Ministarstvo odbrane Srbije poručilo je na navode premijera Kosova Aljbina Kurtija o kretanju snaga Vojske Srbije u blizini administrativne linije da je riječ o nastavku kampanje dezinformacija protiv Vojske i snaga bezbjednosti Srbije, kao i da su organi obezbjeđenja administrativne linije u subotu presjekli šverc bespravno posječene šume.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2581%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkurti-tvrdi-da-srbija-priblizava-svoje-trupe-granici-s-kosovom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ministarstvo odbrane Srbije je u saopštenju navelo da se u objavi na društvenim medijima vide pripadnici Vojske Srbije u Kopnenoj zoni bezbjednosti koji izvršavaju redovne zadatke na obezbjeđenju administrativne linije i kontroli Kopnene zone bezbjednosti, u skladu s Vojno-tehničkim i svim drugim potpisanim sporazumima.
Kosovski premijer Aljbin Kurti rekao je danas da je Srbija ponovo provocirala premještanjem svojih trupa na oko 50 metara blizu granične linije sa Kosovom, kod teritorije opštine Kamenica.
On je na društvenoj mreži Fejsbuk objavio više fotografija, na kojima se vidi vojno vozilo, kao i više osoba u vojnim uniformama. Ujedno je objavio i fotografiju koordinata.
- Navodne bezbjednosne snage koje Kurti pominje u medijima, koje su došle u kontakt sa pripadnicima Vojske Srbije na pomenutoj lokaciji su, u stvari, šverceri bespravno posječene šume sa teritorije centralne Srbije, što je inače postao unosan ilegalan posao - kazali su u srpskom Ministarstvu odbrane.
Dodali su da su organi obezbjeđenja administrativne linije svojim aktivnostima juče presjekli ilegalne aktivnosti prebacivanja drvne građe na teritoriju Kosova, pri čemu su šumokradice pobjegle na Kosovo, a zatečena pokretna sredstva koja su koristili predata su pripadnicima MUP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ministarstvo odbrane Srbije tvrdi da ne premješta vojne trupe ka Kosovu

Rusija pribjegava brutalnom teroru i ubijanju ukrajinske djece, dok Ukrajina pokazuje iskrenu spremnost za mir, kazao je ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko. 
 
On je, u kolumni dostavljenoj medijima, naveo da je april ove godine odjeknuo je oštrim bolom u srcima svih Ukrajinaca. 
 
- Uprkos tome što ruska sveobuhvatna oružana agresija protiv Ukrajine traje već više od 3 godine i što je svaki dan ovog rata obilježen gubitkom života naših građana, vojnika i civila, april ove godine obilježen je posebno surovim ratnim zločinima Rusije protiv civilnog stanovništva- &nbsp;rekao je Herasimenko. 
 
On je ukazao na ruski napad na Krivi Rog 4. aprila, u kojem je 20 osoba poginulo, uključujući devetoro djece, a više od 70 ljudi je povrijeđeno, kao i napad na Sumi u nedjelju, u kojem je 35 poginulih, uključujući dvoje djece, kao i 117 povrijeđenih. 
 
- U drugom slučaju, varvarski napad na centralni dio grada dogodio se ujutru na Cvijeti, veliki pravoslavni praznik- rekao je Herasimenko. 
 
Kako je naveo, u oba slučaja u Ukrajini je proglašen dan žalosti, a knjige žalosti su otvorene u svim ambasadama naše države. 
 
- Ruska strana pribjegava ovakvom brutalnom teroru, ubijanju naše djece, dok Ukrajina pokazuje iskrenu spremnost za mir. Ruska vojska je ponovo pokazala svoje pravo lice — lice terorističke države kojoj životi civila ništa ne znače- istakao je Herasimenko. 
 
On je naglasio da je, zamo za dvije nedjelje aprila, Rusija ciljano ubila desetine ukrajinskih civila. 
 
- I to nije „slučajnost“. To je namjeran vazdušni teror, nova karika u dugom lancu ruskih zločina protiv čovječnosti. Rakete pogađaju stambene zgrade, dječija igrališta, civilnu infrastrukturu. Sve se to dešava usred bijela dana u Evropi, pred očima cijeloga svijeta- rekao je Herasimenko. 
 
On je rekao da treba pogledati i na istok Ukrajine, na Donbas, Harkiv, na okupirane teritorije i na područja gdje se vode borbe. 
 
- Gradovi i sela u kojima je bujao život i gradila se budućnost, pretvoreni su u ruševine. Sve čega se Rusija dotakne, do čega dopre njena krvava ruka, postaje pustoš, tamo nestaje život. I to nije metafora, nije pretjerivanje – to se događa pred našim očima- dodao je Herasimenko. 
 
Kako je naveo, istovremeno, Ukrajina je prije više od mjesec jasno izjavila da je spremna na bezuslovni prekid vatre i podržala je inicijativu Sjedinjenih Američkih Država koje su predložile put ka mirnom rješavanju rata. 
 
- Mi smo za diplomatiju, dijalog i čovječnost. Nasuprot tome, Rusija iznosi apsurdne, neostvarive uslove koji nemaju nikakve veze sa međunarodnim pravom ili zdravim razumom. I nastavlja da uništava naše mirne gradove i ubija našu djecu- naveo je Herasimenko. 
 
On je istakao da Ukrajince više nije moguće slomiti. 
 
- Mi se nećemo predati, mi želimo pravedan mir. I zahvalni smo svakoj državi, svakom društvu koje nas podržava u ovoj borbi, pa i Crnoj Gori. Na kraju krajeva, riječ je o bezbjednosti u Evropi, na cijelom kontinentu koji se ne može podijeliti morem ili zidom – svi smo mi ovdje zajedno- poručio je Herasimenko. 
 
On je istakao da vide jasnu potrebu za jačanjem geopolitičke uloge Evrope u obezbjeđivanju sigurnosti ne samo na kontinentu, već i u cijelom svijetu. 
 
- Upravo uloga i težina Evrope određuju budućnost međunarodne bezbjednosne arhitekture ovdje i sada- dodao je Herasimenko. 
 
Prema njegovim riječima, danas, kada mirni stanovnici Krivog Roga i Suma oplakuju gubitke, kada majke sahranjuju djecu, mora se još glasnije govoriti istina. 
 
- Rusija je agresor. Rusija je teroristička država koja svjesno uništava civile. I svijet to mora ne samo vidjeti, već i djelovati. Ne saosjećati — već zaustaviti- kazao je Herasimenko. 
 
On je istakao da Ukrajina brani ne samo svoju zemlju, već se bori za vrijednosti koje sve ujedinjuju: za život, slobodu, dostojanstvo i pravo na mir. 
 
- I nastavićemo da se borimo — s vjerom da će istina i pravda pobijediti- zaključio je Herasimenko.

Herasimenko: Ukrajina želi mir, ruski teror protiv civila opasno eskalira

U Sudanu je, usljed sukoba, broj djece kojoj je potrebna humanitarna pomoć porastao na više od 15 miliona, saopštio je danas Fond za djecu Ujedinjenih nacija (UNICEF). 
 
Kako prenosi Anadolija, sukob u Sudanu ulazi u treću godinu, a broj djece kojoj je potrebna humanitarna pomoć udvostručio se u odnosu na početak 2023. godine, kada je on iznosio 7,8 miliona. 
 
- Bez hitne akcije, teška humanitarna kriza u Sudanu mogla bi prerasti u veću katastrofu- upozorili su iz UNICEF-a. 
 
Dodali su da su u porastu nasilje, glad i bolesti, ali i da se raseljavanje pogoršava, pristup pomoći i finansiranje smanjuje, dok kišna sezona prijeti poplavama i povećanom pothranjenošću. 
 
- Dvije godine nasilja i raseljavanja uništili su živote miliona djece širom Sudana. Potrebe i dalje nadmašuju humanitarno finansiranje- rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Katrin Rasel. 
 
Ona je naglasila da će biti sve teže doći do djece koja već pate od neuhranjenosti i bolesti kako se približava kišna sezona. 
 
Rasel je pozvala međunarodnu zajednicu da djeluje odmah i podrži djecu Sudana u ovom kritičnom vremenu. 
 
U saopštenju UNICEF-a navodi se da su polovina od 30 miliona ljudi kojima je potrebna pomoć u Sudanu djeca i dodaje da su više od polovine od 15 miliona raseljenih tokom sukoba djeca. 
 
U saopštenju se ističe da oko 90 odsto djece ne pohađa školu, dok se pogoršava situacija s glađu, opada stopa vakcinacije, a povratak domovima je i dalje opasan zbog neeksplodiranih ubojitih sredstava i ograničenih usluga.

UN: U Sudanu udvostručen broj djece kojoj je potrebna humanitarna pomoć

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo je zadržavanje do 72 sata Bjelopoljcu G. T. zbog sumnje da je supruzi i sinu prijetio da će ih ubiti.
Odjeljenje bezbjednosti u ovom gradu je, kako se navodi u saopštenju, danas podnijelo krivičnu prijavu bjelopoljskom Osnovnom državnom tužilaštvu protiv G. T. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
- Iz krivične prijave proizilazi da je osumnjičeni G. T. 15. aprila u porodičnoj kući ugrozio sigurnost supruzi D. T. i svom maloljetnom sinu prijetnjom da će napasti na njihov život i tijelo, na način što im je više puta uputio uputio prijetnje da će ih ubiti. Oni su se od ovih prijetnji osjetili ugroženo i događaj prijavili policiji - navodi se u saopštenju.
Državni tužilac je nakon saslušanja osumnjičenog donio rješenje kojim mu je određeno zadržavanje u trajanju do 72 sata.

Bjelopoljcu zadržavanje: Osumnjičen da je prijetio supruzi i sinu da će ih ubiti

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

I Dragiša Mugoša, koji je rukovodio akcijom razbijanja građana na Cetinju 5. septembra, mirio policajce u Nikšiću?

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: mo-srbije

Ministarstvo odbrane Srbije tvrdi da ne premješta vojne trupe ka Kosovu

Herasimenko: Ukrajina želi mir, ruski teror protiv civila opasno eskalira

UN: U Sudanu udvostručen broj djece kojoj je potrebna humanitarna pomoć

Bjelopoljcu zadržavanje: Osumnjičen da je prijetio supruzi i sinu da će ih ubiti

I Dragiša Mugoša, koji je rukovodio akcijom razbijanja građana na Cetinju 5. septembra, mirio policajce u Nikšiću?

PRATITE TVe UŽIVO