Policija je jutros u Botunu, u crnogorskoj opštini Zeta, rasturila blokadu mještana koji su tijelima sprječavali početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što se čini kao lokalno komunalno pitanje izazvalo je burne reakcije u susjednoj Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar kulture Nikola Selaković javno su stali uz lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je učestvovao u blokadi, a predsjednica parlamenta Ana Brnabić iskoristila je ovaj incident za napad na Evropsku uniju.
Predstavnici Vodovoda stigli su rano jutros, oko četiri sata, sa mašinama u Botun kako bi otpočeli radove na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali su ih mještani spriječili da priđu lokaciji.
Nakon više sati, policija je rasterala građane i građanke koji su tijelima branili početak radova. Privedeno je više građana, među njima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, dok je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević samovoljno ušao u policijsku maricu i poručio da će njegova stranka izaći iz vladajuće koalicije.
- Milan Knežević je branio samo na referendumu jasno iskazanu volju građana i zbog toga je uhapšen- rekla je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, koja se zbog dešavanja u susjednoj Crnoj Gori telefonski uključila u program prorežimske televizije Informer.
U Srbiji, samo tokom ove godine, imamo preko 23.000 neprijavljenih skupova, blokada i terora nad stanovništvom, i EU nam svaki put spočitava prekomjernu upotrebu sile. Vjerujem da će ovo što se desilo u Crnoj Gori, nažalost, biti pohvaljeno od strane EU. To su vam te evropske vrijednosti i to su vam ti dupli standardi. Dakle, ako radite kako neko drugi svira, onda ste dobri. Ako pokušavate da poštujete institucije, vladavinu prava i volju građana i naroda, ali ne igrate kako neko drugi svira, onda ste uvijek krivi, ocijenila je Brnabić.
Zatim je svoje kritike usmjerila prema Evropskoj uniji, poručujući da je sada sasvim jasna odluka predsjednika Vučića da Srbija ovog mjeseca ne učestvuje na Samitu EU i Zapadnog Balkana u Briselu.
- Ovo što se danas desilo, što se jutros desilo Milanu Kneževiću i drugima koji su privedeni i maltretirani — iako, ponavljam, samo su branili volju većine iskazanu na demokratskom referendumu — dokazuje da je Aleksandar Vučić bio u pravu kada nije otišao. Ovo je ogromna sramota: sramota za EU, sramota za Crnu Goru i sramota uopšte za neke ljude koji nam svakog dana spočitavaju vladavinu prava i demokratske vrijednosti, a ovako se ponašaju prema izabranim zvaničnicim- aporučila je Brnabić.
Osvrnula se i na raniju izjavu premijera Crne Gore Milojka Spajića da će njegova zemlja 2028. godine čekati Srbiju u EU.
- Samo ako takva bude EU, čekaće nas dugo. Nijesam sigurna da Srbija uopšte želi da uđe u takvu EU. Svaka im čast. I njima i Evropskoj uniji- kazala je predsjednica parlamenta i ocijenila da su današnja dešavanja u Zeti „nažalost, dobar način da se pokaže kako izgleda vladavina prava u zemlji kandidatu za članstvo 2028. godine“.
Podršku Kneževiću prethodno je pružio i predsjednik Vučić, koji je ocijenio da je predsjednik Demokratske narodne partije branio volju naroda iskazanu na referendumu.
- Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider Demokratske narodne partije i, što je važnije, lider srpskog naroda Milan Knežević. Branio je volju naroda iskazanu na referendumu. U teškim trenucima uvijek sam bio i biću uz svoje prijatelje. Milan to jeste i ponosim se našim drugarstvom i nadam se da će uskoro biti na sloboda- napisao je Vučić na Instagram nalogu BudućnostSrbijeAV.
Reagovao je i ministar kulture Nikola Selaković, koji je ocijenio da privođenje Kneževića predstavlja grubo kršenje volje naroda i nasilje nad čovjekom koji se za prava svog naroda bori bez kompromisa i zazora.
- Izražavam punu podršku mom dragom bratu, prijatelju i saborcu, uz očekivanje da pravda bude što prije ispunjena njegovim puštanjem na slobodu i da Srbi u Crnoj Gori napokon postanu ravnopravni građani- &nbsp;rekao je Selaković.
U mjestu Botun, u crnogorskoj opštini Zeta, nadomak glavnog grada Podgorice, planirana je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP).
Ipak, ovaj projekat, koji finansira Evropska unija, naišao je na protivljenje lokalnog stanovništva koje, kako je izvijestio BBC na srpskom, strahuje da bi zastarjela tehnologija mogla ugroziti njihove živote. Zećani su na nedavnom lokalnom referendumu ubjedljivo rekli „ne“ ovom projektu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić i Selaković podržali Milana Kneževića; Brnabić: Sramota za EU, sramota za Crnu Goru

Iz Uprave policije saopšteno je da su u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica dovedene 54 osobe koje su se danas okupile u Botunu protiveći se postavljanju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednost Podgorica su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, i u službene prostorije doveli 54 lica, koja su danas onemogućila službenicima Komunalne policije izvršenje službene radnje i odbila da postupe po naređenjima službenika Uprave policije - kazali su u policiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.3819%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffoto-policija-pocela-obezbjedivanje-lokacije-u-botunu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su, nakon prikupljanja obavještenja na okolnosti događaja pušteni bez zadržavanja.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su prikupili obavještenja od svih ranije dovedenih lica, koja su danas onemogućila službenicima Komunalne policije izvršenje službene radnje i odbila da postupe po naređenjima službenika Uprave policije. Sva lica su puštena bez zadržavanja - saopšteno je iz Uprave policije.
Dodali su da je poslanik i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević svojevoljno napustio policijsko vozilo za grupni prevoz lica u koje je prethodno, na isti način, samoinicijativno ušao.

Policija privela 54 osobe u Botunu, svi su pušteni nakon prikupljanja obavještenja

Mi što smo pogriješili neka nam se vrati. Ako smo svojom voljom i mi ako smo grešni, neka nam se vrati. Mi smo ovdje samo pijuni - poručio je policajac pred građanima Botuna.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDRyxauWVFxU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Oni su mu odgovorili da se ogriješio o njih.
Policija je obezbijedila lokaciju u Botunu gdje je planiran početak gradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Policajac je rekao direktoru Vodovoda Aleksandru Nišaviću da može reći investitoru da uvede mašine da izvode radove.
Oko tri sata iza ponoći u pratnji Komunalne policije iz Podgorice su krenule mašine Vodovoda koje treba da počnu izgradnju kolektora u Botunu, a krajnji rok je 31. decembar. Međutim mještani su spriječili da priđu lokaciji. Policija je u Botunu privela građane koji su protestovali, među kojima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.

(VIDEO) Policajac mještanima Botuna dok leže na asfaltu: Mi smo ovdje samo pijuni; Građani: Ogriješili ste se

Demantujemo medijske tvrdnje nakon današnjeg sastanka sa mještanima Botuna, koji je organizovao Predsjednik Jakov Milatović a EU podržava promjenu lokacije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, finansiranog od strane EU, ili odlaganje projekta, poručeno je iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Oni su reagovali na izjave mještana Botuna nakon održanog sastanka, da im je predočeno da se EU zalaže samo za izgradnju, ali da im nije bitno gdje će postrojenje biti.
- Stav EU je jasan: riječ je sigurnom i modernom postrojenju. Ono ne predstavlja zdravstveni rizik; naprotiv, štiti javno zdravlje i životnu sredinu i ključni je korak ka ispunjavanju standarda EU za tretman otpadnih voda prema Poglavlju 27- poručili su na objavi na mreži X.
Iz Delegacije EU ponovili su da realizacija projekta treba da počne što je prije moguće, u interesu javnog zdravlja, zaštite životne sredine i evropskog puta Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEUAmbME%2Fstatus%2F2003899044142502180%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003899044142502180%7Ctwgr%5E334692187d72e0b5a4f319cb5acce76701edae60%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Delegacija EU: Netačno da podržavamo promjenu lokacije postrojenja, početi izgradnju što prije

Na sastanku koji je danas održan u kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a čija je tema bila izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, nije pronađeno konstruktivno rješenje, kazao je predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.
Kako prenosi portal Vijesti, sastanku mještana Botuna sa Milatovićem prisustvovali su i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsjednik Skupštine opštine Zeta Aleksandar Kojičić i predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri.
Na sastanku nije bilo predstavnika Vlade, iako su bili pozvani.
Asanović je rekao da kao opština zahvaljuju Milatoviću, "koji nema direktne nadležnosti, ali je pokušao da konstruktivno dođe do rješenje".
- Nijesmo našli konstruktivno rješenje i nemoguće ga je naći na jednom sastanku- kazao je Asanović novinarima nakon sastanka.
On je podsjetio da je u Zeti održan referendum gdje je, kako je naveo, demokratski rečeno da građani te opštine ne žele postrojenje.
&nbsp;- Mi ne želimo državi Crnoj Gori i Glavnom gradu da izgube sredstva. Ono što smo htjeli je da Delegacija EU utiče na investitore da se produži rok kako Glavni grad ne bi gubio sredstva- kazao je Asanović.
On je rekao da su doveli vještaka građevinske struke koji je zastupao Crnu Goru.
&nbsp;- Tačno je da ne bismo dobili grant, ali grant nijesu naša sredstva. Dio sredstava je već uložen u kanalizacione cijevi, što opet nijesu izgubljena sredstva. Gubitak bi bio oko 15 miliona, što bi dobio izvođač iz Turske. Delegacija je rekla da mogu da utiču na kredit. Kredit je Glavni grad dobio i već je od njega gradio most Luča. Večeras smo čuli da je 35 miliona već isporučeno- naveo je Asanović.
On je kazao da je Mujović napustio sastanak, jer je u toku sjednica Skupštine Glavnog grada.
Mještanin Botuna Slavko Vukčević rekao je da Glavni grad ne odstupa od toga da se na lokaciji u tom zetskom selu gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
&nbsp;- Glavni grad ne odstupa od lokacije u Botunu. Njima je novac na prvom mjestu, a ne životi građana Botuna. Razmijenili smo argumentaciju. Ostali smo čvrsto pri stavu- kazao je Vukčević novinarima nakon sastanka.
On je naveo da Glavni grad licitira sa troškom koji je upitan.
- Došli smo do zaključka da je trošak od 200 miliona, ako dođe do izmještanja, nemoguć i da se radi o mnogo manje. Predstavnici Evropske komisije su bili prisutni, kazali su da investiraju u razvoj, ali ne određuju lokaciju. Kazali su da za njih bilo koja lokacija dolazi u obzir- rekao je Vukčević.
Savjetnik Milatovića za unutrašnju politiku i privredni razvoj, Nebojša Vuksanović, naveo je da ne može da kaže da li je došlo do pomaka, ali da je došlo do otvorenog razgovora i da je “ostalo snage da se razgovor nastavi kako bi došlo do konkretnog rješenja”.
- Nažalost, sastanku nijesu prisustvovali predstavnici Vlade, iako su bili pozvani- dodao je Vuksanović.
Kako je rekao, inicijativa za održavanje sastanka potekla je od Milatovića, “koji je uvidio da problem oko kolektora eskalira”.
- Imamo stav ljudi iz Opštine Zeta i građana, koji su iskazali kroz referendum. Obje strane su ostale u rovovima, zabetonirane i zato je predsjednik pokrenuo dijalog- kazao je Vuksanović.
On je dodao da se nije očekivalo da se sve riješi na jednom sastanku.
- Predsjednik je vrlo jasno stavio do znanja da su njegova vrata otvorena. Dobro je da je došlo do ponovnog sastanka svih strana- rekao je Vuksanović.

Asanović: Na sastanku sa Milatovićem nijesmo našli konstruktivno rješenje

U toku je sastanak predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa delegacijom mještana zetskog sela Botun.
Sastanku, uprkos pozivu, ne prisustvuju članovi Vlade.
Ti su i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, predsjednik Skupštine opštine (SO) Zeta Aleksandar Kojičić, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri.

Sastanak o Botunu kod Milatovića u toku, došao i Mujović

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je Vladu Crne Gore, Glavni grad Podgoricu, Opštinu Zeta, predstavnike mještana Botuna, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih partnera ključnih za realizaciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda da se sastanu u srijedu, u 15 sati, u zgradi Predsjednika u Podgorici.
On je, nakon sastanka sa predstavnicima mještana Botuna, pozvao sve na dijalog.&nbsp;
Milatović je saopštio da da su predstavnici mještana izrazili zabrinutost što se, i nakon jasno iskazane volje građana Zete na referendumu, i dalje insistira na realizaciji projekta na istoj lokaciji, uz podsjećanje na ranija javna obećanja svih predstavnika aktuelne vlasti. &nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2003196618242212181%3Ft%3DAUuCY7WngTom_IfnsZo6FQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Istovremeno, Milatović napominje da je Podgorici potrebno savremeno rješenje za prečišćavanje otpadnih voda.
- Moja obaveza i odgovornost kao Predsjednika Crne Gore je da saslušam sve strane i doprinesem iznalaženju rješenja, do kojeg se može doći jedino dijalogom. Zato pozivam Vladu Crne Gore, Glavni grad Podgoricu, Opštinu Zeta, predstavnike mještana Botuna, Delegaciju Evropske unije i predstavnike međunarodnih partnera ključnih za realizaciju ovog projekta, da se sastanemo već ove sedmice, u srijedu u 15 sati u zgradi Predsjednika, kako bismo došli do prihvatljivog rješenja. Posebno naglašavam, očuvanje mira i bezbjednost građana su apsolutni prioritet - poručio je Milatović u objavi na mreži X.

Milatović pozvao na razgovor u srijedu o kolektoru u Botunu

U ,,slučaju Botun“ situacija sa pravne strane prilično je jasna. O tome se nije moglo izjašnjavati na referendumu. On svakako ima političku težinu i značaj i legitimitet u smislu stava mještana prema tom pitanju, ali sve drugo je sporno. Uprkos tome, građani su pozvani da se izjasne o pitanju koje se, sa stanovišta prava, uopšte nije moglo staviti na referendum. Time je referendum iskorišćen kao političko sredstvo, dok su mještani dovedeni u zabludu i faktički zloupotrijebljeni u političke svrhe – kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/radulovic-mjestani-botuna-dovedeni-u-zabludu-i-zloupotrijebljeni-u-politicke-svrhe">Pobjedu </a>advokat Veselin Radulović povodom referenduma u Zeti o tome da li su građani za ili protiv izgradnje kolektora.
Referendum u Botunu, koji je proteklog vikenda organizovan povodom odluke o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, otvorio je niz pitanja koja prevazilaze lokalni problem i zadiru u suštinu odnosa prava, politike i demokratskih procedura u Crnoj Gori.
O ovom pitanju prema navodima predsjednika opštine Zeta Mihaila Asanovića od 12.747 mještana, koliko je imalo pravo glasa, njih 7.834 se izjasnilo protiv izgradnje postrojenja na toj teritoriji. U situaciji u kojoj se volja građana sudara sa već donijetim zakonitim odlukama i jasno definisanim nadležnostima organa vlasti, postavlja se pitanje da li se ovakvim praksama jača demokratska kultura ili, naprotiv, narušava povjerenje u pravni poredak i obesmišljava pravo građana na stvarno odlučivanje. Posebno zabrinjava mogućnost da se referendumi raspisuju o pitanjima o kojima se, po zakonu, ne može odlučivati na tom nivou, čime se otvara prostor za političke manipulacije i uzaludno trošenje javnih sredstava.
Veselin Radulović ukazuje na razliku između političkog legitimiteta i pravne obaveznosti referenduma, te da je institut neposrednog izjašnjavanja građana u ovom slučaju suštinski zloupotrijebljen.
On podsjeća da Zakon o referendumu i drugim oblicima neposrednog izjašnjavanja građana jasno propisuje da se referendum može raspisati samo o pitanjima koja su u nadležnosti organa koji ga raspisuje. Kako odluka o izgradnji kolektora u Botunu ne spada u nadležnost lokalne zajednice, niti je mogla biti riješena referendumskim izjašnjavanjem, pravna situacija je, prema njegovim riječima, bila „prilično čista“.
- U ,,slučaju Botuna“ situacija sa pravne strane prilično je jasna. O tome se nije moglo izjašnjavati na referendumu. On svakako ima političku težinu i značaj i legitimitet u smislu stava mještana prema tom pitanju, ali sve drugo je sporno - dodao je on.
Uprkos tome, građani su pozvani da se izjasne o pitanju koje se, sa stanovišta prava, uopšte nije moglo staviti na referendum a time je, prema riječima Radulovića, referendum iskorišćen kao političko sredstvo, dok su mještani dovedeni u zabludu i faktički zloupotrijebljeni u političke svrhe.
Posebno problematičnim ocjenjuje pitanje informisanosti građana, navodeći da je otvoreno da li su oni koji su izašli na referendum imali potpune i tačne informacije o pravnom okviru i realnim efektima svog glasanja, odnosno da li su uopšte znali da njihov stav ne može proizvesti obavezujuće posljedice.
Kada je riječ o finansijskom aspektu, Radulović ističe da postoji osnov da se ispita da li su sredstva utrošena na organizaciju referenduma bila zakonito i racionalno potrošena.
- Nije riječ o zanemarljivom iznosu, a organizatori su morali biti svjesni da se novac troši na proces koji nema pravnu svrhu, već isključivo političku - naveo je Radulović.
Iako smatra da bi takva potrošnja trebalo da bude predmet kontrole nadležnih organa, naš sagovornik izražava ozbiljnu sumnju da će se u ovom slučaju pokrenuti inspekcijski ili tužilački postupci radi utvrđivanja eventualne odgovornosti.
- Čisto sumnjam da će se u ovom slučaju to provjeravati i da će se u cijelu priču uključiti bilo koja inspekcija ili tužilaštvo i provjeravati da li u radnjama onih koji su sve to organizovali ima elemenata nekog krivičnog djela - kazao je Radulović.
U pogledu mogućnosti da se odluka o izgradnji kolektora ospori ukoliko bude donijeta suprotno referendumskom izjašnjavanju, Radulović je kategoričan u stavu da se takva odluka ne može pravno osporiti.
- U ovom slučaju se sudaraju politički i pravni koncept. U državama koje počivaju na vladavini prava prednost mora imati zakonitost, čak i onda kada odluka nije popularna ili se percipira kao nepravična - smatra on.
Ishod referenduma, kako naglašava, sa pravnog aspekta nema veći značaj od bilo kog drugog neobavezujućeg izjašnjavanja građana o infrastrukturnim projektima koji nijesu u njihovoj nadležnosti.
Radulović upozorava da ovakva praksa ima dugoročno štetne posljedice po povjerenje u demokratske procese.
- Kada se građani pozivaju da odlučuju o pitanjima o kojima realno ne mogu odlučivati, obesmišljava se pravo na neposredno izjašnjavanje i šalje poruka da se zakonite i ustavne odluke mogu blokirati ili relativizovati ukoliko za to postoji politička volja i dovoljan pritisak - poručio je on.
<h3>Politički dogovor mimo prava</h3>
Veselin Radulović smatra da postoje dva moguća epiloga ,,slučaja Botun“. Prvi, koji, kako navodi, podrazumijeva sprovođenje zakonito donijetih odluka u skladu sa pravnim poretkom, i drugi, koji se u crnogorskoj praksi često pokazuje realnijim – politički dogovor mimo prava.
Iako kao pravnik ne smatra takav ishod prihvatljivim jer podrazumijeva kršenje zakonitih odluka, Radulović ne isključuje mogućnost da upravo takav kompromis bude konačno rješenje i u slučaju Botuna.

Radulović: Mještani Botuna dovedeni u zabludu i zloupotrijebljeni u političke svrhe

Lider DNP-a Milan Knežević komentarisao je izjavu poslanika Vasilija Čarapića iz PES-a da mještani Botuna treba da oslobode parcelu i omoguće početak gradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Za kad ti to treba- pitao je Knežević.
U objavi na mreži X u pozadini se čuje replika iz kultnog filma "Ko to tamo peva": "Dalje nećes moći, oranje ne smeš da mi gaziš, decoooo, buši ha-ha-ha."
Takođe, Knežević je u objavi postavio sliku Čarapića sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2001201095180226803%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001201095180226803%7Ctwgr%5Eb353043c069fa7be60d9cb4db3f37376b4ddd782%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević o Čarapićevoj izjavi da Botunjani oslobode parcelu i omoguće gradnju: ''Za kad ti to treba''

Poslanik Evrope sad Vasilije Čarapić pozvao je mještane Botuna da oslobode parcelu i omoguće da počnu radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda.
On je rekao kako su svi preduslovi za početak radova stvoreni.
- Botunjani su dobili garancije kakve do sada nije dobio niko, i od Glavnog grada i od Vlade i od Evropske unije- rekao je on gostujući na televiziji Vijesti.
Otud, kako on ističe, ostalo je da se oslobodi parcela na kojoj će biti građeno postrojenje.
- Mještane Botuna pozivam da ne narušavaju zdravlje izlažući se hladnom vremenu- poručio je on.

Čarapić: Mještani Botuna da oslobode parcelu i omoguće početak gradnje postrojenja

Udruženje podstanara Crne Gore poziva Vladu Crne Gore, nadležna ministarstva i lokalne samouprave da hitno razmotre uvođenje privremenog moratorijuma na izdavanje dozvola za nove stambene projekte koji nijesu u funkciji javnog interesa, sve dok se ne započne sa konkretnom i mjerljivom realizacijom Strategije socijalnog stanovanja koja je već usvojena na državnom nivou.
Crna Gora se, kako navode, suočava sa ozbiljnom stambenom krizom. Uprkos obimnoj privatnoj gradnji, stanovanje postaje sve nedostupnije za građane koji u ovoj zemlji žive i rade. Cijene zakupa i kupovine stanova, tvrde, kontinuirano rastu, dok primanja većine građana ne prate taj rast.
“Prema dostupnim podacima, prosječna cijena kvadratnog metra u novogradnji u Crnoj Gori prelazi 2.200 eura, dok je u Podgorici i primorskim opštinama ta cijena često i znatno viša. Ovakvi iznosi su van domašaja većine građana, posebno podstanara, mladih i porodica sa prosječnim ili ispodprosječnim prihodima.
Iako se često ističe da se „mnogo gradi“, postavlja se ključno pitanje: koliko ovakva gradnja zaista rješava stambeno pitanje građana bez riješenog stambenog statusa? Odgovor je — vrlo malo”, navode iz Udruženja podstanara.
Posebno naglašavaju da je država Crna Gora u prethodnim godinama, kako kažu, uspjela da obezbijedi izgradnju stambenih jedinica za raseljena i interno raseljena lica, što pozdravljamo kao ispunjavanje međunarodnih i humanitarnih obaveza države. Međutim, istovremeno ukazuju na činjenicu da za domicilno stanovništvo, koje decenijama živi i radi u Crnoj Gori, nije sproveden sistemski program izgradnje socijalnih i pristupačnih stanova u uporedivom obimu.
“Dodatnu zabrinutost izazivaju brojne javno iznesene sumnje i nalazi nadležnih institucija da su postojeći socijalni stanovi i stambene jedinice u pojedinim slučajevima dodjeljivani mimo zakona, kriterijuma i principa socijalne pravde, što je direktno ugrozilo povjerenje građana u sistem i ostavilo najugroženije bez adekvatne zaštite”, ističe se u saopštenju.
Država je usvojila Strategiju socijalnog stanovanja, ali njena primjena u praksi, tvrde iz Udruženja podstanara, ostaje ograničena i nedovoljno vidljiva. Ne postoje, ističu, jasni rokovi, transparentni spiskovi korisnika, niti kontinuirana izgradnja stanova namijenjenih građanima sa niskim i srednjim primanjima.
“Udruženje podstanara Crne Gore naglašava da ne traži potpunu zabranu gradnje, već privremenu, ciljanu i odgovornu mjeru koja bi omogućila: da se započne stvarna realizacija socijalnog stanovanja za domicilno stanovništvo, da se uvedu jasni, zakoniti i transparentni kriterijumi za dodjelu socijalnih stanova, da se razvoj stanogradnje uskladi sa javnim interesom, a ne isključivo sa profitnim ciljevima”, navodi se u saopštenju.
Stanovanje je, podsjećaju, osnovno ljudsko pravo, a ne privilegija.
“Država ima obavezu da obezbijedi jednak, zakonit i pravedan pristup stanovanju za sve građane. Razvoj koji ne rješava stvarne potrebe većine stanovništva ne može se smatrati održivim”, navode iz Udruženja stanara.
Oni pozivaju nadležne institucije da hitno otvore dijalog sa predstavnicima podstanara, stručnom i civilnom javnošću, kako bi se definisale konkretne i pravedne mjere za obezbjeđivanje dostupnog, priuštivog i stabilnog stanovanja u Crnoj Gori.

Udruženje podstanara poziva na razmatranje uvođenja privremenog moratorijuma na novu stambenu gradnju

U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

Optužbe za korupciju na najvišem nivou potresaju Kipar na početku predsjedavanja EU

Bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala i bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković, i dodao da su na sistemskom nivou zadovoljni dostignutim rezultatima.
„Možemo na sistemskom nivou biti vrlo zadovoljni dostignutim rezultatima, zahvaljujući sinergetskom naporu bankarskog sektora sa Centralnom bankom (CBCG). Tu imamo u vidu nemogućnost uticaja na prekogranične uticaje geopolitičkih kretanja, što se odražava i na našu privredu“, rekao je Pejaković u intervjuu agenciji Mina-business.
Kada je riječ o unutrašnjim izazovima, on je podsjetio na strukturiranost privrede, broj i vrijednost sredstava nelikvidnih i blokiranih preduzeća, vremensko trajanje sudskih procesa u vezi naplate potraživanja i brzinu harmonizacije bankarskih propisa sa EU direktivama.
„Sve se to odražava na tehničke, vremenske, investicione i organizacione pritiske u poslovanju banaka i ima odraz na dobit i profitabilnost“, kazao je Pejaković.
On je saopštio da bankarski sektor raspolaže milijardom eura kapitala, gdje se bilježi rast od deset odsto u odnosu na uporedni period 2024. godine, što daje specifičnu težinu za podršku privredi, stanovništvu, ali i državi.
„Likvidna aktiva se već duži period kreće oko 1,5 milijardi eura, kao garant pravovremene reakcije na tražnju i pokriće svih obaveza banaka. Ukupna aktiva banaka je na nivou bruto domaćeg proizvoda (BDP) države, odnosno na oko 7,5 milijardi“, naveo je Pejaković.
Bilježi se konstantan rast depozita i kreditne podrške, a koeficijent solventnosti banaka iznosi 19,39 odsto, dok je zakonski minimum osam odsto.
„Sve to ukazuje da klijenti mogu da imaju apsolutno povjerenje u banke kako u odgovorima na tražnju kredita, tako i za depozitne poslove“, rekao je Pejaković.
On je dodao da sve to utiče na poslovanje banaka, te da uz monetarno kreditnu politiku, fiskalna ima izuzetnu važnost kroz uticaj na efikasno sprovođenje makroekonomske politike.
„Zadatak fiskalnog menadžmenta je da preduzimanjem niza pozitivno podsticajnih mjera obezbjedi povećanje akumulacije i produktivnog investiranja, proširenje proizvodnih kapaciteta i povećanje zaposlenosti, što se odražava na performanse kompletne privrede, a time i banaka“, kazao je Pejaković.
Činjenica je, kako je naveo, da je Crna Gora na dobrom putu pristupa EU, što pretpodstavlja jačanje institucija i vladavinu prava. To su rezultati koji ukazuju na uslove za smanjenje kamatnih stopa u plasmanima banaka, kroz smanjenje rizika poslovanja.
„Generalno, krediti su u odnosu na uporedni period 2024. godine porasli 15 odsto, što je gotovo četiri puta više od projektovane stope rasta BDP-a. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene privredi bilježi pad u posljednje tri godine i iznosi 5,21 odsto, gdje najboljim privrednim subjektima imate plasmane ispod tri odsto na godišnjem nivou“, saopštio je Pejaković.
On je kazao da je zadovoljstvo vidjeti da, uprkos izazovima, nekvalitetni krediti na nivou sistema čine 2,78 odsto ukupnih, što je značajan trend stalnog pada i odraz kvalitetnog rada banaka, ali i prisustva regulatora, gdje se uvažavaju i makroprudencijalne mjere u dijelu plasmana građanima.
Depoziti stanovništva porasli su preko 265 miliona eura i nominalno su na kraju novembra iznosili 2,34 milijarde eura, pri čemu su ukupni kod banaka iznosili skoro 6,03 miilijardi eura. Efektivna kamatna stopa na nove kredite odobrene stanovništvu iznosila je 6,93 odsto, što je njen najniži nivo u posljednjih deset godina.
„Bitno je da imamo rast kod kreditiranja preduzeća, kako sa aspekta investicionih zamaha, zaposlenosti, tako i kvalitetnog punjenja budžeta. Banke su na kraju novembra firmama rezidentnima odobrile ukupno oko 1,84 milijarde eura, što je skoro 300 miliona više nego u istom periodu 2024. godine“, objasnio je Pejaković.
On je dodao da je najveći dio tih sredstava usmjeren na tekuće poslovanje i investicije.
„Pravna lica generalno najviše koriste kredite za likvidnost, za realizaciju investicionog programa, refinansiranje obaveza i nabavku osnovnih sredstava. Krediti su se najviše odobravali društvima koja se bave trgovinom na veliko i malo, zatim građevinarstvom, te uslugama smještaja i ishrane. Željeli bi u narednom periodu da imamo što više kvalitetnih projekata koji apliciraju kod banaka za proširenje proizvodnje, ili green field u proizvodnji i podršku IT, tehnološkim projektima“, poručio je Pejaković.
On smatra da članstvom u Jedinstvenom područje plaćanja u eurima (SEPA), crnogorski platni sistem postaje efikasniji, brži, pouzdaniji i jeftiniji, nego u prethodnom periodu.
„Primjetno je i da je sve više oslonjen na savremene tehnologije sa ciljem pune digitalizacije, gdje očekujemo sistemsku infrastrukturu i rješenja, jer banke su spremne. Kvalitetan iskorak je napravila Poreska uprava sa kojom UBCG ima kvalitetnu saradnju“, naveo je Pejaković.
On je dodao da se očekuje puna implementacija elektronskog potpisa.
Pejaković je podsjetio da SEPA omogućava plaćanja u eurima bez ograničenja u iznosu i unutar eurozone, gde se zahtjeva da broj računa primaoca bude u IBAN formatu.
SEPA plaćanja se sprovode među 28 zemalja EU, uz Norvešku, Island, Švajcarsku i Lihtenštajn, koje su članice Šengenskog prostora. Dio tog društa od oktobra su Crna Gora, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
„Danas SEPA, a od jula 2026. godine TIPS Clone, čine da se ubrzava integracija Crne Gore u EU i jača konkurentnost. Sve prethodno čini da su banke u konstantnom naponu usvajanja novih usluga, ojačavanja sistema i kapitala da bi optimizovale servise i potrebe klijenata. Očekivani rezultati i posvećenost bankara intenzivno doprinose prevazilaženju ključnih ekonomskih izazova i ubrzanju reformskog procesa, sa ciljem dodatnog osnaživanja evropske perspektive Crne Gore“, saopštio je Pejaković.
On smatra da digitalizacija i napredna tehnološka rješenja predstavljaju budućnost poslovanja, kao i da su banke u Crnoj Gori pravovremeno prepoznale potrebu za promjenom tradicionalnog načina poslovanja i uvele brojne tehnološke inovacije.
„Na taj način su klijentima pružile savremenu uslugu i usvojile nove standarde u sferi poslovnog bankarstva, gdje je i upotreba vještačke inteligencije. Banke su morale djelovati još ranije po ovom pitanju, gdje je UBCG davalo pravovremene inpute, kako bi se pripremile za budućnost u kojoj će presudnu ulogu imati inovacije i nove tehnologije, gradeći prilagodljive i digitalno pripremljene poslovne modele koji će im pomoći da odgovore na sve izazove koji ih čekaju“, naveo je Pejović.
On je dodao da primjena nove tehnologije za bolje i efikasnije usklađivanje sa regulatornim zahtjevima – regtech, postaje norma u bankarskoj industriji.
„Digitalizacija je proces koji nije ograničen samo na kreiranje, modifikovanje i prodaju novih i unaprijeđenih servisa i usluga klijentima, već se usmjerava i na internu modernizaciju, unaprijeđenje procesa i povećanje efikasnosti unutar banke.
Kod digitalizacije treba da nas vodi to da budemo prepoznati kao banka od povjerenja, gdje treba da se trudimo ne da budemo prodavci, već savjetodavci“, kazai je Pejović.
Digitalizacija je, prema njegovim riječima, način da se bolje radi i klijentu omogući da obavlja životne potrebe kroz servise koji mu se nude.
Kada je riječ o izazovima, Pejaković je rekao da su prepoznati u preregulisanosti bankarskog poslovanja, što uvažava i Evropska centralna banka (ECB) kroz inicijativu EBF-a, a utiče na nivo kapitala i likvidnosti.
„Izazovi su ekološki, društveni i upravljački aspekti koji će uticati na plasiranje sredstava u budućnosti, a odnose se na ublažavanje klimatskih promjena, zelenu energiju, prepoznavanje odgovornog poslovanja klijenata, potom DORA ili zahtjevnost standarda u digitalnoj operativnoj otpornosti, vještačka inteligencija i obim i struktura podataka potrebnih da bi ista adekvatno zaživjela“, naveo je Pejaković.
Nameće se, kako je dodao, dalje unapređenje finansijske pismenosti, podrška ranjivim kategorijama društva, mladim preduzetnicima i ženama u biznisu, implementacija digitalnog eura i priprema infrastrukture za njegovo prihvatanje.
„Iskusni bankari će znati da tumače, pripreme se i implementiraju ove procese. Nažalost generalno, nijesam siguran da ljudske resurse koji su ključni za razvoj adekvatno čuvamo, prepoznajemo i koristimo“, zaključio je Pejaković.

Krediti privredi veći 15 odsto, depoziti stanovništva porasli preko 265 miliona eura

Petog dana borbe sa poplavama u Danilovgradu situacija se polako stabilizuje, ali za petnaestak porodica iz naselja Pažići i Klikovače, koje su evakuisane jer su im domovi poplavljeni između 6. i 7. januara, neizvjesnost traje.
U Službi zaštite i i spašavanja juče je od 5. januara bio prvi dan bez hitnih intervencija.
– Svakodnevno smo imali više od 20 intervencija, a danas je prvi dan bez poziva. Situacija je stabilna, ali nas brinu najavljene nove padavine koje će usporiti povlačenje vode, naročito u Bandićima i Klikovačama – saopštili su Pobjedi iz te opštinske službe.
<h3>UZROCI POPLAVA</h3>
Vodostaj Zete u Danilovgradu u petak je iznosio 1.048 cm, što je pad od 96 cm u odnosu na srijedu. Iz lokalne uprave saopšteno je da su se zbog osjetnog pada vodostaja stekli uslovi za otvaranje putnog pravca ka Glavi Zete. Neprohodni ostaju: ulica u Pažićima, s mosta desno, Brestica, Frutak, most Dobro Polje, Bandići - most na Kulendriji, Sekulići - Ždrebaonik, Donji Lug - Pješivci.
Dok je u Pažićima glavni uzrok poplava izlivanje nabujale Zete, u Klikovačama je problem dodatno usložio ljudski faktor – odvodni kanal bio je potpuno začepljen otpadom. Iako je uz podršku Opštine pročišćen postojeći i iskopan novi kanal dužine 500 metara, voda koja se zadržala između kuća i dalje nema gdje da otiče, pa povratak stanara zavisi od vremenskih prilika.
<h3>STATISTIKA VODOSTAJA</h3>
Iako su poplave nanijele veliku štetu, nivo Zete je i dalje znatno ispod istorijskog maksimuma. Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, rekordan vodostaj od 1.295 cm zabilježen je 31. decembra 2000. godine, dok je tokom ovog talasa najviši nivo iznosio 1.189 cm (zabilježen 7. januara u pet ujutru).
I na mjernom mjestu Vranjske njive situacija bilja nego prethodnih dana. Juče je izmjereno 575 cm što je 99 cm manje nego u četvrtak u isto vrijeme. I na tom mjestu rekordan vodostaj je izmjeren 7. januara u pet sati – 774 cm.
Iz Opštine Danilovgrad najavljeno je da će u ponedjeljak otvoriti poseban žiro račun za pomoć ugroženim domaćinstvima i porodicama koje su pogođene poplavama.
– U situacijama koje na težak način oslikavaju značaj solidarnosti, zajedništva i međusobne podrške, pokažimo da Danilovgrad ujedinjen stoji uz one kojima je pomoć najpotrebnija – poručili su iz lokalne uprave.
<h3>Prognoza: Danas kiša, sjutra suvo</h3>
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju za subotu je najavljeno pretežno oblačno vrijeme, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko-planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Duvaće vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljivog smjera, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, najviša dnevna od minus jedan do 11 stepeni.
Drugog dana vikenda očekuje nas prestanak padavina.
– U južnim i centralnim predjelima malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima, a na sjeveru pretežno oblačno, uglavnom suvo ili ponegdje uz provijavanje slabog snijega. Duvaće umjeren do jak vjetar ponegdje na udare i veoma jak sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od minus sedam do osam, najviša dnevna od minus šest do 12 stepeni – saopšteno je iz Zavoda.
<h3>Prijava štete putem interneta</h3>
U saradnji Opštine Danilovgrad i lokalnog portala Volim Danilovgrad otvoren je sajt www.poplavedanilovgrad.me putem kojeg građani mogu prijaviti štetu pretprljenu usljed poplava, kao i dostaviti fotografije sa terena.
Pozvali su građane da iskoriste tu mogućnost i svojim prijavama doprinesu bržoj reakciji nadležnih službi i dugoročnijoj zaštiti ljudi, imovine i životne sredine.
–Prikupljeni podaci biće korišćeni za procjenu štete, ali i kao važna osnova za planiranje i izvođenje radova na otčepljavanju i sanaciji zatrpanih odvodnih kanala, kako bi se preduprijedilo ponavljanje sličnih situacija u budućnosti – navedeno je u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fzeta-opala-metar-za-24-sata-otvoren-put-ka-glavi-zete&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: mjestani-botuna