U vazdušnom napadu mjanmarske vojske na rudnik rubina danas na području Mogok na sjeveru zemlje, koji je pod kontrolom pobunjeničke grupe, poginulo 13 ljudi, saopštili su očevici i naoružana opozicija.
Jedan stanovnik rekao je da se napad dogodio jutros poslije 8 sati po lokalnom vremenu i dodao da je sedam ljudi poginulo na licu mjesta, dok je šestoro kasnije preminulo od zadobijenih povreda.
Prema riječima očevidaca, među poginulima je bio budistički monah, kao i otac i sin koji su prolazili na motociklu.
Neimenovani portparol Nacionalnooslobodilačke vojske Taang, koja okupira region Mogok, potvrdio je broj poginulih, navodeći da je 14 osoba povrijeđeno u napadu.
Vojna hunta za sada nije reagovala.
Građanski rat bjesni u Mjanmaru od kada je vojna hunta preuzela vlast 2021. godine, a prodemokratska oružana opozicija udružila je snage sa bivšim etničkim oružanim grupama.
Zajednička ofanziva koja je počela krajem 2023. godine omogućila im je da zauzmu djelove teritorije, uključujući grad Mogok, poznati centar trgovine rubinima.
Mjanmar je bogat dragim kamenjem i drugim rijetkim mineralima, koje naoružane grupe traže i prodaju uglavnom susjednoj Kini za finansiranje rata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Mjanmaru 13 poginulih u napadu vojne hunte na rudnik rubina

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili su dvanaest osoba, uključujući pet kineskih državljana, na doživotni zatvor zbog umiješanosti u trgovinu ljudima, objavili su danas državni mediji.
Osude proizilaze iz niza krivičnih djela, uključujući distribuciju seks video snimaka na mreži i trgovinu ženama iz Mjanmara radi prisilnih brakova u Kini.
Trgovina ljudima, posebno ženama i djevojčicama namamljenim ili prisiljenim na brak u susjednoj Kini, čest je problem u Mjanmaru, zemlji pogođenoj građanskim ratom koji je izbio nakon što je vojska preuzela vlast od demokratski izabrane vlade Aung San Su Ći u februaru 2021. godine.
Ratni sukob u Mjanmaru ostavio je milione žena i djece ranjivim na eksploataciju.
Izvještaj Udruženja žena Kačina Tajlanda (KWAT) iz 2018. godine, koje radi na sprečavanju trgovine ljudima u sjevernim državama Kačin i Šan koje se graniče sa Kinom, procjenjuje da je oko 21.000 žena i djevojčica iz sjevernog Mjanmara bilo prisiljeno na brak u Kini između 2013. i 2017. godine.
U posljednjem izvještaju objavljenom u decembru, KWAT je zabilježio nagli pad broja žrtava trgovine ljudima od 2020. do 2023. godine. Pad je pripisan pandemiji kovida-19 i zatvaranju granica izazvanim ratom.
Međutim, izvještava se o ponovnom porastu 2024. godine, kada su mnogi ljudi iz cijelog Mjanmara počeli da migriraju u Kinu u potrazi za poslom.
General-major Aung Kjav Kjav, zamjenik ministra unutrašnjih poslova, rekao je u junu da su vlasti 2024. godine riješile 53 slučaja trgovine ljudima, prisilnih brakova i prostitucije, od kojih se 34 odnosilo na Kinu, prema izvještaju koji je objavilo Ministarstvo informisanja Mjanmara.
U izvještaju se takođe navodi da je između januara i juna ove godine zabilježeno ukupno 80 slučajeva trgovine ljudima, uključujući 14 koji uključuju bračnu prevaru od strane stranih državljana.

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili 12 osoba na doživotni zatvor zbog trgovine ljudima

Najmanje 23 ljudi poginulo je u napadu aviona na budistički manastir u Mjanmaru, saopštili su danas članovi pokreta otpora u toj zemlji.
Napad se dogodio u selu Lin Ta Lu u centralnom delu zemlje i u njemu je povređeno oko 30 ljudi, dok je deset u teškom stanju.
U manastir, na koji je iz mlaznog aviona bačena bomba, u posljednjih nekoliko nedjelja se sklonilo više od 150 ljudi iz obližnjih sela, kako bi izbjegli kopnene napade u regionu. Vojska Mjanmara je ranije saopštila da napada samo legitimne ratne mete i optužila snage otpora za terorizam.
U toj zemlji je počeo građanski rat u februaru 2021. godine, kada je vojska preuzela vlast, što je izazvalo mirne demonstracije, koje su nasilno ugušene.
Protivnici vojske su tada počeli da se naoružavaju, a vojska im se suprotstavlja avio-napadima od kojih oni ne mogu da se odbrane.

Bombardovan budistički hram u Mjanmaru, poginule najmanje 23 osobe

Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.
Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.
Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD Marka Rubija i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.
Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.
Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.
<h2>Nekoliko programa</h2>
Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.
Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.
Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.
Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.
Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.
Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, Bašara al-Asada.
Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.
<h2>Upozorenje administracije</h2>
U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.
- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

Šef vojne vlade Mjanmara amnestirao je gotovo 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne nove godine u zemlji, izvijestili su u četvrtak 17. aprila državni mediji, ali nije odmah bilo jasno koliko je političkih zatvorenika zatvoreno zbog suprotstavljene vlasti vojske.
Viši general Min Aung Hlaing, šef vladajućeg vojnog savjeta, pomilovao je 4.893 zatvorenika, javio je MRTV. Trinaest stranaca će takođe biti pušteno i deportovano iz Mjanmara, navodi se u odvojenom saopštenju, prenosi Asošijejted pres (AP).
Ostali zatvorenici su dobili smanjene kazne, osim onih koji su osuđeni za teška krivićna djela kao što su ubistvo i silovanje, ili zatvorenika zbog optužbi po raznim drugim bezbjednosnim aktima.
Ukoliko oslobođeni pritvorenici ponovo prekrše zakon moraće da odsluže i ostatak prvobitne kazne uz svaku novu kaznu, u skladu sa uslovima njihovog puštanja na slobodu.
Masovne amnestije na praznik nisu neuobičajene u Mjanmaru. Puštanja će se desiti u zatvorima širom zemlje.
Desetine rođaka i prijatelja zatvorenika čekalo je rano u četvrtak ispred glavne kapije zatvora Insein, na sjevernoj periferiji Jangona, najvećeg grada u zemlji. Nisu bili dostupni detalji o broju zatvorenika puštenih iz Inseina u okviru amnestije.
Mjanmar je pod vojnom upravom od 1. februara 2021, kada je njegova vojska zbacila izabranu vladu civilnog lidera Aung San Su Ći. Preuzimanje vlasti je naišlo na masovan nenasilni otpor, koji je od tada postao široko rasprostranjena oružana borba. Zemlja je sada u građanskom ratu.
Ovogodišnje proslave Thingiana, novogodišnjeg praznika, bile su rezervisanije nego obično zbog perioda tugovanja širom zemlje nakon razornog zemljotresa prošlog mjeseca. Zemlja se bori da se oporavi od zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji se desio 28. marta u kojem je nastradalo 3.725 ljudi.
U novogodišnjem govoru emitovanom u četvrtak Min Aung Hlaing je rekao da će njegova Vlada preduzeti mjere rekonstrukcije i rehabilitacije u oblastima pogođenim zemljotresom što je prije moguće.

Mjanmar oslobodio 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne Nove godine

Broj žrtava snažnog zemljotresa u Mjanmaru porastao je na više od 3,3 hiljade, javili su državni mediji, dok je šef Ujedinjenih nacija za humanitarnu pomoć Tom Flečer pozvao svijet da pomogne toj zemlji. 
 
Zemljotres jačine 7,7 stepeni, koji se dogodio 28. marta, sravnio je zgrade i uništio infrastrukturu širom države, uzrokujući 3.354 žrtve i 4.508 povrijeđenih. 
 
Prema podacima objavljenim u državnim medijima, 220 osoba se smatra nestalima, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Više od sedmicu nakon katastrofe, mnogi ljudi u Mjanmaru su još bez krova nad glavom i mnogi od njih su prisiljeni spavati na ulici jer su njihove kuće potpuno uništene ili postoji rizik da se sruše. 
 
Prema procjenama UN-a, više od tri miliona ljudi moglo je biti pogođeno zemljotresom. 
 
Flečer se danas sastao sa pogođenima zemljotresom u gradu Mandalaj u Mjanmaru i izbliza vidio štetu nanesenu tom gradu. 
 
- Uništenje je ogromno. Svijet mora pomoći narodu Mjanmara - napisao je Flečer na mreži X. 
 
Od vojnog puča 2021. godine, Mjanmarom upravlja hunta, što je izazvalo građanski sukob. 
 
Hunta je navodno izvršila desetine napada od zemljotresa, uključujući 16 napada otkako je u srijedu proglašeno privremeno primirje, saopštio je UN u petak. 
 
Godine rata dovele su do uništenja ekonomije i infrastrukture Mjanmara, što predstavlja veliku prepreku međunarodnim naporima da se pruži pomoć toj državi nakon snažnog zemljotresa. 
 
Kina, Rusija i Indija bile su među prvim državama koje su ponudile podršku, šaljući timove u Mjanmar kako bi pomogli u pronalaženju preživjelih. 
 
Sjedinjene Američke Države su u petak saopštile da povećavaju pomoć Mjanmaru, čime će pomoć dostići vrijednost od devet miliona USD.

Mjanmar: Raste broj žrtava, preko 3300 stradalo

Vojna vlada Mjanmara, pogođenog katastrofalnim zemljotresom u kome je poginulo više od 2.000 ljudi, proglasila je sedmodnevnu nacionalnu žalost, a minut ćutanja biće održan dana u 12:51 po lokalnom vremenu, tačno kada se osjetio potres, javlja Bi-Bi-Si (BBC).
Više od 2.000 ljudi u Mjanmaru poginulo je u zemljotresu jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji je prošlog petka pogodio područja do Tajlanda i Kine.
U susjednom Tajlandu je, prema zvaničnim podacima, poginulo 20 ljudi, a hiljade ih je evakuisano iz napuklih zgrada u Bangkoku.
Spasioci u obje zemlje i dalje nastavljaju potragu za preživjelima, iako je sve manje nade da će pod ruševinama biti preživjelih nakon što je prošao kritični period – prva 72 sata od zemljotresa.
Ujedinjene nacije ističu da je zemljotres izazvao „već strašnu krizu“ u Mjanmaru, koji je usred četvorogodišnjeg građanskog rata.
Uprkos razaranju, izvještaji sugerišu da vojni lideri zemlje i dalje izvode vazdušne napade na prodemokratske pobunjeničke grupe, navodi BiBiSi.

Sedmodnevna žalost u Mjanmaru, više od 2.000 poginulih u zemljotresu

U Mjanmaru je jutros zabilježen još jedan jak potres, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki zavod.
Epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihteru bio je 39 kilometara od Manalaja na dubini od deset kilometara.
Mjanmar je pogodio zemljotres jačine 7,7 stepeni po Rihteru u petak oko podneva nakon čega su uslijedila brojna naknadna podrhtavanja, uključujući jedno jačine 6,4 stepena.
Prema podacima koje je objavila vojna hunta u Mjanmaru, ukupan broj žrtava zemljotresa premašio je 1.600, povrijeđeno je više od 3.400, a 30 ljudi vodi se kao nestalo, prenosi agencija Kjodo.
U susjednom Tajlandu poginulo je najmanje 18 osoba, prenosi Tanjug.

Još jedan jači potres u Mjanmaru

Ozbiljna nestašica medicinske opreme u Mjanmaru utiče na pomoć stanovništvu pogođenom zemljotresom, saopštile su večeras agencije UN i dodale da je mnogima hitno potrebna humanitarna pomoć.
Nedostaju medicinski paketi prve pomoći, kese za krv, anestetici i drugi ljekovi, kao i šatori za spasioce, navodi se u saopštenju Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Kako se broj mrtvih popeo na 1.600, spasilačke operacije su dodatno zakomplikovane zbog oštećenja bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, kao i puteva i komunikacione opreme, poput internet veza.
- Oštećeni putevi i ruševine otežavaju pristup humanitarnoj pomoći i komplikuju procenu potreba, dok hiljade ljudi provode noć na ulicama ili na otvorenom zbog oštećenja, razaranja, ili zbog straha od daljeg podrhtavanja - navodi se u saopštenju agencije UN.

UN: Nestašica medicinske opreme u Mjanmaru otežava pomoć stanovništvu

Više od 1.600 ljudi je poginulo u Mjanmaru, a hiljade su povrijeđene poslije zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale, koji se osjetio i u susjednim zemljama.
U Bangkoku na Tajlandu, spasilački napori su u toku na mjestu urušenog solitera, dok zvaničnici navode da je najmanje 100 preživjelih i dalje zarobljeno ispod ruševina, a 50 ljudi se i dalje vodi kao nestalo.
- Kopamo ljude golim rukama - izjavio je spasilački tim u Mandeleju, drugom najvećem gradu Mjanmara za BiBiSi (BBC).
Među preživjelima je 30-godišnjakinja koju su izvukli iz ruševina poslije 30 sati.
Iznijeli su je na nosilima, dok ju je sve vrijeme grlio suprug, a zatim su je odveli u bolnicu, prenosi agencija Frans pres.
- U početku nisam mislio da će biti živa. Bio sam veoma srećan kada sam čuo dobre vijesti - rekao je njen muž za AFP.
Više od 90 ljudi je i dalje zarobljeno pod ruševinama stambenog bloka u ovom gradu, izjavio je zvaničnik Crvenog krsta za isti medij.
Vojni lideri Mjanmara apelovali su za međunarodnu pomoć, a među prvima koji su se odazvali su susjedi Kina i Indija.
U međuvremenu su Narodne odbrambene snage izvijestile o vazdušnim napadima vojske u blizini epicentra zemljotresa.
Snažan zemljotres jačine 7,7 stepeni Rihterove skale pogodio je 28. marta centralni Mjanmar i okolne zemlje, saopštio je Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država.
Epicentar zemljotresa bio je 16 kilometara sjeverozapadno od grada Sagainga na dubini od 10 km, dodaju.
Desetak minuta kasnije Mjanmar je pogodio još jedan zemljotres, ali nešto blaži, magnitude 6,4 Rihtera.
Postoje izvještaji o pucanju puteva u Nejpjidu, glavnom gradu Mjanmara.
- Zemljotres se dugo osjećao. Mislim da nije napravljena neka velika šteta u centru Jangona, najvećem gradu Mjanmara - rekao je Soe Lvin iz Mjanmara.
Mjanmar je u političkim previranjima otkako je vojna hunta preuzela vlast u puču 2021. godine.
Nevladine organizacije upozoravaju na kršenje ljudskih prava, a Dejvid Jubenk iz grupe humanitarnog otpora Free Burma Rangers za BiBiSi (BBC) kaže da „od zemljotresa vazdušni udari ne prestaju“.

Više od 1.600 nastradalih u zemljotresu koji je pogodio Mjanmar i Tajland

Sve je počelo jako loše i pogrešno i ja odmah na startu želim svaku ženu da ohrabrim i da zamolim da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe, i mi ćemo biti dame i gospođe i prećutaćemo kada nas neko napadne, kazala je za Web televiziju <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/uskoro-na-portalu-dan-intervju-sa-mirjanom-pajkovic-5334686">Dana </a>Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinska prava.
Ona kaže da je ona tu napravila prvu grešku i da je to ono što najviše zamjera sebi.
– Jer kada sam sam ja bila izložena onom ekstremnom nasilju koje sam objavila na društvenim mrežama gdje je meni prvi čovjek uz predsjednika države, prvi nekadašnji čovjek ANB, vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora rekao da mi neće biti mjesta i života i Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal zašto sam ja to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam ja odbila da postupim onako kako je on on mene tražio. Ja moram ovdje kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu toliko savremeni, da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi. Primjera radi kada vas neko ucjenjuje. Neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvećeg državnog autoriteta. Vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. On mi je dao do znanja to u razgovoru. Ja sam i željela da odbijem susret sa njim. Pozivam sve državne funcionere, moćnike, da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Morate da razumijete da neko ko je bitna figiura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kada-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan. On je utemeljen. Nijesam u tom trenutku svjesna sadržine materijala kojim mi je prijetio. Želim da javnost razumije da svi imamo neku privatnost koju ne želimo da nam se vidi. Znala sam da ima, i kroz neka ranija iskustva sa njim da on sa pozicije moći koju je imao prosto jeste na izvoru informacija – kazala je Pajković.

Pajković: Bila sam izložena ekstremnom nasilju

Osamdeset devet osoba je povrijeđeno pri udaru groma tokom skupa podrške bivšem predsjedniku Brazila Žairu Bolsonaru u Braziliji.
Do udara groma došlo je u nedjelju, u blizini skupa na kojem su se, uprkos kiši, okupile hiljade ljudi kako bi tražile oslobađanje desničarskog lidera, koji u zatvoru služi kaznu od 27 godina zbog uloge u pokušaju poništavanja poraza na predsjedničkim izborima 2022. godine.
Video-snimci zabilježili su trenutak kada su snažan bljesak i grmljavina izazvali paniku, pa su se okupljeni razbježali tražeći zaklon, prenosi Euronews.
Iz vatrogasne službe navode da je 47 osoba zatražilo bolničko liječenje, od kojih je 11 smješteno na intenzivnu njegu, dok su hitne službe desetine povrijeđenih zbrinule na licu mjesta.

Grom udario među ljude tokom protesta za Bolsonara, povrijeđeno 89 osoba (VIDEO)

Američki nosač aviona i prateći ratni brodovi stigli su na Bliski istok, rekli su Rojtersu danas dvojica američkih zvaničnika.
Nosač aviona USS Abraham Linkoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima stigli su u regiju Bliskog istoka, koja je pod Središnjim zapovjedništvom američke vojske, rekli su zvaničnici Rojtersu.
Američki predsjednik Donald Tramp je u četvrtak kazao da Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju "armadu" koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti.
Ratni brodovi počeli su se raspoređivati ​​iz azijsko-pacifičke regije ranije ovog mjeseca, dok su napetosti između Irana i SAD eskalirale nakon ​gušenja protesta širom zemlje, prenosi Hina.
Tramp je u više navrata prijetio da će intervenisati ako Iran nastavi ubijati protestante , ali su se protesti u međuvremenu smirili.&nbsp;
Američka vojska je u prošlosti slala snage na Bliski istok u vrijeme pojačanih napetosti, što su često bili obrambeni potezi. Međutim, američka vojska je prošle godine izvela napade na iranska nuklearna postrojenja.
Osim nosača i ratnih brodova, Pentagon takođe premješta borbene avione i sisteme protivvazdušne odbrane na Bliski istok.
Tokom vikenda, američka vojska najavila je da će izvesti vježbu u regiji "kako bi demonstrirala sposobnost raspoređivanja, raspršivanja i održavanja borbenog vazdušnog naoružanja".
&nbsp;Visoki iranski zvaničnik rekao je prošle sedmice da će Teheran svaki napad smatrati "sveopštim ratom" protiv zemlje.

Američka flota stigla na Bliski istok

Iranska vlast je u nedjelju otkrila novi mural na ogromnom bilbordu na centralnom trgu u Teheranu sa direktnom porukom Sjedinjenim Američkim Državama da ne pokušavaju vojni napad na zemlju.
Bilbord prikazuje ptičju perspektivu nosača aviona sa oštećenim i eksplodiranim borbenim avionima na njegovoj palubi. Paluba je posuta tijelima i natopljena krvlju koja se slijeva u vodu iza broda, formirajući uzorak koji podsjeća na pruge američke zastave. Na jednom uglu istaknut je slogan: „Ako siješ vjetar, žanješ oluju“.
Otkrivanje murala na Trgu Engeleab dolazi dok nosač aviona USS Abraham Linkoln i prateći ratni brodovi kreću prema regionu, odnosno sada su već stigli na Bliski istok. Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da se brodovi premještaju „za svaki slučaj“ ako odluči preduzeti akciju.
- Imamo ogromnu flotu koja ide u tom pravcu i možda je nećemo ni morati upotrijebiti - rekao je Tramp prošle sedmice.
Trg Engeleab se koristi za okupljanja koja organizuje država, a vlasti mijenjaju mural u skladu s nacionalnim prilikama. U subotu je komandant iranske paravojne Revolucionarne garde upozorio da je njegova sila „spremnija nego ikad, prst na okidaču“.
Američka vojska je putem društvenih mreža saopštila da njeni borbeni avioni F-15E Strajk Igl sada imaju prisustvo na Bliskom istoku, navodeći da borbeni avion „povećava borbenu spremnost i promoviše regionalnu sigurnost i stabilnost“.
Slično tome, britansko Ministarstvo odbrane je u četvrtak saopštilo da je rasporedilo svoje borbene avione Tajfun u Katar „u odbrambenu svrhu“.

Tag: mjanmar