet mladima i njihovom osnaživanju, Misija je prepoznala rad i uspjehe ovog kluba, pružajući kontinuiranu podršku od 2019. godine za događaj koji okuplja različite ljude iz Crne Gore i regiona.
Ove godine, pored crnogorskih, na turniru su učestvovale i ekipe iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Rumunije i Srbije.
- Ovaj događaj je dokaz snage koja se nalazi u raznolikosti – kada se ljudi iz različitih sredina okupe, svi zajedno jačamo - rekao je ambasador Haukas.&nbsp;
Dodao je da prisustvo svih nas prevazilazi uživanje u fudbalu.&nbsp;
- Ovdje smo da proslavimo osnaživanje djevojaka i žena i njihove napore ka uspostavljanju veće ravnopravnosti u sportu - kazao je ambasador.
Tokom posjete Pljevljima, ambasador Haukas se, takođe, susreo sa gradonačelnikom Dariom Vranešom, koji mu je predstavio izazove i potencijale te opštine.&nbsp;
Pored toga, sastao se sa građanskim aktivistima Vasom Kneževićem iz NVO „Da zaživi selo“ i Miloradom Mitrovićem iz NVO „Breznica“, s kojima je razgovarao o najurgentnijim ekološkim pitanjima u Pljevljima i okolini.
- Misija će nastaviti da pruža podršku inicijativama koje promovišu angažman mladih i žena, kao i širu društvenu inkluzivnost - poručuju iz Misije OEBS-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Haukas: Kada se okupe ljudi iz različitih sredina, svi zajedno jačamo

Naglašavajući važnost jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti za sve žene, Misija OEBS-a u Crnoj Gori, u saradnji sa Opštinom Berane, obezbijedila je Kliničko-bolničkom centru Berane moderni ginekološki sto prilagođen ženama sa invaliditetom. Ova inicijativa značajno poboljšava pristup i kvalitet zdravstvenih usluga u sjevernom dijelu Crne Gore.
Oprema omogućava ženama sa motoričkim invaliditetom, kao i starijim ženama, pristup preventivnim pregledima, što može doprinijeti ranom otkrivanju raka i smanjenju mortaliteta, posebno imajući u vidu da, kako pokazuje praksa, žene često odlažu takve preglede kada je oprema nepristupačna.
Direktor Kliničko-bolničnog centra Berane, Milorad Magdelinić, kazao je da je rak grlića materice jedan od vodećih uzroka obolijevanja i smrti od malignih bolesti kod žena u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovo je posebno zabrinjavajuće, s obzirom na to da se rak grlića materice u velikoj mjeri može spriječiti. Ova moderna oprema će naći svoju adekvatnu primjenu, jer je od velikog značaja ne samo za građane Berana, već i za ljude ovog regiona- rekao je Magdelinić i zahvalio se Misiji na podršci.
Predsjednik Opštine Berane, Đole Lutovac, naveo je da u opštini Berane živi više od 1.000 žena sa invaliditetom.&nbsp;
- Imajući u vidu ovaj broj, smatramo da će ova donacija doprinijeti da se one odluče na preventivne preglede. Važnost donacije ogleda se i u tome što žene sa invaliditetom često odlažu preventivne preglede zbog nepristupačne opreme, što povećava rizik od kasnog otkrivanja zdravstvenih problema. Ova donacija predstavlja značajan iskorak ka stvaranju ravnopravnih uslova za sve pacijentkinje- kazao je Lutovac.
Podrškom Kliničko-bolničkom centru Berane u obezbjeđivanju kvalitetnije, humanije i inkluzivnije zdravstvene zaštite, Misija čini važan korak ka promovisanju jednakog pristupa za sve pacijentkinje, istakao je menadžer Misijinog Programa za demokratizaciju Bernd Burwitz.
Misija će nastaviti da radi na promovisanju rodne ravnopravnosti i zagovaranju inkluzivnog pristupa u svim oblastima života, uključujući zdravstvo, obrazovanje, društvo i političko učešće u Crnoj Gori.

Misija OEBS-a obezbijedila ginekološki sto bolnici u Beranama

Finansijske istrage su kamen temeljac u borbi protiv trgovine ljudima. Praćenje tokova novca pomaže u otkrivanju finansijskih mreža i ključnih nosilaca ovih kriminalnih aktivnosti, ocijenjeno je na dvnodnevnoj radionici koju je organizovala Kancelarija specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS-a za borbu protiv trgovine ljudima, zajedno sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori i Ministarstvom unutrašnjih poslova Crne Gore.
Radionica, održana juče i danas, usmjerena je na jačanje saradnje između organa za sprovođenje zakona, tužilaštva, pravosuđa i privatnog sektora kako bi se osiguralo da praćenje finansijskih tokova i finansijske istrage postanu centralni stubovi napora Crne Gore u borbi protiv trgovine ljudima.
Događaj je okupio oko 50 učesnika iz cijele Crne Gore, kao i eksperte za finansijske istrage iz Kanade, sa Kipra, iz Letonije i Holandije, predstavnike Nacionalnog istražnog biroa Mađarske i partnere iz privatnog sektora iz Rumunije, Španije i Švedske.&nbsp;
Na događaju su, takođe, prisustvovali i doprinijeli svojim stručnim znanjem i predstavnici kompanija poput Santander banke, Centra za analizu finansijskih transakcija i izvještaja Kanade (FINTRAC), kompanije za blokčejn obavještajne podatke- TRM Labs, Globalne koalicije za borbu protiv finansijskog kriminala i Western Union.
Otvarajući događaj, vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Đovani Gabasi, kazao je da ova inicijativa odražava zajedničku posvećenost „suočavanju sa trgovinom ljudima ciljanjem na profit koji je održava“.&nbsp;
Dodao je da jače finansijske istrage ne samo da otkrivaju mreže trgovine ljudima, već́ i omogućavaju identifikaciju žrtava i podržavaju uspješno gonjenje slučajeva.
Državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Dragana Kažanegra-Stanišić, naglasila je važnost partnerstava u rješavanju problema eksploatacije ljudi.&nbsp;
- Finansijske institucije igraju ključnu ulogu u identifikaciji sumnjivih transakcija i aktivnosti koje mogu ukazivati na ovaj kriminal. Zajedno sa organima za sprovođenje zakona, pružaju neprocjenjive podatke koji pomažu razbijanju mreža - kazala je Kažanegra-Stanišić.&nbsp;
Ona je, takođe, naglasila da „upotreba kriptovaluta i novih finansijskih tehnologija dodatno komplikuje nadzor i regulaciju, što zahtijeva agilan, koordinisan i prilagodljiv pristup“.
Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora za borbu protiv kriminala u Upravi policije, Velimir Furtula, napomenuo je da trgovina ljudima predstavlja jedno od najsloženijih i najozbiljnijih kršenja ljudskih prava i jedan od najprofitabilnijih oblika organizovanog kriminala.&nbsp;
- U njenoj osnovi uvijek postoji isti motiv – nezakonita zarada kroz eksploataciju ljudi. Upravo zato, praćenje finansijskih tokova postaje ključno oruđe u njenom otkrivanju i suzbijanju - kazao je Furtula.
Zamjenik OEBS-ovog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, Žan Beno Manez, istakao je da su trgovina ljudima i krijumčarenje migranata identifikovani kao glavni izvor nezakonitog prihoda u Nacionalnoj procjeni rizika, i u nedavnoj evaluaciji Manival-a.&nbsp;
- Geografski položaj Crne Gore, kao tranzitne i odredišne zemlje na Zapadnom Balkanu, čini je posebno ranjivom na takve zločine. Usvajanje pristupa uključenosti cijelog društva, uključujući i finansijski sektor, može biti ključno u otkrivanju, praćenju i povraćaju finansijske koristi od trgovine ljudima, uključujući i putem složenih šema kriptovaluta. Nijedan trgovac ljudima nije nevidljiv, nijedan trgovac ljudima neće izbjeći pravdu - zaključio je Manez.

Finansijske istrage kamen temeljac u borbi protiv trgovine ljudima

Dvije paralelne obuke o gašenju požara i prvoj pomoći, sa fokusom na tehnike gašenja požara, upotrebu specijalizovanih vozila i moderne opreme i pružanje pomoći, organizovane su za pripadnike Vojske Crne Gore uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Švedske agencije za vanredne situacije (MSB).
Od 13. do 24. oktobra, instruktori Vojske Crne Gore, koje su prethodno obučili i sertifikovali stručnjaci MSB-a, sproveli su internu obuku za gašenje požara za 12 pripadnika Vojske, na poligonu za obuku za gašenje požara na vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“. Prethodno, Misija i MSB su obezbijedili Vojsci opremu za gašenje požara kako bi unaprijedili njihove kapacitete u gašenju i sprečavanju požara.
Paralelno, od 20. do 24. oktobra, organizovana je obuka za pružanje prve pomoći za 26 učesnika, koju su sproveli instruktori Vojske, takođe obučeni i sertifikovani od strane MSB-a ranije ove godine.
- Ovaj sveobuhvatni program obuke predstavlja važan korak ka jačanju spremnosti vojske za reagovanje na vanredne situacije, kao i ka unapređenju bezbjednosti i zaštite svih građana. Potreba za takvom obukom naglašena je teškim šumskim požarima koji su se dogodili tokom ljeta i rastućim rizikom od sličnih incidenata u godinama koje dolaze - saopšteno je iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori.
Ove aktivnosti bile su dio vanbudžetskog projekta Misije „Ublažavanje bezbjednosnih i sigurnosnih rizika vezanih za malokalibarsko i lako naoružanje i zalihe konvencionalne municije u Crnoj Gori“, koji finansiraju Austrija, Francuska, Nemačka, Mađarska, Crna Gora, Norveška, Slovačka i Švajcarska, uz značajnu podršku Švedske.
Švedska agencija za vanredne situacije - MSB jača spremnost Švedske za velike nesreće, krize i vanredne situacije povezane sa ratom, a istovremeno podržava međunarodne partnere poput OEBS-a kroz saradnju i napore civilne zaštite i podrške miru.

Misija OEBS-a i Švedska agencija za vanredne situacije podržali VCG u obuci o gašenju požara i pružanju prve pomoći

Premijer Milojko Spajić prevodi delegaciju Vlade Crne Gore koja danas učestvuje na Međuvladinoj konferenciji u Briselu na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
To su, kako ističu iz Vlade, Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
Nakon Međuvladine konferencije, premijer će se sa komesarkom za proširenje Martom Kos obratiti medijima.
U delegaciji Vlade biće i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Crna Gora danas zatvara pet pregovaračkih poglavlja

Predsjednik SAD Donald Tramp podnio je tužbu vrijednu pet milijardi dolara protiv BiBiSija (BBC) zbog montaže njegovog govora od 6. januara 2021. u dokumentarcu Panorama.
Prema sudskim dokumentima podnijetim na Floridi, Tramp je optužio ovu medijsku kuću za klevetu i kršenje zakona o trgovinskoj praksi, prenosi BiBiSi.
BiBiSi se prošlog mjeseca izvinio Trampu, ali je odbio njegove zahtjeve za finansijsku nadoknadu i osporio da postoji bilo kakav „osnov za tužbu zbog klevete“.
Trampov pravni tim optužio je BiBiSi da ga je oklevetao tako što je „namjerno, zlonamjerno i obmanjujuće manipulisao njegovim govorom“.
BiBiSi piše da se njihovo rukovodstvo još nije oglasilo povodom ove tužbe.
Tramp je prošlog mjeseca rekao da planira da tuži BiBiSi zbog dokumentarca, koji je emitovan u Ujedinjenom Kraljevstvu uoči predsjedničkih izbora u SAD 2024. godine.
- Mislim da moram to da uradim - rekao je Tramp novinarima govoreći o svojim planovima.&nbsp;
Dodao je da su ga prevarili.
- Promijenili su riječi koje su izlazile iz mojih usta - naveo je Tramp.
U svom govoru 6. januara 2021. godine, prije nereda u zgradi američkog Kapitola, Tramp je okupljenima rekao: „Ići ćemo do Kapitola i bodrićemo naše hrabre senatore i kongresmene i kongresmenke.“
Više od 50 minuta kasnije u istom govoru, rekao je: „I borimo se. Borimo se kao đavoli.“
U programu Panorama, prikazan je snimak na kojem se čuje kako govori: „Ići ćemo do Kapitola… i biću tamo sa vama. I borimo se. Borimo se kao đavoli.“
BiBiSi je priznao da je montaža stvorila „pogrešan utisak“ da je Tramp „uputio direktan poziv na nasilnu akciju“, ali je naveo da ne postoji osnov za tužbu zbog klevete.
U novembru je procurio interni memorandum BiBiSija u kojem se kritikuje način na koji je govor montiran, što je dovelo do ostavki generalnog direktora Tima Dejvija i direktorke informativnog programa, Debore Ternes.
Prije nego što je Tramp podnio tužbu, advokati BiBiSija su predsjednikovim pravnicima uputili opširan odgovor na njegove tvrdnje.
Naveli su da u montaži nije bilo zlonamjernosti i da Tramp nije pretrpio štetu zbog programa, pošto je ubrzo nakon emitovanja ponovo izabran.
Takođe su istakli da BiBiSi nije imao prava da distribuira, niti je distribuirao program Panorama na svojim kanalima u SAD. Iako je dokumentarac bio dostupan na platformi BiBiSi "iPlayer", bio je ograničen na gledaoce u Ujedinjenom Kraljevstvu.
U tužbi, Tramp se poziva na sporazume koje je BiBiSi imao sa drugim distributerima za prikazivanje sadržaja, posebno na jedan sa trećom medijskom kompanijom koja je navodno imala licencna prava za dokumentarac van Ujedinjenog Kraljevstva. BiBiSi se još nije oglasio povodom ovih tvrdnji, niti kompanija za koju se navodi da je imala ugovor o distribuciji.
U tužbi se takođe navodi da su ljudi na Floridi možda pristupili programu koristeći VPN ili putem striming servisa BritBox.
- Promocija dokumentarca Panorama, zajedno sa značajnim porastom upotrebe VPN-a na Floridi od njegovog debija, ukazuje na veliku vjerovatnoću da su građani Floride pristupili dokumentarcu prije nego što ga je BiBiSi uklonio - navodi se u tužbi.

Tramp podnio tužbu za klevetu od pet milijardi dolara protiv BBC zbog montaže govora

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović uz komentar "Hop!" na mreži Iks (X) je podijelio informaciju da je Međuvladina konferencija sa Crnom Gorom zakazana za danas.
U najavi događaja se ističe da će sastanak u Briselu poslužiti za privremeno zatvaranje pregovora u sljedećim poglavljima: 3 - Pravo osnivanja i sloboda pružanja usluga, 4 - Slobodno kretanje kapitala, 6 - Privredno pravo, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, 13 - Ribarstvo.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je čelnicima Evropske unije predložio da cijeli Zapadni Balkan istovremeno uđe u EU, na šta mu oni, prema njegovim riječima, nijesu ništa odgovorili, već su ga samo saslušali.
Vučiću je međutim odgovorio premijer Crne Gore Milojko Spajić, poručujući da ćemo ipak susjede čekati u Uniji od 2028. godine.
To je izazvalo reakcije u Srbiji pa su i šef srpske diplomatije Marko Đurić i Vučić predsjedniku crnogorske Vlade poručili da je u redu "biti ambiciozan, ali prvo treba skočiti pa reći hop".
Sinoć je, stoga, zvaničnoj Srbiji bez mnogo objašnjavanja stigao odgovor Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F2000652737835663600%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000652737835663600%7Ctwgr%5E8456c6460b67197f1055bf760e4f03e16e9df149%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović Vučiću: Hop!

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na vrijeme je poručio da su njegovi ciljevi isti, samo su sredstva drugačija - istakao je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman za Antena M komentarišući njegov govor i najavu na svečanosti povodom 120 godina Ustava Knjaževine Crne Gore.
- Otud mimikrija kojom u javnom prostoru prikriva da mu nije cilj demokratsko i prosperitetno društvo niti vrijednosti Evropske unije, no suštinska društvena transformacija Crne Gore i njezino pretvaranje u teritoriju kojom se upravlja izvan nje i koja grca u autokratiji i duhovnoj bijedi. Kao da smo zaboravili rane devedesete ili dvadesete godine 20. vijeka. To je i poruka koju nam je paradoksalno uputio na proslavi jubileja crnogorskog parlamentarizma. Poruka da je brisanje Crne Gore kakvo je simbolički obavio preko logoa Skupštine njegova jedina agenda - istakao je Radoman.
U najavi prekrajanja Ustava polazi se, naglašava on, od lažne teze da je srpski jezik diskriminisan u Crnoj Gori.
- Lažna je to teza jer je srpski jezik već ustavna kategorija, a njegovi govornici nemaju ni jedno jedino pravo manje u odnosu na govornike službenog crnogorskog jezika, a uz to je formulacija vezana za srpski jezik u Ustavu CG identična onoj koju srpski jezik ima u matičnoj mu Srbiji. Namjera je zapravo da se prekrajanjem Ustava započne proces desubjektivizacije države, rušenja temelja građanskog društva i ostvari projekat etnofederalizacije, zatvaranja u plemenske torove, koji bi Crnu Goru učinio na prvom koraku nefunkcionalnom, propalom državom, kako bi na sljedećem koraku uz snažne obavještajne, političke i medijske uticaje bila lakše usisana u genocidni projekat tzv. Srpskog sveta - zaključuje Radoman.

Radoman: Mandićeva namjera je da Crna Gora što lakše bude usisana u genocidni projekat Srpskog sveta

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Tag: misija-oebs-a