Crna Gora će dostići punu vladavinu prava onda kada svaki pojedinac i organizacija u državi budu osjećali da za sve važe isti aršini i, u tom kontekstu, Vlada će uraditi sve i da Katolička crkva kao i sve vjerske organizacije i svi građani imaju jednak tretman - istakao je premijer Milojko Spajić u razgovoru sa kotorskim biskupom fra Mladenom Vukšićem.
Spajić je, kako se navodi u saopštenju, istakao da će novi kotorski biskup imati maksimalnu podršku u radu i da može računati na punu kooperativnost izvršne vlasti, kako bi se stvorio pravi partnerski odnos.
- Želimo konačno da riješimo proces povraćaja prava svojne i drugih imovinskih prava kako za Kotorsku biskupiju tako i za sve vjerske zajednice. Zbog toga ćemo u najkraćem roku osnovati Komisiju, kako bi efikasno odgovorili na ona pitanja, koja apsolutno nemaju nikakvu pravnu barijeru i lako su dokaziva - istakao je Spajić i napomenuo da je u martu, nakon šest godina pauze, održana sjednica Mješovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete stolice.
Na tom tragu će, kako dodaju iz Vlade, odmah biti inicirana direktna komunikacija Ministarstva pravde i Kotorske biskupije, kako bi se stvorili uslovi da se kompletiraju već pokrenuti procesi.
Kotorski biskup se zahvalio premijeru na prijemu i poručio da sve vjerske zajednice propagiraju da imaju jednak tretman od države.
- Potpuno poštujemo to što je Crna Gora sekularna država, ali isto tako je jasno da moramo sarađivati na najvišem nivou za dobrobit čitavog društva. Ako možeš pomoći, uradi to, a ako ne možeš pomoći, onda nemoj ni odmoći - istakao je Vukšić.
Na sastanku je bilo riječi i o važnosti kulturnih dobara, koje pripadaju Kotorskoj biskupiji, i neophodnosti da se zajedničkim radom ta dobra restauriraju i čuvaju, jer od njih dosta benefita ima država kroz prihode ostvarene od vjerskog turizma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić sa kotorskim biskupom Vukšićem: Želimo konačno da završimo proces restitucije crkvene imovine

Kotorska biskupija predstavlja važan duhovni oslonac katoličkim vjernicima u Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
On je danas prisustvovao biskupskom ređenju novoimenovanog kotorskog biskupa Mladena Vukšića.
- Kotorska biskupija predstavlja važan duhovni oslonac katoličkim vjernicima u Crnoj Gori, ujedno dajući nemjerljiv doprinos promociji međuvjerskog sklada u našem društvu – poručio je Milatović na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Katoličkim vjernicima čestitao je imenovanje kotorskog biskupa, a biskupu Vukšiću poželio uspješno obavljanje dužnosti.

Milatović: Kotorska biskupija važan duhovni oslonac katoličkim vjernicima u Crnoj Gori

Sveštenik u Posušju, fra Mladen Vukšić imenovan je za novog biskupa Kotorske biskupije. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Proglas imenovanja novog kotorskog biskupa objavljen je tačno u 12 sati. U čast novog biskupa Kotorske biskupije zazvonila su zvona katedrale svetog Tripuna i svih crkvi u Kotorskoj biskupiji.
Fra Mladen Vukšić rođen je 28. decembra 1965. u Ljubuškom. 14. srpnja 1984. ulazi u novicijat na Humcu, a 15. jula 1985. položio je prve zakletve. &nbsp;
Od avgusta 1985. do sredine septembra 1986. odslužio je vojni rok u Skoplju i Kumanovu. &nbsp;Od 1986. do 1989. godine, studirao je Teologiju u Makarskoj (Hrvatska). &nbsp;Od 1989. do 1992. godine studirao je u Bolonji (Italija). &nbsp;16. septembra 1990. godine položio je vječne zavjete na Kočerinu. 29. juna 1991. godine postao je đakon u Mostaru, a 26. juna 1992. sveštenik u Čitluku. &nbsp;
Nakon ređenja odlazi na Humac u samostan i župu svetog Ante gdje je župni vikar od 1992. do 1994. &nbsp;
Godine 1994. započeo je studije Pastorala mladih i Katehetike na Papinskom Univerzitetu Salesiani, gdje je magistrirao 1997. godine. &nbsp;
Od 1997. do 2000. godine bio je odgojitelj bogoslova u Zagrebu. Od 2000. do 2024. godine bio je župnik svetog Vlaha u Slanom, župe svetog Franja u Posuškom Gracu, župe sv. Petra i Pavla na Kočerinu i župe Bezgrešnog začeća BDM u Posušju.

Mladen Vukšić novi biskup Kotorske biskupije

Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković objavio je dopis na osnovu kojeg su “Putevi” DOO, na čijem je čelu Radoš Zečvić iz nekadašnjeg DF-a, odobrili sredstva navijačima reprezentacije Srbije za odlazak na Evropsko prvenstvo u Njemačkoj. 
Dopis je, kako se može primijetiti na fotografiji koju je Mašković objavio na mreži X, ručno pisan.
Pita kakav je stav gradonačelnika Saše Mujovića po ovom pitanju i zašto javnost o tome nije obaviještena. 
- Da li i u ovom slučaju ćutanje treba tumačiti kao znak odobravanja? Koliko još sličnih “diskretnih” donacija prolazi ispod radara, a finansiraju se iz džepova građana Podgorice? Ko je odlučio da je prioritet podržavanje navijača druge države, dok se brojni lokalni problemi ignorišu, od dječijih igrališta, preko infrastrukture, do osnovnih komunalnih potreba - upitao je Mašković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1927634511572935073%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Koliko još sličnih “diskretnih” donacija prolazi ispod radara, a finansiraju se iz džepova građana Podgorice?

Privredna komora Crne Gore (PKCG), kao krovna asocijacija crnogorske privrede, pozvala je na oprez u namjeri skraćivanja radnog vremena sa osam na sedam sati.
U Privrednoj komori ističu da nisu sigurni da je domaća privreda spremna i osposobljena da sve veće globalne i unutrašnje izazove savladava sa dodatnim opterećenjem radnih procesa koje neminovno donosi sedmočasovno radno vrijeme.
- Ta mjera je odličan model rasterećenja zaposlenih u onim sistemima u kojima je produktivnost rada visoka uz tehnološke iskorake, ponuda radne snage kvalitetna i raznovrsna, a ekonomski rast konstantan i stabilan - saopšteno je iz Privredne komore.
Pojašnjavaju da našu ekonomiju karakteriše velika i izražena zavisnosti od ponude zaposlenih i njihove sposobnosti da odgovore zahtjevnim proizvodnim i radnim procesima. Ubrzana migracija kadra iz realne ekonomije u javni sektor i državna preduzeća, napominju u PKCG, dvojako opterećuje privredu: prvo u pogledu fiskalnih nameta, a potom i kroz kadrovski deficit usljed njegovog prelaska kod poslodavaca iz državnog i javnog spektra.
- Kod ovakvog stanja stvari - strahujemo da bi skraćivanje radnog vremena bio dodatni namet ionako opterećenoj privredi, pa ovoj eventualnoj mjeri treba pristupiti krajnje oprezno i sa sveobuhvatnim analizama koje bi joj prethodile - poručuju iz Privredne komore.

PKCG poziva na oprez: Nismo sigurni da je naša privreda spremna za skraćenje radnog vremena

Od jeseni se ukidaju vize između Crne Gore i Japana, dogovoreno je na sastanku premijera Milojka Spajića i predsjednika Vlade Japana Šigeru Išibe koji se održao danas u Tokiju, saopšteno je iz Vlade.&nbsp;
Kako se navodi iz kabinte premijera, posjetom Spajića Japanu započinje nova faza bilateralnih odnosa „koja će trasirati dalje pravce crnogorsko-japanskog prijateljstva“.
- Ovo je prvi put u našoj istoriji da se razgovor sa nekim zvaničnikom vodi na japanskom jeziku. Pročitao sam i Vaš diplomski rad i fasciniran sam Vašom percepcijom iako ste ovo pisali prije više od deceniju. Budite uvjereni da u Japanu Crna Gora sada ima velikog prijatelja i podržavaoca Vaše vizije razvoja i napretka crnogorskog društva - kazao je premijer Išiba, navode iz crnogorske Vlade.
Dodaje se da je na sastanku bilo riječi o jačanju ekonomske saradnje, a Spajić je upoznao premijera Išibu sa potencijalima u oblastima energetike, zelene energije, infrastrukture, turizma, ekologije i visokih tehnologija.
- Naporno smo radili u prethodnih godinu i po dana da bismo bili spremni da pokrenemo velike infrastrukturne projekte. Narednih nekoliko godina biće ključne za dalji razvoj Crne Gore i siguran sam da će ih obilježiti snažan infrastrukturni i reformski zamajac koji će ojačati našu ekonomiju i unaprijediti standard naših građana - poručio je Spajić.
Odluka o ukidanju viza koja će stupiti na snagu od jeseni biće značajan korak u tom pravcu, saglasni su sagovornici.&nbsp;
U saopštenju se dodaje da je jedna od tema susreta bilo i otvaranje ambasade Crne Gore u Tokiju.&nbsp;
- Na toj liniji dogovoreno je dinamiziranje aktivnosti kako bi se već do kraja godine mogli očekivati i konkretni koraci u tom pravcu. Zajednički je ocijenjeno da je u narednom periodu potrebno raditi na jačanju saradnje u oblasti prosvjete, nauke i inovacija kao i u domenu smanjenja rizika od katastrofa. Tokom susreta bilo je riječi i o bezbjednosnim pitanjima, a posebno značajnom ocijenjena je ojačana saradnja Japana i NATO-a. U tom kontekstu naglašena je snažna podrška obje zemlje Ukrajini i iskazano očekivanje da će uz intervenciju američkih i evropskih saveznika doći do privremenog prekida vatre i uspostavljanja mira – navodi se u saopštenju.

Od jeseni ukidanje viza između Crne Gore i Japana

Popularni podgorički KIC pop hor doživio je ovacije izvodeći projekat „Bez dileme - antifašizam“, pod vedrim nebom banatskog Bavaništa, pred više hiljada ljudi na Dan mladosti, 25. maja.&nbsp; Publika je, kako se navodi u saopštenju, tokom čitavog koncerta bodrila, pozdravljala hor, uz uzdahe i aplauze, uz zajedničko pjevanje sa horom prvo nekadašnje himne SFRJ - Hej Sloveni i Internacionale, a potom i poznatih partizanskih i revolucionarnih pjesama: Uz maršala Tita, Kraj Sutjeske hladne vode, Bela ćao, Kaćuša, Padaj silo i nepravdo, Oj, đevojko drugarice, Marjane, Marjane, Sa Ovčara i Kablara, Zemljo moja, Računajte na nas.&nbsp; - Mnogi su nakon koncerta prilazili horistima sa suzama u očima, izažavajući i nostalgiju i radost, uz komentare: Bravo, Hvala vam što njegujete te pjesme, Ne mogu da vjerujem da sam ponovo čuo taj repertoar, Samo tako nastavite, Vi ste ambasadori mira i ljubavi, Dođite nam opet i slično - istaknuto je u saopštenju. Uz antifašistički repertoar, oko 40 podgoričkih horista, pod dirigentskom palicom mr Jerine Knežević predstavilo se i pop koncertom, uz konstantno bodrenje publike, naročito u refrenima: Lipe cvatu (solista Igor Đurić), Džuli, Ljuljaj me nežno, Mene voljela, Devojko mala, Dođi u 5 do 5 i dr. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528100520_85f5578596dd0b406e601acddce2fac6f18bd740fffce0024a9e77483db0a2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250528100520_85f5578596dd0b406e601acddce2fac6f18bd740fffce0024a9e77483db0a2d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Sa koncerta KIC pop hora u banatskom Bavaništu"> <figcaption>Sa koncerta KIC pop hora u banatskom Bavaništu(Photo: KIC pop hor)</figcaption> </figure>  Dio manifestacije „Jugonostalgija“ u Bavaništu, na Dan mladosti, bila je i &nbsp;modna revija Slobodanke Seke Martinović “Drugarica Broz - omaž ženi i jednom vremenu”, &nbsp;a modele su nosili šarmantni i dobro raspoloženi članovi i članice KIC pop hora, sa kojima je Martinović uvježbala dinamičnu koreografiju, uz Odiseju, Čamac na Tisi, Ko nekad u 8. Uz puno aplauza, podrške, čak i nevjerice, publika je sa velikim oduševljenjem ispratila 10-ak prelijepih modela kojima su podrška bili i modeli partizana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528100524_e7cb7244c2681aab8f148f21d2eaeac5afe0d91546d49450b5acf957e5001204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250528100524_e7cb7244c2681aab8f148f21d2eaeac5afe0d91546d49450b5acf957e5001204" data-rendition-name="original" width="2256" height="1496" loading="lazy" alt="Modna revija"> <figcaption>Modna revija(Photo: KIC pop hor)</figcaption> </figure>  &nbsp;Menadžerka hora Snežana Burzan Vuksanović prenosi utisak da je fantastična revija „ukrala šou“ &nbsp;odlično raspjevanom KIC pop horu i dodaje da „naravno nije bilo mjesta ljubomori, jer je riječ o istom timu koji predvodi, a koji već osam godina pjesmom širi ljubav među ljudima i narodima, promoviše vrijednosti mira, slobode, suživota, antifašizma. &nbsp; Ona dodaje da su Podgoričanke iz KIC pop hora blistale i na izboru za MISS Jugonostalgije 2025, a da je lentu najljepše ponijela Milica Vuletić, dok je za drugu pratilju izabrana Jerina Knežević.&nbsp; - Na četvrtoj manifestaciji „Jugonostalgija“ u Bavaništu (Vojvodina), na glavnom trgu tog mjesta, na Dan mladosti – 25. maja, okupilo se više hiljada ljudi kako iz Srbije, BiH, Makedonije, Hrvatske, tako i iz Italije, Poljske, Češke, a na trgu ste mogli vidjeti kako zastave sa zvezdom petokrakom, tako i crvene marame i titovke-kape, majice sa Titovim likom i druga obilježja vremena poslijeratne izgradnje SFRJ koje je promovisalo bratstvo i jedinstvo u tadašnjih šest republika i dvije autonomne pokrajine - navodi se u saopštenju. Divni domaćini „Jugonostalgije“ iz &nbsp;Udruženja građana „Kovinka“ Pidikanci, naglašavaju da od zaborava žele da sačuvaju vrijednosti suživota, tradicije i zajedništva jugoslovenskih naroda i narodnosti, a uz gostovanje Podgoričana kojima su mnogo zahvalni na koncertima i reviji koje su im poklonili, organizovali su i polaganje pionirske zakletve, doček štafete mladosti, bijeli kabriolet koji je dovezao „druga Tita“, kviz o SFRJ, logorsku vatru, slet sa pionirima i mažoretkinjama...&nbsp;

Sjećanje na Dan mladosti u banatskom Bavaništu: KIC pop hor pozdravljen ovacijama

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: mladen-vuksic