<p>Mještani pivskog sela Brezna, okupljeni u Građansku inicijativu „Spasimo Brezna“, danas su u minut do 12, na pola sata, blokirali magistralni put Nikšić- Šćepan Polje kako bi poslali poruku crnogorskom državnom vrhu i javnosti da neće dozvoliti da se u centru njihovog sela izgradi visokonaponska trafo stanica 400kV i međunarodno energetsko čvorište.</p>
<p>To bi, cijene oni, značilo „tihi genocid“ i raseljavanje brojne lokalne zajednice. &nbsp;</p>
<p>Mještani su imali transparente na engleskom sa natpisima: „Premijeru Milojko Spajiću, da li će naša Vlada uništiti naše selo?“, „CGES i EBRD da li nas sada vidite?!“ i „Alcasar Energy, ovo je naša zemlja, mi smo javni interes naše države“...</p>
<p>Jedna od okupljenih, <b>Vesna Radojević</b>, poručila je da bi to značilo kraj sela.</p>
<p>- Gornja Brezna su jedino selo u Crnoj Gori u koje se ljudi, naročito mladi. doseljavaju, grade turističke objekte, razvijaju svoje poslove, rade na održivom razvoju, sprovode strateško opredjeljenje države Crne Gore. I umjesto da ova država pomogne te ljude, da pomogne povratak njihov na selo, ova država pravi plan da uništi ovo selo. To traje već 15 godina, a da niko u selu o tome ništa ne zna - istakla je Radojević.</p>
<p>Dodala je da su, tokom dvomjesečne borbe da spriječe ovakvu namjeru, otkrili da je državna energetska kompanija Crneogorski elektroprenosni sistem (CGES), u projektnoj dokumentaciji za kredit Evropske banke za obnovu i razvoj, a na osnovu koje su dobili 28 miliona eura za gradnju 400kV trafo stanice, navela da u krugu od dva kilometra od lokacije trafostanice koja se planira graditi nema nijedne kuće, niti poslovnog objekta. To je, kaže, apsolutna neistina, jer tu ima preko 100 kuća u kojima ljudi stalno ili povremeno žive, a prva kuća je na oko 100 metara od trafo stanice.&nbsp;</p>
<p>Nadaju se, kaže, da će, konačno, ova država vidjeti svoje građane i reagovati na njihov zahtjev da se energetsko čvorište izmjesti na drugu lokaciju. Ukoliko se to, ipak, ne desi, razmatraju postojanje osnova za podnošenje tužbe Evropskom javnom tužilaštvu u dijelu u kojem je u proces uključena Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).&nbsp;</p>
<p>Radojević je rekla da su, nakon što su javnost upoznali sa netačnim tvrdnjama CGES-a u projektnoj dokumentaciji za EBRD, dobili &nbsp;“prilično neugodnu poruku od CGES-a”, gdje su ih nazvali “državnim neprijateljima”.</p>
<p>- U komunikaciji smo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i očekujemo njihovu reakciju prije svega da bi ova ugledna finansijska institucija zaštitila svoj integritet i svoj međunarodni kredibilitet. Tražili smo da se odobrena sredstva zamrznu i da se kompletna procedura ponovi te da se ispoštuju jako visoki standardi EBRD kada su u pitanju upravo lokalne zajednice koje dotiču projekti koje oni finansiraju, a to je da se od najranijih faza planiranja projekata uključe lokalne zajednice, da se čuje njihov glas i njihov stav i da se ne finansiraju projekti koji imaju negativan uticaj na prirodu i ljudske zajednice - ističe Radojević.</p>
<p>Ona navodi i da su za cijelu priču o namjerama gradnje viskokonaponskog energetskog čvorišta u selu Gornja Brezna saznali kada je privatna kompanija <b>Alcazar Energy</b> poslala svoje geometre na njihova imanja, potpuno nezakonito, a da niko nije znao, niti je pitan.&nbsp;</p>
<p>- Oni su podnijeli ekološki elaborat Agenciji za zaštitu prirode u kojem su naveli naše parcele, privatne parcele mještana Brezana, i tvrdili da su napravili dogovor i sklopili ugovor sa mještanima o zakupu privatnih parcela kuda će proći njihov dalekovod. To je apsolutna neistina. Niko od mještana nije znao za to, nismo znali da su naše parcele u njihovom elaboratu - poručila je Radojević.</p>
<p>Drugi dio priče, kako je navela, je da su otkrili da su urbanističko tehnički (UTU) uslovi koje je Alcazar Energy dobio od resornog ministarstva nezakoniti, jer su ti uslovi dobijeni po bivšem zakonu o gradnji, odnosno spornom članu 218 C, gdje se, citira Radojević, precizno kaže da vlada izdaje, bez svih procedura koje predviđaju regulani zakoni, da se ti uslovi izdaju na zahtjev vlasnika zemljišta.</p>
<p>- Znači ovdje taj uslov nije ispoštovan i to je očigledno i jasno i nedvosmisleno kršenje zakona i to pitanje ćemo takođe otvoriti pravnim sredstvima u skladu sa zakonima - dodala je ona.&nbsp;</p>
<p>Vlasnik jednog od prvih etno sela u Crnoj Gori koje se nalazi u Breznima, <b>Mićo Blagojević</b>, kazao je da ne vjeruju CGES-u koji je već gradio jedan dalekovod 400kV u Breznima i ulestvovao u gradnji postojeće trafo stanice a da mještani ni o tome nijesu ništa znali dok nisu došle mašine.</p>
<p>- Tada su nam uništili put, tokom dvije godine gradnje nije se moglo prići selu, turisti nisu mogli doći, trpjeli smo torturu i ogromne štete. Tek smo se malo oporavili, i nećemo dozvoliti da se isto ponovi, u još većem obimu. Branićemo ako treba i životima svoja imanja i đedovinu, nije nas briga za prijetnje kaznama, preko nas mašine neće proći - kazao je Blagojević.</p>
<p>Sličnog je stava i <b>Milorad Blečić, </b>mještanin koji je na svom imanju zatekao geometre firme Alcasar Energy, uzeo im skice koje su pravili i upozorio ih da se više ne približe njegovoj privatnom posjedu. Najavio je tužbu i ponovio da će svim sredstvima braniti svoju imovinu. Blečić veći dio godine živi sa porodicom u Gornjim Breznima, bavi se poljoprivredom i eko turizmom.&nbsp;</p>
<p>Mještani Gornjih Brezana naveli su ranije da gradnja ovakvog energetskog giganta, kakav se planira u njihovom selu, ne bila moguća u centru naseljenog mjesta nigdje u civilizovanom svijetu.</p>
<p>Mještani su su već otvorenim pismima obraćali CGES-u, predsjednicima države, Skupštine i Vlade i ministrima, a prije dva dana i ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću tražeći od njega da ispoštuje najavu i obećanje svojih planera da će produžiti javnu raspravu o izmjenama i dopunama PUP Plužine, napominjući da je proces izrade tog dokumenta urađen netransparentno te da insistiraju da im se obezbijedi vrijeme i uslovi da budu aktivno uključeni.&nbsp;</p>
<p>- Strahujemo i za svoju bezbjednost jer smo upali u osinjak. Pokušavaju da nas zastraše i zaustave. O svojim strahovima obavijestili smo nadležne institucije u Crnoj Gori, kao i međunarodni faktor - kazali su oni.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mještani Brezana sa blokade poručili: Nećemo dozvoliti uništenje našeg sela ni po koju cijenu

<p>Samo dvadesetak kilometara od administrativnog centra Crne Gore, Glavnog grada Podgorice, nalazi se selo Orasi – mjesto bogate istorije, duhovnog nasljeđa i dubokih korijena Lješanske nahije. Ipak, po stepenu razvijenosti i odnosu institucija, ovo selo je na mapi – isključivo zahvaljujući borbi samih mještana. Vlasti, i lokalne i državne, kao da su ga potpuno precrtale.</p> <p>Put koji vodi do Oraha završava se prije samog ulaska u selo. Dalje se nastavlja uski, makadamski pravac kojim se jedva mogu mimoići dva vozila. Svaka jača kiša ili nevrijeme pretvara ovaj put u rizičnu dionicu, odsijecajući pristup kućama, naročito starijim i slabije pokretnim mještanima.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611068_c044824e6e326ac22986d3d4096efb9b6d561eb82b204d3f28e8b7438c36a2bb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062611068_c044824e6e326ac22986d3d4096efb9b6d561eb82b204d3f28e8b7438c36a2bb" data-rendition-name="original" width="454" height="363" loading="lazy" alt="orasi"><figcaption>Put kroz selo Orasi, Lješanska nahija<span></span><span>Portal ETV</span></figcaption></figure>  <p>U Orasima, mjestu sa oko 60 kuća, žive uglavnom vikendaši, potomci iz tog kraja koji se posljednjih godina sve češće vraćaju ognjištima svojih predaka. Ali država, kako kažu, ne vraća ništa.</p> <p>- Obećavali su prethodnici sto puta. Ovi sada isto. Dolazili iz ‘Puteva’, iz Sekretarijata za saobraćaj, dali nalog da se radi, i sad se, kao, čeka rebalans budžeta da završe parkinge i Lijevu rijeku jer je to prioritet. A mi – mi smo navodno ‘naredni’. Evo, 20 godina ništa nije uloženo u Orahe! - kaže <b>Slobodan Đurović</b>, mještanin koji je za Portal ETV govorio sa vidljivim ogorčenjem.</p> <p>Đurović ističe da je Sekretarijat za saobraćaj pokazao korektan pristup i volju da se stvar pokrene, ali da se sve lomi na izvršnim strukturama.</p> <p>- Prije svega na preduzeću d.o.o. Putevi, koje se, uprkos instrukcijama, do danas nije pomjerilo sa mrtve tačke - poručuje Đurović.</p> <p>Dodaje da im je ovo preduzeće ukinulo i autobusku liniju, pa autobus saobraća samo do obližnjeg mjesta.</p> <p>- Autobus vozi samo do Progonovića, a to je 7 km udaljeno od Oraha. Taj dio puta mještani koji nemaju sopstveni prevoz moraju da prepješače kako bi došli do svojih kuća - kaže Đurović.</p> <p>U Orasima žive tri bratstva: Đurovići, Pejovići i Stojanovići. Kako svjedoče, crkvu na seoskom groblju su renovirali sopstvenim sredstvima i donacijama prijatelja, kumova i drugova. Kosili su put sami. Vlast nijesu čekali, jer, kažu, znaju da od nje – nema ništa. Ali ni da ih ignoriše ovoliko, nijesu mogli ni slutiti.</p> <p>- Obraćali smo se preko Mjesne zajednice Gradac – za asfaltiranje, za bolje snabdijevanje električnom energijom, za internet kako bi se mlađa generacija vraćala. Ništa. Samo prazna obećanja i izgovori - poručuje Đurović.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611064_ca45dc31dc721fe774d7d412a35beef64d3838cf85e22bccbf7e88cdfcb71081.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025062611064_ca45dc31dc721fe774d7d412a35beef64d3838cf85e22bccbf7e88cdfcb71081" data-rendition-name="original" width="638" height="459" loading="lazy" alt="orasi"><figcaption>Seosko groblje na kojem su mještani sami renovirali crkvu<span></span><span>portal etv</span></figcaption></figure>  <p>Zabrinjava i činjenica da selo još uvijek nema obezbijeđen vodovod – koristi se kišnica i bunari, što je neprihvatljivo za savremeno doba, posebno ako se zna da se radi o naselju koje pripada glavnom gradu jedne države.</p> <p>Mještani s pravom postavljaju pitanje: zašto je prioritet uvijek neko drugo mjesto? Njihova sumnja – da se infrastrukturni radovi izvode selektivno, po partijskim i porodičnim linijama – sve je izraženija.</p> <p>- Vjerovatno je prioritet tamo đe neko od rodbine vlasti ima kuću ili vikendicu. Danas se svi poslovi završavaju samo ako ste u bliskom srodstvu ili poznajete ‘nekog’. Ko ne pripada toj mreži – za njega nema puta, ni vode, ni struje - ogorčeno dodaje Đurović.</p> <p>Orasi su, nažalost, simbol institucionalne nepravde i iznevjerenih očekivanja. U vremenu kada se grade biciklističke staze, trgovi i fontane, kada se milioni ulažu u projekte od “javnoga interesa”, mještani ovog sela i dalje gaze kroz blato i čekaju da ih se neko sjeti.</p> <p>Ostaje pitanje za nadležne: kada će selo Orasi postati prioritet? Ili se ono, kao i mnoga druga, zauvijek briše iz fokusa razvoja zato što među mještanima nema onih koji sjede u foteljama vladajuće većine.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062611064_2de52a8bd11aea6024a1547abed96760ac98dd28c9b7af8518c644382d6908ff.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062611064_2de52a8bd11aea6024a1547abed96760ac98dd28c9b7af8518c644382d6908ff" data-rendition-name="original" width="354" height="414" loading="lazy" alt="orasi"><figcaption>Put kroz selo Orasi, Lješanska nahija<span></span><span>portal etv</span></figcaption></figure>

Danijela Jovanović

Putevi (ne) vode u Orahe: "Putevi“ d.o.o ostavili mještane bez odgovora i puta

<p>Mještani dijela Rogama, Đurkovića, Vukovića i cijelih Pipera tvrde da već tri dana nemaju vodu. U saopštenju koje su jutros dostavili mediji kazali su da su se obraćali podgoričkom preduzeću Vodovod i kanalizacija koji ih je uputio na Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS). Iz te kompanije su ih, tvrde, obavijestili da je Vodovod prekoračio potrošnju struje, te da će biti isključeni sa mreže dok ne potpišu Ugovor za plaćanje struje.</p>
<p>Sa druge strane, iz podgoričkog Vodovoda tvrde da CEDIS na toj lokaciji ugrađuje brojila i da je to razlog zašto je vodosnabdijevanje ograničeno.</p>
<p>Mještani ovog dijela grada kažu da je tragikomična je situacija da građani posreduju u komunikaciji između državnih organa.</p>
<p>- Iz CEDIS-a su na upoznali da se niko iz Vodovoda DOO ne obazire na njihove pozive da se to završi hitno. Ovakav nesavjestan rad i neodgovornost ljudi koji rukovode Vodovodom je nedopustiv i krajnje bezobrazan jer nekoliko stotina kuća nema vodu već treći dan i neće je imati narednih nekoliko dana. Vodovod pritom ne vodi računa o vrućina usljed visoke temperature - navedeno je u njihovom obraćanju.</p>
<p>Zabrinjavajuća je, napominju oni, uloga gradonačelnika Glavnog grada <b>Saše Mujovića</b> "koji izgleda ne zna da se u gradskim preduzećima i službama zaposleni ne javljaju na telefone".</p>
<p>- Kako je ovaj period visoko rizičan od požara, a ovo područje veoma pogodno za nastanak i širenje požara podgorički Vodovod je nestručnim i nesavjesnim radom ugrozio živote građana tako što  sada nisu u funkciji ni hidranati za punjenje vatrogasnih vozila i nemaju se gdje dopunjavati u slučaju požara - poručili su mještani.</p>
<p>Nasuprot njima, u Vodovodu kažu da je vodosnabdijevanje sa pumpne stanice Straganica bilo uredno sve do juče ujutru kada je došlo do prekida, koje je kasnije u toku dana uspostavljeno. Situacija se, dodaju u tom preduzeću, ponovila jutros, a nakon pekida vodosnabdijevanje je stabilizovano oko 12 sati.</p>
<p>- Naše Društvo je juče, 20. juna nešto poslije devet sati dobilo informaciju da je došlo do prekida napajanja električnom energijom pumpne stanice Strganica, koje nam prethodno nije bilo najavljeno. Nakon toga, nakon uspostavljene komunikacije, dobili smo informaciju da CEDIS d.o.o. izvodi radove na ugradnji novih brojila na predmetnom lokalitetu, što je i jedini razlog zašto je obustavljeno vodosnabdijevanje – van nadležnosti našeg Društva - istakli su iz Vodovoda.</p>
<p>Juče je, tvrde, u drugom dijelu dana vodosnabdijevanje ponovo uspostavljeno, dok je u toku jutra opet došlo do prekida koje je stabilizovano oko 12 sati od kada potrošači imaju uredno vodosnabdijevanje, navode iz Vodovoda.</p>
<p>- Stručna ekipa Društva prati stanje i pripravna je 24 časa u cilju redovnog održavanja navedenog kao i cjelokupnog sistema, kako bi vodosnabdijevanje Glavnog grada bilo uredno - zaključeno je u odgovoru Vodovoda mještanima Rogama, Đurkovića, Vukovića i Pipera.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Prekid vodosnabdijevanja u Piperima: Mještani optužuju Vodovod, preduzeće se poziva na radove CEDIS-a

<p>Spaljena zemlja, može se u dvije riječi opisati požar u Marušićima, Mimicama i Pisku kod Omiša koji je danas rano ujutro buknuo po drugi put u dva dana, a sada je, po riječima glavnog županijskog vatrogasnog komandanta<b> Ivana Kovačevića</b> pod kontrolom vatrogasaca.</p>
<p>- Trenutno je stanje na požarištu pod kontrolom vatrogasaca, ali do noći se na ovom području očekuje jaka bura. Sigurno će biti paljenja, pa ćemo se cijelu noć boriti s vatrom. Zato nam vazduhoplovne snage natapaju teren - kazao je Kovačević.</p>
<p>Sada je, dodao je, stanje zadovoljavajuće, a još nemaju podatak kolika je izgorjela površina.</p>
<p>- Na terenu je od juče 150 vatrogasaca sa 50 vozila - dodao je on.</p>
<p>Taj požar gase vatrogasci iz cijele Splitsko-dalmatinske županije, dok su u stanje pripravnosti stavljeni njihove kolege iz Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske, Koprivničko-križevačke i Sisačko-moslavačke koji će, bude li trebalo pomagati u sanaciji i čuvanju požarišta.</p>
<p>Među vatrogascima koji se jutros od 6:30 sati bore s vatrom su <b>Marko Marušić, Stipe Medić</b> i <b>Marko Zelić</b> iz DVD-a Brela.</p>
<p>Najviše ih brine, kažu, što su požari na tom području učestali posljednjih dana.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.8733%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fportal.morski.hr%2Fposts%2F1255092483287067%3Fref%3Dembed_post&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>Pronađen snop šibica</h2>
<p>Sve se glasnije govori kako su mahom svi požari podmetnuti, a mještani čak svjedoče da su vidjeli osobu na motoru koju sumnjiče da je podmetala požare, ali to zvanično još nije potvrđeno.</p>
<p>Pojedinci svjedoče da su na niz lokacija zahvaćenih požarom pronađeni smotuljci spaljenih šibica, što dodatno jača sumnju.</p>
<p>Vatrogasci su oko 16 sati požare kod Omiša stavili pod kontrolu.</p>
<p>Dosad je na tom području izgorjelo nekoliko krovišta kuća i drugih objekata, brodovi na suvom vezu, te uljara.</p>
<p>Povrijeđen je jedan vatrogasac koji je dobio opekotinu na licu, te je nakon obrade pušten iz bolnice.</p>
<p>Na terenu još tinja vatra i temperatura prelazi 50 Celzijusovih stepeni.</p>
<h2>Spašavali kuću po kuću, teren nepristupačan</h2>
<p>Uz brojne vatrogasce tamo su i njihove kolege iz Javne vatrogasne jedinice (JVP) grada Splita.</p>
<p><b>Ivan Gaće</b>, koji je sa svojim kolegama na požarištu jutros od sedam sati, ispričao je Hini da je u određenim trenucima bilo teško, pogotovo kada su spašavali kuću po kuću.</p>
<p>- Dali smo sve od sebe da što više toga spasimo jer je teren bio jako nepristupačan, a i temperatura visoka. Borovi koji su bili zahvaćeni vatrom su stari i visoki, a većinom je izgorjela šuma, makija, krovišta kuća - rekao je Gaće.</p>
<p>Njegov kolega <b>Josip Delić</b> otkriva da su jutros po dolasku u smjenu zatekli najgoru situaciju jer je požar bio u razbuktaloj fazi.</p>
<p>Tvrdi da nisu umorni, da mogu još izdržati koliko god bude trebalo jer "to je njihov posao", a Josip Kovačević dodaje da su gasili požar oko glavne ceste u Marušićima.</p>
<p>- Nije bilo panike među strancima, neki su nas pitali treba li da odu. Slušali su sve što im se govorilo. Na terenu je bila i policija koja je sve usmjeravala što tačno da naprave - ispričao je Kovačević.</p>

Spaljena zemlja u Dalmaciji: Pronađen snop šibica

<p>Više od 700 mještana u blizini brda Spas kod Budve, gdje se pokrenulo klizište, žive u strahu. Iako ovaj problem nije od juče, reakcije nadležnih institucija izostaju, uprkos brojnim inicijativa. S obzirom na seizmički osjetljivo područje, dugoročno posljedice bi mogle biti katastrofalne.</p>
<p>Stanovnica Babinog dola, koje gravitira na ovom području <b>Božena Jelušić</b> ocijenila je u izjavi za Dan da Budvu urbanistički uređuje samo novac i to od devedesetih godina.</p>
<p>- Ako me pitate kako mještani žive u blizini građevina koje potencijalno mogu da ugroze ovaj prostor, mi smo se na to u Budvi odavno navikli. Navikli smo se od kada na bilo koji način struka i nauka ne utiču na donošenje urbanističkih planova, od kada su oni obesmišljeni jednom nevjerovatnom afirmacijom stambene gradnje. Svi obronci brda Spas napadnuti su gradnjom. Prosto smo se navikli da nam stalno nešto visi nad glavnom i da živimo u maniru "ako" i "dako" jer ovaj seizmički vrlo osjetljiv prostor, na kome postoje verifikovana klizišta, nije nešto na čemu se gradi bez rizika. Što se tiče toga da li je moguće graditi na rizičnim pristorima, jeste, ali je ta gradnja izuzetno skupa i izuzetno ozbiljno zasnovana na istraživanjima, što u ovom slučaju ne vidimo. U blizini moje kuće pokrenulo se bilo jedno klizište, tada se odmah reagovalo. Ne vidim da je sada to iko uradio. Na cijelom prostoru Budve ne vidim da se pitaju nauka i struka. Ostaje nam samo da očekujemo i da se nadamo da neće biti nekih nepredviđenih prirodnih katastrofa, da će i graditelji pokušati bolje da rade - izjavila je za Dan Jelušić, poručujući da je cijela Crna Gora u obavezi da svoje osjetljive prostore zaštiti.</p>
<p>Građanski aktivista i stanovnica Babinog dola<b> Anđa Budimir</b> za Dan ističe da je lokacija (brdo Spas), koja je u prethodnom periodu devastirana građevinskim mašinama, odavno prepoznata kao klizni i teren nepogodan za gradnju.</p>
<p>- U prethodnom periodu na istom terenu javljalo se klizanje objekta, kao i odronjavanje dijela brda i klizanje blata usljed velikih kiša i bujica. Na devastiranom prostoru se bez uključivanja geološke i naučne struke ne može procijeniti ni stepen opasnosti, a ni bezbjednost po lokalno stanovništvo i njihovu imovinu. Do sada slanje inicijativa nadležnim inspekcijskim službama nije dalo rezultata u dijelu uključivanja stručnih lica i relevantnih institucija - upozorava Budimir.</p>
<p>Prema njenoj procjeni, pokretanje tla se desilo usljed presijecanja i skretanja bujičnog toka, evidentiranog na izvodu iz DUP-a Babin do.</p>
<p>- Postojeće stanje hidrotehničke infrastrukture, kao i prokopavanje novog atmosferskog kanala, a tome je svakako doprinijelo i uklanjanje vegetacije (drveća i makije) na površini od 4.50 0m2 i njihovog korijenskog sistema koji je na kraju i držao sav taj teren. Sada na terenu imamo pojavu da bujični tok pokušava da se vrati u svoj višegodišnji pravac, dio voda odlazi novoprokopanim kanalom, a ostatak ljulja kompletan teren koji je ispod. Djelovi stijenja koje voda nosi presijecaju djelove brda što će u krajnjem imati za posljedicu veliko odronjavanje i klizanje terena - upozorava Budimir.</p>
<p>Navodi da na području Mjesne zajednice Babin do živi oko 700 ljudi od kojih većina strahuje od novonastalog problema sa potencijalnim klizištem.</p>
<p>- Posebno oni koji su u ranijem periodu bili svjedoci sličnih katastrofa. Područje na kojem su izvođeni radovi a na kojem sada iz svakog dijela grada vidimo tragove zemlje koja klizi, nekada su stari Budvani zvali "Blato". Posljedice po životnu sredinu su značajne, osim potencijalnog klizišta, suočavamo se svakodnevno sa blokiranim saobraćajnicama usljed prolaska građevinskih mašina. Zbog prekomjerne težine mašina koje se kreću našim ulicama koje su pod velikim nagibima, jako često se dešavaju havarije u dijelu uništavanja postojeće saobraćajne, vodovodne i telekomunikacione infrastrukture. Elaborati procjena uticaja na životnu sredinu koje investitori izrađuju u svrhu dobijanja neophodnih dozvola na terenu se ne poštuju, prašina, zemlja i drugi građevinski otpad u produženom trajanju zagađuju okolinu, a kako nemamo riješeno pitanje atmosferskih kanala i odvoda te vrste voda, sav otpad iz naselja najčešće završava u atmosferskom kanalu u centru grada praveći poplave - istakla je Budimir.</p>
<p>Dodaje da je Zapisnikom Ekološke inspekcije utvrđeno da su sve parcele koje su devastirane dio zaštićenog područja koje potvrđuju studije zaštite brda Spas iz 2009. i 2020. godine.</p>
<p>- Do sada se nijedna institucija za naš problem nadležnom nije oglasila, niti uključila u rješavanje istog iako se o istome priča i piše od oktobra prošle godine, a sve braneći se činjenicama da investitori za radove imaju izdate uslove i dozvole - ukazuje Budimir.</p>
<h2>Katastrofa u najavi</h2>
<p>Građanski aktivista<b> Aleksandar Dragićević</b> kaže da je klizište na brdu Spas katastrofa u najavi.</p>
<p>- Klizište se već pokrenulo i samo je pitanje kada će pola brda da se obruši na kuće i zgrade. I nije pitanje hoće li biti uništene imovine i izgubljenih života, nego koliko. Institucije, izuzev nekoliko inspekcija, ne rade ama baš ništa da spriječe katastrofu, investitor radi šta misli da treba, skrenuo je prirodne bujične tokove, koji dodatno pokreću materijal i ubrzavaju klizište, i dalje se radi pod samim brdom. Kada se klizište pokrene biće kasno. Poenta je da se ne pokrene i da uradimo nešto kao društvo da spriječimo katastrofu, a to će da košta milione eura - upozorio je Dragićević.</p>

Nadležni ne reaguju na upozorenja: Ako se brdo Spas obruši, spasa neće biti

<p>Mještani Gornjih Brezana, koji su na na javnoj raspravi o Ekološkom elaboratu za gradnju vjetroelektrane „Bijela“ u Šavniku poručili da neće dozvoliti izgradnju dalekovoda kroz to selo, danas su kazali da im nije jasno kako su njihove privatne parcele stavljene u ovaj dokument.</p>
<p>Vjetropark „Bijela“ gradi kompanija Alcasar Energy čije je sjedište u Dubaiju, a mještani su reagovanje adresirali upravo na njih - poručujući da preko njihovih imanja neće prići trafostanici koja se nalazi u ovom selu, te da stoje pri svemu što su rekli tokom javne rasprave u Plužinama prije dva dana.</p>
<p>- Nećemo dozvoliti izgradnju elektroenergetske infrastrukture na svojim imanjima. Korektivne mjere, koje pominje Alcasar Energy, mogu biti samo u potpunom zaobilazenju kompletnog našeg sela Brezna kada je u pitanju izgradnja dalekovoda i trafostanica. Hoćemo investicije u poljoprivredu i turizam, a ne u mreže i trafostanice - naveli su mještani.</p>
<p>Dodaju da, dok se Crna Gora pozicionira kao zemlja budućnosti u sektoru obnovljivih izvora energije, selo Gornja Brezna postaje simbol otpora kada razvoj dolazi bez saglasnosti onih koji tu žive.</p>
<p>- Brezna su selo koje ima ogroman turistički i poljoprivredni potencijal i stoga ne znamo kako i na koji način ste došli do prava da stavite privatne parcele nas vlasnika u Elaborat - naveli su oni.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.6692%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgornja-brezna-mjestani-ne-dovoljavaju-gradnju-dalekovoda-kroz-svoje-selo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Investitor je, kažu mještani, bez ikakve dozvole i prava ulazio na njihova imanja i fotografisao parcele.</p>
<p>- U Elaboratu na strani 29 i 243 ( elektronski dio) stoji stav: „Za sve katastarske parcele koje su u privatnom vlasništvu Nosilac projekta,Vjetro park Bijela" d.o.o. je potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu i na taj način riješio imovinsko-pravne odnose". Iznad ovog stava na strani 242 (elektronski dio) ovo se odnosi na sve parcele u Šavniku i parcele u Gornjim Breznima jer se ovo veže za taj dio. Zato pitamo sa kim, kada i kako je ovo potpisano kada sa nama vlasnicima parcela nije?! – jasni su mještani.</p>
<p>Oni pitaju sa kim je investitor riješio imovinsko - pravne odnose - kad to može učiniti samo sa njima.</p>
<p>- Izričito smo protiv pominjanja (prisvajanja) naših parcela na ovaj način! Protivzakonito i protiv svih planskih dokumenata su naše parcele dio ovog Elaborata, a mi smo izričito protiv da bude dio bilo kakvog prolaska dalekovoda i izmjene DUP-a ili PUP-a, kroz naše selo – istakli su mještani.</p>
<h2>OZBILJNE SUMNJE</h2>
<p>Koliko je investitor dobronamjeran i zabrinut za njihovo selo, živote i &nbsp;budućnost, ali i koliko su kredibilna kompanija koja poštuje svjetske standarde, najbolje govori, kažu oni, samo par činjenica.</p>
<p>- Bez našeg znanja i saglasnosti, poslali su geometre na naša imanja da odmjere koliko će naše zemlje uzeti za svoje dalekovode; u Elaboratu o zaštiti životne sredine naveli su da su sa svim vlasnicima privatnih imanja preko kojih prelazi dalekovod već postigli dogovore i zaključili ugovore što apsolutno ne odgovara istini. Ne samo da sa nama nijesu zaključili ugovore, već nas nisu ni obavijestili o svojim namjerama; da ih nismo, pukim slučajem, uhvatili u "desantu" na naša imanja, kao i da nismo, pukim slučajem, saznali za javnu raspravu, ko zna dokle bi sve ovo otišlo - naveli su mještani uz ocjenu da je očigledno da se sve radi "tajno i organizovano" - kako bi što manje ljudi imalo informacije koje su od životnog značaja za njih i njihove porodice i pružilo otpor.</p>
<p>Način na koji se realizuje investicija navodi ih, kažu, na ozbiljne sumnje da se iza kredibilnog inostranog investitora kriju domaći energetski tajkuni.</p>
<p>- Koji su već mnogo toga u Crnoj Gori uništili, ponajviše rijeke, i zgrnuli milione na račun subvencija koje im je obezbijedila država, a koje smo platili svi mi preko računa za struju - naveli su oni.</p>
<p>Ističu da povjerenja između investitora, ko god to bio, i lokalnih zajednica ne može biti jer država, odnosno oni koji je vode, staju na stranu krupnog kapitala i ličnih interesa, umjesto da štiti elementarna ljudska i građanska prava svojih građana, kao i prava koje im garantuje Ustav.</p>
<p>- Ne iznenađuje nas ponašanje inostranih "kredibilnih investitora" kada znamo da domaće energetske kompanije, čiji smo mi građani vlasnici, otimaju našu zemlju, ugrožavaju naša imanja, i uništavaju budućnost naše djece. Mještani Gornjih Brezana već su prošli, a i dalje prolaze horor kada je u pitanju CGES koji se proteklih godina prema privatnim imanjima, nacionalnim parkovima, prirodi i kompletnom živom svijetu, odnosi kao prema svojoj prćiji. Ali o tome ćemo tek obavijestiti javnost - &nbsp;poručuju mještani Gornjih Brezana.</p>
<p>Kako dodaju, ovaj slučaj ponovo otvara važno pitanje: da li su razvojni projekti zaista održivi ako zanemaruju one koji su im najbliži.</p>
<p>- Gornja Brezna pokazuje da pravi dijalog mora da počne od poštovanja - i da je održivost bez pravednosti prazna riječ - kazali su oni.</p>
<h2>RIZIK ZA EKOSISTEM, RAZVOJ TURIZMA, POLJOPRIVREDE...&nbsp;</h2>
<p>Oni su problematizovali dio trase koji prolazi kroz IBA ,,Bukovica i Vojnik“ prekо kanjona Bijele do naselja Gradac – jer to, prema njihovim riječima, zahtijeva krčenje novog koridora kroz šumsko stanište gdje su konstatovane ugrožene vrste djetlića i sova.</p>
<p>- Stav u Elaboratu koji glasi: „Od zaštićenih područja jedino trasa dalekovoda presjeca III zonu zaštite parka prirodo Dragičnica i Komarnica i zaštitni pojas NP Durmitor. Trasа dalokovoda prolazi kroz začtićono područjo Park prirode (PP), Dragičnica i Komarnica“ na dva mjesta: kada prelazı Komarnicu u blizini kanjona Nevidio i na brdu Riđine. Drugo najbliže zaštićeno područje je Nacionalni park „Durmitor“. Kanjon rijeke Komamice je uvršten na listu Emerald područja u Crnoj Quri i potencijalno je Natura 2000 područje. U novoprojektovanom dijelu (aproksimativne dužine oko devet km), trasa se pruža preko platoa Kravice, prelazi preko kanjona rijeke Bukovice, zatim ide duž Previša do Petnjice, nakon čega se spaja sa starom trasom kod ulaza u kanjon Nevidio (strana 343 elektronska). Problematičan je dio trase koji prolazi kroz IBA ,,Bukovica i Vojnik“ prekо kanjona Bijele do naselja Gradac. Ovdje se zahtijeva krčenje novog koridora kroz šumsko stanište gdje su konstatovane ugrožene vrste djetlića i sova – naveli su oni.</p>
<p>Osim toga, provodnici će se iznad kanjona Bijele nalaziti na preko 350 metara visine – što, cijene oni, povlači rizik od sudara za krupne ptice.</p>
<p>- Trasa prelazi preko rijeka Komarnica i Bukovica. Kako se lako i bezosjećajno relativizuju naša najljepša i najdragocjenija područja – „Jedino trasa“ prolazi kroz najljepše predjele naše države, „jedino će trasa“ uništiti pola crnogorskog ekosistema i svaki potencijal za razvoj turizma i poljoprivrede i narušiti izgled najljepših dragulja naše države kanjona Komarnice, Bukovice i kanjona Nevidio – poručili su mještani.</p>
<p>Oni pitaju je li ovo uvod u uništenje turizma i poljoprivrede na najljepšem dijelu sjevera.</p>
<p>- Ni u jednom dijelu Elaborata se ne pominje turistički ni poljoprivredni potencijal čitavog ovog područja. Opet ponavljamo da naše selo Brezna ima ogroman turistički i poljoprivredni potencijal, mi radimo na tome da napravimo od našeg sela oazu mira i uživanja i da Piva bude još prepoznatljivija i još atraktivnija – naveli su oni.</p>
<p>Branili su, kažu, Sinjajevinu i Taru, te poručuju da će braniti Brezna, Komarnicu, Nevidio i Bukovicu.</p>
<p>- Stav u Elaboratu glasi: „Priključak trase 110 kV priključnog dalekovoda do mjesta gdje su planirani stubovi biće obezbijeđen preko postojećih lokalnih makadamskih i asfaltiranih puteva, koji su u blizini trase dalekovoda, obzirom da predmetna trasa dalekovoda presijeca ove puteve na nekoliko mjesta. Do svakog mjesta gdje je planirano postavljanje stuba biće obezbijeđen privremeni pristupni put."(strana 102 elektronska) Osim parcela navedenih u Elaboratu planira se dodatno uništavanje naših posjeda jer do svakog stubnog mjesta mora proći put. Gubimo svaki ekonomski interes u ogromnom području naših parcela i u velikoj blizini naših kuća – podvukli su mještani.</p>
<h2>PRAVI INTERES JE U OČUVANJU ŽIVOTA LOKALNOG STANOVNIŠTVA</h2>
<p>Elaborat, smatraju oni, ne nudi odgovarajuću analizu alternativnih rješenja kojima bi se izbjegla naseljena i turistički razvijena područja.</p>
<p>- Neprihvatljivo je da se pod izgovorom „javnog interesa“ zanemaruju interesi građana koji ovdje žive i rade. Turizam i poljoprivreda je za mnoge porodice jedini ili glavni izvor prihoda, a izgradnjom ovakve infrastrukture dugoročno se gubi ono što smo godinama stvarali. Smatramo da je pravi javni interes u očuvanju života i ekonomije lokalnog stanovništva – decidni su mještani.</p>
<p>Gornja Brezna su selo sa razvijenom turističkom infrastrukturom, prepoznato po prirodnim ljepotama, miru i autentičnosti, a kako su naglasili, planirani dalekovod narušava vizuelni identitet mjesta i ozbiljno ugrožava turısticki potencijal koji je za mnoge mještane glavni izvor prihoda.</p>
<p>- U prilog toj situaciji ide da već postoje tri dalekovoda u nasem selu Brezna unakrsno isprepletena i to: 400 kV, 2 x 110kV i 35kV zbog kojih je devastirana šuma pretežno breze koja je u svijetu zaštićena vrsta, u državnom i privatnom vlasništvu, da se planira sad i dalekovod za VE Bijela, da se planira proširenje trafostanice Brezna i dalekovod koji je dio dalekovoda Pljevlja – Lastva.. I sve u selo Brezna izuzetnog potencijala za turizam i poljoprivredu. Uništiće nam život na selu, putnu infrastrukturu, proizvesti nesnosnu buku, uništiće nam šume, livade, svaki potencijal za bilo koju djelatnost. Najbolje da isele čitava Brezna i da ih umreže u trafostanice i dalekovode?! – naveli su oni u reagovanju.</p>
<p>Nijesu, podvlače, protiv investicija, ali mole da se izmjeste trafostanice i dalekovodi van naseljenih mjesta.</p>
<p>- Jer smo sigurni da ima alternativnih trasa koje ne ugrožavaju ljude, biljni i životinjski ekosistem, koji ne ugrožavaju nacionalne parkove i kanjone kao i ukupan potencijal za razvoj turizma i poljoprivrede u ruralnim područjima – naveli su mještani.</p>
<p>Dalekovod u neposrednoj blizini kuća i imanja utiče na svakodnevni život stanovnika – od, kako su istakli, zdravlja i bezbjednosti, do umanjenja vrijednosti nepokretnosti i onemogućavanja korišćenja zemlje.</p>
<h2>POZIV NADLEŽNIMA</h2>
<p>- Pozivamo nadležne institucije da razmotre ove primjedbe i zaštite interese građana Gornjih Brezana prirodne vrijednosti regiona i održivi razvoj koji je već započet od strane lokalne zajednice. Molimo opštinu Plužine da nas podrži i da zaštiti jedan od svojih dragulja - selo Brezna – istakli su oni.</p>
<p>Mnogo je, kažu, &nbsp;problematicnih stavova u ovom Elaboratu koji ima preko 800 strana.</p>
<p>- A samo navodimo naznačajnije i molimo Agenciju za zaštitu životne sredine da razmotri naše stavove i sagleda druge stavke Elaborata, prije davanja konačnog mišljenja na Elaborat – dodali su oni.</p>
<p>Ova đedovina je, kažu, sve što njihova djeca imaju.</p>
<p>- I molimo vas kao građani Crne Gore da nas zaštitite i da svojim uticajem pomognete da mogu mirno i dostojanstveno da uživaju u onome što će generacije nasleđivati – zaključili su mještani.</p>

Mještani Gornjih Brezana: Investitor sa nama nije riješio imovinsko-pravne odnose, ne znamo kako su privatne parcele onda u Elaboratu?!

<p>Jučerašnja saobraćajna nezgoda na magistralom putu Bar – Ulcinj, u mjestu Utjeha, u kojoj je povrijeđeno čak sedam osoba, aktuelizovala je pitanje boljeg obezbjeđenja te dionice, koje su početkom godine pokrenuli mještani i MZ Mrkojevići.</p>
<p>Prošlog mjeseca povrijeđen je Baranin, a prethodnu godinu, kada je riječ o tragičnom bilansu na ovom dijelu puta, obilježila je strašna saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubilo petoro mladih ljudi. Prije i poslije te tragedije dogodilo se više udesa kod Utjehe, sa težim i lakšim posljedicama.</p>
<p>Mještani smatraju da je neophodno vertikalnom i horizontalnom signalizacijom bolje obezbijediti sporni dio puta, koji je, očigledno, postao “crna tačka” u saobraćaju.</p>
<p>Zato su uputili zahtjev Mjesnoj zajednici, a zatim i resornom Sekretarijatu za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj, kao i nadležnom državnom organu – Upravi za saobraćaj, sa predlogom da na na tom dijelu bude postavljen znak sa ograničenjem brzine, a na magistrali umjesto isprekidane, puna linija.</p>
<p>- Urgentno je riješiti problem na magistralnom putu M – 24, zbog čestih udesa i povećanog rizika u sezoni, kada na stotine turista prelaze ulicu iz bočnih naselja da bi stigli do plaže ili se kreću magistralom, na kojoj nema trotoara. Teškoću i rizik predstavlja i uključivanje automobila iz više naselja &nbsp;na glavnu ulicu. U ovom dijelu nema ni javne rasvjete, što je dodatno otežavajuća okolnost. Mislimo da se to može riješiti i preduprijediti nesreće, ucrtavanjem pune linije i postavljanjem znaka sa ograničenjem brzine - kazao je za Radio Bar i Bar info <b>Mihael Bader</b>, jedan od mještana koji su pokrenuli inicijativu i prepoznatljivi građanski aktivista.</p>
<p>On je istakao da još nisu dobili odgovor iz Uprave za saobraćaj i izrazio uvjerenje da će sinoćnja saobraćajna nezgoda podstaći nadležne da se na adekvatan način pozabave tom problematikom.</p>
<p>Predsjednik MZ Mrkojevići, <b>Senad Arabelović</b>, potvrdio je za naše medije da ta mjesna zajednica podržava predloge građana, a sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj u Opštini Bar, <b>Dejan Škerović</b>, da je dopis proslijeđen Upravi za saobraćaj Crne Gore, koja je nadležna , između ostalog, za upravljanje, održavanje i zaštitu regionalnih i državnih puteva.</p>
<p>Bader je naveo da je dopis upućen krajem januara.</p>

Zbog čestih udesa: Mještani traže da se obezbijedi dio magistralnog puta kod Utjehe

<p>Predsjednik Opštine Budva, <b>Nikola Jovanović</b>, izjavio je danas da je rješavanje problema oko Miločerskog parka i Svetog Stefana moguće samo uz jasno definisan kompromis između lokalnog stanovništva i investitora, baziran isključivo na principu javnog interesa.&nbsp;</p>
<p>Današnjem protestu je prisustvovao veliki broj mještana i predstavnika MZ Sveti Stefan, izražavajući zabrinutost zbog dugogodišnjih problema, prenosi RTV Budva,</p>
<p><b>Slobodanka Kentera</b>, ispred Mjesne zajednice Sveti Stefan, upozorila je na dugogodišnje probleme koji prate ovo područje otkako je kompleks Sveti Stefan povjeren investitorima poput Amana i Adriatic Propertiesa.</p>
<p>- Naša borba faktički traje od trenutka kada je Sveti Stefan dat u zakup. Investitori, ko god oni bili, očigledno nisu imali namjeru da razvijaju turizam, već im je cilj bio betoniranje Miločerskog parka i izgradnja objekata koji nemaju veze sa očuvanjem prirodnog nasljeđa naše zajednice - rekla je Kentera, podsjećajući da je situacija postajala sve teža uprkos promjeni nekoliko vlada, od DPS-a do aktuelne administracije <b>Milojka Spajića</b>.</p>
<p>Kentera je posebno istakla netransparentnost procesa odlučivanja i podsjetila na niz neispunjenih obećanja državnih institucija.</p>
<p>- Imali smo niz sastanaka sa predstavnicima vlasti, ali čini se da država Crna Gora nema dovoljno snage ili volje da konačno riješi probleme Svetog Stefana. Pozivamo predsjednika Opštine Budva i predsjednika lokalne Skupštine da nam jasno kažu da li podržavaju građane ili investitore. Ako smo dio opštine Budva, zaslužujemo njihovu jasnu podršku - poručila je ona.</p>
<p>Na sastanku održanom 31. marta, MZ Sveti Stefan je usvojila zaključke kojima podržava napore da se pronađe rješenje za hotel Sveti Stefan, ali insistira da proces mora biti transparentan, zakonit i u skladu sa interesima lokalnog stanovništva.</p>
<p>- Zabrinjava nas mogućnost zatvaranja pješačke staze, uprkos presudi Upravnog suda, kao i činjenica da posljedice nezakonite gradnje u parku još uvijek nisu sanirane. Tražimo da nam se prije konačnog dogovora dostavi sporazum na uvid, te da ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj</b> jasno objasni šta se promijenilo u odnosu na prethodne godine kada je tražen raskid ugovora sa zakupcem - navela je Kentera.</p>
<p>Mještani predlažu da kompleks Sveti Stefan ostane dostupan lokalnom stanovništvu i turistima, uz otvaranje muzeja, restorana nacionalne kuhinje, vinskog bara i drugih sadržaja koji će obogatiti turističku ponudu i donijeti korist cijeloj lokalnoj zajednici.</p>
<p>- Vjerujemo da zajedničkim dijalogom možemo pronaći rješenje koje će donijeti dugoročnu korist hotelu i lokalnoj zajednici, te doprinijeti razvoju turizma u ovom dijelu Crne Gore - zaključila je ona.</p>
<p>Na protestu povodom aktuelne situacije u Miločerskom parku i kompleksu Sveti Stefan, Jovanović je istakao je da stav lokalne samouprave ostaje jasan – nijedan problem ne može biti riješen bez koordinacije između Opštine Budva, lokalnog stanovništva i državnih institucija.</p>
<p>- Ne zanima me privatni interes nijedne strane. Nama je ključni javni interes, odnosno zadovoljstvo lokalnog stanovništva i njihovih potreba, uz poštovanje ekskluziviteta koji Sveti Stefan ima - kazao je Jovanović.&nbsp;</p>
<p>On je naglasio potrebu zajedničkog djelovanja svih institucija - Vlade Crne Gore, Ministarstva ekonomskog razvoja, lokalne zajednice i same opštine, kako bi se postiglo prihvatljivo rješenje.<br/>
<br/>
Jovanović je izrazio zabrinutost zbog iznenadnog zakazivanja sastanaka od strane državnih organa, bez jasnih informacija o temama i učesnicima. Opština je ipak odlučila da pošalje glavnu administratorku na takav sastanak, kako bi imala direktne informacije.<br/>
<br/>
<b>Vladislav Mitrović</b> iz Mjesne zajednice Sveti Stefan podržao je stav opštine, ali naglasio da je uključivanje lokalne samouprave ključno za rješavanje nagomilanih problema.</p>
<p>- Ne tražimo ništa drugo osim onoga što ste upravo rekli – rješavanje problema zajedno sa lokalnim stanovništvom. Međutim, lokalna samouprava mora imati aktivnu ulogu i jasno štititi prava građana. Naša prava na pristup javnim putevima, stazama i moru su ugrožena - rekao je on.</p>
<p><b>Blažo Rađenović</b> iz MZ Sveti Stefan upozorio je na konkretne slučajeve nelegalne gradnje, ukazujući na odgovornost lokalne inspekcije i policije u sprečavanju daljih nezakonitih aktivnosti.</p>
<p>- Lokalna samouprava itekako ima ingerencije u ovom slučaju. Zgrada od preko 2.000 metara kvadratnih na mjestu bivših teniskih terena i dalje stoji, a već postoje odluke o uklanjanju nelegalnih objekata. Zato opština mora jasno stati u zaštitu prava građana - kazao je Rađenović.</p>
<p>Jovanović je zaključio protest obećanjem da će Opština Budva nastaviti aktivno da se bavi kontrolom korištenja zemljišta i sankcionisanjem nelegalnih radnji.</p>
<p>- Mi smo spremni da budemo konstruktivni, ali problemi moraju biti rješavani institucionalno, uz učešće svih zainteresovanih strana. Samo na taj način možemo zaštititi javni interes, interese građana i turističku budućnost ne samo Svetog Stefana već cijele Budve i Crne Gore - zaključio je on.</p>

Jovanović: Problemi Miločerskog parka moraju se rješavati zajednički, uz poštovanje javnog interesa

<p>Iz Odjeljenja bezbjednosti Nikšić obavještavaju učesnike u saobraćaju da će sjutra (9. marta) od 12 do 13 sati biti blokiran magistralni put Nikšić- Vilusi.</p>
<p>Put će u mjestu Podbožur blokirati mještani okolnih sela (Cerovice, Smrduša, Podbožur, Prigradine) zbog loše putne infrastrukture, prenosi Portal RTNK.</p>

Zbog loše lokalne putne infrastrukture mještani sjutra blokiraju put Nikšić – Vilusi

<p>Stranka evropskog progresa (SEP) izražava punu podršku mještanima naselja Kuće Rakića, koji već godinama žive u neprihvatljivim uslovima, dok nadležni iz Glavnog grada Podgorice i Opštine Tuzi ignorišu njihovu patnju, poručio je danas odbornik te partije u podgoričkom parlamentu <b>Ilija Mugoša</b>.</p>
<p>- Ova zajednica, koju vlast tretira kao „ničiju zemlju“, svakodnevno se suočava s problemima zbog neurađenog razgraničenja između ove dvije opštine. Bez osnovnih uslova za život – vode, struje i uređenih puteva – mještani plaćaju cijenu nemara, dok im računi redovno stižu na naplatu - naveo je Mugoša u saopštenju za medije.</p>
<p>Umjesto da uživaju u mirnom životu, građani Kuća Rakića su, ističe Mugoša, prepušteni sami sebi, prisiljeni da iz sopstvenih džepova finansiraju popravke puteva i osnovne komunalne usluge.</p>
<p>- I dok oni saniraju rupe na putevima i pokušavaju obezbijediti normalan napon struje kako bi njihove porodice mogle da funkcionišu, nadležni okreću glavu i prave se da problem ne postoji. Posebno je zabrinjavajuće to što vlast nije sposobna da odgovori na jedno jednostavno pitanje: da li Kuće Rakića pripadaju Podgorici ili Tuzima? Ovo pitanje je suštinsko jer upravo od toga zavisi ko je dužan da preuzme odgovornost i konačno riješi višegodišnje probleme - naglasio je Mugoša.</p>
<p>Stranka evropskog progresa pozvala je Glavni grad Podgoricu i Opštinu Tuzi da bez daljeg odlaganja završe proces razgraničenja i prekinu agoniju mještana Kuća Rakića.</p>
<p>- Građani ove zajednice zaslužuju dostojanstven život – asfaltirane puteve, stabilnu struju i pitku vodu. Sadašnja situacija je neljudska, životni uslovi u Kućama Rakića nijesu samo lokalni problem nego su primjer nebrige, neefikasnosti i nesposobnosti vlasti - rekao je Mugoša.</p>
<p>On je poručio da će pitanje statusa Kuća Rakića hitno otvoriti u Skupštini Glavnog grada kako bi Stranka evropskog progresa time dala doprinos što bržem rješavanju ovog problema.</p>
<p>Apelovao je na sve odbornike u parlamentima Glavnog grada Podgorice i u Opštine Tuzi da u vezi s ovim problemom građana ostave po strani i ideologiju i stranačke politike i da zajedno riješimo problem građana.&nbsp;</p>
<p>- To je osnovna dužnost i odbornika i političara, a ne vođenje visoke politike. Nadležni, prekinite ovu patnju građana i ispunite svoje zakonske i moralne obaveze. Kuće Rakića ne smiju ostati zaboravljene – vrijeme je za konkretne akcije - poručio je Mugoša.</p>

Mugoša: Vrijeme je da nadležni prekinu agoniju mještana Kuća Rakića

<p>Evropska komisija ispravila je vizual na kojem je pored imena i fotografije mladog preduzetnika iz Crne Gore <b>Đorđa Stojovića</b> stajala trobojka umjesto zvanične zastave Crne Gore.</p>
<p>Stojović je u maju 2023. godine dao intervju za portal „Promovisanje preduzeća“ na zvaničnoj evropskoj platformi gdje je predstavljen kao student iz Crne Gore na master studijama iz međunarodnih odnosa i poslova.</p>
<p>Pogrešna zastava je na zvaničnoj internet stranici Evropske komisije (EK) posvećenoj Jedinstvenom tržištu EU (Single Market) stajala pune dvije godine, ali se reagovalo tek nakon reakcija korisnika društvenih mreža i medijskih objava koji su ukazali na ovaj propust.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 82.0253%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpreduzetnistvo-s-evropskim-pecatom-ali-bez-crnogorske-zastave-crna-gora-pod-trobojkom-na-platformi-ek&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>I sam Stojović se oglasio danas, ističući da je neprijatno iznenađen zbog ovog propusta, te da se njegov odnos prema državnim simbolima najbolje ogleda kroz rad na kreiranju nacionalnog brenda i afirmaciji domaće proizvodnje, nacionalnog identiteta i baštine Crne Gore.</p>
<p>Istakao je ovom prilikom da mu ni intervju ni prateći vizuali nijesu dostavljeni na autorizaciju, te je zbog toga bio uskraćen za mogućnost da ukaže na grešku koja se desila vezano za crnogorski grb.</p>
<p>- Kao i šira javnost, i sam sam bio neprijatno iznenađen ovim propustom i iskreno se nadam da će on uskoro biti ispravljen- kazao je Stojović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.4079%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstojovic-neprijatno-sam-iznenaden-ovim-propustom-i-iskreno-se-nadam-da-ce-on-uskoro-biti-ispravljen&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ova situacija poslala je još jednu poruku o značaju poštovanja nacionalnih simbola, ali i o snazi glasa pojedinca i zajednice u očuvanju identiteta na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Intervju sa Stojovićem, pored čije fotografije sada stoji državna zastava može, se naći i pročitati na <a href="https://single-market-economy.ec.europa.eu/news/do-what-you-love-dont-give-your-ideas-and-stick-your-ideals-2023-05-23_en" target="_blank"><b>OVOJ STRANICI</b></a>.</p>

EK ispravila grešku: Crnogorska zastava konačno uz ime Đorđa Stojovića

<p>Od prošle subote, kada je započeo prvi toplotni talas ovog ljeta u Španiji, zabilježena su 102 smrtna slučaja povezana s visokim temperaturama, saopštio je Sistem za dnevno praćenje mortaliteta od svih uzroka (MoMo).</p>
<p>Ukupan broj smrtnih slučajeva tokom juna ove godine, koji je, prema podacima Državne meteorološke agencije (Aemet), proglašen najtoplijim mjesecom otkako se vrše mjerenja u zemlji, dostigao je 380, prenosi španski list El Mundo.</p>
<p>Podaci MoMo-a pokazuju da je u prvoj polovini godine zabilježeno ukupno 2.168 smrtnih slučajeva povezanih sa ekstremnim temperaturama (i visokim i niskim), što predstavlja 68 odsto od ukupnog broja smrtnih slučajeva izazvanih vremenskim uslovima tokom čitave 2024. godine, kada je registrovano 3.521 takvih slučajeva.</p>
<p>Jun je bio mjesec sa najviše smrtnih slučajeva usljed toplotnih udara. Najkritičniji dan bio je ponedjeljak, 30. jun, kada je zabilježeno 46 smrtnih slučajeva, dok ih je u nedjelju, 28. juna, bilo 32 – što je identičan broj kao u cijelom junu 2024. godine.</p>
<p>Zanimljivo je da u junu 2024. godine nije bilo toplotnih talasa, a prosječna temperatura iznosila je 19 stepeni Celzijusa, čime se smatra jednim od "hladnijih mjeseci" na Iberijskom poluostrvu od aprila 2022. godine.</p>
<p>Najveći broj smrtnih slučajeva u junu 2025. zabilježen je među ženama – ukupno 237, dok je većina žrtava bila starija od 65 godina. Posebno su bili ugroženi građani stariji od 75 godina.</p>
<p>Prema podacima Aemeta, prosječna temperatura u junu ove godine iznosila je 23 stepena, što je za 0,8 stepeni više u odnosu na prethodni rekord iz 2017. godine, a čak 3,5 stepeni više u odnosu na prosjek za period od 1991. do 2020.</p>
<p>Jun je započeo ekstremno toplo – u više gradova na jugu Španije temperatura je prelazila 43 stepena, a najviša vrijednost zabilježena je u opštinama Alkončel i Fuentes de Andaluzija, gdje je izmjereno čak 43 stepena Celzijusa.</p>

Španija: 102 smrtna slučaja od prošle subote zbog vrućina

<p>Muškarac je u vozu na jugu Njemačke sjekirom napao i lakše povrijedio četiri osobe, saopštile su danas lokalne vlasti.</p>
<p>Policija u gradu Straubing u saveznoj državi Bavarija saopštila je da se napad desio u brzom vozu iz Beča, kao i da je tokom incidenta u njemu bilo oko 500 putnika.</p>
<p>Policija i hitne službe su tu liniju zatvorile, a sumnja se da je napadač koristio i drugo oružje.</p>
<p>Zvaničnik policije rekao je za njemačku agenciju Dpa da je napadač vjerovatno ozbiljnije povrijeđen, kao i da se on sada nalazi na lječenju u pritvoru.</p>
<p>Povrijeđeni su prevezeni u lokalne bolnice, a hitne službe su obaviještene o napadu nakon što su putnici više puta povukli kočnice za slučaj opasnosti.</p>
<p>Uprava njemačkih željeznica saopštila je da stoji uz sve povrijeđene i zahvalila hitnim službama na hapšenju osumnjičenog.</p>

Njemačka: Sjekirom napao putnike u vozu, četvoro povrijeđeno

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, tokom noći ponegdje umjeren, sjeveroistočni.</p>
<p>Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 24, najviša dnevna od 28 do 40 stepeni.</p>

Sjutra sunčano do 40 stepeni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: mjestani