Žene na javnim funkcijama, kao i LGBTIQ osobe, sve češće su mete ciljnih kampanja dezinformisanja i diskreditacije koje umanjuju njihov uticaj, prisustvo i slobodu u javnom prostoru.
To pokazuju nalazi istraživanja koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT), pokazujući da se takvim sadržajima sistematski podriva društvena inkluzija i demokratski dijalog.
Istraživanje “Rod, mediji i društvene mreže: Kako dezinformacije vode u mržnju i mizoginiju” pokazuje da rodno zasnovane dezinformacije ostavljaju duboke posljedice - ne samo po pojedince i pripadnike ranjivih grupa, već i po čitavo društvo.
- Ovi narativi, koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje. Onlajn uznemiravanje koje iz toga proizilazi negativno utiče na mentalno zdravlje i društvenu participaciju pogođenih grupa - poručila je izvršna direktorica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Međutim, kako je dodala, štetni efekti rodno zasnovanih dezinformacija ne ograničavaju se samo na ove, najviše pogođene grupe, već ciljaju na cijelo društvo.
- Širenjem polarizacije, neprijateljskog okruženja i osjećaja krize, ove dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti i socijalnu koheziju, ugrožavajući inkluzivnost i stabilnost društva u cjelini - dodala je Jovanović.
Ovo istraživanje takođe ukazuje da napadi na prava žena i LGBTIQ osoba često prerastaju u šire napade na slobodu svih građana, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja koja otežava građanski dijalog i participaciju.
- Zbog toga je neophodno kontinuirano pratiti i suprotstavljati se ovim narativima kroz edukaciju, medijsku pismenost i adekvatne zakonske mjere koje štite ranjive grupe i jačaju otpornost društva - poručila je Jovanović.
Istraživanje je, kako je naglasila, zasnovano na analizi medijskih sadržaja objavljenih u periodu od januara do decembra 2024. godine, kako bi se osigurala aktuelnost i relevantnost podataka, a obuhvata medije čiji su tekstovi označavani kao netačni ili neutemeljeni u ranijim analizama Raskrinkavanja. Dodatno, kroz korišćenje digitalne arhive medijskih sadržaja, analizirani su i drugi mejnstrim mediji u Crnoj Gori.
- Monitoringom nabrojanih medija u 2024. godini identifikovali smo više od 85 medijskih članaka koji su sadržali rodno zasnovane dezinformacije ili obmanjujuće i manipulativne tvrdnje. Pored toga, istraživanje je obuhvatilo i više od 90 članaka objavljenih na portalu Raskrinkavanje u prethodnih pet godina u kojima su analizirane i dokazane kao netačne ili manipulativne brojne rodno zasnovane dezinformacije - istakla je Jovanović.
Edukacija, borba protiv netačnih informacija i podizanje svijesti javnosti ostaju, podvlači ona, ključni prioriteti za izgradnju otpornijeg i inkluzivnijeg društva, gdje svi građani i građanke mogu ravnopravno da učestvuju i razvijaju svoje potencijale, bez straha od diskriminacije ili nasilja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dezinformacije o ženama i LGBTIQ zajednici ostavljaju duboke posljedice po čitavo društvo

Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava za oblast zaštite od diskriminacije Nerma Dobardzić.
Za 2024.godinu bi izdvojila govor mržnje, poručuje Dobardžić, a naročito govor mržnje u onlajn prostoru, a shodno Zakonu o zabrani diskriminacije, podsjeća ona, govor mržnje spada u oblike diskriminacije.
- Zabilježili smo porast govora mržnje. Sada ne govorim samo o načinu obraćanja, jer vi znate da Zaštitnik postupa po pritužbama i sopstvenoj inicijativi, pored naših postupanja po pritužbama Zaštitnik se oglašavao, bio često i u medijima, gdje smo osuđivali govor mržnje putem saopštenja i javnog reagovanja. Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - rekla je Dobardžić.
Tokom 2024.godine različite su manifestacije govora mržnje, objašnjava ona, ali i različiti subjekti govora mržnje, ističe, među kojima se ističe karnevalsko spaljivanje lutke u vidu lika, podsjeća ona, pisca i kolumniste.
- U spaljivanju lika pisca i kolumniste je utvrđen govor mržnje, i rekli smo da značaj karnevala, bunta, protesta protiv određenih društvenih pojava, i protiv donosioca javnih politika, ali nikako u konkretnom slučaju takav vid ispoljavanja nije mogao uživati zaštitu slobode izražavanja, koja je zajamčena Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - istakla je Dobardžić.
U protekloj godini se može izdvojiti i govor mržnje prema ženama, podsjeća Dobardžić, što znači da je bio prisutan mizogini, kako navodi, &nbsp;seksistički govor.
- Govor mržnje je bio prisutan prema ženama, kao ranjivoj grupi, prema LGBTQ populaciji, bio prisutan prema Romima, i prema manjinama, na nacionalnoj osnovi. Što se tiče lica sa invaliditetom više smo bilježili uvredljiv govor i neadekvatnu terminologiju - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCoX6iKVeLag&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dobardžić: Godinu obilježio govor mržnje u onlajn prostoru, ali i mizogini i seksistički govori

Jako mi je drago što su državnici reagovali na <a href="https://etv.me/hronika/raickovic-mijatovic-me-davio-a-becirovic-me-vukao-za-kosu-da-glavom-udaram-o-vrata">napad</a> na novinarku Anu Raičković, i zaista se nadam da njihove poruke da država mora stati u zaštitu novinara neće ostati samo na saopštenjima - već da će to postati praksa - poručila je novinarka Portala ETV Anja Ivanović.
Ona je, gostujući u današnjem „Budilniku“ na Televiziji E, ukazala da je put do toga svakako dug i mukotrpan jer, pored ostalog, upravo zavisi od državnika čije je djelovanje uglavnom u fokusu rada novinara, što njima, kako je kazala, naravno ne odgovara.
- U svakom slučaju, svi znamo da ovo nije prvi napad Zorana Ćoća Bećirovića na novinare - ali napad na Anu Raičković se razlikuje od ostalih jer se, prije svega, radi o mizoginom, šovinističkom, kukavičkom i brutalnom fizičkom napadu tri muškarca na jednu ženu, novinarku, i njenu porodicu - istakla je Ivanović.
Zbog svega toga misli da državnici ovog puta nijesu ni smjeli dati sebi za pravo da otćute.
- Nadam se i zaista bih voljela da nastave istim tempom i svoje poruke sprovedu u djelo: i to ne zarad Evropske unije i međunarodne zajednice koje nas upozoravaju da status novinara nije na zavidnom nivou - nego, prije svega, zbog ljudskosti i jer novinari zaslužuju mnogo više. A što se Ane tiče - bitno je da zna da nije sama - stala država iza nje samo teatralno ili čvrsto. Svaki udarac koji je dobila - dobile su i njene kolege. Uz nju smo, u svakom smislu - poručila je Ivanović.
Ana Raičković, prema njenim riječima, u očima Zorana Bećirovića i njegove ekipe predstavlja otjelotvorenje svega što nasilnici preziru.
- Prvo novinarstva - tj. pravde, slobode, ukazivanja na sve maligne pojave, i demokratije - ali Ana, naravno, prije svega predstavlja jednu ženu. To je za Bećirovića i njemu slične sasvim dovoljno za napad - dodala je novinarka Portala ETV.
Mizoginija i šovinizam jesu, kaže ona, duboko utkani u naše društvo i preksinoć su bili olakšica trojici nasilnika da Ani isprva upute salve uvreda, a onda i fizički nasrnu na nju.
- Ženama u novinarstvu ili bilo kojoj drugoj profesiji prvo bi pomogla naklonjenost nadležnih, poštovanje zakonskih kazni za napade ali i njihovo pooštravanje. U današnjem nepravednom svijetu dovoljno je teško biti samo žena - da ne pričamo o pritiscima i svakodnevnom stresu koje novinari proživljavaju - a kamoli kad uz to dodamo još ovakve incidente - navela je Ivanović.
Ona je podsjetila na napad <a href="https://etv.me/hronika/mladen-mijatovic-za-becirovica-ponovo-nasrce-na-novinare">člana obezbjeđenja Bećirovića</a> - Mladena Mijatovića na novinara „Dana“ Vladimira Otaševića.
- Sjećamo se da je prije četiri godine član njegovog obezbjeđenja, isti Mladen Mijatović koji je učestvovao u napadu na Anu, u Delti napao i novinara Dana Vladimira Otaševića koji je tada pokušao da fotografiše Bećirovića, koji se u tom trenutku sumnjičio za ugrožavanje sigurnosti sudskog vještaka i pokušaj sprječavanja dokazivanja - a bio je u društvu Miloša Šoškića, tada višeg, a sad specijalnog tužioca - koji je ujedno i desna ruka Vladimira Novovića - naglasila je Ivanović.
Protiv Šoškića tada je, kako je rekla, pokrenut postupak na Etičkoj komisiji - koji je oborila tadašnja zamjenica Zaštitnika ljudskih prava a sada predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko - potvrđujući Šoškićevu tezu da mu je povrijeđeno pravo na privatnost i da on ima pravo slobodno vrijeme da provodi sa kim poželi - pa i sa Bećirovićem koji se u tom momentu sumnjičio za krivična djela.
- Time je, osoba, koja je trenutno na čelu jednog od najvažnijih sudova u državi u potpunosti ignorisala ono na što je novinar koji je napadnut pokušao da ukaže: da se tužilac „prava na privatnost“ odrekao danom stupanja na funkciju i da jeste u konfliktu interesa ako ima prisne odnose sa nekim koga državni organi gone - navela je Ivanović.
To nam, cijeni ona, sve govori o tome ko u Crnoj Gori štiti novinare i sve ostale u društvu.
Ona je pitala i gdje je pravo Ane Raičković da večera u miru.
- Ana je, izgleda, preksinoć pošla do Gurmana da večera - a desilo se što se desilo. Zato se pitamo gdje je, pored ostalog, njeno pravo da večera u miru? &nbsp;Bećirović je vlasnik portala ili tabloida Aktuelno koji inače ima praksu da napada novinare i kompanije i sve one koji ne odgovaraju njegovom biznisu. Tako je imao i hajku protiv dopisnice Vijesti Dragane Šćepanović - ukazala je Ivanović.
Ali njegovi napadi su, kako je rekla, sad iz virtuelnog prešli u pravi svijet.&nbsp;
- To se dešava jer sistem ne funkcioniše i ne štiti žrtve. Zato mislim je ovo krajnji momenat da se pooštre kazne za fizičke i verbalne napade na novinare i naravno na nasilje nad ženama. I za jedno i drugo je odavno došlo vrijeme - zaključila je Ivanović.

Ivanović: Nadam se da poruke državnika neće ostati samo na saopštenjima, Ana Raičković nije sama - stala država iza nje ili ne

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 1.996 ambulantnih pregleda, od čega 301 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG-a su kazali da su u Urgentnom centru zbrinuta 293 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 363.
- U istom periodu obavljena su 74 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 176 pacijenata, od čega 28 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 449 dijagnostičkih procedura, od čega 94 CT i 82 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 106 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda - kazali su iz KCCG.
Prema njihovim riječima, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.319 pacijenata i odrađeno 41.869 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođene su dvije bebe.

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda

Državljanin Kosova Ć.F. (33) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana jer je vrijeđao policajca Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi nakon što mu je izdao prekršajni nalog zbog saobraćajnog prekršaja.
Kako je saopšteno iz budvanskog Suda za prekršaje, suđeno mu je u hitnom postupku 20. februara.
Sudija Andrija Vojvodić je odlučio da se Ć.F. sprovede u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja.

Državljaninu Kosova mjesec zatvora zbog omalovažavanja policajca

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) saopšteno je da Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) nije uvrstila u svoj Program rada za 2026. godinu aktivnosti povodom obilježavanja jubileja 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti.
CGO je uputio CANU nekoliko zahtjeva za slobodan pristup informacijama u vezi sa obilježavanjem Dana nezavisnosti Crne Gore, uključujući i sve aktivnosti CANU u periodu od 2007. do 2025. godine.&nbsp;
- Na to nas je CANU uputila na izdanja svog Godišnjaka, koja su dostupna na internet adresi digitalne biblioteke CANU. Međutim, izdanja su dostupna samo do 2022. godine, dok ih za 2023, 2024. i 2025. godinu nema - navodi se u saopštenju CGO.
Dodatno, CGO je tražio informacije o planiranim aktivnostima CANU povodom 20 godina od obnove nezavisnosti, na što nas je CANU uputila Plan rada CANU za 2026. godinu iz kojeg proizilazi da je CANU zaboravila na ovaj jubilej budući da u tom dokumentu nema nikakvih aktivnosti koje se mogu za njega vezati.&nbsp;
- CGO je potom uputio dopis predsjedniku CANU, Ljubiši Stankoviću, sa zahtjevom za pojašnjenje, ali do danas nije dobio odgovor. CGO još uvijek vjeruje da je riječ o slučajnom propustu i nada se da će CANU blagovremeno obavijestiti javnost o aktivnostima povodom ovog važnog jubileja - istakli su u CGO.
CGO konstatuje, nakon uvida u izdanja Godišnjaka, da 21. maj suštinski nije bio u fokusu CANU, pa se do sada obilježio samo dva puta uz nekoliko simboličkih aktivnosti - 2011. i 2016. godine.
- Naime, 2011. godine, povodom pet godina od obnove nezavisnosti, CANU, odnosno Centar mladih naučnika, u saradnji sa Nacionalnom akademijom Ukrajine i partnerskim ustanovama, organizovali su međunarodnu naučnu konferenciju “20 godina nezavisnosti Ukrajine i 5 godina nezavisnosti Crne Gore”, 20. septembra 2011. u CANU. To je bila jedina aktivnost te godine posvećana obnovi nezavisnosti - naveli su u CGO.
Ističu i da su na desetogodišnjicu od obnove nezavisnosti, 2016. godine, akademik Pavle Pejović i Odjeljenje umjetnosti CANU organizovali izložbu likovnih stvaralaca - članova CANU 15. novembra u Centru savremene umjetnosti i objavljen je prateći katalog, pri čemu u Godišnju stoji da je to povodom 10. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore i 45 godina CANU.&nbsp;
- Takođe, objavljen je prvi tom Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je Akademija “poklonila” Crnoj Gori povodom desete godišnjice obnove njene nezavisnosti, a u Godišnjaku je to opisano kao “kulturni događaj od posebnog značaja za Crnu Goru”. Na promociju koja je održana 8. aprila pozvani su tadašnji najviši državni zvaničnici. Konačno, 1. decembra te godine prof. dr Dragan Đukanović održao je tribinu Spoljnopolitička pozicija Crne Gore od obnove nezavisnosti. Prema dostupnim informacijama iz Godišnjaka za 2021. godinu, kada je predsjednik CANU bio akademik Dragan Vukčević, nije bilo nikakvih aktivnosti u dijelu obilježavanja 15 godina od obnove nezavisnosti - navode u CGO.
CGO smatra da CANU, kao najviša naučna i kulturna institucija u državi, treba svake godine posvetiti određeni broj aktivnosti obilježavanju 21. maja. To je prilika za diskusiju o razvojnim pitanjima države i temama od značaja za moderno crnogorsko društvo.
- U dijelu zanimljivosti, treba istaći da je važnost referenduma 2006. godine prepoznao tadašnji predsjednik CANU, Momir Đurović, koji se, inače, protivio nezavisnosti Crne Gore. U Godišnjaku iz 2006. nalazi se njegov tekst “Šta očekujemo da se promijeni u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti” u kojem daje osvrt na ulogu CANU u narednom periodu ocjenjujući da je donosioci odluka ne smiju marginalizovati. “Da oni koji odlučuju u Crnoj Gori prije nego odluče saslušaju ono što znamo. Nećemo valjda podržavati društvo u kojem svako želi sve da zna i organizuje, pa makar bili to i oni kojima je narod povjerio da vladaju”, naveo je on stavljajući CANU i iznad zakonodavne i izvršne vlasti - naveli su u CGO.
Posebno je, cijene oni, interesantna i javna nada akademika Đurovića da će se suziti prostor za civilno društvo.&nbsp;
- “Takođe, što nije nebitno, prošla su vremena u kojim su nam se poturale neke vladine, a naročito nevladine organizacije kao mogući korektori ili partneri u našem radu. Ta ružna vremena su izgleda, za nama”, zapisao je ovaj akademik prije 20 godina - navode iz CGO.
Mnogo toga se, prema njihovim riječima, promijenilo u Crnoj Gori od 2006. godine.
- Nažalost, CANU je dozvolila da bude marginalizovana sopstvenim izostankom inicijative i stava. CGO želi vjeruje i da danas CANU bolje razumije značaj civilnog društva i potrebu proaktivnijeg djelovanja. CGO ponovo poziva CANU da objavi program aktivnosti za obilježavanje 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Ovaj jubilej treba da bude prilika za predstavljanje ideja i rješenja od značaja za društvo u cjelini, uz kontinuitet u obilježavanju jednog najvažnijih praznika svake godine, a tu bi svoje mjesto morala imati institucija koja u nazivu nosi pridjev „crnogorska“ - zaključuju iz CGO.

CGO: CANU za 2026. nije predvidjela aktivnosti povodom 20 godina nezavisnosti, pozivamo ih da objave program

Veoma je upitno da li Crna Gora u ovom trenutku ima dovoljno snage i političke volje da se izbori sa uticajima Srbije i Rusije koje, kako je na to nedavno ukazao predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) Dejvid Mekalister, koriste medijske i vjerske kanale za jačanje pro-srpskih i pro-ruskih pozicija u našoj državi, ocijenio je u <a href="https://www.antenam.net/clanak/petrovic-u-drv-upitno-da-li-crna-gora-moze-sama-da-se-odupre-uticajima-beograda-i-moskve-vaznu-ulogu-mora-odigrati-eu">Drugačijoj radio vezi Antene M </a>Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
- Posebno ako uzmem u obzir činjenicu da taj uticaj Moskve prije svega nije direktan, nego ide preko Beograda, a opet uticaj Beograda u Crnoj Gori ide preko pojedinih političkih partija koje između ostalog učestuju i u Vladi, a ide i preko Srpske pravoslavne crkve. I političke partije, a još više i Srpska pravoslavna crkva, imaju veoma jako uporište među građanima Crne Gore, tako da je ta situacija veoma kompleksna i komplikovana, pa bi bilo kakva direktnija i odlučnija akcija u suzbijanju takvog uticaja mogla dovesti do dodatne polarizacije i konflikata među građanima, što bi, opet, veoma odgovaralo sadašnjim vlastima u Beogradu i onima koje sjede u Moskvi - kazao je Petrović.
On je ocijenio da borbu protiv štetnog uticaja Beograda i Moskve vlasti u Crnoj Gori teško mogu samostalno da izvedu, te da u toj borbi važnu ulogu mora da odigra Evropska unija.
- To je jako važno da postoji na nivou cjelokupne EU i na nivou svih individualnih članica, što čini mi se da danas nije u velikoj mjeri situacija. Postoje pojedine članice Evropske unije kojima nije u interesu u ovom momentu proširenje. Na tom planu bi Crna Gora trebala poprilično da uradi kako bi razuvjerila te skeptične članice - kazao je Petrović.
Prema njegovim riječima, bilo bi veoma važno, ukoliko se želi suzbiti štetan uticaj Beograda prema Crnoj Gori, da EU mnogo ozbiljije pristupi prema režimu Aleksandra Vučića. Govoreći o navodnim tajnim sastancima nekadašnjeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića i šefa operative BIA-e Marka Parezanovića, Petrović navodi da osim što je to bilo neprimjereno, oni mogu ukazivati da je Vučićev režim preko Bezbjednosne informativne agencije pokušavao da ostvari uticaj na politička dešavanja u Crnoj Gori.
- Vučić se uvijek oslanja na ljude koji mu obavljaju određene poslove. Nebitno koju oni trenutno funkciju obavljaju. Dakle, on nije poslao nekoga ko obavlja funkciju sličnu Dritanu Abazoviću u tom momentu, nego je poslao čovjeka koji je zadužen za pitanje Crne Gore, a to je Marko Parezanović bio u tom momentu - rekao je Petrović.
On je ukazao i na ulogu Vladimira Mandića, nekadašnjeg rukometaša, koji je u Crnoj Gori privođen tokom kampanje za lokalne izbore u Nikšiću, sa još osam osoba, među kojima je bila i „bezbjednosno interesantna osoba“ iz Beograda, takođe bivši rukometaš, Dane Šijan.
- Mandić je zadužen za specijalne operacije sadašnjeg režima. Mogli smo da ga vidimo i ovdje u Beogradu kako organizuje batinaše kako bi tukli građane. On je važan izvršilac takve vrste operacija, ali nije neko ko osmišljava i planira - već izvršava naređenja koje dolaze iz Vučićevog okruženja - kazao je Petrović.

Tag: mizoginija