Najuticajniji košarkaški agent u Evropi, Miško Ražnatović, &nbsp;za Televiziju E otkriva zašto strogo razdvaja posao od privatnog života i razbija mitove o Nikoli Jokiću.
- Nikola ne prepušta ništa slučaju. Talenat? Da. Ali ključ su rad, disciplina i neumorna posvećenost“, poručuje Ražnatović, naglašavajući da je upravo ta kombinacija dovela Jokića do statusa jednog od najboljih igrača na svijetu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDPRUuFHjHx7%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Ražnatović ruši iluzije: Nema prijateljstva s igračima – Jokić nije ono što mislite!

Najuticajniji agent Evrope, Miško Ražnatović, otvoreno govori o svom odnosu s igračima i razbija mitove o Nikoli Jokiću.&nbsp;
U ekskluzivnom razgovoru za televiziju E ističe da striktno razdvaja posao od privatnog života i ne upušta se u prijateljstva sa sportistima koje zastupa.&nbsp;
- Svima vjerujem dok se ne dokaže suprotno. Mnogi agenti postanu prebliski sa svojim igračima, znaju previše o njihovom životu, učestvuju u svemu… Ja nisam za to. Želim da igrači imaju svoju privatnost, a da ja budem prvi kontakt kada problem nastane - rekao je Ražnatović.&nbsp;
Osvrnuo se i na Nikolu Jokića, razbijajući stereotipe o njegovom životnom stilu.
- Nikola ne prepušta ništa slučaju. Talenat? Da. Ali iza njega stoje rad, disciplina i brutalna posvećenost - dodaje Ražnatović.&nbsp;
Ražnatović naglašava da iza sportskih zvijezda stoji mnogo više od prirodnog talenta – riječ je o sistematičnom radu, posvećenosti i jasnoj viziji, a ne samo o onome što javnost vidi na terenu ili u medijima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F4uj__Qgvrzg%3Fsi%3DsOVrKd7jaGQgMi8y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Ražnatović ruši iluzije: Nema prijateljstva s igračima – Jokić nije ono što mislite

Iza milionskih transfera i statusa najuticajnijeg košarkaškog agenta u Evropi, krije se emotivna priča o korijenima, uspomenama i ljubavi prema kraju. Miško Ražnatović, u ekskluzivnom razgovoru za televiziju E, pred kamerama je prvi put otvorio dušu u Ulcinju - gradu i ulici gdje je sve počelo.
- Ovdje gdje se trenutno nalazimo, tu su nekada živjeli moj deda i baba, tu se rodio moj otac, a ja sam proveo najljepše dane svog života. Svi kažu da su djetinjstvo i rana mladost najbezbrižniji dio života – tako je bilo i za mene. Ovdje sam proveo mnogo vremena i imam posebne emocije prema ovom gradu, a naročito prema ovom mjestu. Zato ovaj razgovor doživljavam kao istorijski intervju - istakao je Ražnatović, stojeći ispred kuće koja danas pripada drugim vlasnicima.
Na pitanje šta mu prvo prolazi kroz misli kada ponovo vidi kraj iz djetinjstva, odgovorio je bez dileme.
- Kada bi mi rekli da imam samo jedno putovanje do kraja života, izabrao bih upravo ovaj kraj. Nikakav Dubai, Monte Carlo… Samo ova ulica i miris djetinjstva. Ovdje sam počeo igrati košarku, a iako sam odigrao 20 seniorskih sezona, prva slika moje karijere uvijek je sezona provedena ovdje u Crnoj Gori. Ulcinj ima poseban pečat u mom životu - rekao je on.
U Ražnatoviću je posebnu emociju probudila uspomena na baku, ženu koju je beskrajno volio.
- Bila su to druga vremena… bez interneta, bez društvenih mreža. Moja baka je ponedjeljkom rano išla na kioske da uzme Pobjedu, kako bi vidjela da li je Ulcinj pobijedio i koliko sam dao koševa. Postojao je film Babino unuče – a ja sam zaista bio babino unuče. Ona je bila moj najveći oslonac, a i ja sam nju volio bezuslovno. Kada dođem ovdje, prvo se nje sjetim. Vrlo emotivno…“ - rekao je Ražnatović sa suzama u očima.
U emotivnom intervjuu govorio je i o unutrašnjim borbama, filozofiji uspjeha i onome što ostaje iza milionskih ugovora i osvojenih titula - povjerenju, ljudskosti i karakteru. Ekskluzivni intervju Miška Ražnatovića za Televiziju E donosi priču koja prevazilazi sport i biznis - priču o djetinjstvu, emocijama i korijenima. Ne propustite da večeras od 23 sata pogledate kompletnu emisiju Eglam.

Najmoćniji agent Evrope otkriva intimnu stranu života: Suze Miška Ražnatovića pred kućom djetinjstva u Ulcinju

Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Mirko Vučinić objavio je spisak igrača za utakmice sa Gibraltarom i Hrvatskom u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, na kojem se nalaze igrači koji nastupaju u inostranim klubovima.
Gostovanje Gibraltaru zakazano je za 14. novembar (20.45), dok će se duel sa Hrvatskom odigrati 17. novembra na Gradskom stadionu u Podgorici (20.45).
Na spisku se nalaze Stevan Jovetić, Risto Radunović, Marko Janković, Igor Vujačić, Adam Marušić i Stefan Lončar, koji su zbog povreda propustili oktobarske mečeve.
Na spisku su - golmani: Danijel Petković (Lepaja, Letonija), Igor Nikić (Mirandes, Španija), Balša Popović (OFK Beograd, Srbija);
odbrambeni igrači: Stefan Savić (Trabzonspor, Turska), Adam Marušić (Lacio, Italija), Marko Vešović (Lokomotiva, Hrvatska), Igor Vujačić (Rubin, Rusija), Risto Radunović (FCSB, Rumunija), Nikola Šipčić (Asteras, Grčka), Slobodan Rubežić (Korona Kilce, Poljska), Marko Tući (Gangvon, Južna Koreja), Marko Perović (Almerija, Španija), Stefan Milić (Partizan, Srbija):
vezni igrači: Marko Janković (Karabag, Azerbejdžan), Marko Bakić (Persepolis, Iran), Driton Camaj (Astana, Kazahstan), Stefan Lončar (Akron, Rusija), Miloš Brnović (Arsenal Tula, Rusija), Milan Vukotić (Partizan, Srbija), Vasilije Adžić (Juventus, Italija), Andrija Bulatović (Lens, Francuska);
napadači: Stevan Jovetić (Omonija, Kipar), Nikola Krstović (Atalanta, Italija), Milutin Osmajić (Preston, Engleska), Viktor Đukanović (Dunajska Streda, Slovačka), Andrej Kostić (Partizan, Srbija).
Pripreme za mečeve sa Gibraltarom i Hrvatskom "hrabri sokoli" počinju u nedjelju, 9. novembra u 18 sati treningom na Trening kampu FSCG.

Vučinić objavio spisak za mečeve sa Gibraltarom i Hrvatskom

Najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocijenjeno je u redovnom godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
U izvještaju kojim su obuhvaćene države Zapadnog Balkana se navodi da je za Srbiju i Kosovo i dalje ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i dio pristupnih pregovora za obje države.
Srbija i dalje zaostaje kada je riječ o usklađenosti sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU jer nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. U izvještaju je ukazano i na sve veću polarizaciju u toj zemlji usljed talasa masovnih protesta koji traju već godinu dana.
Bosna i Hercegovina (BiH), kako se ocjenjuje, zaostaje u reformama usljed "političkih tenzija", kao i problema sa usvajanjem neustavnih zakona u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Inače, koalicija na državnom nivou u toj zemlji se raspala još u januaru, kada poslanici stranke bivšeg predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nisu glasali za dva reformska zakona koji su trebali da zemlju približe EU.
U Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izvještaju, postoje različiti rizici "zarobljavanja države" u kontekstu borbe protiv korupcije.
- Korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu proširenja moraju prioritetno da riješe - navodi se u izvještaju.
U izvještaju se navodi i generalna ocjena za sve države kandidatkinje da "proces proširenja sada ide brže nego u posljednjih 15 godina".
<h2>Pohvale Crnoj Gori</h2>
Crna Gora je, prema izvještaju Evropske komisije, najnaprednija u procesu pristupanja EU jer je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja.
Crna Gora je pregovore o članstvu sa EU počela prije 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja.
- Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU - piše u izvještaju.
Evropska komisija pohvalila je u izvještaju napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa gdje su, kako se navodi, sprovedene "intenzivne faze reformi 2024. godine" na pravnom okviru koji treba da garantuje nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa.
Ove reforme, prema ocjeni EU, dale su "inicijalne pozitivne rezultate".
Crna Gora je preduzela prošle godine korake ka poboljšanju pravnog i institucionalnog okvira u oblasti borbe protiv korupcije, a takođe je, cijene u izvještaju, jedna od zemalja kandidatkinja u kojoj je zabilježen napredak u slobodi izražavanja, slobodi medija i pluralizmu.
Pomenut je i napredak u sprovođenju akcionih planova za Šengen, kao i u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Crnoj Gori su takođe odobrena sredstva u okviru Plana rasta, u okviru druge runde uslova plaćanja, kao priznanje za značajan napredak u reformama i ispunjenje 30 uslova iz Reformske agende.
Evropska unija ponudila je 2024. šest milijardi eura zemljama regiona u okviru takozvanog Plana rasta, kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju.
Crna Gora je jedna od zemalja koja je uključena u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA). To, kako se navodi u izvještaju, omogućava njihovim finansijskim institucijama da učestvuju u SEPA šemama plaćanja, što olakšava transfere u eurima i otvara put smanjenju troškova i vremenu obrade.
Primjena SEPA-e u Crnoj Gori počela je u oktobru, odnosno stupilo je na snagu jeftinije slanje i primanje novca iz i u Crnu Goru iz 40 država Evrope.
Crna Gora je takođe pozvana da se pridruži Konvenciji o zajedničkom tranzitu 1. novembra, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.
<h2>Spor tempo sprovođenja reformi u Srbiji</h2>
Srbija je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.
Evropska komisija je ocijenila da su vlasti u Srbiji "nastavile da proglašavaju članstvo u EU svojim strateškim ciljem, ali je stvarni tempo sprovođenja reformi značajno usporen".
EU ukazuje da "Srbija treba da sprovede kredibilne reforme u svim oblastima", a posebno na polju usklađivanja sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
- Srbija takođe treba da preuzme mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU i treba da izbjegava anti-EU retoriku - navodi se u izvještaju.
Iz EU je u više navrata do sada poručeno da se očekuje veći stepen usklađivanja Srbije sa vanjskom politikom Unije, uključujući sankcije protiv Rusije.
Srbija je jedna od rijetkih zemalja u Evropi (uz Tursku i Bjelorusiju) koja se nije priključila sankcijama Evropske unije protiv Ruske Federacije, nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
- Stopa usklađenosti Srbije sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU ostaje niska - navodi se u izvještaju i dodaje da Srbija treba značajno da poboljša stopu usklađenosti kako bi napredovala na svom putu ka EU.
U izvještaju se navodi i da za EU predstavlja bezbjednosni rizik to što državljani Rusije u Srbiji ubrzano stiču pravo "na putovanje bez viza u EU" dodjeljivanjem srpskog državljanstva.
Izvještaj ukazuje na to i da je došlo do produbljivanja "polarizacije u srpskom društvu" usljed "masovnih studentskih i građanskih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine".
- (To) odražava razočaranje građana zbog korupcije i uočenog nedostatka odgovornosti i transparentnosti, zajedno sa slučajevima prekomjerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritiska na civilno društvo - piše u izvještaju.
U Srbiji godinu dana traju masovni antivladini protesti na kojima se traži odgovornost vlasti za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi.
Apostrofira se i to da se u Srbiji, tokom demonstracija, primjenjuju hapšenja i druge prisilne mjere koje "imaju zastrašujući efekat na civilno društvo".
To je, kako se ističe, pogoršano "verbalnim napadima i kampanjama blaćenja, uključujući i one od strane visokih zvaničnika".
Kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa, u izvještaju se navodi da su u određenoj mjeri "neprimjeren uticaj (vlasti) i pokušaji ograničavanja nezavisnosti pravosuđa potkopali vladavinu prava i demokratiju u Srbiji".
Srbija je, pored Turske i Gruzije, jedna od zemalja u kojima je došlo do pogoršanja "slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja".
Kada je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, u izvještaju se navodi i da se očekuje da i Srbija i Kosovo ispune sve svoje obaveze koje proizilaze iz sporazuma.
Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine, ali ga zvanični Beograd ne priznaje. Dvije strane od 2011. godine posredstvom EU vode razgovore o normalizaciji odnosa.
- I za Kosovo i za Srbiju, napredak na njihovom putu ka EU i dalje zavisi od značajnog napretka u normalizaciji njihovih odnosa.. U odsustvu konstruktivnog angažovanja, obje strane rizikuju da propuste velike prilike - piše u izvještaju.
Srbija je, kako se navodi u izvještaju, jedna od zemalja koja je iskoristila dio novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
<h2>Zastoj u Bosni i Hercegovini</h2>
U izvještaju se navodi da se Bosna i Hercegovina (BiH) suočila sa "političkim tenzijama" i "zastojem u reformama".
- Entitet Republika Srpska usvojio je zakone kojima se podriva ustavni i pravni poredak i funkcionalnost državnih institucija. Ove zakone je ukinuo Ustavni sud. Nakon krivične osude potvrđene u žalbi, predsjednik entiteta Republika Srpska je smijenjen sa funkcije, a prijevremeni izbori su zakazani za 23. novembar - navodi se.
Inače, bh. entitet Republika Srpska nema predsjednika od avgusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku tog entiteta, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Osuđen je na godinu zatvora, a taj dio kazne je otkupio za oko 18.000 eura, kao i na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
- Reforma državnih institucija radi obezbjeđivanja funkcionalnosti i nediskriminacije moraće da se odvija u kontekstu predstojećih pregovora o pristupanju - piše u izvještaju.
U izvještaju se ukazuje i na kašnjenje BiH u usvajanju Reformske agende kako bi ta zemlja dobila novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
- Komisija je morala da smanji predloženu alokaciju (sredstava) za Bosnu i Hercegovinu u okviru Instrumenta za reforme i rast za 10 odsto - piše u izvještaju.
Vlasti u BiH su krajem septembra, pred istek roka, usvojile Reformsku agendu, spisak društvenih i ekonomskih reformi koje EU traži, da bi se dobila sredstva iz Plana rasta.
Bosna i Hercegovina je, uz Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, postigla punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Ipak, u izvještaju BiH je među državama u kojima je, kako se navodi, postignut ograničen napredak na polju nezavisnosti pravosuđa, a EU ističe i da je BiH među državama u kojima treba ojačati mehanizme i saradnju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala.
Takođe, navodi se i da BiH još uvijek radi na svojoj aplikaciji za pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), kao i da ubrzava pripreme za pristup Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.
<h2>Podjele otežavaju napredak Kosova</h2>
Napredak Kosova otežan je podjelama na domaćoj političkoj sceni i političkim zastojem nakon parlamentarnih izbora 9. februara, uprkos posvećenosti Kosova evropskom putu, uz visok nivo podrške javnosti, navodi se u izvještaju.
Kosovo, za razliku od drugih zemalja Zapadnog Balkana, nema status zemlje kandidatkinje, iako je podnijelo zahtjev za članstvo u decembru 2022. godine.
U dokumentu se spominje da je Kosovo dobrovoljno uskladilo svoju vanjsku politiku sa politikom Evropske unije, što signalizira jasnu posvećenost vrijednostima EU.
Između ostalog, u nacrtu izvještaja se pominje da je Evropska komisija preduzela prve korake ka postepenom ukidanju kaznenih mjera toj zemlji. Kosovo je kažnjeno mjerama EU ljeta 2023. godine jer je blok procijenio da kosovske vlasti nisu učinile dovoljno da spriječe nemire koji su izbili na sjeveru, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo.
- Sljedeći koraci će zavisiti od kontinuirane deeskalacije na sjeveru. Komisija ima za cilj da ukine finansijske mjere kada se izvrši uredan prelaz lokalne samouprave na sjeveru, nakon održavanja izbora - piše u izjveštaju.
Na lokalnim izborima održanim 12. oktobra, u četiri opštine sa većinskom srpskom populacijom na sjeveru - Sjevernoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku - pobijedila je Srpska lista, najveća srpska stranka na Kosovu, koja uživa podršku zvaničnog Beograda.
Ovim opštinama upravljaju Albanci od 2022. godine, kada su srpski gradonačelnici podnijeli ostavke u kosovskim institucijama u znak protesta zbog nekoliko odluka koje je donijela kosovska vlada.
Od Kosova se zahtijeva da se angažuje u pronalaženju dugoročnih rješenja kako bi sve zajednice imale pristup osnovnim javnim uslugama, u skladu sa obavezama iz dijaloga sa Srbijom koji je počeo 2011. godine.
Dijalog na visokom nivou između Srbije i Kosova posljednji put je održan u septembru 2023. godine, dok su se na tehničkom nivou strane sastale nekoliko puta, ali bez postizanja bilo kakvog dogovora.
<h2>Očekivan dalji rad na reformama u Sjevernoj Makedoniji</h2>
Evropska komisija je u izvještaju ocijenila da Sjeverna Makedonija još uvijek nije usvojila neophodne ustavne izmjene sa ciljem uključivanja u Ustav građana koji nisu dio većinskog naroda, kao što su Bugari, na šta se ta zemlja obavezala.
- Vlasti su nastavile da rade na mapama puta o vladavini prava, reformi javne uprave i funkcionisanju demokratskih institucija, kao i na akcionom planu o zaštiti manjina - piše u izvještaju.
Sjeverna Makedonija, kako se navodi, treba da intenzivira napore za očuvanje vladavine prava, posebno zaštitu nezavisnosti i integriteta pravosuđa i pojača borbu protiv korupcije. U izvještaju se dodaje da je Sjeverna Makedonija među zemljama u kojima je ostvaren "ograničeni napredak" na polju pravosuđa.
Ova zemlja se, prema ocjeni Evropske komisije, u potpunosti uskladila sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Takođe, jedna je od država koja se pridružila Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe.
Evropska komisija je kao pozitivan pomak spomenula aktiviranje Savjeta za saradnju između vlade i civilnog društva u Sjevernoj Makedoniji i ocijenila da je ta zemlja postigla manji napredak na planu pluralizma, medijskih sloboda i slobode izražavanja.
Sjeverna Makedonija je jedna od država kojoj je Komisija odobrila dodatna sredstva u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan "kao priznanje za značajan napredak u reformama".
U izvještaju je naloženo da postojeći bilateralni sporazumi, uključujući Prespanski sporazum između Grčke i Sjeverne Makedonije i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji između Bugarske i Sjeverne Makedonije "moraju se sprovoditi u dobroj vjeri od strane svih strana".

Izvještaj EK: Najveći napredak Crne Gore, zaostajanje BiH i Srbije

Turski izvoz porastao je u septembru 2,8 odsto na 22,6 milijardi eura, pokazali su podaci statističkog ureda.
U avgustu je izvoz bio 1,2 odsto manji, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Uvoz je u septembru skočio 8,7 odsto na 29,5 milijardi dolara, za razliku od avgusta kada je oslabio 3,9 odsto.
Tako je Turska u septembru zabilježila manjak u razmjeni sa svijetom od 6,9 milijardi dolara, veći 33,7 odsto nego u septembru prošle godine.
Kada se isključe energetski proizvodi i nemonetarno zlato, vrijednost izvoza iznosila je u septembru 21,2 milijarde dolara, a vrijednost uvoza 22,4 milijarde dolara.
Manjak u razmjeni koja ne uključuje energetske proizvode i nemonetarno zlato iznosio je u septembru 1,21 milijardu dolara i bio je otprilike tri puta veći nego prošle godine.
Ukupna vrijednost obima razmjene iznosila je u septembru 43,66 milijardi dolara i bila je veća šest odsto nego prošle godine.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 94,6 odsto, kada se izuzmu nemonetarno zlato i energetski proizvodi.
Turska je u septembru najviše robe izvezla u Njemačku, 1,9 milijardi dolara, a slijedi Velika Britanija sa 1,38 milijardi. Najviše je robe Turska nabavljala u Kini, prema vrijednosti uvoza od 4,26 milijardi dolara, za kojom slijedi Rusija s 3,2 milijardi.
U periodu od januara do septembra izvoz je porastao 4,1 odsto na 200,58 milijardi dolara. Vrijednost uvoza uvećana je 5,9 odsto na 267,7 milijardi dolara.

Turski izvoz porastao u septembru

Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da se potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje do kraja ove godine, a početak radova u narednoj.
- Kao što je poznato tenderski postupak vodi Monteput u saradni sa Evropskom &nbsp;bankom za obnovu i razvoj. Ministarstvo je kroz intenzivnu komunikaciju sa ovom kompanijom informisano o dinamici sprovođenja tenderskog postupka. Prvobitni rok je prolongiran, uzimajući u obzir složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi na pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta, kao i brojna pitanja i zahtjeve koja su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka. Dodatno produženje roka za podnošenje ponuda imalo je za cilj da se osigura puna transparentnost postupka i ravnopravan pristup svim zainteresovnim učesnicima, imajući u vidu činjenicu da se tender sprovodi po pravilima IBRD-a - kazala je Adžović u parlamentu odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića.
Podsjetila da su pristigle ponude četiri kvalifikovana učesnika tendera, te da se u narednom periodu očekuje postupak vrednovanja u skladu sa važećim procedurama i standarda.
- Otvaranjem finansijskog dijela ponuda biće stvoreni uslovi za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Dakle, potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje se do kraja ove godine, a početak radova u narednoj - kazala je Adžović.
<h2>Projekti na sjeveru</h2>
Rakočević je, pored ovog, imao još set pitanja vezanih za projekte na sjeveru države.
- Kad očekujete početak radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje? Kada će javna garaža na skijalištu u Kolašinu biti staviljena u funkciju? Kada očekujete završetak radova na ski-centrima Cmiljača i Žarski? Kada očekujete završetak radova na realizaciji projekta Đalovića pećina? Kada očekujete početak radova na dionici Berane - Rožaje? Kada očekujete nastavak realizacije važnog resursa opštine Rožaje na skijalištu Štedim - Hajla - pitao je Rakočević.
Imajući u vidu potrebu dinamičnog razvoja sjevera Crne Gore u sustizanju ekonomske i privredne zaostalosti za južnim dijelom i značajnim dijelom središnjeg regiona drave, od ključne važnosti je, istakao je on, razvoj putne infrastrukture koji bi trebalo da predstavlja pretpostavku investicione atraktivnosti i biznis konkurentnosti gradova na sjeveru.&nbsp;
- Najznačajnije, bez razvoja infrastukture, a zatim i poslovnih i životnih sadržaja, nastaviće se trend iseljavanja građana sjevera, a popis stanovništva iz 2023. godine je pokazao da je ta kategorija najdramatičniji aspekt crnogorske demografije. S tim u vezi, aktivnosti od politikih promjena 2020. godine su planski imale za cilj zanemarivanje sjevera i usporavanje i zaustavljanje krupnih projekata koje je bivša vlast realizovala odnosno zapocčla od 2006. do 2020. godine. Osnivanjem Vašeg ministarstva, najavljene su promjene, ipak još uvijek se čekaju konkretni rezultati. Zbog svega pomenutog važno je da saopštite javnosti konkretne vremenske okvire otpočinjanja, odnosno završetka nekih od najznačajnijih projekata za razvoj sjevera - poručio je Rakočević.
Adžović je rekla da je MJU svakodnevno u komunikaciji sa Opštinom Kolašin od koje su dobili informaciju da se radi na izradi projektne dokumentacije za realizaciju radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje, a koji je u završnoj fazi revizije projekta.
- U pitanju je projekat vrijedan 16 miliona eura i MJU je u komunikaciji sa Ministarstvo finansija kako bi se u budžetu za narednu godinu planiralo uvećanje ukupne vrijednosti opredijeljenje za ovaj projekat, kako bi se stvorili uslovi za realizaciju projekta - kazala je ministarka.
Ona je rekla da će MJU sprovesti postupak javne nabavke za izvođenje radova tokom 2026. godine kada se može očekivati izvođenje radova na ovom putnom pravcu.
Odgovarajući na ostala pitanja, Adžović je rekla da su to sve projekti započeti 2014. godine.
- Mi smo danas u 2025. godini, a i dalje pričamo o realizaciji ovih projekata. Zabrinjavajuće je i za vas i za nas. Moramo da budemo fer - istakla je ona.
<h2>"Nastavak projekta Đalovića pećina, Štedim - Hajla najviše odmakao"</h2>
Kako je rekla, prva faza garaže na skijalištu u Kolašinu biće gotova do sredine 2026. godine.
- A s obzirom da je gotov revidiran projekat za drugu i treću fazu i u njihovu realizaciju krenuće se tokom 2026. godine - kazala je Adžović.
Govoreći u projektu Đalovića pećina, ministarka je rekla da je postignut dogovor sa izvođačem radova, pa će, uvjerava Adžović, ovaj projekat biti nastavljen.
Ona je saopštila i da je u toku postupak evaluacije ponuda za rekonstrukciju puta Berane - Rožaje.
- Predviđeno je da taj postupak traje četiri mjeseca s obzirom na složenost procedura - kazala je Adžović.
Adžović je istakla da je projekat skijališta Štedim - Hajla najviše odmakao, navodeći da su u toku javna nadmetanja raspisana od formiranja Ministasrtva.
- Ovaj projekat je najdalje odmakao u realizaciji, i možemo očekivati najbrže stavljanje u funkciju - poručila je Adžović.
<h2>Investiciona konferencija na Luštici i naredne godine</h2>
Rakočević je odgovorio da je dinamika radova od političkih promjena, a prije osnivanja MJU, bila katastrofalna.
- Podstičem Vas da što prije riješimo infrastrukturne i razvojne objekte na sjeveru da bi ljudi dolazili, vraćali se i radili u svojim gradovima, a ne išli van Crne Gore - kazao je Rakočević.
Na dodatno pitanje o investicionoj konferenciji na Luštici, Adžović je odgovorila da će biti odrganizovana i naredne godine kada će biti obilježeno 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Adžović: Do kraja godine potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta, početak radova u 2026.

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- kazala je u informativnoj emisiji ''24 sata'' na Televiziji E crnogorska novinarka Tanja Šuković.
- Čitav javni prostor pretvorio se u jedan veliki reality, sve manje smo ljudi sa onim osobinama i vrijednostima koje bi trebalo da nas krase i ovo što se dešava porodicama žrtava masakara na Cetinju je jedna velika mrlja na svima nama, &nbsp;kazala je Šuković, ističući da postajemo društvo bez empatije.&nbsp;
Osvrćući se na činjenicu da porodice žrtava u cetinjskim masakrima još uvijek čekaju pravdu, te da je jedan od preživjelih u masakru u Medovini tužio državu i Cetinje i zbog štete koju je pretrpio, Šuković je kazala da to potvrđuje sramni nedostatak odgovornosti.
- Čuli smo u ovom prilogu da advokat pominje odgovornost. Odgovornosti nema, ni objektivne ni lične. Ja bih rekla da je ono što je strašno i što nas ljudski najviše pogađa to da postajemo društvo bez empatije. Vidjeli smo da je gospodin Milojko Spajić tek poslije dužeg vremena primio porodice žrtava, obećao im ponovni susret za petnaest dana do kojeg nije došlo. Mislim da je takvo izigravanje sa patnjom i dostojanstvom ovih ljudi sramno- kazala je Šuković.&nbsp;
<h2>Sektor bezbjednosti apsolutno nesposoban</h2>
Izlive ksenofobije i mržnje prema turskim državljanima, kao posljedice incidenta na Zabjelu, te reakciju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, hapšenje pogrešnih ljudi i uvođenje privremenog viznog režima, Šuković vidi kao rezultat apsolutne nesposobnosti sektora bezbjednosti što se vidjelo i brojnim ranijim, kao i ovom slučaju.&nbsp;
Takođe, smatra da postoji mogućnost da je nekome nije odgovaralo da se ovo spriječi, jer kako kaže, prosto je nemoguće da ne možete da spriječite nešto što se danima unaprijed najavljuje.&nbsp;
- Mnogo je čudno da kad neko iznese lažni podatak da u Crnoj Gori ima 110 000 Turaka vi odmah ne izađete sa pravom informacijom koliko tih ljudi ima u Crnoj Gori. Mnogo stvari se dešavalo, koje ukazuju na to da sektor bezbjednosti jednostavno nije u stanju da se nosi sa ovim izazovima, kao ni sa mnogim drugim i ja stvarno mislim da je ovo moglo da se spriječi, ali da nije. Iz kojih razloga- da li je u pitanju nesposobnost, želja da se ne spriječi, ili kombinacija tih stvari, pokazaće vrijeme- smatra Šuković.
<h2>Separacioni strah od fotelje</h2>
Osvrnula se na ponašanje političkih elita u Parlamentu.
- Gledala sam zasijedanje Skupštine kada je bio premijerski sat i na mene je snažan utisak ostavilo obraćanje potpredsjednika Skupštine, gospodina Nurkovića, koji je imao potrebu da kaže nešto o prijetnjama na račun reisa Fejzića. Nakon toga se obratio Aleksa Bečić koji je, svojim poznatim birokratskim rječnikom, iznio niz frazetina koje ne znače ništa. Poslije toga je gospodin Nurković imao potrebu da se zahvali gospodinu Bečiću, a ja sam se pitala na čemu mu on to zahvaljuje: zato što su optužili pogrešne ljude; zato što je bio haos na ulicama; zato što je zemlja mogla da sklizne u haos- upitala je Šuković.
Smatra da je takvo ponašanje bilo jako tužno i nedostojanstveno.
Izostanak adekvatne reakcije ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića kada je ukinut bezvizni režim za državljane Turske, sagovornica Televizije E posmatra kroz problem koji ima većina u vladajuim strukturama (gospodin Bečić, gospodin Šaranović i Šćepanovič), a to je separacioni strah od fotelje.
- Oni ne bi htjeli, nijesu spremni da prihvate odgovornost i posljedice za činjenje ili nečinjenje. Takvo stanje stvari je opisao Džoni Štulić ''meni se dušo od tebe ne rastaje'', što je mislim slučaj sa Ibrahimovićem i pomenutom gospodom.
<h2>Opasne poruke u javnosti</h2>
Misli da je sve što se dešavalo prethodnih dana bilo organizovano, jer ovdje se vrlo malo stvari dešava spontano.
&nbsp;- Poruke koje smo čuli one noći bile su užasne, izazivale su stid kod dobronamjernih građana stid, uplašenost, zabrinutost i potrebu da se izvinimo turskim državljanima. Bilo je mnogo poruka, prvenstveno na društvenim mrežama, u javnim nastupima političara, koji su se utrkivali ko će više da potpiruje. Bilo je mnogo ružnih poruka na tzv. trovačnicama, tj. internet platformama koje se predstavljaju kao portali. Jedna od poruka koja mi je zapala za oko je da su ti mladići vaspitavani u duhu tradicionalne Crne Gore i da ne mogu da dozvole nekom da im napada sestre i majke. Pritom su oni mislili da turski državljani napadaju sestre i majke- upozorila je Šuković.
Šuković bi zato, kao sestra i majka, koja prati šta se dešava u Crnoj Gori, poručila toj zabrinutoj gospodi, da sestrama i majkama ovdje veća opasnost prijeti od domicilnog stanovništva.
- &nbsp;Neka se ta gospoda potrude da budu dobri sinovi, očevi, muževi, jer kako gledamo u crnim hronikama, svakog dana neka sestra i majka je žrtva porodičnog nasilja, maltretiranja i zlostavljanja, a to nije uradio niko sa strana, već ljudi iz njihovog okruženja- naglasila je Šuković.
<h2>''Neoosmanizam'' kao uvod u haos</h2>
Digitialni forenzički centar objavio je analizu kako su mediji i političari govorili o stranim državljanima, iz koje se vidi da se antiturski narativ pojavio mnogo prije samog incidenta u Crnoj Gori, u čijem kreiranju su učešća imali i političari i javne ličnosti.
- Meni to govori vrlo mnogo. Sami znamo da je prije izvjesnog vremena Turska prodala ili poklonila Kosovu neke dronove, a sjutradan je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pomenuo termin ''neoosmanizam'', koji se proširio preko srpskih tabloida, i koji &nbsp;je vrlo brzo stigao i do nas. I ovdje kod nas se mnogo pričalo o ''neoosmanizmu'' kao nekakvoj islamizaciji Crne Gore i opasnosti od turskih državljana. Meni to govori da nekom odgovara da ovu zemlju gurne u haos. Meni to govori da je vrlo lako i jednostavno, da ova zemlja potpuno potone u haos. Iako se svi deklarativno zalažu da mi uđemo u EU, nekom mnogo odgovara i da mi ne uđemo u Evropsku uniju- poručila je sagovornica Televizije E.
Šuković ističe da se boji od uticaja sa strane, jer smo mi jako podložni tome, kao mala sredina koja nema tu snagu.&nbsp;
- Ako neko pogura sa strane i odluči da ovu zemlju gurne u haos, bojim se da sa ovakvim strukturama vlasti, koje su nesposobne, neznavene i bahate, nemamo mnogo šansi. Zbog toga moramo svi pojedinačno, kao građani, da budemo pametni, mudri i da ne dozvolimo da zarad nečijih tuđih interesa izgubimo mir u ovoj zemlji- poručila je Šuković.

Šuković: Ako neko sa strane gura ovu zemlju u haos, sa ovakvim neznavenim i bahatim vlastima nemamo puno šansi

Sa ulaza u prostorije Fakulteta primijenjene fizioterapije Univerziteta Crne Gore u Igalu uklonjena je državna zastava Crne Gore, kako se vidi na fotografiji koju je Portalu ETV juče proslijedio naš čitalac.
- Ovo je neprihvatljivo. Zašto nema zastave – ogorčen je pratilac našeg portala.
Posljednjih godina, nažalost, česta je pojava da crnogorske zastave ili nema na zgradama državnih ili lokalnih institucija i ustanova, ili su pocijepane.
Ova ružna slika odnosa prema državnom obilježju, nažalost i slika je odnosa proruskih i prosrpskih vlasti naše zemlje prema Državi Crnoj Gori.
Nakon izbora u avgustu 2020. godine vlast su preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite predvođene Crkvom Srbije, vjerskom organizacijom koja je ključni nosilac velikodržavnog projekta susjedne Republike Srbije – „srpski svijet“.&nbsp;
Nove vlasti predano rade na reviziji crnogorske istorije, kulture, identiteta, urušavanju antifašističkih temelja naše države.
A jedan od glavnih stratega proruskih i prosrpskih vlasti je rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, osnivač ogavnog portala IN4S, koji mu služi kao batina za obračun sa građanskom Crnom Gorom, te osnivač Matice srpske.
Na poziciju rektora došao je ubrzo poslije promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Da li znate za zemlju u kojoj su posljednjih 20 godina inženjeri novog identiteta osmislili i novi jezik i ime novog jezika, samo da bi se time udaljili od suštine istorijskog bića i nasljeđa njenog naroda? Da li ste čuli za zemlju u kojoj je tradicionalna crkva napadnuta od pseudoreligioznih organizacija koje su sponzorisane sa Zapada, a maskirane u formi pravoslavlja? Da li vam je poznata takva zemlja? Koje je njeno ime, Ukrajina ili Crna Gora – govorio je, pored ostalog, aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore 2015. godine u Beogradu na konferenciji „Borba Rusije i Srbije juče idanas, Drugi svjetski rat, Jugoslavija 1991-1999, Ukrajina 2014-2015“.
Božović je na toj konferenciji predstavio svoju „Analizu vektora meke moći u Crnoj Gori“ kada je istakao da je „Srpska pravoslavna crkva najznačajniji i najvitalniji proruski društveni organizam u Crnoj Gori i ima ogromni potencijal koji Rusija nije u potpunosti iskoristila“.&nbsp;
- Crna Gora je u istorijskom smislu zemlja srpske pravoslavne, proruske i panslovenske duhovne suštine, ali su se ti slojevi pod dejstvom različitih uticaja polako trošili - kazao je tada, uz konstataciju i da su „socijalizam, američki filmovi i muzika krivi što Crnogorci više nijesu većinom proruski Srbi“.
Crnogorsku državnu zastavu sa jarbola ispred zgrade Rektorata UCG Božović, do sada, nije uklonio.
Prema dostupnim informacijama sa Portala UCG rukovodilac Studijskog programa Primijenjena fizioterapija je dr Dušan Mustur. Na lokalnim izborima u Herceg Novom 2021. godine Mustur je podržao listu proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Herceg Novog i Boke“.&nbsp;

Zašto nema zastave na zgradi Fakulteta primijenjene fizioterapije UCG?!

U dvorani „Napredak“ u Zagrebu održana je međunarodna konferencija posvećena jednoj od najmračnijih tema postjugoslovenskog prostora – nestalim bebama, a događaj je organizovao Savez hrišćana Hrvatske. Kako je saopšteno, konferencija je okupila roditelje, stručnjake i istraživače iz regiona, odlučne da otkriju istinu koju sistemi decenijama prikrivaju. <h2>&nbsp;PRIKRIVANJE ISTINE</h2> U uvodnom obraćanju, ističe se u saopštenju, predsjednik Saveza mr Damir Katulić naglasio je da istina o nestalim bebama prevazilazi nacionalne i vjerske granice, to je, kazao je on, pitanje savjesti čitavog društva. - Konferenciji su prisustvovali i brojni roditelji čija su djeca nestala neposredno nakon rođenja, a njihova svjedočenja odjekivala su salom kao bolni podsjetnik da borba nije završena – piše u saopštenju. Među govornicima iz Srbije bili su Ana Pejić, majka nestalog đeteta i osnivačica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, dr Gordana Radelić, majka nestalog đeteta, te prof. dr Goran Belojević, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Dan prije ove konferencije, dodaju u saopštenju, 29. oktobra u Londonu je troje stručnjaka iz različitih oblasti predstavilo naučni rad o otmicama beba na prostoru bivše Jugoslavije, čime je tema prvi put dobila i naučni temelj.&nbsp; - Taj trenutak mnogi nazivaju prekretnicom, jer borba roditelja od tog dana više nije samo vapaj, već argumentovana, dokumentovana istina – saopšteno je nakon Konferencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110307110_162524f9cfef83e8a4825d54685b7920656b852a5b0aa07717adb353960b6314" data-rendition-name="original" width="1042" height="496" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević</figcaption> </figure>  Putem video-bima obratio se i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević, član međunarodnog istraživačkog tima koji učestvuje u pronalaženju nestalih beba.&nbsp; - Njegove riječi, izrečene s oprezom ali odlučno, potvrdile su ono što roditelji već dugo znaju – istina postoji, ali se sistemski prikriva – piše u saopštenju. Podsjećaju da je nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u Srbiji usvojen zakon koji, kako poručuju roditelji, nije donio pravdu, već pokušaj zataškavanja.&nbsp; Majke iz Hrvatske su se, poput majki iz Srbije, obratile istom sudu i dobile presudu u svoju korist.&nbsp; - Ana Pejić je u Zagrebu izrekla rečenicu koja je odzvanjala poput zavjeta: „Nemojte dozvoliti da majke Hrvatske prođu kao majke Srbije. Ispunite presudu, dajte nam odgovor - gdje su naša djeca“ – poručila je ona. <h2>&nbsp;DAVID PROTIV GOLIJATA</h2> U saopštenju se naglašava da je posebno emotivan trenutak tokom konferencije bio kada je jedan od očeva objavio da je, vjerovatno, pronašao svog sina.&nbsp; - To nije bio samo trenutak emocije - to je bio trenutak sudara dvije sile: roditeljske vjere i sistemske tišine. Borba ovih roditelja, koja traje više od tri decenije, više se ne može opisati kao epska. Ovo je biblijska borba Davida protiv Golijata – borba malih, golorukih ljudi protiv nevidljivog, hladnog sistema moći. David danas nema praćku ni kamen, već dokumenta, presude, DNK analize i glas koji više niko ne može ućutkati. Golijat više nije vojnik, već birokratski zid, lažna dokumentacija, izgubljeni spisi i institucije koje ćute. Ali istorija nas uči: Golijat uvijek djeluje nepobjedivo – sve dok David ne ustane. Ti roditelji jesu taj David. I dok im svijet okreće leđa, oni ne odustaju. Dok institucije odlažu, oni ne prestaju. Dok vlasti traže načine da zataškaju, oni traže samo jedno - istinu i ime svog djeteta – naglašava se u saopštenju koje je Portalu ETV dostavio sekretar Saveza hrišćana Hrvatske Bojan Jovanović. Njihova borba, dodaje se, nije politička, nije nacionalna, nije vjerska, već borba za osnovni smisao postojanja – za istinu, za pravdu, za dijete koje je negdje, možda još živo, možda izgubljeno u nečijem tuđem životu. - U vremenu kada su mnogi pristali na ćutanje, ovi ljudi su izabrali da govore. I zato ova borba nije samo hrvatska, srpska, ni regionalna – ona je ljudska. Ona prevazilazi granice, zakone i sisteme, jer dodiruje ono što nijedna vlast ne može kontrolisati: ljubav majke i oca prema djetetu koje traže. Istina je krenula. I neće stati dok posljednje ime ne bude izgovoreno, dok posljednje dijete ne bude pronađeno i dok pravda ne nadvlada strah – zaključeno je u saopštenju, Konferenciju u Zagrebu pratila je državna njemačka televizija, koja, kako je Portalu ETV kazao Jovanović, priprema dokumentarni serijal od šest epizoda, čime slučaj nestalih beba ulazi u evropski medijski i istraživački fokus. Sljedeća konferencija, u organizaciji Saveza hrišćana Hrvatske, biće održana u Bosni i Hercegovini, a već se planira i nova – u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110307110_11ad3163e117336a23a2f938af0e9dcfc1e38846315bd821920539d860b5a729" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović(Photo: Al Jazeera)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;TRGOVINA BEBAMA</h2> Tema nestalih beba iz porodilišta u nekadašnjoj SFRJ decenijama je aktuelna u Srbiji, a pokrenuta je i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hiljade žena tvrde da su njihove bebe bile žrtve trgovine ljudima. Majkama je saopštavano da su im bebe umrle, a one su završile u dobro razrađenom i širokom lancu trgovaca ljudima i prodavane su. Dojčevele objavio je 2019. godine priču muškarca iz BiH koji tvrdi kako mu je ljekara Ginekološke klinike Kliničko-bolničkog centra Zvezdara u Beogradu 1998. godine u prostoriji punoj novorođene djece rekao da odabere jednu bebu.&nbsp; - Biraj - tvrdi Marko Ivić da mu je rekao ljekar.&nbsp; On i supruga decenijama žive i rade u Njemačkoj, ali nijesu mogli da imaju djecu, pa su se odlučili na usvajanje. - Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo pored porodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište - ispričao je Ivić 2019. za Dojčevele. Medicinska sestra mu je dala bijeli mantil i sa ljekarom je krenuo u obilazak porodilja, a dodirivanje kreveta trebalo je da bude znak doktoru koja porodilja liči na njegovu suprugu. - Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka. Poslije me je odveo u boks sa bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: „Biraj“. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i mojim njemačkim prijateljima, ali i našim ljudima, kažem da u tom porodilištu mogu dobiti dijete ako to žele. Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista, jer su to, navodno, djeca iz siromašnih porodica ili studentkinja koje nijesu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao – ispričao je Ivić, koji je sa suprugom odlučio da neće uzeti bebu iz tog porodilišta. Odlučio je da progovori kada je 2017. na jednoj reginalnoj televiziji vidio prilog o nestalim bebama, a govorile su đene iz Udruženja nestalih beba Srbije.&nbsp; - Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću ćutati – ispričao je on 2019. U Beogradu je, na poziv majki iz ovog udruženja, svjedočio o svom iskustvu. - Trgovina bebama je bila sistemski organizovana u lancu ljekata, preko matične službe centara za socijalni rad i policije. Očito su te strukture i danas jake – rekla je 2019. Ana Pejić za Dočevele. Prije dvije godine snimljena je i mini serija „Kalup“ na osnovu svjedočanstava roditelja nestalih beba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025110307110_74dac77071bf15e7b04839edb157a01ecbc1f97b45603cee9118b22fec9bff6c" data-rendition-name="original" width="621" height="502" loading="lazy" alt="Ana Pejić"> <figcaption>Ana Pejić</figcaption> </figure>  Prvi put i majke iz Hrvatske progovaraju i tvrde da su im djeca oteta. Nedavna vijest o majci koja je nakon 40 godina u Srbiji pronašla svog sina za kojeg su rekli da je umro tijekom porođaja, samo potvrđuje da su se u tim godinama događale nevjerojatne stvari. Sve žene s kojima je razgovarala ekipa emisije Provjereno, imaju gotovo identičnu priču - uredan porođaj nakon kojeg je u prvim danima sve bilo u redu. Odjednom se stanje pogoršava, nastaju komplikacije s bebom zbog koje djecu premještaju u druge bolnice. Čak i druge gradove. Prije tri godine u Srbiji je odjeknula vijest da je majka, kojoj je nakon porođaja saopšteno da je beba umrla, pronašla svoga sina poslije 40 godina. On je usvojen, takođe, u Srbiji. U potrazi za sinom pomoglo joj je Udruženje za istinu i pravdu o bebama. DNK analiza potvrdila je njihovu kevnu vezu. Prema istraživanju Ane Pejić u bivšoj Jugoslaviji, kasnije i u državama nastalim iz nje, u razdoblju od 1960. do 2003. iz porodilišta je ukradeno pola miliona đece.

Tag: misko-raznatovic