Mještani Gornjih Brezana, koji su na na javnoj raspravi o Ekološkom elaboratu za gradnju vjetroelektrane „Bijela“ u Šavniku poručili da neće dozvoliti izgradnju dalekovoda kroz to selo, danas su kazali da im nije jasno kako su njihove privatne parcele stavljene u ovaj dokument.
Vjetropark „Bijela“ gradi kompanija Alcasar Energy čije je sjedište u Dubaiju, a mještani su reagovanje adresirali upravo na njih - poručujući da preko njihovih imanja neće prići trafostanici koja se nalazi u ovom selu, te da stoje pri svemu što su rekli tokom javne rasprave u Plužinama prije dva dana.
- Nećemo dozvoliti izgradnju elektroenergetske infrastrukture na svojim imanjima. Korektivne mjere, koje pominje Alcasar Energy, mogu biti samo u potpunom zaobilazenju kompletnog našeg sela Brezna kada je u pitanju izgradnja dalekovoda i trafostanica. Hoćemo investicije u poljoprivredu i turizam, a ne u mreže i trafostanice - naveli su mještani.
Dodaju da, dok se Crna Gora pozicionira kao zemlja budućnosti u sektoru obnovljivih izvora energije, selo Gornja Brezna postaje simbol otpora kada razvoj dolazi bez saglasnosti onih koji tu žive.
- Brezna su selo koje ima ogroman turistički i poljoprivredni potencijal i stoga ne znamo kako i na koji način ste došli do prava da stavite privatne parcele nas vlasnika u Elaborat - naveli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.6692%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgornja-brezna-mjestani-ne-dovoljavaju-gradnju-dalekovoda-kroz-svoje-selo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Investitor je, kažu mještani, bez ikakve dozvole i prava ulazio na njihova imanja i fotografisao parcele.
- U Elaboratu na strani 29 i 243 ( elektronski dio) stoji stav: „Za sve katastarske parcele koje su u privatnom vlasništvu Nosilac projekta,Vjetro park Bijela" d.o.o. je potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu i na taj način riješio imovinsko-pravne odnose". Iznad ovog stava na strani 242 (elektronski dio) ovo se odnosi na sve parcele u Šavniku i parcele u Gornjim Breznima jer se ovo veže za taj dio. Zato pitamo sa kim, kada i kako je ovo potpisano kada sa nama vlasnicima parcela nije?! – jasni su mještani.
Oni pitaju sa kim je investitor riješio imovinsko - pravne odnose - kad to može učiniti samo sa njima.
- Izričito smo protiv pominjanja (prisvajanja) naših parcela na ovaj način! Protivzakonito i protiv svih planskih dokumenata su naše parcele dio ovog Elaborata, a mi smo izričito protiv da bude dio bilo kakvog prolaska dalekovoda i izmjene DUP-a ili PUP-a, kroz naše selo – istakli su mještani.
<h2>OZBILJNE SUMNJE</h2>
Koliko je investitor dobronamjeran i zabrinut za njihovo selo, živote i &nbsp;budućnost, ali i koliko su kredibilna kompanija koja poštuje svjetske standarde, najbolje govori, kažu oni, samo par činjenica.
- Bez našeg znanja i saglasnosti, poslali su geometre na naša imanja da odmjere koliko će naše zemlje uzeti za svoje dalekovode; u Elaboratu o zaštiti životne sredine naveli su da su sa svim vlasnicima privatnih imanja preko kojih prelazi dalekovod već postigli dogovore i zaključili ugovore što apsolutno ne odgovara istini. Ne samo da sa nama nijesu zaključili ugovore, već nas nisu ni obavijestili o svojim namjerama; da ih nismo, pukim slučajem, uhvatili u "desantu" na naša imanja, kao i da nismo, pukim slučajem, saznali za javnu raspravu, ko zna dokle bi sve ovo otišlo - naveli su mještani uz ocjenu da je očigledno da se sve radi "tajno i organizovano" - kako bi što manje ljudi imalo informacije koje su od životnog značaja za njih i njihove porodice i pružilo otpor.
Način na koji se realizuje investicija navodi ih, kažu, na ozbiljne sumnje da se iza kredibilnog inostranog investitora kriju domaći energetski tajkuni.
- Koji su već mnogo toga u Crnoj Gori uništili, ponajviše rijeke, i zgrnuli milione na račun subvencija koje im je obezbijedila država, a koje smo platili svi mi preko računa za struju - naveli su oni.
Ističu da povjerenja između investitora, ko god to bio, i lokalnih zajednica ne može biti jer država, odnosno oni koji je vode, staju na stranu krupnog kapitala i ličnih interesa, umjesto da štiti elementarna ljudska i građanska prava svojih građana, kao i prava koje im garantuje Ustav.
- Ne iznenađuje nas ponašanje inostranih "kredibilnih investitora" kada znamo da domaće energetske kompanije, čiji smo mi građani vlasnici, otimaju našu zemlju, ugrožavaju naša imanja, i uništavaju budućnost naše djece. Mještani Gornjih Brezana već su prošli, a i dalje prolaze horor kada je u pitanju CGES koji se proteklih godina prema privatnim imanjima, nacionalnim parkovima, prirodi i kompletnom živom svijetu, odnosi kao prema svojoj prćiji. Ali o tome ćemo tek obavijestiti javnost - &nbsp;poručuju mještani Gornjih Brezana.
Kako dodaju, ovaj slučaj ponovo otvara važno pitanje: da li su razvojni projekti zaista održivi ako zanemaruju one koji su im najbliži.
- Gornja Brezna pokazuje da pravi dijalog mora da počne od poštovanja - i da je održivost bez pravednosti prazna riječ - kazali su oni.
<h2>RIZIK ZA EKOSISTEM, RAZVOJ TURIZMA, POLJOPRIVREDE...&nbsp;</h2>
Oni su problematizovali dio trase koji prolazi kroz IBA ,,Bukovica i Vojnik“ prekо kanjona Bijele do naselja Gradac – jer to, prema njihovim riječima, zahtijeva krčenje novog koridora kroz šumsko stanište gdje su konstatovane ugrožene vrste djetlića i sova.
- Stav u Elaboratu koji glasi: „Od zaštićenih područja jedino trasa dalekovoda presjeca III zonu zaštite parka prirodo Dragičnica i Komarnica i zaštitni pojas NP Durmitor. Trasа dalokovoda prolazi kroz začtićono područjo Park prirode (PP), Dragičnica i Komarnica“ na dva mjesta: kada prelazı Komarnicu u blizini kanjona Nevidio i na brdu Riđine. Drugo najbliže zaštićeno područje je Nacionalni park „Durmitor“. Kanjon rijeke Komamice je uvršten na listu Emerald područja u Crnoj Quri i potencijalno je Natura 2000 područje. U novoprojektovanom dijelu (aproksimativne dužine oko devet km), trasa se pruža preko platoa Kravice, prelazi preko kanjona rijeke Bukovice, zatim ide duž Previša do Petnjice, nakon čega se spaja sa starom trasom kod ulaza u kanjon Nevidio (strana 343 elektronska). Problematičan je dio trase koji prolazi kroz IBA ,,Bukovica i Vojnik“ prekо kanjona Bijele do naselja Gradac. Ovdje se zahtijeva krčenje novog koridora kroz šumsko stanište gdje su konstatovane ugrožene vrste djetlića i sova – naveli su oni.
Osim toga, provodnici će se iznad kanjona Bijele nalaziti na preko 350 metara visine – što, cijene oni, povlači rizik od sudara za krupne ptice.
- Trasa prelazi preko rijeka Komarnica i Bukovica. Kako se lako i bezosjećajno relativizuju naša najljepša i najdragocjenija područja – „Jedino trasa“ prolazi kroz najljepše predjele naše države, „jedino će trasa“ uništiti pola crnogorskog ekosistema i svaki potencijal za razvoj turizma i poljoprivrede i narušiti izgled najljepših dragulja naše države kanjona Komarnice, Bukovice i kanjona Nevidio – poručili su mještani.
Oni pitaju je li ovo uvod u uništenje turizma i poljoprivrede na najljepšem dijelu sjevera.
- Ni u jednom dijelu Elaborata se ne pominje turistički ni poljoprivredni potencijal čitavog ovog područja. Opet ponavljamo da naše selo Brezna ima ogroman turistički i poljoprivredni potencijal, mi radimo na tome da napravimo od našeg sela oazu mira i uživanja i da Piva bude još prepoznatljivija i još atraktivnija – naveli su oni.
Branili su, kažu, Sinjajevinu i Taru, te poručuju da će braniti Brezna, Komarnicu, Nevidio i Bukovicu.
- Stav u Elaboratu glasi: „Priključak trase 110 kV priključnog dalekovoda do mjesta gdje su planirani stubovi biće obezbijeđen preko postojećih lokalnih makadamskih i asfaltiranih puteva, koji su u blizini trase dalekovoda, obzirom da predmetna trasa dalekovoda presijeca ove puteve na nekoliko mjesta. Do svakog mjesta gdje je planirano postavljanje stuba biće obezbijeđen privremeni pristupni put."(strana 102 elektronska) Osim parcela navedenih u Elaboratu planira se dodatno uništavanje naših posjeda jer do svakog stubnog mjesta mora proći put. Gubimo svaki ekonomski interes u ogromnom području naših parcela i u velikoj blizini naših kuća – podvukli su mještani.
<h2>PRAVI INTERES JE U OČUVANJU ŽIVOTA LOKALNOG STANOVNIŠTVA</h2>
Elaborat, smatraju oni, ne nudi odgovarajuću analizu alternativnih rješenja kojima bi se izbjegla naseljena i turistički razvijena područja.
- Neprihvatljivo je da se pod izgovorom „javnog interesa“ zanemaruju interesi građana koji ovdje žive i rade. Turizam i poljoprivreda je za mnoge porodice jedini ili glavni izvor prihoda, a izgradnjom ovakve infrastrukture dugoročno se gubi ono što smo godinama stvarali. Smatramo da je pravi javni interes u očuvanju života i ekonomije lokalnog stanovništva – decidni su mještani.
Gornja Brezna su selo sa razvijenom turističkom infrastrukturom, prepoznato po prirodnim ljepotama, miru i autentičnosti, a kako su naglasili, planirani dalekovod narušava vizuelni identitet mjesta i ozbiljno ugrožava turısticki potencijal koji je za mnoge mještane glavni izvor prihoda.
- U prilog toj situaciji ide da već postoje tri dalekovoda u nasem selu Brezna unakrsno isprepletena i to: 400 kV, 2 x 110kV i 35kV zbog kojih je devastirana šuma pretežno breze koja je u svijetu zaštićena vrsta, u državnom i privatnom vlasništvu, da se planira sad i dalekovod za VE Bijela, da se planira proširenje trafostanice Brezna i dalekovod koji je dio dalekovoda Pljevlja – Lastva.. I sve u selo Brezna izuzetnog potencijala za turizam i poljoprivredu. Uništiće nam život na selu, putnu infrastrukturu, proizvesti nesnosnu buku, uništiće nam šume, livade, svaki potencijal za bilo koju djelatnost. Najbolje da isele čitava Brezna i da ih umreže u trafostanice i dalekovode?! – naveli su oni u reagovanju.
Nijesu, podvlače, protiv investicija, ali mole da se izmjeste trafostanice i dalekovodi van naseljenih mjesta.
- Jer smo sigurni da ima alternativnih trasa koje ne ugrožavaju ljude, biljni i životinjski ekosistem, koji ne ugrožavaju nacionalne parkove i kanjone kao i ukupan potencijal za razvoj turizma i poljoprivrede u ruralnim područjima – naveli su mještani.
Dalekovod u neposrednoj blizini kuća i imanja utiče na svakodnevni život stanovnika – od, kako su istakli, zdravlja i bezbjednosti, do umanjenja vrijednosti nepokretnosti i onemogućavanja korišćenja zemlje.
<h2>POZIV NADLEŽNIMA</h2>
- Pozivamo nadležne institucije da razmotre ove primjedbe i zaštite interese građana Gornjih Brezana prirodne vrijednosti regiona i održivi razvoj koji je već započet od strane lokalne zajednice. Molimo opštinu Plužine da nas podrži i da zaštiti jedan od svojih dragulja - selo Brezna – istakli su oni.
Mnogo je, kažu, &nbsp;problematicnih stavova u ovom Elaboratu koji ima preko 800 strana.
- A samo navodimo naznačajnije i molimo Agenciju za zaštitu životne sredine da razmotri naše stavove i sagleda druge stavke Elaborata, prije davanja konačnog mišljenja na Elaborat – dodali su oni.
Ova đedovina je, kažu, sve što njihova djeca imaju.
- I molimo vas kao građani Crne Gore da nas zaštitite i da svojim uticajem pomognete da mogu mirno i dostojanstveno da uživaju u onome što će generacije nasleđivati – zaključili su mještani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mještani Gornjih Brezana: Investitor sa nama nije riješio imovinsko-pravne odnose, ne znamo kako su privatne parcele onda u Elaboratu?!

Jučerašnja saobraćajna nezgoda na magistralom putu Bar – Ulcinj, u mjestu Utjeha, u kojoj je povrijeđeno čak sedam osoba, aktuelizovala je pitanje boljeg obezbjeđenja te dionice, koje su početkom godine pokrenuli mještani i MZ Mrkojevići.
Prošlog mjeseca povrijeđen je Baranin, a prethodnu godinu, kada je riječ o tragičnom bilansu na ovom dijelu puta, obilježila je strašna saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubilo petoro mladih ljudi. Prije i poslije te tragedije dogodilo se više udesa kod Utjehe, sa težim i lakšim posljedicama.
Mještani smatraju da je neophodno vertikalnom i horizontalnom signalizacijom bolje obezbijediti sporni dio puta, koji je, očigledno, postao “crna tačka” u saobraćaju.
Zato su uputili zahtjev Mjesnoj zajednici, a zatim i resornom Sekretarijatu za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj, kao i nadležnom državnom organu – Upravi za saobraćaj, sa predlogom da na na tom dijelu bude postavljen znak sa ograničenjem brzine, a na magistrali umjesto isprekidane, puna linija.
- Urgentno je riješiti problem na magistralnom putu M – 24, zbog čestih udesa i povećanog rizika u sezoni, kada na stotine turista prelaze ulicu iz bočnih naselja da bi stigli do plaže ili se kreću magistralom, na kojoj nema trotoara. Teškoću i rizik predstavlja i uključivanje automobila iz više naselja &nbsp;na glavnu ulicu. U ovom dijelu nema ni javne rasvjete, što je dodatno otežavajuća okolnost. Mislimo da se to može riješiti i preduprijediti nesreće, ucrtavanjem pune linije i postavljanjem znaka sa ograničenjem brzine - kazao je za Radio Bar i Bar info Mihael Bader, jedan od mještana koji su pokrenuli inicijativu i prepoznatljivi građanski aktivista.
On je istakao da još nisu dobili odgovor iz Uprave za saobraćaj i izrazio uvjerenje da će sinoćnja saobraćajna nezgoda podstaći nadležne da se na adekvatan način pozabave tom problematikom.
Predsjednik MZ Mrkojevići, Senad Arabelović, potvrdio je za naše medije da ta mjesna zajednica podržava predloge građana, a sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj u Opštini Bar, Dejan Škerović, da je dopis proslijeđen Upravi za saobraćaj Crne Gore, koja je nadležna , između ostalog, za upravljanje, održavanje i zaštitu regionalnih i državnih puteva.
Bader je naveo da je dopis upućen krajem januara.

500x500

1250x600

1084x550

Zbog čestih udesa: Mještani traže da se obezbijedi dio magistralnog puta kod Utjehe

Predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, izjavio je danas da je rješavanje problema oko Miločerskog parka i Svetog Stefana moguće samo uz jasno definisan kompromis između lokalnog stanovništva i investitora, baziran isključivo na principu javnog interesa.&nbsp;
Današnjem protestu je prisustvovao veliki broj mještana i predstavnika MZ Sveti Stefan, izražavajući zabrinutost zbog dugogodišnjih problema, prenosi RTV Budva,
Slobodanka Kentera, ispred Mjesne zajednice Sveti Stefan, upozorila je na dugogodišnje probleme koji prate ovo područje otkako je kompleks Sveti Stefan povjeren investitorima poput Amana i Adriatic Propertiesa.
- Naša borba faktički traje od trenutka kada je Sveti Stefan dat u zakup. Investitori, ko god oni bili, očigledno nisu imali namjeru da razvijaju turizam, već im je cilj bio betoniranje Miločerskog parka i izgradnja objekata koji nemaju veze sa očuvanjem prirodnog nasljeđa naše zajednice - rekla je Kentera, podsjećajući da je situacija postajala sve teža uprkos promjeni nekoliko vlada, od DPS-a do aktuelne administracije Milojka Spajića.
Kentera je posebno istakla netransparentnost procesa odlučivanja i podsjetila na niz neispunjenih obećanja državnih institucija.
- Imali smo niz sastanaka sa predstavnicima vlasti, ali čini se da država Crna Gora nema dovoljno snage ili volje da konačno riješi probleme Svetog Stefana. Pozivamo predsjednika Opštine Budva i predsjednika lokalne Skupštine da nam jasno kažu da li podržavaju građane ili investitore. Ako smo dio opštine Budva, zaslužujemo njihovu jasnu podršku - poručila je ona.
Na sastanku održanom 31. marta, MZ Sveti Stefan je usvojila zaključke kojima podržava napore da se pronađe rješenje za hotel Sveti Stefan, ali insistira da proces mora biti transparentan, zakonit i u skladu sa interesima lokalnog stanovništva.
- Zabrinjava nas mogućnost zatvaranja pješačke staze, uprkos presudi Upravnog suda, kao i činjenica da posljedice nezakonite gradnje u parku još uvijek nisu sanirane. Tražimo da nam se prije konačnog dogovora dostavi sporazum na uvid, te da ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj jasno objasni šta se promijenilo u odnosu na prethodne godine kada je tražen raskid ugovora sa zakupcem - navela je Kentera.
Mještani predlažu da kompleks Sveti Stefan ostane dostupan lokalnom stanovništvu i turistima, uz otvaranje muzeja, restorana nacionalne kuhinje, vinskog bara i drugih sadržaja koji će obogatiti turističku ponudu i donijeti korist cijeloj lokalnoj zajednici.
- Vjerujemo da zajedničkim dijalogom možemo pronaći rješenje koje će donijeti dugoročnu korist hotelu i lokalnoj zajednici, te doprinijeti razvoju turizma u ovom dijelu Crne Gore - zaključila je ona.
Na protestu povodom aktuelne situacije u Miločerskom parku i kompleksu Sveti Stefan, Jovanović je istakao je da stav lokalne samouprave ostaje jasan – nijedan problem ne može biti riješen bez koordinacije između Opštine Budva, lokalnog stanovništva i državnih institucija.
- Ne zanima me privatni interes nijedne strane. Nama je ključni javni interes, odnosno zadovoljstvo lokalnog stanovništva i njihovih potreba, uz poštovanje ekskluziviteta koji Sveti Stefan ima - kazao je Jovanović.&nbsp;
On je naglasio potrebu zajedničkog djelovanja svih institucija - Vlade Crne Gore, Ministarstva ekonomskog razvoja, lokalne zajednice i same opštine, kako bi se postiglo prihvatljivo rješenje. 
 
Jovanović je izrazio zabrinutost zbog iznenadnog zakazivanja sastanaka od strane državnih organa, bez jasnih informacija o temama i učesnicima. Opština je ipak odlučila da pošalje glavnu administratorku na takav sastanak, kako bi imala direktne informacije. 
 
Vladislav Mitrović iz Mjesne zajednice Sveti Stefan podržao je stav opštine, ali naglasio da je uključivanje lokalne samouprave ključno za rješavanje nagomilanih problema.
- Ne tražimo ništa drugo osim onoga što ste upravo rekli – rješavanje problema zajedno sa lokalnim stanovništvom. Međutim, lokalna samouprava mora imati aktivnu ulogu i jasno štititi prava građana. Naša prava na pristup javnim putevima, stazama i moru su ugrožena - rekao je on.
Blažo Rađenović iz MZ Sveti Stefan upozorio je na konkretne slučajeve nelegalne gradnje, ukazujući na odgovornost lokalne inspekcije i policije u sprečavanju daljih nezakonitih aktivnosti.
- Lokalna samouprava itekako ima ingerencije u ovom slučaju. Zgrada od preko 2.000 metara kvadratnih na mjestu bivših teniskih terena i dalje stoji, a već postoje odluke o uklanjanju nelegalnih objekata. Zato opština mora jasno stati u zaštitu prava građana - kazao je Rađenović.
Jovanović je zaključio protest obećanjem da će Opština Budva nastaviti aktivno da se bavi kontrolom korištenja zemljišta i sankcionisanjem nelegalnih radnji.
- Mi smo spremni da budemo konstruktivni, ali problemi moraju biti rješavani institucionalno, uz učešće svih zainteresovanih strana. Samo na taj način možemo zaštititi javni interes, interese građana i turističku budućnost ne samo Svetog Stefana već cijele Budve i Crne Gore - zaključio je on.

Jovanović: Problemi Miločerskog parka moraju se rješavati zajednički, uz poštovanje javnog interesa

Iz Odjeljenja bezbjednosti Nikšić obavještavaju učesnike u saobraćaju da će sjutra (9. marta) od 12 do 13 sati biti blokiran magistralni put Nikšić- Vilusi.
Put će u mjestu Podbožur blokirati mještani okolnih sela (Cerovice, Smrduša, Podbožur, Prigradine) zbog loše putne infrastrukture, prenosi Portal RTNK.

Zbog loše lokalne putne infrastrukture mještani sjutra blokiraju put Nikšić – Vilusi

Stranka evropskog progresa (SEP) izražava punu podršku mještanima naselja Kuće Rakića, koji već godinama žive u neprihvatljivim uslovima, dok nadležni iz Glavnog grada Podgorice i Opštine Tuzi ignorišu njihovu patnju, poručio je danas odbornik te partije u podgoričkom parlamentu Ilija Mugoša.
- Ova zajednica, koju vlast tretira kao „ničiju zemlju“, svakodnevno se suočava s problemima zbog neurađenog razgraničenja između ove dvije opštine. Bez osnovnih uslova za život – vode, struje i uređenih puteva – mještani plaćaju cijenu nemara, dok im računi redovno stižu na naplatu - naveo je Mugoša u saopštenju za medije.
Umjesto da uživaju u mirnom životu, građani Kuća Rakića su, ističe Mugoša, prepušteni sami sebi, prisiljeni da iz sopstvenih džepova finansiraju popravke puteva i osnovne komunalne usluge.
- I dok oni saniraju rupe na putevima i pokušavaju obezbijediti normalan napon struje kako bi njihove porodice mogle da funkcionišu, nadležni okreću glavu i prave se da problem ne postoji. Posebno je zabrinjavajuće to što vlast nije sposobna da odgovori na jedno jednostavno pitanje: da li Kuće Rakića pripadaju Podgorici ili Tuzima? Ovo pitanje je suštinsko jer upravo od toga zavisi ko je dužan da preuzme odgovornost i konačno riješi višegodišnje probleme - naglasio je Mugoša.
Stranka evropskog progresa pozvala je Glavni grad Podgoricu i Opštinu Tuzi da bez daljeg odlaganja završe proces razgraničenja i prekinu agoniju mještana Kuća Rakića.
- Građani ove zajednice zaslužuju dostojanstven život – asfaltirane puteve, stabilnu struju i pitku vodu. Sadašnja situacija je neljudska, životni uslovi u Kućama Rakića nijesu samo lokalni problem nego su primjer nebrige, neefikasnosti i nesposobnosti vlasti - rekao je Mugoša.
On je poručio da će pitanje statusa Kuća Rakića hitno otvoriti u Skupštini Glavnog grada kako bi Stranka evropskog progresa time dala doprinos što bržem rješavanju ovog problema.
Apelovao je na sve odbornike u parlamentima Glavnog grada Podgorice i u Opštine Tuzi da u vezi s ovim problemom građana ostave po strani i ideologiju i stranačke politike i da zajedno riješimo problem građana.&nbsp;
- To je osnovna dužnost i odbornika i političara, a ne vođenje visoke politike. Nadležni, prekinite ovu patnju građana i ispunite svoje zakonske i moralne obaveze. Kuće Rakića ne smiju ostati zaboravljene – vrijeme je za konkretne akcije - poručio je Mugoša.

Mugoša: Vrijeme je da nadležni prekinu agoniju mještana Kuća Rakića

Mještani podgoričkog sela Donja Vrbica kontaktirali su redakciju Portala Analitika ogorčeni zbog, kako su kazali, radova na putu Mosor - Donja Vrbica u svrhu kopanja kanala za vodovodne cijevi, kako bi, tvrde, dodatna domaćinstva bila priključena na njihovu vodovodnu mrežu.
Kako je objasnio jedan od mještana Donje Vrbice, Mijo Ivanović, to selo već duže vrijeme kuburi sa vodosnadbijevanjem, a godišnje budu i po tridesetak dana bez vode. Smatra da bi dodavanje novih domaćinstava na njihovu mrežu značilo – krah.
- Prije deset godina samostalno smo izgradili vodovod i sekundarnu mrežu. Zbog razlike u nadmorskoj visini, kada se izgrađivala vodovodna mreža za širi region Kuča, našem selu nije dozvoljeno da se prikači na nju, te smo stvari morali uzeti u svoje ruke - kaže Ivanović za Analitiku.
<h2>Mještani tvrde da se radovi izvode bez dozvole</h2>
On dodaje da se radovi izvode bez dozvole i, kako ističe, uprkos prvobitnom dogovoru da se na njihov vodovod ne smiju bez odobrenja režijskog odbora Donje Vrbice priključiti dodatna domaćinstva.
- Situaciju dodatno pogoršava to što su predviđena domaćinstva koja planiraju da se priključe na mnogo nižoj nadmorskoj visini od nas. U pitanju je sistem „slobodnog pada“, pa bi nova domaćinstva mnogo prije nas imala pristup ionako ograničenim zalihama vode - navodi Ivanović.
Ukazuje da im je generalni direktor Vodovoda saopštio da sačekaju do ponedjeljka, kada radovi budu završeni.
- On nam je kazao da se radovi izvode zbog jednog domaćinstva, ali i da bez naše dozvole neće biti dodatnih priključenja - kazao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, tu postoje i neke nelogičnosti, jer ukoliko je samo jedno domaćinstvo u pitanju, čemu onda u spornom kanalu služi „deset dodatnih krakova, i četiri crijeva od jednog cola“.
- Radovi su takođe ostavili nekoliko domaćinstava bez ikakvog pristupa putnoj infrastrukturi - kaže Ivanović.
Pojašnjava i da su juče imali sastanak režijskog Odbora.
- Na licu mjesta ustanovili smo da je prekopano kilometar i više puta, koji je apsolutno demoliran, a takođe smo naišli na 10 i više krakova. Takođe, imamo pouzdanu informaciju da je minimum 15 domaćinstava dobilo potvrdu od Vodovoda da će se priključiti na našu mrežu - tvrdi on.
Ivanović naglašava da su oni, naravno, za to da svi dobiju vodu, ali ističe da bi to u ovom slučaju njih ostavilo bez iste.
- Zato smo protiv priključivanja novih domaćinstava. Nama je žao tih mještana, ali je situacija takva - poručio je on.
<h2>Šta kažu iz podgoričkog Vodovoda</h2>
Tragom ove priče, Portal Analitika obratio se podgoričkom Vodovodu odakle su nam potvrdili da su u toku radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže u Donjoj Vrbici, odnosno dijelu koji se odnosi na već postojeću priključnu mrežu.&nbsp;
- Postojeća vodovodna mreža u pomenutom naselju je postavljena preko privatnih imanja i na istoj se javljaju česti kvarovi što prouzrokuje gubitke na mreži i stvaraju se problemi vodosnabdijevanja već registrovanih potrošača - kazali su za Portal Analitika iz Vodovoda.&nbsp;
Napominju i da neće biti priključenja novih potrošača bez jasno definisanih poštovanja zakonskih propisa, sagledavanja tehničkih mogućnosti i odobrenja režijskog Odbora Donje Vrbice.&nbsp;
- Takođe, radovi se izvode u dužini od cirka 650 metara - kazali iz podgoričkog Vodovoda.

Mještani Donje Vrbice ogorčeni: Dodavanje domaćinstava vodovodnoj mreži značilo bi krah; Vodovod: Nećemo priključivati nove potrošače bez poštovanja propisa

Odgovornost nadležnih, ali i utvrđivanje eventualnih propusta traže i mještani Vraneške doline koji danima strahuju od Alije Balijagića koji je nedavno ubio brata i sestru u selu Sokolac. Brat ubijenih Madžgalja, Velibor, kaže da je razočaran što se nije reagovalo nakon prijava da se Balijagić kreće po selima. Dok se za bjeguncem već dvije nedjelje traga Vranešani najavljuju protest i blokadu magistralnog puta Bijelo Polje - Mojkovac.
Sumnja da policija nije na vrijeme reagovala i spriječila Aliju Balijagića da počini dvostruko ubistvo u Sokolcu navela je mještane Vraneške doline da od nadležnih institucija zatraže utvrđivanje eventualnih propusta i odgovornosti.
Porodica Madžgalj je 120 godina u selu Sokolac. Oduvijek je to bio uzoran dom. Krvav pir koji se dogodio 25. oktobra na strašan način prekinuo je spokoj te porodice. Veliboru Madžgalju, koji je te kobne večari ostao bez brata i sestre, život se pretvorio u noćnu moru.
- Nemam onoga ko je bio sa mnom. Ostaću još malo da čuvam ovu đedovinu, prađedovinu, očevinu. Ne zna šta da radim - kaže Velibor.
Ubica je na slobodi i to Veliboru ne da mira. Prepričava užas koji se dogodio u kući, a koji je mogao biti spriječen da je policija, kako kaže, reagovala na vrijeme.
- Kako nećeš biti razočaran? Kako? Svi znaju, ukrao je pušku, svi znaju da se kreće opasna ličnost sa 32 godine robije. Svi. I niko ne reaguje. Jesu oni čekali da im se on sam javi - ogorčen je brat stradalih Madžgalja.
Kako dani odmiču, sve se više sumnja da bjegunac ima jatake.
- Mislim da ima pomagača. Nemoguće čovjek ovoliko da izdrži bez toga. Oni ga odlače. Kažu on je sad u Srbiju, tamo se neko njegov pojavi, srodnik, jer ima rodbinu tamo - priča Velibor.
I brat stradalih Madžgalja i mještani Vraneške doline kažu da je izostala pravovremena reakcija policije. Zato će 18. novembra blokirati saobraćajnicu na Slijepač mostu.
- Vidim da zadnjih dana dosta koristi tragedija naših komšija za neke političke pojene. Naš protest nema nikakve veze sa politikom ni sa eventualno nacionalnim pitanjima. Moramo da, zbog građana, zbog bezbjednosti svih nas, da se odlučimo na ovaj korak i da izvršimo blokadu saobraćaja na mjestu Slijepač most, dakle blokada magistralnog puta Bijelo Polje - Mojkovac - poručuje mještanin.
Vranešani će danonoćno biti na magistrali. To je kažu upozorenje nadležnim institucijama od kojih još nijesu dobili odgovore na pitanja ko je kriv za propuste i kada će biti kažnjeni.

Mještani Vraneške doline i dalje zabrinuti, najavljuju blokadu magistrale

Magistralni put Nikšić- Podgorica i danas je bio blokiran od 16 do 17 sati. Put su blokirali žitelji Mjesne zajednice (MZ) Bogetići koji su ogorčeni što im predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević nije još dao pisanu garanciju da na teritoriji Bogetića više neće biti zakopavanja eutanazirane i uginule stoke oboljele od kju groznice.
Načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ Darko Radusunović razgovarao je sa predstavnicima MZ Bogetići o mogućnostima da blokadu puta ne organizuju tokom vikenda i za predstojeći praznik jer će tada biti velike gužve u saobraćaju.
Mještani su odlučili, kazao je predsjednik MZ Bogetići Mijajlo Škuletić, da za vikend neće organizovati blokadu magistralnog puta.
- Od ponedjeljka nastavljamo sa blokadom u terminu od 16 do 17 sati. Danas sam u Opštini Nikšić predao sedmi po redu zahtjev za predsjednika Kovačevića koji nam uporno ne odgovara i ne daje garanciju da na teritoriji Bogetića neće ubuduće biti zakopavanja stoke - rekao je Škuletić dodajući da su od policije zatražili dozvolu da blokadu magistralnog puta Nikšić-Podgorica u Bogetićima organizuju svakodnevno narednih 14 dana.
Na dvije lokacije u mjestu Ljeskova dola, koje pripada Bogetićima, obavljeno je zakopavanje stoke.
Tokom današnje blokade policija je saobraćaj preusmjeravala alternativnim putem preko Pandurice.

Mještani Bogetića za vikend neće blokirati magistralni put

Mještani Lješanske nahije nezadovoljni zbog neuvođenja vode blokirali su saobraćaj na putu Podgorica – Cetinje. Blokada je već prouzrokovala veliku kolonu, prenosi portal RTCG.
Predstavnici Crmničana takođe su za danas u 10 sati najavili protest i blokadu tunela Sozina.
Planirano je da blokada magistrale kod raskrsnice za Kamenicu traje do 10.30.
Iz Uprave policije su najavili da će snimati to javno okupljanje u periodu od devet do 11 časova.
Predstavnici Crmničana takođe su za danas najavili protest i blokadu tunela Sozina.
- Protest će početi od 10 sati, sa sjeverne strane tunela, u blizini pumpe „Kalamper“ i trajati do 12:30 sati - najavili su organizatori.

Kolone zbog blokade puta Podgorica-Cetinje

Mještani danilovgradskog sela Strahinjići traže zatvaranje ili izmiještanje strelišta na kojem se svakodnevno puca iz vatrenog oružja, a naročito vikendom.
Oni su najavili da će u neđelju 22. septembra organizovati protest zbog ćutanja institucija na "nepravdu koju žive i trpe već 10 godina".
- Radi se o civilnom strelištu kojem je prethodna vlast dozvolila da radi u sred seoskog naselja, a nova vlast ipak smatra da nije nadležna. Na ovom strelištu se svakodnevno puca iz vatrenog oružja, a najviše vikendom. Strah od zrna, buka, nemogućnost korišćenja svojih imanja su neki od razloga zašto smo urgirali i ka policiji i ka Opštini Danilvograd ali prošlo je više od šest mjeseci mi nemamo čak ni negativn odgovor od njih - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Zato su, poručuju, odlučili da blokiraju magistralni put Nikšić - Podgorica u blizini Strahinjića i da tom prilikom pošalju poruku inspekciji, Opštini i Ministarstvu unutrašnjih poslova.
- Zaustavite privremeno rad strelišta dok ne stekne uslove za rad ili izdajte rješenje za njegovo izmiještanje. Ovo je tek prvi radikalni korak mještana u cilju obezbjeđivanja osnovnog uslova za život - zaključili su u saopštenju.

Mještani Strahinjića traže zatvaranje ili izmiještanje strelišta, za neđelju najavili blokadu puta Podgorica - Nikšić

U okviru muzičkog programa KIC-a „Budo Tomović”, u Multimedijalnoj sali u sjutra u 19 sati, predavanje će održati ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič, a tema predavanja je „Novi aspekti nastanka Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana - kompozicije nastale tokom njegovog zatočeništva u logoru Stalag VIII A u Gorlicu.&nbsp;
- Ovim ekskluzivnim predavanjem vraćamo se remek djelu Olivijea Mesijana, kroz istraživački rad muzikologa Jeržija Stankeviča, nakon zapaženog koncertnog izvođenja „Kvarteta za kraj vremena” održanog u KIC-u, krajem januara- kazali su iz KIC-a.
&nbsp;Nakon predavanja, poručili su iz KIC-a, biće organizovana projekcija francuskog dokumentarnog filma „Le charme des impossibilites" (Čar nemogućnosti, 2006) reditelja Nikolasa Buonaventure Vidala, u produkciji „Les Films du Rat”, „Gloria Films” i Nacionalnog audiovizuelnog instituta, Francuska, 2006. Originalna verzija je na francuskom, njemačkom i poljskom, sa titlom na engleskom jeziku.
&nbsp;Govoreći o gostu i predavaču, iz KIC-a ističu da je Jerži Stankevič muzikolog i istoričar, profesor emeritus i predsjednik Saveza kompozitora Poljske/odsjek u Krakovu.&nbsp;
- Specijalizovao je muzikologiju i analizu djela na Pariškom konzervatorijumu u klasi Olivijea Mesijana 1977. godine. Ostajući u bliskim odnosima sa slavnim mentorom, kreirao je ciklus emisija posvećen Mesijanu na Poljskom radiju i inicirao izvođenje njegovih djela u Poljskoj. Istraživao je nastanak „Kvarteta za kraj vremena” tokom kompozitorovog zarobljeniištva u Gorlicu, vezu s djelovanjem poljskih ratnih zarobljenika u ovom logoru i prijem njegove muzike u savremenom svijetu- navodi se u njegovoj biografiji.
&nbsp;Dokumentarni muzički film, koji će takođe biti prikazan sjutra, ilustruje hipoteze o nastanku „Kvarteta za kraj vremena” Olivijea Mesijana (Olivier Messiaen), krajem 1940. i početkom 1941. godine, u zarobljeničkom logoru Stalag VIII A u Gorlicu (danas u Poljskoj, u Zgoželecu u Donjoj Šleskoj), i predstavlja svjedočenja ljudi koji su učestvovali u događajima: kompozitora Olivijea Mesijana, podoficira Zdislava Nardelija (poslijeratni direktor krakovske radio stanice Poljskog radija i istaknuti tvorac poljskog radio teatra), tri muzičara-interpretatora i francuskih ratnih zarobljenika. Predstavljene su potresne činjenice i razmišljanja o zatočeništvu u logoru, događajima iz svakodnevnog života, njihovoj kulturnoj djelatnosti i pokušajima nemogućeg.&nbsp;
- Muzičari istražuju mogućnosti koje su postojale u zimskim uslovima u logoru za prvo izvođenje djela, koje je održano 15. januara 1941. godine u Gerlicu. U filmu se pojavljuju istaknuti francuski solisti tokom usklađene rekonstrukcije Mesijanovog djela u čuvenom cistercitskom manastiru Klervo u Šampanji: violinista Režis Paskije (čiji je stric bio violončelista Etjen Paskije, učesnik u događajima), klarinetista Pol Mejer, violončelista Rolan Pidu i pijanista Fransoa-Rene Dišabl- navodi se u saopštenju KIC-a.
Kompozicija Olivijea Mesijana, podsjećaju iz KIC-a, napisana u nacističkom logoru za ratne zarobljenike, danas je naširoko priznata kao remek djelo muzike 20. vijeka i izvodi se sa zapanjujućom učestalošću na pozornicama najvećih svjetskih koncertnih dvorana.&nbsp;
- Film je prikazan u Karnegi holu u Njujorku 2021. gdje je bilo napisano: “Ovo je priča o tome kako je, uprkos nezamislivim uslovima, uspio da stvori djelo neprolazne ljepote, dokazujući da se ljudski duh može uzdići iznad najsurovijih trenutaka”. Ovaj film potresa i izaziva duboka razmišljanja kod gledaoca, noseći poruku nade i vjere u održivost temeljnih humanističkih vrijednosti. Film je prikazan u Francuskoj, Poljskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Češkoj, kao i u Ukrajini, Litvaniji, Bjelorusiji i SAD- poručili su iz KIC-a.

Sjutra u KIC-u: Predavanje poljskog muzikologa Jeržija Stankeviča

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: mjestani